U Crnoj Gori 97.995 stranaca ima odobren privremeni ili stalni boravak, saopštio ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, navodeći da treba praviti razliku između migranata i stranih državljana koji imaju odobrenu neku vrstu boravka.

Šaranović je u Skupštini, odgovarajući na pitanje poslanice Demkrata Anđele Vojinović o broju stranaca u Crnoj Gori i reformi migracione politike, kazao da je u javnosti posljednjih nekoliko sedmica bilo mnogo neprovjerenih informacija u odnosu na broj stranih državljana u državi.

Šaranović je istakao da je, prema evidencijama Ministarstva unutrašnjih poslova, 97.995 stranaca koji imaju odobren privremeni ili stalni boravak.

“Ukupan broj stranaca koji u Crnoj Gori borave po osnovu dozvole za privremeni boravak je 26.539, dok je ukupna broj stranaca koji imaju dozvolu za privremeni boravak i rad 41.782”, rekao je Šaranović.

Prema njegovim riječima, ukupan broj stranaca koji u Crnoj Gori imaju odobren stalni boravak je 29.664.

On je naglasio da mnogi u Crnoj Gori ne prave razliku između migranata i stranih državljana, navodeći da stranci koji borave u Crnoj Gori nijesu migranti, već strani državljani koji imaju odobrenu neku vrstu boravka.

“Migranti su ljudi koji na nelegalan način pokušavaju da uđu na teritoriju Crne Gore”, rekao je Šaranović, navodeći da se crnogorski organi efikasno suočavaju sa tim izazovom.

Kako je naglasio, Crna Gora se, zahvaljujući toj efikasnosti, gotovo i ne smatra dijelom balkanske rute kojom se kreću migranti.

Šaranović je rekao da su, među strancima koji u Crnoj Gori borave po osnovu odoborenog privremenog boravka, najbrojniji državljani Rusije, Srbije, Turske, Bosne i Hercegovine (BiH), kao i Kosova.

Kada je u pitanju stalni boravak, Šaranović je rekao da najviše ima državljana Srbije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Hrvatske i Rusije.

“Tako je u Crnoj Gori 20.793 državljana Rusije koji imaju odboren privremeni ili stalni boravak, 23.980 državljana Srbije, 13.506 državljana Turske, 7.287 državljana BiH, kao i 4.023 državljana Kosova”, rekao je Šaranović.

Poslanik Demokrata Duško Stijepović je, povodom nedavnog incidenta u podgoričkom naselju Zabjelo, pitao koje mjere MUP preduzima kako bi spriječio nelegalno poslovanje stranih firmi i rad stranih državijana bez odobrenja za boravak i rad na teritoriji Crne Gore, kao i kakva je trenutna bezbjednosna procjena u vezi sa boravkom i djelovanjem stranih državljana u Crnoj Gori.

Šaranović je rekao da nijesu tačne tvrdnje koje su se u posljednje vrijeme pojavljivale u javnosti da MUP i Uprava policije nijesu ništa radili po tom pitanju.

On je rekao da Uprava policije, u skladu sa zakonskim ovlašćenjima, kontinuirano sprovodi aktivnosti usmjerene na provjeru poslovanja pravnih lica u čijoj osnivačkoj strukturi učestvuju osobe koje nijesu crnogorski rezidenti, dodajući da se ujedno provjerava i zakonitost boravka i rada.

On je kazao da je, za prvih devet mjeseci ove godine kontrolisano preko 36 hiljada stranih drzavijana.

Prema riječima Šaranovića, službenici policije su, od 1. januara do 1. oktobra nadležnim tužilaštvima procesuirali ukupno 696 stranih državijana, koji su počinili 673 krivična djela.

“U najvećem broju, strani državijani kao počinioci krivičnih djela potiču iz Srbije (191), Turske (93), Kosova (63), Rusije (61) i BiH (49)”, rekao je Šaranović.

On je ukazao i na mjere koje su primijenjene u prvih devet mjeseci godine u odnosu na strane državljane, ističući da tim aktivnostima jasno pokazuju posvećenost zaštiti zakonitosti, kao i očuvanju javnog reda i mira.

Poslanik Demokratske partije socijalista Nikola Janović pitao je Šaranovića smatra li da budući policijski službenici, koji će biti zaposleni u posebnom postupku, za samo nekolikop mjeseci mogu da dobiju sva neophodna znanja i vještine koje se uobičajeno dobijaju tokom četvorogodisnjeg školovanja. 

Šaranović je rekao da je MUP u januaru raspisao Javni poziv za sprovodenje posebnog postupka zaposljavanja 815 policijskih sluzbenika za potrebe Uprave policlje, a da je danas objavljena lista sa 452 kandidata koja su prošla bezbjednosno i zdravstvene provjere.

Kako je naveo, u narednih 30 dana kandidati će biti potvrgnuti provjeri integriteta, znanja, kompetencija i vještina, nakon čega će MUP sačiniti finalnu listu kandidata koji će zasnovati radni odnos u Upravi policije.

Šaranović je istakao da se radi o kandidatima koji imaju visoku stručnu spremu, među kojima prednjače kandidati koji su završili smjer Kriminalistika na Pravnom fakultetu, kao i oni koji su u Upravi policije obavili Program stručnog osposobljavanja i sticali praksu.

“Oni će, saglasno zakonu, proći policijsku obuku u saradnji sa Policijskom akademijom i uz mentorstvo starijih kolega iz Uprave policije brzo će moći da odgovore na sve zadatke”, rekao je Šaranović.