Politika

Na večera&scaron;njem sastanku, Gradski odbor Pokreta Evropa sad u Podgorici jednoglasno je pružio punu podr&scaron;ku gradonačelniku Sa&scaron;i Mujoviću da i ubuduće upravlja Glavnim gradom.
"Od preuzimanja gradske uprave, gradonačelnik Mujović pokazao je energičan i neposredan pristup vođenju grada &ndash; direktnom komunikacijom sa građanima, brzim reagovanjem i odgovornim dono&scaron;enjem odluka u javnom interesu. Pitanje Botuna izdvojeno je kao prioritet od najvećeg značaja za građane Podgorice i &scaron;ire područje koje gravitira Glavnom gradu &ndash; iz zdravstvenih, ekolo&scaron;kih, finansijskih, ali i razloga povezanih sa putem evropskih integracija", navedeno je u saop&scaron;tenju.
Gradski odbor je, kako ističu, konstatovao da je gradonačelnik učinio sve &scaron;to je do njega da se u saradnji sa nadležnim institucijama i stručnom javno&scaron;ću pronađe alternativna lokacija, ali da u ovom trenutku izbora nema, te bi nečinjenje proizvelo nesagledivu &scaron;tetu po zdravlje ljudi, životnu sredinu i finansijsku stabilnost Podgorice.
Kako dodaju, Pokret Evropa sad će nastaviti saradnju sa onim političkim subjektima iz aktuelne većine koji imaju odgovoran odnos prema ključnim pitanjima razvoja i unaprjeđenja kvaliteta života u Glavnom gradu.
"Svi koji odustaju od takvog pristupa imaju legitimno pravo da, bez PES-a a sa drugim političkim konstituentima, poku&scaron;aju da konstitui&scaron;u neku novu većinu", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.

PES: Puna podrška Mujoviću, svi koji odustaju od odgovornog pristupa mogu sa drugim političkim konstituentima da konstituišu novu većinu

PORUKA SA VEČERAŠNJEG SASTANKA GRADSKOG ODBORA PARTIJE

Kosovske vlasti pokrenule su preliminarnu istragu kako bi identifikovale moguće počinioce incidenata sa pucnjavom na granici sa Crnom Gorom, kazao je portparol Vlade Kosova Perparim Krieziu za Radio Slobodna Evropa (RSE).&nbsp;
Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore je 17. septembra, zbog incidenata, &nbsp;uputilo verbalnu notu Ambasadi Kosova u Podgorici.
Crna Gora je navela da se sumnja da je do pucnjave do&scaron;lo sa teritorije Kosova, u zoni blizu crnogorskog skijali&scaron;ta Hajla-&Scaron;tedim, u blizini granice između dvije države.
Prvi incident dogodio se u julu pro&scaron;le godine, kada su primijećena o&scaron;tećenja na kabini skijali&scaron;ta, dok se drugi desio 24. avgusta ove godine, kada je zabilježena pucnjava u pravcu jednog objekta skijali&scaron;ta.
Crnogorske vlasti su otvorile predmet i sprovode istragu o tim slučajevima.
Krieziu je rekao da je Kosovo putem diplomatskih kanala obavije&scaron;teno od crnogorskih vlasti o incidentima i da je kosovska granična policija odmah započela patrole u području &Scaron;tedima, ali da na tom mjestu nijesu pronađeni materijalni dokazi koji bi potvrdili lokaciju ili okolnosti incidenta.
"Ipak, po nalogu Osnovnog tužila&scaron;tva u Peći, pokrenuta je preliminarna istraga sa ciljem identifikacije mogućih počinilaca, oslanjajući se i na informacije iz lokalnih izvora", naveo je Krieziu.
On je dodao da su bezbjednosne institucije, odnosno kosovska policija, izrazile spremnost za organizaciju sastanka sa crnogorskim graničnim vlastima, sa ciljem intenziviranja saradnje, razmjene operativnih informacija i prevencije negativnih pojava duž granične linije.
Fadil Ga&scaron;i iz kosovske policije za region Peći izjavio je nedavno za RSE da nema nikakvih informacija o bezbjednosnim incidentima na granici sa Crnom Gorom i da je regionalna policija vi&scaron;e angažovana na "očuvanju reda i javnog mira", a ne na međunarodne incidente.

Kosovo pokrenulo preliminarnu istragu povodom incidenata na granici sa Crnom Gorom

POTVRDIO PORTPAROL VLADE KOSOVA

Vlada Crne Gore ne ispunjava u potpunosti minimalne standarde za eliminaciju trgovine ljudima, ali ulaže značajne napore da to učini, navodi se u godi&scaron;njem izvje&scaron;taju Stejt Dipartmenta o trgovini ljudima, koji je sinoć u Va&scaron;ingtonu predstavio američki državni sekretar Mark Rubio.
"Vlada je pokazala sveukupno povećanje napora u poređenju sa prethodnim izvje&scaron;tajnim periodom; stoga je Crna Gora ostala na nivou Grupe 2 (lista za nadzor). Ovi napori su uključivali identifikaciju većeg broja žrtava i otvaranje i potpuno finansiranje privremenog vladinog skloni&scaron;ta za djecu, žrtve trgovine ljudima. Vlada je ojačala svoju Jedinicu za borbu protiv trgovine ljudima kroz reorganizaciju, &scaron;to joj je omogućilo da rasporedi specijalizovane službenike lokalnim kancelarijama", pi&scaron;e u izvje&scaron;taju.
Kako se ističe, Vlada je povećala napore u prevenciji, uključujući povećanje finansiranja operativnih tro&scaron;kova Kancelarije za borbu protiv trgovine ljudima, pružanje grantova nevladinim organizacijama za podizanje javne svijesti i dodjeljivanje sredstava za jačanje ljudskih prava romske zajednice, stanovni&scaron;tva ranjivog na trgovinu ljudima. Međutim, vlada nije ispunila minimalne standarde u nekoliko ključnih oblasti, upozorava se.
"Vlada je istraživala, krivično gonila i osudila manje trgovaca ljudima. Uprkos reorganizaciji, posebna jednica je imala ozbiljne nedostatke resursa i kapaciteta sa samo tri službenika. Vlasti su gonile moguće slučajeve trgovine ljudima u svrhu seksualne eksploatacije kao krivična djela sa znatno nižim kaznama od trgovine ljudima, a vlada je raspoređivala advokate sa malo ili bez iskustva na suđenja žrtvama. Privremeno vladino skloni&scaron;te za djecu žrtve nalazilo se zajedno sa centrom za maloljetnički pritvor za djecu sa problemima u pona&scaron;anju, &scaron;to je moglo da smanji bezbjednost i privatnost žrtava u skloni&scaron;tu", upozorava se.
Procedure licenciranja, dodaje se, zahtijevale su od nevladinih organizacija koje traže dozvolu za rad skloni&scaron;ta ili pružanje usluga žrtvama da posjeduju imovinu na osnovu svog poslovanja, &scaron;to je sprečavalo kvalifikovane nevladine organizacije da se prijave za licence.
Preporučuje se da je potrebno energično istražiti i krivično goniti zločine trgovine ljudima, uključujući i one u koje su uključeni saučesnici, i tražiti adekvatne kazne za osuđene trgovce ljudima, &scaron;to bi trebalo da uključuje značajne zatvorske kazne.
"Dodijeliti dovoljno resursa i osoblja Jedinici za trgovinu ljudima da proaktivno istražuje trgovinu ljudima i rasporediti specijalizovane službenike za trgovinu ljudima u regionalnim kancelarijama. Osigurati da je lokacija skloni&scaron;ta za djecu žrtve odgovarajuća i povjerljiva. Obezbijediti dovoljno resursa za za&scaron;titu žrtava, uspostaviti standarde i smjernice za za&scaron;titu žrtava i nastaviti sa obukom novog osoblja skloni&scaron;ta za pružanje specijalizovane pomoći žrtvama", pi&scaron;e u izvje&scaron;taju.&nbsp;
Kako se nagla&scaron;ava, treba povećati proaktivnu identifikaciju žrtava trgovine ljudima skriningom među pojedincima u komercijalnom seksu, migrantima, tražiocima azila i izbjeglicama, sezonskim radnicima i drugim rizičnim populacijama.
Srejt Department ukazuje da su trgovci ljudima pretežno mu&scaron;karci i članovi organizovanih kriminalnih grupa koje djeluju na Zapadnom Balkanu.
"Žrtve trgovine ljudima u svrhu seksa identifikovane u Crnoj Gori su prvenstveno žene i djevojčice iz Crne Gore, susjednih balkanskih zemalja i, u manjoj mjeri, drugih zemalja Istočne Evrope. Trgovci ljudima eksploati&scaron;u žrtve u ugostiteljstvu, uključujući barove, restorane, noćne klubove i kafiće.
Trgovci ljudima eksploati&scaron;u djecu, posebno Rome, A&scaron;kalije i balkanske Egipćane, u prisilnom prosjačenju. Romske djevojčice iz Crne Gore su navodno prodavane u brakove i prisiljavane na kućno ropstvo u romskim zajednicama u Crnoj Gori i, u manjoj mjeri, u Albaniji, Njemačkoj i na Kosovu", ističe se.
Trgovci ljudima eksploati&scaron;u migrantske radnike iz Turske u građevinarstvu, a migrantski radnici iz susjednih zemalja su ranjivi na prisilni rad, posebno tokom ljetnje turističke sezone, dodaje se.
"Slično tome, trgovci ljudima su regrutovali radnike iz Azerbejdžana lažnim obećanjima i eksploatisali žrtve u trgovini radnom snagom u građevinarstvu sa zadržavanjem plata, prisilnim prekovremenim radom i neadekvatnim smje&scaron;tajem. Trgovci ljudima su prethodno regrutovali radnike iz Tajvana, oduzimali im paso&scaron;e i ograničavali im kretanje, i osnovali kol centar gdje su prisiljavali žrtve iz Tajvana da obavljaju lažne pozive", navedeno je u izvje&scaron;taju.&nbsp;
"Vlada Crne Gore ne ispunjava u potpunosti minimalne standarde za eliminaciju trgovine ljudima, ali ulaže značajne napore da to učini. Vlada je pokazala sveukupno povećanje napora u poređenju sa prethodnim izvje&scaron;tajnim periodom; stoga je Crna Gora ostala na nivou Grupe 2 (lista za nadzor). Ovi napori su uključivali identifikaciju većeg broja žrtava i otvaranje i potpuno finansiranje privremenog vladinog skloni&scaron;ta za djecu, žrtve trgovine ljudima. Vlada je ojačala svoju Jedinicu za borbu protiv trgovine ljudima kroz reorganizaciju, &scaron;to joj je omogućilo da rasporedi specijalizovane službenike lokalnim kancelarijama", pi&scaron;e u izvje&scaron;taju.
Kako se ističe, Vlada je povećala napore u prevenciji, uključujući povećanje finansiranja operativnih tro&scaron;kova Kancelarije za borbu protiv trgovine ljudima, pružanje grantova nevladinim organizacijama za podizanje javne svijesti i dodjeljivanje sredstava za jačanje ljudskih prava romske zajednice, stanovni&scaron;tva ranjivog na trgovinu ljudima. Međutim, vlada nije ispunila minimalne standarde u nekoliko ključnih oblasti, upozorava se.
"Vlada je istraživala, krivično gonila i osudila manje trgovaca ljudima. Uprkos reorganizaciji, posebna jednica je imala ozbiljne nedostatke resursa i kapaciteta sa samo tri službenika. Vlasti su gonile moguće slučajeve trgovine ljudima u svrhu seksualne eksploatacije kao krivična djela sa znatno nižim kaznama od trgovine ljudima, a vlada je raspoređivala advokate sa malo ili bez iskustva na suđenja žrtvama. Privremeno vladino skloni&scaron;te za djecu žrtve nalazilo se zajedno sa centrom za maloljetnički pritvor za djecu sa problemima u pona&scaron;anju, &scaron;to je moglo da smanji bezbjednost i privatnost žrtava u skloni&scaron;tu", upozorava se.
Procedure licenciranja, dodaje se, zahtijevale su od nevladinih organizacija koje traže dozvolu za rad skloni&scaron;ta ili pružanje usluga žrtvama da posjeduju imovinu na osnovu svog poslovanja, &scaron;to je sprečavalo kvalifikovane nevladine organizacije da se prijave za licence.
Preporučuje se da je potrebno energično istražiti i krivično goniti zločine trgovine ljudima, uključujući i one u koje su uključeni saučesnici, i tražiti adekvatne kazne za osuđene trgovce ljudima, &scaron;to bi trebalo da uključuje značajne zatvorske kazne.
"Dodijeliti dovoljno resursa i osoblja Jedinici za trgovinu ljudima da proaktivno istražuje trgovinu ljudima i rasporediti specijalizovane službenike za trgovinu ljudima u regionalnim kancelarijama. Osigurati da je lokacija skloni&scaron;ta za djecu žrtve odgovarajuća i povjerljiva. Obezbijediti dovoljno resursa za za&scaron;titu žrtava, uspostaviti standarde i smjernice za za&scaron;titu žrtava i nastaviti sa obukom novog osoblja skloni&scaron;ta za pružanje specijalizovane pomoći žrtvama", pi&scaron;e u izvje&scaron;taju.&nbsp;
Kako se nagla&scaron;ava, treba povećati proaktivnu identifikaciju žrtava trgovine ljudima skriningom među pojedincima u komercijalnom seksu, migrantima, tražiocima azila i izbjeglicama, sezonskim radnicima i drugim rizičnim populacijama.
Srejt Department ukazuje da su trgovci ljudima pretežno mu&scaron;karci i članovi organizovanih kriminalnih grupa koje djeluju na Zapadnom Balkanu.
"Žrtve trgovine ljudima u svrhu seksa identifikovane u Crnoj Gori su prvenstveno žene i djevojčice iz Crne Gore, susjednih balkanskih zemalja i, u manjoj mjeri, drugih zemalja Istočne Evrope. Trgovci ljudima eksploati&scaron;u žrtve u ugostiteljstvu, uključujući barove, restorane, noćne klubove i kafiće. Trgovci ljudima eksploati&scaron;u djecu, posebno Rome, A&scaron;kalije i balkanske Egipćane, u prisilnom prosjačenju. Romske djevojčice iz Crne Gore su navodno prodavane u brakove i prisiljavane na kućno ropstvo u romskim zajednicama u Crnoj Gori i, u manjoj mjeri, u Albaniji, Njemačkoj i na Kosovu", ističe se.
Trgovci ljudima eksploati&scaron;u migrantske radnike iz Turske u građevinarstvu, a migrantski radnici iz susjednih zemalja su ranjivi na prisilni rad, posebno tokom ljetnje turističke sezone, dodaje se.
"Slično tome, trgovci ljudima su regrutovali radnike iz Azerbejdžana lažnim obećanjima i eksploatisali žrtve u trgovini radnom snagom u građevinarstvu sa zadržavanjem plata, prisilnim prekovremenim radom i neadekvatnim smje&scaron;tajem. Trgovci ljudima su prethodno regrutovali radnike iz Tajvana, oduzimali im paso&scaron;e i ograničavali im kretanje, i osnovali kol centar gdje su prisiljavali žrtve iz Tajvana da obavljaju lažne pozive", navedeno je u izvje&scaron;taju.&nbsp;

Stejt Dipartment: Vlada CG ne ispunjava u potpunosti minimalne standarde za eliminaciju trgovine ljudima, ali ulaže značajne napore

NAVEDENO U GODIŠNJEM IZVJEŠTAJU

Nalazimo se u ključnoj fazi procesa integracija Crne Gore u Evropsku uniju i izuzetno je važno da na&scaron;im evropskim partnerima po&scaron;aljemo poruku da ne postoji važniji politički interes za na&scaron;u državu i dru&scaron;tvo od punopravnog članstva, kazao je za Pobjedu predsjednik Odbora za evropske integracije Ivan Vuković iz opozicione Demokratske partije socijalista.
On je taj potez najavio tokom posljednje sjednice pomenutog radnog tijela Skup&scaron;tine, održane 26. septembra. Tada je iznio stav kako na&scaron;a država u ovom trenutku &bdquo;bezbjednosno, politički i vrednosno nije država&ldquo;, odnosno da &bdquo;ne liči na državu koja bi za dvije i po godine trebalo da pristupiti EU&ldquo;.
- Pla&scaron;im se da se u sve većoj mjeri pravi razlika, &scaron;iri se taj jaz između onoga &scaron;to najvi&scaron;i predstavnici vlasti u Crnoj Gori deklarativno saop&scaron;tavaju na&scaron;im evropskim partnerima i onoga &scaron;to se de&scaron;ava na terenu. Mislim da bismo morali u narednom periodu malo vi&scaron;e da se bavimo su&scaron;tinom. U narednom periodu draftovaću novu rezoluciju o važnosti evropske integracije za Crnu Goru &ndash; najavio je on, podsjećajući na zaključke sjednice Odbora održane prije godinu.
Kako je pojasnio, prijedlog nove rezolucije prvo će predočiti članovima pomenutog radnog tijela kako bi dali sugestije, pa će nakon toga biti zaokružena finalna verzija. Smatra da je &bdquo;krajnje vrijeme da vratimo stvari u normalu&ldquo; i kako se ne bi izgubila istorijska prilika.
Svoju namjeru potvrdio je i nekoliko dana kasnije objavom na dru&scaron;tvenoj mreži Iks.
- Kao predsjednik Odbora za evropske integracije, poslanicima, predsjedniku i premijeru uskoro ću uputiti prijedlog nove rezolucije o evropskoj integraciji na&scaron;e države. Potreban nam je apsolutni fokus u narednom periodu ukoliko želimo postati naredna država-članica EU &ndash; napisao je on.
U izjavi za Pobjedu, Vuković je ponovio kako se &bdquo;nalazimo u ključnoj fazi integracionog procesa&ldquo;.
- Izuzetno je važno da na&scaron;im evropskim partnerima po&scaron;aljemo poruku da ne postoji važniji politički interes za na&scaron;u državu i dru&scaron;tvo od pristupanja EU. Uz to, posljednja rezolucija o evropskoj integraciji koju je usvojila Skup&scaron;tina je iz sada već davne 2013. godine &ndash; potcrtao je on.
Zbog toga i smatra da je vrijeme za &bdquo;novi politički iskaz na&scaron;e pripadnosti i posvećenosti evropskoj ideji&ldquo;.
- Osnovna ideja rezolucije, koja će biti predstavljena javnosti do kraja oktobra, jeste potvrda strate&scaron;kog opredjeljenja Crne Gore da postane prva naredna država-članica EU. Iako, po prirodi, deklarativnog karaktera, rezolucija bi obavezala ključne aktere političkog života u Crnoj Gori da se, u susret zavr&scaron;etku pristupnih pregovora, fokusiraju isključivo na pitanja iz takozvane &bdquo;evropske agende&ldquo; &ndash; napomenuo je sagovornik Pobjede.
Kako je već kazao, Crna Gora ima jedinstvenu priliku da do kraja ove decenije postane 28. država-članica EU. Na taj način bi, dodaje, svim građanima bila obezbijeđena &bdquo;sigurna perspektiva demokratskog i ekonomskog razvoja i bolji život budućim generacijama&ldquo;.
- Nažalost, svjedoci smo da jedan dio vladajuće koalicije uporno skreće pažnju javnosti sa teme evropske integracije, pritom svjesno doprinoseći podizanju političkih tenzija u zemlji i kvarenju na&scaron;ih odnosa sa susjedima. U tom smislu, rezolucija bi predstavljala i jasan odgovor progresivnih dru&scaron;tveno-političkih snaga u na&scaron;oj državi na takve političke prakse &ndash; naglasio je Vuković.
Zbog toga rezoluciju koju je najavio vidi &bdquo;kao izraz političke odgovornosti i spremnosti na&scaron;e političke generacije da bude na visini istorijskog zadatka&ldquo;.
- Uprkos političkim razlikama, želim da vjerujem da će to tako i biti &ndash; zaključio je sagovornik Pobjede.
S obzirom na to da ni nakon 13 godina pristupnog procesa, te 12 godina od usvajanja prve rezolucije, crnogorski parlament nije uspio da obezbijedi potpunu većinu kada se glasa o zakonskim rje&scaron;enjima iz evropske agende, pitanje je da li prijedlog Vukovića može naići na takvu podr&scaron;ku, makar unutar Odbora kojim predsjedava. Jer, prvobitna rezolucija već zadovoljava minimum koji bi Crna Gora i njene institucije trebalo da ispune u susret zatvaranju pregovaračkih poglavlja koje izvr&scaron;na vlast i dio vladajuće većine i dalje najavljuju već za kraj naredne godine.
&Scaron;to pi&scaron;e u prvoj rezoluciji?
Crnogorski parlament je prvi i jedini put donio Rezoluciju o načinu, kvalitetu i dinamici procesa integracija Crne Gore u EU 27. decembra 2013. godine, i to glasovima svih prisutnih 68 poslanika. Njome je bliže uređen odnos matičnog odbora i Vlade u nadzoru nad procesom pristupanja EU.
Poslanici su tada potvrdili kako je &bdquo;strate&scaron;ki državni interes brzo i kvalitetno pristupanje EU kao ravnopravne, ugledne i uvažene članice&ldquo;, te da će raditi &bdquo;na očuvanju multietničkih i multikonfesionalnih vrijednosti&ldquo;. Istaknuto je kako će parlament &bdquo;dominantno doprinijeti ostvarivanju kvaliteta evropskih integracija i ovih istorijskih ciljeva&ldquo;, uz &bdquo;transparentno vođenje pregovora i kvalitetno i blagovremeno informisanje građana o svim efektima pregovora&ldquo;.
- Skup&scaron;tina će se posebno zalagati za uspostavljanje najvi&scaron;ih demokratskih standarda izbornog procesa, uspostavljanje pravne države i vladavine prava u punom smislu, obezbjeđenje pravne sigurnosti i jačanje sistema za&scaron;tite ljudskih prava i osnovnih sloboda za sve, kao i za funkcionisanje trži&scaron;ne privrede, ključni preduslov efikasno i nezavisno pravosuđe, a sa tim i efikasna borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, čime se stvaraju uslovi za brzo i efikasno utvrđivanje odgovornosti za zloupotrebe na svim nivoima, uključujući i zloupotrebu državnih resursa, kao i onemogućavanje svih oblika diskriminacija, a naročito diskriminacije prilikom zapo&scaron;ljavanja &ndash; samo su neka od &bdquo;obećanja&ldquo; iz Rezolucije usvojene prije vi&scaron;e od deceniju.

Vuković: Krajnje je vrijeme da stvari vratimo u normalu

NAJAVIO DA ĆE NOVI PRIJEDLOG REZOLUCIJE O EVROPSKIM INTEGRACIJAMA PREDSTAVITI DO KRAJA OKTOBRA

Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore je 17. septembra uputilo verbalnu notu Ambasadi Kosova povodom upotrebe vatrenog oružja sa kosovske strane u području prema crnogorskom ski centru Hajla &Scaron;tedim, blizu granice dvije države.
- Od nadležnih organa Republike Kosovo zatraženo je da pristupe identifikaciji i procesuiranju počinilaca ovih incidenata, te da Crnu Goru obavijeste o svim preduzetim mjerama i radnjama - saop&scaron;teno je iz Ministarstva za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Iz resora Ervina Ibrahimovića ocjenjuju da se radi o izlovanim incidentima.
U najmanje dva slučaja zabilježena su o&scaron;tećenja na infrastrukturi crnogorskog ski centra Hajla &Scaron;tedim, koji je udaljen oko kilometar i po od granice sa Kosovom.
U oba slučaja crnogorski nadležni organi sumnjaju da su hici ispaljeni sa teritorije Kosova.
Prvi se dogodio jula pro&scaron;le godine, kada su pronađena o&scaron;tećenja na kabini ski centra. Rožajsko tužila&scaron;tvo je u tom slučaju formiralo predmet.
Drugi incident se dogodio 24. avgusta ove godine, kada su ispaljeni hici na objekat ski centra. Tužila&scaron;tvo bi trebalo da formira predmet nakon &scaron;to se zavr&scaron;i policijska istraga.
Nota je upućena nakon ponovljenih incidenata koje je registrovala policija u Rožajama, saop&scaron;tilo je Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore, koje navodi da je o incidentima 22. septembra informisana i ambasadorka Kosova.
- Vjerujemo da izolovani slučajevi ne oslikavaju jasnu opredijeljenost na&scaron;e dvije države za jačanjem regionalne saradnje i daljim unapređenjem bilateralnih odnosa - navodi Ministarstvo na upit RSE.
Takođe se kaže da je kosovskoj strani posebno ukazano na važnost sprovođenja tri međudržavna sporazuma - o državnoj granici između Crne Gore i Kosova, otvaranju zajedničkog graničnog prelaza Kotlovi &ndash; Kući&scaron;te i o regulisanju režima pograničnog saobraćaja.
Crna Gora i Kosovo su 2015. potpisali Sporazum o razgraničenju. Crna Gora je taj sporazum ratifikovala iste godine, a Skup&scaron;tina Kosova tri godine kasnije.

Crna Gora uputila verbalnu notu Ambasadi Kosova zbog pucnjave na granici

NAKON PONOVLJENIH INCIDENATA KOJE JE REGISTROVALA POLICIJA U ROŽAJAMA

Centar za građansko obrazovanje određeni vremenski period prati &scaron;tetnu praksu Vlade i nekoliko puta smo poku&scaron;ali da kandidujemo ovo pitanje, kako bi se o njemu argumentovano raspravljalo, kaže za Antenu M saradnik na programima u CGO Nikola Obradović.
On je komentarisao istraživanje CGO koje je objavljeno prije dva dana, a čiji podaci pokazuju da je 44. Vlada od početka svog mandata održala čak 60% telefonskih sjednica.
&ldquo;Međutim, ono &scaron;to možemo vidjeti je da se nakon nekoliko analiza koje smo sproveli taj veoma visok procenat sjednica koje se održavaju elektronskim putem, a za komunikaciju se nažalost koriste mobilne aplikacije povećava&rdquo;, ističe Obradović.
Ukazuje da je pro&scaron;log puta taj procenat bio ispod 60%.
&ldquo;Sad smo već do&scaron;li do toga da je Vlada od početka svog mandata održala 230 sjednica. Ukupno, od čega je 87 bilo redovnih, 139 telefonskih, jednu konstitutivnu na početku mandata i tri tematske&rdquo;, napominje sagovornik Antene M.
Sada je, kako ukazuje, ta cifra dosegla 139 elektronskih sjednica, &scaron;to dovodi do procenta od 60% ukupnog broja, &scaron;to nam, kako navodi, samo po sebi potvrđuje da je i nivo odluka koje ova Vlada donosi od početka svog mandata dominantno dono&scaron;en upravo posredstvom elektronskih sjednica, a ne redovnih.
&ldquo;One su same po sebi svojstvene vanrednim okolnostima i to je ono &scaron;to nam je poznato svima, bavili se ovim poslom ili ne. Ukoliko je država u vanrednom stanju ili se ne&scaron;to mora zaista odraditi hitno, a tiče se prije svega za&scaron;tite vitalnih interesa države veoma je poželjno da se taj proces obavi putem elektronskih sjednica&rdquo;, ističe sagovornik Antene M.
Ali, nagla&scaron;ava Obradović, ako imamo 60% sjednica od početka mandata jedne vlade, to znači da se i preko 50% njenih odluka donose putem telefonskih sjednica.
&ldquo;To dakle, govori da Vlada prije svega svoj posao zaista ne doživljava ozbiljno. Te sjednice su veoma &scaron;tetne i njihova priroda, jer se na njima odlučuje i o pitanjima koja zadiru u institucionalni poredak i funkcionisanje države&rdquo;, podvlači Obradović.
Podsjeća da su iz CGO i ranije eksplicitno navodili koje odluke Vlada donosi na telefonskim sjednicama.
&ldquo;Ako dozvoljavate, ja bih samo kratko podsjetio radi javnosti da oni na taj način vode i kadrovsku politiku, bave se ekonomijom, odnosno finansijskom politikom, donose zakone, predlažu izmjene i dopune zakona.
A kada imate telefonsku sjednicu, znate sami da je ona manjkava najprije u tom dijelu &scaron;to ne postoji niti zapis sa te sjednice, odnosno tonski zapis, niti imate neki prateći dokument koji ostaje i onda je to veoma problematično. A da ne govorimo o tome &scaron;to ne znamo kakvi su stavovi članova Vlade, određenih ministara, samim tim i predstavnika određenih političkih partija&rdquo;, nagla&scaron;ava saradnik na programima CGO.
Ovaj proces, ukazuje Obradović, otvara prostor i za jednu opravdanu sumnju - da li premijer na ovaj način želi da izbjegne određenu konfrontaciju sa političkim predstavnicima partija sa kojima je u koaliciji.
&ldquo;Znamo svi da je i ranije tokom svog mandata imao određena razilaženja sa predstavnicima DF-a, o čemu smo mi takođe govorili i imali priliku da to vidimo posredstvom medija. A da ne govorimo o tome da je sam način na koji Vlada trenutno funkcioni&scaron;e i vodi ovu zemlju, krajnje neozbiljan i netransparentan jer mi ne možemo znati ko se od ministara zalaže za određena rje&scaron;enja itd&rdquo;, izričit je sagovornik Antene M.
Sve u svemu, kako ističe, predstavnike CGO aktuelna situacija zaista ne iznenađuje.
&ldquo;I to je jedna iskrena ocjena. Ako znamo da je ova Vlada Milojka Spajića, ako se sjećate, prvu odluku koju je donijela nakon konstitutivne sjednice 2023. godine, da se prenos sjednica Vlade uživo ukine.To je bila jedna od rijetkih kvalitetnih odluka Vlade Dritana Abazovića&ldquo;, podsjeća sagovornik Antene M.
Napominje i da je Vlada premijera Spajića u jednom trenutku bila u, takoreći nezboru sa predstavnicima medija, da su sa medijima komunicirali putem saop&scaron;tenja i samim tim iskazivali nepo&scaron;tovanje prema njima, kako navodi, sprečavav&scaron;i medije da ispunjavaju svoju osnovnu ulogu, a to je objektivno informisanje svih građana u zemlji o de&scaron;avanjima u Crnoj Gori.
&bdquo;Samim tim, to se naravno prenosi i na nepo&scaron;tovanje građana. Ukoliko imate jedan državni aparat koji je ovako glomazan, okupljen oko partijskih interesa, a kada znate da se putem telefonskih sjednica kroz lajkove u aplikacijama odlučuje o ovim pitanjima o kojima smo govorili maločas, onda se mora dati konačna ocjena da ova Vlada zaista neozbiljno doživljava svoju ulogu&ldquo;, smatra predstavnik CGO.
Stoga, kako ukazuje, sve ovo vodi padu povjerenja građana, ali i kvaliteta samih institucija.
&bdquo;Možemo vidjeti da većina crnogorskih institucija u posljednje vrijeme ne isporučuje ni osnovne rezultate, &scaron;to znači da nemaju osnovne kapacitete za obavljanje svojih osnovnih dužnosti. Dakle, kad se krene sa čelne pozicije pona&scaron;anja premijera, definitivno je da on kao &scaron;ef Vlade stoji iza ovakvog vođenja politike i upravljanja državom, realno je očekivati jedan takav domino efekat koji rezultira padom kvaliteta i povjerenja građana u institucije&ldquo;, kategoričan je Obradović.
Ističe da se ozbiljnost političkog diskursa u Crnoj Gori u posljednjih nekoliko godina upravo naru&scaron;ava sa pozicije &scaron;efa izvr&scaron;ne vlasti.
&bdquo;Onda nas zaista ne iznenađuje da se sve ovo de&scaron;ava, jer način na koji Vlada rutinski donosi odluke na elektronskim sjednicama zaista obesmi&scaron;ljava rad Vlade i podriva demokratiju u cjelini. A da ne govorimo o tome koliko je to netransparentno&ldquo;, ukazuje Obradović.
Podsjeća i na napore CGO u pravcu pobolj&scaron;anja trenutne situacije.
&bdquo;Ono &scaron;to mi poku&scaron;avamo u Centru za građansko obrazovanje i zahvalni smo medijima koji ovu temu takođe doživljavaju ozbiljno, jeste da zajedno sa civilnim dru&scaron;tvom i ostalim akterima kandidujemo ovo pitanje za jednu ozbiljnu javnu, adekvatnu raspravu i mi ponovo pozivamo Vladu da prekine ovu &scaron;tetnu praksu i vrati se demokratskim i transparentnim procesima odlučivanja, a to znači da mora imati dominantno veći broj redovnih sjednica koje su dostupne javnosti, prije svega medijima, koji će to, vjerujemo, prenijeti na objektivan način, &scaron;to je njihova glavna obaveza, prenijeti građanima u sali predviđenoj za to, uz obavezno postavljanje video i audio zapisa kao dokaza da ljudi koji su plaćeni novcem svih građana i građanki zaista obavljaju posao za koji su izabrani, jer samo se na taj način može osigurati pravo javnosti da zna i da se donosioci odluka pozovu na odgovornost, jer moraju odgovarati za sve svoje odluke&ldquo;, izričit je Obradović.
Dakle, kako nagla&scaron;ava, jedna Vlada se kao demokratska legitimi&scaron;e i na taj način kada je spremna na transparentnost i preuzimanje odgovornosti.
&bdquo;Mi vidimo da to sada uop&scaron;te nije slučaj. I onda imamo ovakav broj elektronskih sjednica, pad kvaliteta u radu institucija, netransparentnost na svakom koraku i prosto nas kada pogledamo sve ovo, ovaj procenat ne iznenađuje&ldquo;, napominje sagovornik Antene M.
Podsjeća i da korijen većine odluka i akata koje proizvede ova Vlada leži upravo u elektronskim sjednicama, WhatsApp i Viber grupama.
Izdvaja i primjer koji ga, kako kaže, lično najvi&scaron;e zabrinjava.
&bdquo;Sjećate se da je prije samo nekoliko mjeseci Vlada upravo na tim sjednicama smjenjivala i postavljala nove čelnike tajne službe, smjenjivala i postavljala &scaron;efove i direktore direktorata. Dakle, vodi duboku kadrovsku politiku i mislim da je to veoma opasno, veoma neodgovorno. Nakon onih apela koji dolaze iz civilnog dru&scaron;tva, konkretno i iz Centra za građansko obrazovanje, mogu slobodno reći i bezobrazno, jer su to sigurno dobronamjerni savjeti i dobronamjerna kritika, kako bi se Crna Gora i njen državni aparat uozbiljio na putu ka EU i taj posao zavr&scaron;io u &scaron;to skorijem roku&ldquo;, kategoričan je Obradović.
Kako poručuje, iz Centra za građansko obrazovanje su se najiskrenije nadali i da će ovo pitanje biti adresirano kroz prijeko potreban Zakon o Vladi.
&bdquo;Vjerujem da ste upućeni u to, ali onaj posljednji nacrt uop&scaron;te ne tretira elektronske sjednice, barem po onome &scaron;to smo mogli da vidimo posredstvom medija. Takođe, u mjeri u kojoj je to potrebno ne sužava ni broj članova Vlade&ldquo;, ukazuje Obradović.
Napominje i da Crna Gora ima najglomazniju Vladu u Evropi, mnogo veću u odnosu na brojne države koje su po svim pitanjima uspje&scaron;nije od Crne Gore.
&bdquo;Konačno, ne rje&scaron;ava se ni ono famozno pitanje tehničkog mandata. A imamo razloga da budemo zabrinuti, ako se sjećate jednog neprimjereno dugog tehničkog mandata od prije nekoliko godina, koji je trajao vi&scaron;e od redovnog mandata, kakve su se odluke donosile tada, kada je Vlada već izgubila povjerenje i legitimitet&ldquo;, zaključuje Obradović.

Obradović: Vlada neozbiljno doživljava svoju ulogu, elektronskim sjednicama obesmišljava se demokratija u cjelini

44. VLADA OD POČETKA SVOG MANDATA ODRŽALA ČAK 60% TELEFONSKIH SJEDNICA

Crna Gora i ove godine Međunarodni dan slobodnog pristupa informacijama obilježava uz problematična zakonska ograničenja i samovolju institucija koje odlučuju kada i koje informacije o svom radu će učiniti dostupnim javnosti, ocijenili su iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT).
Zamjenica izvr&scaron;nog direktora CDT-a Milena Gvozdenović rekla je da proizvoljno pona&scaron;anje institucija dovodi do toga da informacije koje bi trebalo biti javne ostanu skrivene građanima koji biraju i finansiraju vlast.
Ona je kazala da je, nakon tri prethodna neuspjela poku&scaron;aja, Vlada je u februaru uputila Skup&scaron;tini predlog novog Zakona o slobodnom pristupu informacijama, a tek dva mjeseca kasnije je uvr&scaron;ten u dnevni red.&nbsp;
Kako je podsjetila Gvozdenović, taj zakon je razmatran na kraju proljećnog zasijedanja u julu, ali nije stavljen na glasanje.&nbsp;
&bdquo;Ovakav pristup nedvosmisleno ukazuje na to da ni sada&scaron;nja vlast ne želi da civilni sektor i građani znaju &scaron;ta oni rade iza zatvorenih vrata&ldquo;, rekla je Gvozdenović, prenosi agencija Mina.
Ona je navela da je pravo na slobodan pristup informacijama degradirano jo&scaron; izmjenama zakona iz 2017. godine, kada je uveden institut poslovne i poreske tajne.&nbsp;
&ldquo;Iako je od tada gotovo svaka partija imala priliku da vr&scaron;i vlast, nije do&scaron;lo do oslobađanja pristupa informacijama od ovih problematičnih ograničenja&rdquo;, dodala je Gvozdenović.
Ona je rekla da je istraživanje CDT-a pokazalo da ministarstva masovno kr&scaron;e Zakon o slobodnom pristupu informacijama, jer ne objavljuju na svojim sajtovima ni neke od bazičnih informacija o svom radu &ndash; planove, izvje&scaron;taje, informacije o raspolaganju javnim sredstvima, informacije kojima je po zahtjevu odobren pristup.
Takvu situaciju, dodala je Gvozdenović, omogućava i slab nadzor nad primjenom zakona.
&ldquo;Agencija za za&scaron;titu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama je u prvoj polovini godine izvr&scaron;ila inspekcijski nadzor proaktivnog objavljivanja informacija kod 47 organa, odnosno svega njih 2,5 odsto, zbog čega ne možemo očekivati da dođe do unapređenja proaktivne transparentnosti&rdquo;, navela je Gvozdenović.&nbsp;
Ona je podsjetila da je na CDT-ov zahtjev za slobodan pristup informacijama o isplati varijabila i drugih naknada zaposlenima u ministarstvu, preko 70 odsto ministarstava dostavilo odgovore van zakonskog roka od 15 dana.
&ldquo;Odgovori su često stizali tek nakon vi&scaron;estrukih urgencija, a na pojedine smo čekali i dva mjeseca&rdquo;, rekla je Gvozdenović.
Ona je istakla da je samo &scaron;est ministarstava ispo&scaron;tovalo zakonski rok.
&ldquo;Iako je premijer, Milojko Spajić, prilikom izlaganja ekspozea naveo da će &ldquo;modernizacija institucija, transparentnost i efikasnost rada javne uprave biti prioriteti Vlade na putu ka punopravnom članstvu u EU&rdquo;, pona&scaron;anje izvr&scaron;ne vlasti pokazuje da smo i dalje daleko od onoga &scaron;to su moderni standardi&rdquo;, ocijenila je Gvozdenović.
Ona je kazala da problemi u aktuelnom zakonu, proizvoljno objavljivanje informacija na sajtovima institucija, ćutanje ili ka&scaron;njenje u dostavljanju odgovora, slab nadzor nad primjenom zakona ostaju i dalje kao podsjećanje na neophodnost reforme politike transparentnosti i otvorenosti.

Gvozdenović: Vlast ne želi da građani znaju šta rade iza zatvorenih vrata

OCJENJUJE ZAMJENICA IZVRŠNOG DIREKTORA CDT-A

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović sa suprugom Milenom, sastao se sa predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država Donaldom Trampom i prvom damom Melanijom Tramp.
Kako je navedeno, tom prilikom Milatović je istakao značaj dugogodi&scaron;njeg partnerstva između dvije države, naglasiv&scaron;i da je Crna Gora ponosna na 120 godina diplomatskih odnosa sa Sjedinjenim Američkim Državama.
&bdquo;Nastavljamo da gradimo mostove saradnje i prijateljstva između Crne Gore i Sjedinjenih Američkih Država&ldquo;, napisao je Milatović na mreži X.

Milatović se susreo sa Trampom: Nastavljamo da gradimo mostove saradnje i prijateljstva između Crne Gore i SAD

"CRNA GORA PONOSNA NA 120 GODINA DIPLOMATSKIH ODNOSA SA SJEDINJENIM AMERIČKIM DRŽAVAMA"

Govor premijera Izraela Benjamina Netanjahua tokom dana&scaron;nje sjednice Generalne skup&scaron;tine Ujedinjenih nacija izazvao je burne reakcije kada je stotine diplomata napustilo salu uoči njegovog izlaganja.
Među diplomatama koje su u znak protesta negodujući napu&scaron;tale prostoriju, nije bio predstavnik Crne Gore.
Naime, na dostupnim snimcima može se vidjeti kako, dok delegati hrle ka izlazu, predstavnica na&scaron;e zemlje u Generalnoj skup&scaron;tini UN ostaje da sjedi, na trenutke se osvrćući oko sebe.
Uprkos činjenici da snimci koji prikazuju unutra&scaron;njost sale nisu visoke rezolucije, na trenutak se jasno vidi natpis "Montenegro" (1 minut, 30 sekundi) u dijelu gdje su po abecednom redu raspoređene države sa početnim slovom M.
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/pa54kryiLlU?embeds_referring_euri=https" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>
Nakom početnog kome&scaron;anja,&nbsp;Netanjahu je danas započeo svoje izlaganje, govoreći o prijetnji Irana i njegovog programa nuklearnog naoružanja za koji je rekao da je namijenjen stvaranju opasnosti ne samo Izraelu već i svijetu.
Osim toga, izraelski premijer o&scaron;tro je osudio zapadne zemlje zbog prihvatanja palestinske državnosti, optužujući ih da &scaron;alju poruku da se "ubijanje Jevreja isplati".

Delegat Crne Gore ostao u sali dok je Netanjahu govorio tokom Generalne skupštine UN

GOVOR PREMIJERA IZRAELA IZAZVAO BURNE REAKCIJE,STOTINE DIPLOMATA NAPUSTILO SALU

Ispod časti je objavljivati privatnu komunikaciju u javnosti, a odluke pravosudnih organa neću komentarisati, kazao je potpredsjednik Vlade Nik Đeljo&scaron;aj, nakon &scaron;to je Osnovno državno tužila&scaron;tvo danas odbacilo krivičnu prijavu koju je predsjednik države Jakov Milatović podnio protiv Đeljo&scaron;aja.
&ldquo;Nikad ne bih objavio privatnu komunikaciju, da se ne znam o čemu radi. Možda neko tako ne razmi&scaron;lja. Ja lično uvijek volim da ne ponavljam gre&scaron;ke i volim da se preispitujem, tako da neću komentarisati odluke pravosudnih organa. To su institucije koje su odvojene od političkih aktera i institucije koje treba da rade u skladu sa zakonom i Ustavom i u skladu sa onim &scaron;to im njihova autonomnost dodjeljuje&rdquo;, rekao je Đeljo&scaron;aj u emisiji &ldquo;Minula neđelja&rdquo; na Aplus televiziji.
Đeljo&scaron;aj je, takođe, kazao da mu je slučaj sa Milatovićem jako te&scaron;ko pao.
&ldquo;Nisam dugo u politici, a nisam ni malo, a ovaj slučaj mi je ba&scaron; te&scaron;ko pao. Postao sam target iz ničega. Da budem malo figurativan &ndash; uvijek kad spava&scaron; sa djetetom, u riziku si da bude&scaron; mokar. Ovo mi je pouka za ubuduće&rdquo;, kazao je Đeljo&scaron;aj.
Prema njegovim riječima, u ovom slučaju bio je veliki pritisak na pravosudne organe.
&ldquo;To nije dobro. Ne bih &scaron;irio dalju priču i stavio bih tačku na ovo&rdquo;, zaključio je Đeljo&scaron;aj.
Podsjetimo, Kabinet Milatovića ranije je saop&scaron;tio da mu je Đeljo&scaron;aj prijetio nakon &scaron;to je predsjednik države Skup&scaron;tini vratio Zakon o porezu na nepokretnosti na ponovno odlučivanje.
U porukama je, između ostalog, Đeljo&scaron;aj napisao Milatoviću da nije trebalo da vrati zakon i da očekuje reakciju Albanaca sa svih nivoa i gdje god imaju uticaj, te mu poručio da će dobiti odgovor kakav zaslužuje.
Đeljo&scaron;aj je, s druge strane, odbacio optužbe da je prijetio i tada poručio da je Milatović vratio sporni zakon zbog, kako je tvrdio, kumovskih veza sa Neboj&scaron;om Vuksanovićem, biv&scaron;im predsjednikom Odbora direktora Plantaža, &ldquo;kako bi za sebe i njega pribavio ličnu korist&rdquo;.
Milatović je saop&scaron;tio da je zakon vratio zbog, kako tvrdi, povrede Ustava, pravne nesigurnosti i mogućnosti da 22.000 poljoprivrednika izgubi poreske olak&scaron;ice.

Đeljošaj: Slučaj sa Milatovićem mi je teško pao, odluku ODT ne komentarišem

"ISPOD ČASTI JE OBJAVLJIVATI PRIVATNU KOMUNIKACIJU"

Pro&scaron;lo je godinu od održavanja izbora u Podgoricu.
"Kao &scaron;to vidite, dobri moji, boba ovo ne valja", ocijenio je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nermin Abdić.
Kako navodi, predstavnici vlasti se svaki dan svađaju, nadgornjavaju, prepucavaju i sve to preko grbače građana.
&ldquo;No dobro, uskoro slijede novi izbori na kojima ćemo ih definitivno poslati tamo đe im pripada mjesto &ndash; u opoziciju&rdquo;, poručio je Abdić.
<blockquote class="twitter-tweet">
👤 <a href="https://twitter.com/drNerminAbdic?ref_src=twsrc%5Etfw">@drNerminAbdic</a>: Dobri moji &ndash; boba ovo ne valja! <a href="https://twitter.com/hashtag/DPSCG?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#DPSCG</a><a href="https://twitter.com/hashtag/PolitikaCG?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#PolitikaCG</a><a href="https://twitter.com/hashtag/CrnaGora?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#CrnaGora</a> 🇲🇪<a href="https://twitter.com/hashtag/NerminAbdi%C4%87?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#NerminAbdić</a> <a href="https://t.co/ZAc5QBIqJQ">pic.twitter.com/ZAc5QBIqJQ</a>
&mdash; DPS - Crne Gore (@DPSCrneGore) <a href="https://twitter.com/DPSCrneGore/status/1972668015377354826?ref_src=twsrc%5Etfw">September 29, 2025</a></blockquote>

Abdić: Dobri moji, ovo ništa ne valja