Politika

Nova srpska demokratija je stranka koja ba&scaron;tini takozvane vrijednosti kolaboracije iz Drugog svjetskog rata, onih koji su sarađivali sa fa&scaron;istima, ocjenjuje za Antenu M Bal&scaron;a Božović, predsjednik Regionalne akademije za razvoj demokratije. Dodaje da je svako pomirenje u njihovom narativu spin da se pomire žrtva i dželat.
"Mislim da je to samo jo&scaron; jedna provokacija. I ona je smi&scaron;ljena iz iste kuhinje iz koje i PES predlaže brisanje riječi nasilne, SNP sa njihovim prijedlogom o ujedinjenju i s druge strane Vučurović iz NSD-a, koji govori da treba sve to da se izbri&scaron;e i da se to ne pominje, a sve u duhu pomerenja. Ne. Desila se jedna nasilna aneksija, an&scaron;lus, gdje je jedna vojska okupirala drugu državu. Mogu oni da je nazivaju bratskom, ali nijedna bratska to ne bi uradila. Ukinula je državu Crnu Goru, protivpravno smjenila njenu dinastiju i njen ustavni poredak. Napravila jednu lažnu skup&scaron;tinu, koju se danas ne bi libio ni Mandić i to dru&scaron;tvo ponovo da naprave, i od Crne Gore napravili Srbiju", ističe Božović.
Božović smatra da je ovo samo jo&scaron; jedna provokacija koja se de&scaron;ava da bi se dru&scaron;tvo u Crnoj Gori podijelilo.
"Dakle, svako pomirenje je zapravo podjela i, s druge strane, mislim da je to u duhu onoga &scaron;to se u Beogradu odavno obećava na raznim mjestima oko kabineta predsjednika Srbije. Dakle, da Crna Gora ne može da izađe iz srpskog zagrljaja, odnosno velikosrpskog zagrljaja i to je ne&scaron;to &scaron;to se svakodnevno de&scaron;ava. To rade i Mandić, i Vučurović, i Knežević, i Joković i mnogi drugi. Mislim da će tih pritisaka da bude u narednom periodu jo&scaron; vi&scaron;e, ba&scaron; kao &scaron;to je Krivokopić najavio kapelu itd. Dakle, sijaće se te stvari koje će praviti tenzije u crnogorskom dru&scaron;tvu da bi se Crna Gora sklonila iz evropskog zagrljaja i vratila u &scaron;to jači velikosrpski zagrljaj", smatra Božović.
Od crnogorskog dru&scaron;tva zavisi, zaključuje Božović, da li će se oduprijeti zagrljaju u kom ne želi da bude ili ne.

Božović: Mandić se ne bi libio ni danas da organizuje lažnu skupštinu iz 1918, pritisaka da se CG skloni iz evropskog zagrljaja biće još više

OCJENUJE PREDSJEDNIK REGIONALNE AKADEMIJE ZA RAZVOJ DEMOKRATIJE

Prijedlog o &bdquo;probnom roku&ldquo; za članstvo u Evropskoj uniji predstavlja uvredu za Crnu Goru, smatra izvjestilac Evropskog parlamenta za na&scaron;u zemlju Marjan &Scaron;arec i tvrdi da ta ideja nije nastala u kancelariji komesarke za pro&scaron;irenje Marte Kos.
- Kada uđe u EU, Crna Gora mora imati prava kao i svi drugi - poručio je &Scaron;arec u intervjuu za Pobjedu.
Govoreći o procesu integracija, &Scaron;arec napominje da je pred Crnom Gorom jo&scaron; dosta posla, te da stvari ne idu tako glatko.
Izvjestilac EP za na&scaron; list ističe i da je izgradnja kolektora u Botunu neophodna, te da svako ko koči taj projekat najprije &scaron;teti zdravlju životne sredine.
Na pitanje da li lider DNP-a Milan Knežević poku&scaron;ava da zaustavi izgradnju kolektora u interesu onih koji Crnu Goru ne žele u EU, &Scaron;arec ističe kako &bdquo;nije nikakva tajna da nijesu svi sa rado&scaron;ću dočekali svijetlu majsku zoru&ldquo;.
Izvje&scaron;taj Evropske komisije, koji je zvanično objavljen pro&scaron;le sedmice, jasno navodi da Crna Gora ostaje predvodnik u procesu evropskih integracija. Međutim, golim okom je vidljivo da stvari ne teku sasvim glatko. &Scaron;to vi vidite kao najveći izazov sa kojim se Crna Gora suočava na svom putu ka punopravnom članstvu u EU?
&Scaron;AREC: Najprije, na početku moram da naglasim da ja ovaj posao i sve u vezi sa njim radim kao iskreni prijatelj Crne Gore, njenih građana u prvom redu. Zato me raduje činjenica da je Crna Gora zadržala tu poziciju. I to sasvim opravdano. Međutim, va&scaron;a konstatacija da ne ide sve glatko je tačna. Ali nije to bilo ni za očekivati, jer nagomilanih problema ima dosta na svim nivoima. Izazova ima vi&scaron;e. Borba sa kriminalom i korupcijom, pravosuđe, kvalitet životne sredine - izazovi su koji će biti te&scaron;ki i ubuduće.
&nbsp;Brisel ukazuje na to da je Crna Gora usporila napredak u ključnim pregovaračkim poglavljima 23 i 24. &Scaron;to to država nije uspjela da uradi, a bilo je ključno za postizanje boljeg rezultata?
&Scaron;AREC: Napredak u ovim poglavljima nije brz, jer su problemi veliki i svi vidimo &scaron;to se događa, na primjer, u vezi sa Ustavnim sudom koji nije popunjen. Tu je onda i borba sa kriminalom i korupcijom i jo&scaron; puno toga ima. Ipak, nekog napretka ima. Svi bi ga željeli vi&scaron;e i nadam se uspje&scaron;nijoj godini.
&nbsp;Djeluje li tempo zatvaranja pregovaračkih poglavlja i, &scaron;ire gledano, ukupan tempo kojim Crna Gora ispunjava svoje obaveze, ohrabrujuće i usklađeno sa postavljenim ciljem o članstvu 2028. godine, imajući u vidu da su mnoge obaveze odložene i da se planirani rokovi u reformskim agendama i akcionim planovima ne po&scaron;tuju?
&Scaron;AREC: Mislim, da su pregovarači sami sebi namjerno postavili visoke ambicije već u početku, jer ako nema&scaron; taj pritisak, čini ti se da ima&scaron; jo&scaron; ogromno vrijeme ispred sebe. Tako da se može u realnosti pokazati drugačije i komplikovanije. Ali ipak mislim, da se previ&scaron;e fokusa polaže u datume. Bitno je da ima napretka i da se pregovarački proces zavr&scaron;i &scaron;to je prije moguće. Znam da je nada lo&scaron;a strategija, ali ipak svi mi treba da imamo i nade i da radimo na procesu. Ne smijemo zaboraviti i činjenicu da slijede izbori već 2027. godine. Zbog toga treba pojačati tempo.
Uvođenje viznog režima za turske državljane aktuelno je pitanje u posljednje vrijeme. Je li prihvatljivo da Vlada ne ispunjava svoje obaveze usklađivanja vizne politike, a kada to i učini, da to ne radi iz potrebe za su&scaron;tinskom reformom, već radi kratkoročnih političkih poena?
&Scaron;AREC: Slažem se da je to bila vatrogasna akcija. &Scaron;to se tiče vizne politike, ona će prije ili kasnije morati da bude usklađena sa politikom EU u cjelini.
&nbsp;Evropski partneri su vi&scaron;e puta nagla&scaron;avali da Crna Gora neće moći zatvoriti Poglavlje 27 bez zavr&scaron;etka izgradnje postrojenja za preradu otpadnih voda. Međutim, ne možemo zanemariti činjenicu da, uprkos naporima Vlade, ovaj projekat biva opstruiran, paradoksalno, iz same vladajuće koalicije, konkretno od Milana Kneževića. Imate li utisak da se ovo radi u korist agende onih koji ne žele Crnu Goru u EU?
&Scaron;AREC: Svi smo jasno naglasili da kolektor treba izgraditi, jer se radi o zdravlju životne sredine. Ne može ovakav grad bez toga. Bio sam na početku svoje političke karijere gradonačelnik, odnosno predsjednik op&scaron;tine i bavio sam se projektom modifikacije postojećeg kolektora u vlasni&scaron;tvu &scaron;est op&scaron;tina. Kao tamo i ovdje su sada u pitanju evropske pare i samo bi ih totalno neodgovoran čovjek bacio da bi kasnije gradio iz vlastitog budžeta. Jer kad-tad će morati da počne izgradnja kolektora. Onaj koji blokira napore za ostvarenje tog cilja u prvom redu &scaron;teti zdravlju životne sredine. Nije nikakva tajna da nijesu svi sa rado&scaron;ću dočekali svijetlu majsku zoru.
&nbsp;Iz Brisela dolaze pozitivne poruke o skorom početku izrade Ugovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji. Međutim, istovremeno se čuju i različiti glasovi koji sugeri&scaron;u mogućnost da Crna Gora pristupi EU bez prava glasa ili da, kako je kazala Marta Kos, bude primljena uz opciju isključenja ako ne ispuni kriterijume tokom &bdquo;probnog članstva&ldquo;. Kakav je Va&scaron; pogled na to i vjerujete li da će Crna Gora, nakon &scaron;to uđe u EU, biti tretirana ravnopravno sa ostalim članicama?
&Scaron;AREC: Ideja nije nastala u kancelariji komesarke Kos, nego ta ideja potiče iz nekih zemalja članica. Mislim, da su takve ideje uvreda za Crnu Goru ili bilo koju zemlju i da negiraju su&scaron;tinu jednakih prava. Ili postane&scaron; član kluba ili ne, jer u formalno pravnom smislu neki probni period ne postoji. Kad Crna Gora uđe u EU, mora imati jednaka prava kao i svi drugi.
Čini se da se u Crnoj Gori malo javno govori o činjenici da će, nakon &scaron;to bude sastavljen, Ugovor o pristupanju EU morati biti ratifikovan u parlamentima svih država članica bloka. Mislite li da će taj proces teći glatko ili Crna Gora potcjenjuje moguće prepreke koje bi se mogle pojaviti u toj fazi?
&Scaron;AREC: Crna Gora je na velikoj misiji postizanja trećeg velikog cilja. Prvi je bio samostalnost, drugi članstvo u NATO, a treći bi zaokružio međunarodnu afirmaciju Crne Gore. A u tom velikom procesu nije sve do Crne Gore. Pravilno ste konstatovali da dolazi period u kojem će odlučivati zemlje članice. Nadležni u Crnoj Gori ne potcjenjuju taj aspekt. Naprotiv, to je često bila tema na&scaron;ih razgovora. Ali naravno, sad smo svi fokusirani na pregovarački proces. &Scaron;to bolje on bude pro&scaron;ao, to će bolja pozicija Crne Gore biti kad se uhvati uko&scaron;tac sa ratifikacijskim procesom u pojedinim članicama.
Vjerujete li da trenutno raspoloženje prema pro&scaron;irenju EU među 27 država članica ide u prilog Crnoj Gori i da će se izbjeći rizik od veta ili drugih mjera po tom pitanju?
&Scaron;AREC: Prema mom iskustvu trebaće uložiti jo&scaron; puno napora i sa na&scaron;e strane kako bi svi bili svjesni koliko je važno pro&scaron;irenje i zapravo su&scaron;tina Evropske unije kao takve. Ne radi se samo o Crnoj Gori, nego je priča mnogo &scaron;ira. Ne treba steći utisak, da se neko pla&scaron;i Crne Gore. Ima nekih članica koje se nijesu pokazale kao sklone evropskim vrijednostima. To su Mađarska i Slovačka i one su u ovom momentu zapravo pravi generator tih raznih ideja. Ipak mislim, da na kraju krajeva svi trebamo neki pozitivan rezultat, jer evropska ideja služi građanima ponajvi&scaron;e.

Šarec: Ideja o „probnom roku“ je uvreda za Crnu Goru

TVRDI DA TA IDEJA NIJE NASTALA U KANCELARIJI KOMESARKE ZA PROŠIRENJE

Tvrdnje Specijalnog državnog tužila&scaron;tva u Naredbi o sprovođenju istrage protiv osumnjičene kriminalne grupe biznismena Aleksandra Mijajlovića, da je informacije o zdravstvenom stanju pokojnog mitropolita Amfilohija dostavljao nekada&scaron;nji direktor Kliničkog centra i poslanik Demokratske partije socijalista Jevto Eraković su, prema njegovim riječima, lažne, prenosi RTNK.
U prilog tome govori, kako je kazao u emisiji &ldquo;Kontakt&rdquo;, da tada uop&scaron;te nije bio na čelnoj poziciji u KCCG, tako da nije imao pristup tim podacima.
&ldquo;Konstruisana je potpuno neprimjerena i osmi&scaron;ljena hajka, koja je imala cilj da diskredituje mene, i profesionalno i moralno. Sve &scaron;to je iznijeto predstavlja običnu laž i manipulaciju. Nigdje nije bilo, niti postoje, odgovorno vam tvrdim, podaci da sam ja nekome davao ili saop&scaron;tavao podatke. A da se radi o potpunom amaterizmu govori i to da su sve to vezivali za period i događaj, kada ja nijesam ni bio direktor Kliničkog centra, niti sam raspolagao tim podacima, nijesu bili u stanju ni toliko da provjere&rdquo;, istakao je Eraković.
Osvrnuo se i na nedavnu poruku ambasadora Turske u Crnoj Gori koji je kazao da ukoliko Vlada Crne Gore ne ukine vizni režim za njihove državljane, da bi ta zemlja mogla odgovoriti recipročnim mjerama. To bi moglo da zabrine zdravstveni sistem Crne Gore koji je prema riječima Erakovića, na ivici kolapsa.
&ldquo;Usluge koje pruža turski zdravstveni sistem ispunjavaju sve najveće kriterijume. Na&scaron;i pacijenti će uvijek naći put na ovaj ili onaj način da dođu do svoje usluge, ali mislim ukoliko se uvedu recipročne mjere da će to itekako otežati njihov položaj, zato &scaron;to bi do&scaron;lo do ka&scaron;njenja i u dijagnostičkim i terapijskim procedurama. To je veoma opasno, i to može dovesti do određenih problema, i pogor&scaron;anja zdravstvenog stanja. Tako da sa tog aspekta svakako bih izrazio zabrinutost ukoliko se to desi&rdquo;, kazao je Eraković.
Na dnevnom redu Skup&scaron;tine Crne Gore u ponedjeljak 18. novembra poslanici će ponovo glasati o kandidatima za sudije Ustavnog suda. Eraković očekuje od kolega iz parlamentarne većine da će pružiti podr&scaron;ku kandidatkinji koju je predložio predsjednik države Jakov Milatović &ndash; Mirjani Vučinić.

Eraković: Laž da sam javljao o zdravstvenom stanju mitropolita Amfilohija

TVRDI POSLANIK DPS-A

&nbsp;Vlada Crne Gore utvrdila je amandmane na Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima, kojima se uvode nove mjere za regulisanje boravka stranih državljana u zemlji.
Kako je saop&scaron;teno iz Vlade, jednim od amandmana, koji su utvrđeni na dana&scaron;njoj elektronskoj sjednici, defini&scaron;e se da minimalna vrijednost nepokretnosti, na osnovu koje će stranac ubuduće moći da reguli&scaron;e privremeni boravak u Crnoj Gori, iznosi 200 hiljada eura.&nbsp;
&ldquo;Sada&scaron;njim vlasnicima nepokretnosti, koji su na osnovu nje regulisali privremeni boravak u Crnoj Gori, biće ostavljen rok od godinu dana da usklade svoj boravak sa novim odredbama Zakona&rdquo;, kazali su iz Vlade.&nbsp;
Drugim amandmanom se propisuje da će strani državljani - izvr&scaron;ni direktori i vlasnici vi&scaron;e od 51 odsto kapitala u privrednom dru&scaron;tvu morati da imaju najmanje tri zaposlena, od kojih su dva crnogorski državljani i koji su osigurani na puno radno vrijeme.
&ldquo;U skladu sa izmjenama, oni će imati rok od 180 dana da usklade svoje poslovanje sa novim propisima&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Iz Vlade su istakli da se, uporedo sa novim propisima, intenzivno radi i na unapređenju međuinstitucionalne i međudržavne razmjene podataka o ulasku i boravku stranaca na teritoriji Crne Gore.
&ldquo;Ministarstva vanjskih i unutra&scaron;njih poslova, resor finansija, Poreska i Uprave policije intenzivirali su ukr&scaron;tanje i razmjenu podataka, kako bi se spriječile eventulane zloupotrebe boravka&rdquo;, saop&scaron;tili su iz Vlade, prenosi agencija Mina.
Prema njihovim riječima, sprovedene su i provjere i, shodno Zakonu o strancima, pokrenuti postupci za ukidanje privremenog boravka u slučajevima kada se za to steknu zakonski uslovi.
Iz Vlade su saop&scaron;tili da će na osnovu ranije sprovedenih razgovora na visokom nivou, u saradnji nadležnih institucija Crne Gore i Turske, biti sprovedena dodatna provjera podataka oko 13 i po hiljada državljana Turske, koji imaju odobren privremeni i stalni boravak shodno Zakonu o strancima.

Vlada utvrdila amandmane: Minimalna vrijednost nepokretnosti da stranac reguliše privremeni boravak 200.000 eura

NAJAVILI DODATNU PROVJERU PODATAKA OKO 13 I PO HILJADA DRŽAVLJANA TURSKE

Zavr&scaron;ena je sjednica Skup&scaron;tine Crne Gore na kojoj je izglasan član Senata DRI.
Poslanici su izabrali Milana Popovića za člana Senata DRI.&nbsp;
Podsjećamo, Odbor za ekonomiju, finansije i budžet juče je predložio je Skup&scaron;tini da za člana Senata DRI imenuje Milana Popovića, nakon &scaron;to je Predrag Radunović povukao kandidaturu.
Takođe, na dana&scaron;njoj sjednici je usvojen i Predlog odluke o upućivanju pripadnika Vojske Crne Gore u sastav NATO aktivnosti pružanja bezbjednosne pomoći obuke za Ukrajinu.
Mihailo Anđu&scaron;ić (DPS) kaže da je opozicija ukazivala da kandidat za Senat DRI nije kvalifikovan, a da su im iz vlasti govorili da nije tako.
"Na kraju, taj kandidat (Predrag Radunović) je povukao kandidaturu, nakon &scaron;to su ga poslanici podržali. Nije je sam povukao, to je uradio na osnovu sugestije jer su oni koji su podržali tu kandidaturu vidjeli koliko je taj proces iskompromitovan&ldquo;, rekao je Anđu&scaron;ić.
Vaslije Čarapić (PES) kaže da DRI igra važnu ulogu u sistemu.
&bdquo;No, ne možemo kazati da je ta instituicija razvijana i građena sa integritetom. Ovo je institucija na kojoj tek treba da se radi&ldquo;, smatra Čarapić koji je kazao da član Senata ne smije biti politički aktivan i ukazao da to do sada nije bilo tako.
Čarapić kaže da je senatora bilo i iz odbora političkih partija.
"Pa bi dan prije ulaska u DRI povukli članstvo u partijama pa dobili doživotni mandat. Svi znamo da DRI nije institucija koja se odlikovala po nepristranosti već su djelovali selektivno i uvijek favorizovali one iz kojih su krugova do&scaron;li&ldquo;, kazao je Čarapić i kazao da DRI nije imala &bdquo;onu auru koju je trebala da ima&ldquo;.
Govoreći o kandidatu Radunović, Čarapić kaže da je njegovim odustajanjem poslata poruka da, ipak treba uozbiljiti ovaj proces.
&bdquo;Meni se to ba&scaron; sviđa&ldquo;, dodao je Čarapić.
Milo&scaron; Konatar (URA) kaže da je DRI najvažnija institucija za kontrolu tro&scaron;enja novca u Crnoj Gori.
&bdquo;Mi imamo situacija da je većina na Odboru predložila kandidata kojie ne ispunjava uslove za člana Senata DRI. Opozicija je molila kolege da toga izbora ne dođe, ali to ne dopire do kolega iz većina &ndash; i &scaron;to smo dobili? Da kandidat bude predložen, pa da kandidat na plenumu odustane od kandidature. Imali smo deset kandidata među kojima ima sjajnih ljudi. I kandidat kojeg ste vi predložili, gospodin Popović, je jedan od kandidata za kojeg bi možda i glasao, no, dobili smo mejl od Popovića kojim navodi da je ovaj proces kontaminiran nepovratno, da nije legitiman. Popović zaslužuje da bude jedan od članova po stručnosti, znanju i ingegritetu. Molim kolege da za&scaron;titimo integritet Skup&scaron;tine i DRI i svih kandidata koji su se prijavili&ldquo;, kazao je Konatar i zamolio da se ovaj proces ponovi.
Boris Mugo&scaron;a (SD) kaže da su ovakvi postupci razaranje sistema i pročitao je dopis kandidata predloženog juče.
&bdquo;Popović nam je u subotu poslao dopis, a juče je predložen. On je kazao da sigurno neće biti dio ove priče i da ga kandidatura ne zanima. Većina posle svega predlaže njega. Sumnjam da ovo namjerno radite da opstruriate evropske integacije, jer je imenoavanje jednog člana Senata DRI jedno mjerila za poglavlje 32 i vi ne želite da se to zavr&scaron;i. Kuda sve ovo vodi?&ldquo;, upitao je Mugo&scaron;a.
Na dnevnom redu je izvje&scaron;taj sa Konsultativnog saslu&scaron;anja prijavljenih kandidata na Javni poziv za imenovanje jednog člana Senata Državne revizorske institucije, sa Predlogom odluke o imenovanju člana Senata Državne revizorske institucije, (Predlog zakona o izmjeni Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica i Predlog zakona o dopuni Zakona o porezu na nepokretnosti.
Nakon toga, poslanici će se izja&scaron;njavati o Predlogu zakona o izmjeni Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, Predlogu zakona o dopuni Zakona o porezu na nepokretnosti, Predlogo odluke o upućivanju pripadnika Vojske Crne Gore u sastav NATO aktivnosti pružanja bezbjednosne pomoći obuke za Ukrajinu (NATO Security Assistance and Training for Ukraine - NSATU) i Izvje&scaron;taj sa Konsultativnog saslu&scaron;anja prijavljenih kandidata na Javni poziv za imenovanje jednog člana Senata Državne revizorske institucije, sa Predlogom odluke o imenovanju člana Senata Državne revizorske institucije.

Milan Popović izabran za člana Senata DRI, podržano i slanje crnogorskih vojnika u NATO misiju za Ukrajinu

ZAVRŠENA SJEDNICA SKUPŠTINE

Skup&scaron;tniski Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu na dana&scaron;njoj sjednici je sa sedam glasova "za", usvojio Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima.
Vr&scaron;ilac dužnosti direktora Direktorata za građanska stanja i lične isprave Dragan Da&scaron;ić u svom izlaganju na Odboru pojasnio je da novi zakon&nbsp; o strancima predviđa značajno ograničavanje produženje boravka stranim državljanima, koji bi morali da imaju aktivne firme, redovno plaćen porez, da zaposle makar jednog crnogorskog državljanina na puno radno vrijeme.
&ldquo;Treba zaključivati bilateralne sporazume sa Indijiom, Filipinima pokazao se dobro i Uzbekistan. To su ljudi koji odrade posao i vrate se kući, i mislim da su oni prijeko potrebni privredi Crne Gore. Druga varijanta je kao u Hrvatskoj, kada nije sklapan bilateralni sporazum sa drugim zemljama, već su stranci preko konzularnog predstavni&scaron;tva mogli da podnose zahtjev za prijavu boravka, dobiju vizu, odrade posao i vrate se nazad&rdquo;, istakao je Da&scaron;ić.
De&scaron;ić je dalje istakao da Crna Gora gubi državljane.
"To su nam drugovi, kumovi, prijatelji, braća. Očigledno se mi odričemo na&scaron;ih državljana, znam da političare i vas poslanike interesuje prebivali&scaron;te i birački spisak, ali mislim da treba da gledamo ne&scaron;to &scaron;to je zajednički interes ove države, a to je da ima &scaron;to vi&scaron;e Crnogoraca, da je &scaron;to vi&scaron;e ljudi koji imaju crnogorsko državljanstvo", naglasio je on.
Da&scaron;ić je naglasio i kako nas nema 620.000, već da je prilikom zamjene ličnih karata bilo ne&scaron;to vi&scaron;e od 500.000 građana.
Govoreći o broju stranaca u Crnoj Gori, do 22.oktobra tekuće godine u Crnoj Gori registrovano je 97.995 stranaca.
&ldquo;Od čega je 29.664 na stalnom i 68.331 na privremenom boravku. To je nekih 15 odsto u odnosu na broj građana Crne Gore&rdquo;, istakao je Da&scaron;ić.
On je dao uporedne podatke broja stranaca u zemljama regiona, i rekao da&nbsp; Hrvatska ima pet odsto, Srbija&nbsp; jedan i po, Albanija jedan, BiH 0,8 odsto u odnosu na broj stanovnika.
Poslanik DPS-a Andrija Nikolić kazao je na dana&scaron;njoj sjednici&nbsp; Odbora kako je vlast pogre&scaron;ne ljude optužuje za krivično djelo, a da se na kraju ispostavi suprotno.
"Da je živ Živko Nikolić snimio bi novi film. Vlada po običaju kasni, i u ovoj situaciji bismo izbjegli incidente da smo imali ozbiljniju migracionu politiku, da smo imali rigoroznije kriterijume u pu&scaron;tanju ljudi u zemlju, pogotovo one sa dosijejima. Siguran sam da je Vlada u brojnim strancima vidjela sinonim za zaradu, imamo strukturni problem jer nam fali ljudi koji će se ozbiljno uhvatiti sa problemom", rekao je Nikolić.
&nbsp;

Odbor usvojio Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima

SJEDNICA ODBORA ZA POLITIČKI SISTEM, PRAVOSUĐE I UPRAVU

Predložene izmjene i dopune Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njego&scaron; predstavljaju neodgovoran odnos prema državnim resursima i nastavak prakse njihovog umanjenja i arčenja na &scaron;tetu svih građana, poručeno je iz&nbsp; Kabineta predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića.&nbsp;
Predloženim izmjenama predviđa se da se dvorac &ldquo;na Kru&scaron;evcu&rdquo; u Podgorici, sa pripadajućim zemlji&scaron;tem, prenese u svojinu potomaka dinastije Petrović Njego&scaron;.
Kako navode iz Kabineta, davanje dvorca &bdquo;na Kru&scaron;evcu&ldquo; u privatnu svojinu otvora mogućnost da ta ili druge dinastije zatraže sličan tretman u odnosu na državne objekte, &scaron;to bi bilo neopravdano i &scaron;tetno po državni interes.
"Dvorac &bdquo;na Kru&scaron;evcu&ldquo; ima poseban značaj za kulturni identitet Podgorice i Crne Gore. U njemu je ustanova kulture, Muzej savremene umjetnosti Crne Gore, &scaron;to dodatno potvrđuje njegovu vrijednost za sve građane. Njegovo preno&scaron;enje u privatno vlasni&scaron;tvo bilo bi suprotno principima očuvanja kulturne ba&scaron;tine i odgovorne politike upravljanja imovinom.
Odnos države prema dinastiji Petrović Njego&scaron; koji je predstavljen u ranijem zakonskom rje&scaron;enju iz 2011. godine, kojim je potomcima dinastije obezbijeđena izgradnja porodične kuće na Cetinju povr&scaron;ine do 300 m&sup2; sa pripadajućim zemlji&scaron;tem do 5000 m&sup2;, kao i stan u Podgorici povr&scaron;ine do 130 m&sup2;, predstavlja pravičnu, dostojanstvenu i održivu mjeru reparacije. Time je država već pokazala po&scaron;tovanje prema potomcima dinastije, a da pritom nije naru&scaron;ila javni interes", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
&nbsp;

Kabinet Milatovića: Državna imovina mora ostati u vlasništvu države i služiti javnom interesu

"PREDLOŽENE IZMJENE ZAKONA O STATUSU POTOMAKA DINASTIJE PETROVIĆ NJEGOŠ PREDSTAVLJAJU NEODGOVORAN ODNOS"

Biv&scaron;i premijer Zdravko Krivokapić uputio je otvoreno pismo predsjedniku države Jakovu Milatoviću i predsjedniku Vlade Milojku Spajiću, sa zahtjevom&nbsp; pokrenu obnovu kapele na Lovćenu.&nbsp;
Pismo prenosimo integralno:&nbsp;
"Po&scaron;tovani predsjedniče države i predsjedniče Vlade,
Obraćam vam se uoči Njego&scaron;evog dana zahtjevom da pokrenete obnovu kapele na Lovćenu i to u sklopu obilježavanja 20 godina od nezavisnosti Crne Gore, 175 godina od upokojenja Petra II Petrovića Njego&scaron;a i 180 godina od izgradnje kapele na Lovćenu.
To je na&scaron;a vi&scaron;estruka obaveza, zavjet i dug, a vama dvojici pripala je čast da veliki san i neispunjenu želju na&scaron;eg mitropolita Amfilohija pretočite u stvarnost.
Obnoviti kapelu znači ispuniti ne samo Njegov, već prije svega Njego&scaron;ev zavjet (amanet)!
Obnoviti kapelu znači izgraditi je po uzoru na Njego&scaron;evu iz 1846!
Obnoviti kapelu znači graditi je od izvornog kamena od koga je i prva napravljena!
Obnoviti kapelu znači povratiti izgubljeno povjerenje!
Obnoviti kapelu znači izmiriti se sa sobom i sa drugima!
Obnoviti kapelu znači obnoviti svijest o zajedni&scaron;tvu i međusobnom pra&scaron;tanju!
Obnoviti kapelu znači omogućiti veliki preokret kroz svenarodni poduhvat!
Obnoviti kapelu znači obnoviti slobodarsku Crnu Goru u kojoj nema pobjednika i poraženih!
Obnoviti kapelu znači upaliti slobodarsku &bdquo;luču&ldquo; koja će nam kroz vjekove osvjetljavati trag!
U to ime, podsjećam vas na zavjet na&scaron;eg genija, prosvjetitelja, književnika, vladara i vladike - Njego&scaron;a: &bdquo;Ja hoću da me saranite u onu crkvu na Lovćenu&hellip; To je moja potonja želja, koju u vas i&scaron;tem, da je ispunite, i ako mi ne zadate Božju vjeru da ćete tako učinit&rsquo;, kako ja hoću, onda ću ve ostaviti pod prokletstvom, a moj posljednji čas biće mi najžalosniji i tu moju žalost stavljam vama na du&scaron;u.&rdquo;
Blažena pomena arhiepiskop cetinjski i mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije se obraćao Vladi 2012. otvorenim pismom tražeći obnavljanje kapele.
Nažalost, njegovo je obraćanje tada bilo bezuspje&scaron;no. U nadi da je sa vama do&scaron;lo vrijeme promjena, vrijeme duhovnih i svenarodnih pobjeda, citiram mitropolitove riječi izrečene na Božić 2019:
&bdquo;Neka mauzolej ostane, on nikome ne smeta, ali prije njega ima divno mjesto na kome se crkva može vratiti u onakvom obliku kakva je oduvijek i bila, sa svakim kamenčićem. Tek tada će se Crna Gora i Crnogorci okrenuti jedni drugima.&rdquo;
U nadi da ćete imati razumijevanja za ovaj zahtjev i učiniti sve da se stvore uslovi koji nas neće dijeliti, najsrdačnije vas pozdravljam."

Krivokapić pisao Milatoviću i Spajiću: Pokrenite obnovu kapele na Lovćenu

"TO JE  NAŠA VIŠESTRUKA OBAVEZA"

Uvećanje dječijeg dodataka, a umanjenje sredstava za političke subjekte, jedna je od aktuelnih tema na političkoj sceni, a glavnu riječ vode Građanski pokret URA i Pokret Evropa sad.
Partija na vlasti uslovila je opoziciju, da će podržati uvećanje dječijeg dodatka, ako sa druge strane pritisnu taster da se novac za djecu prelije iz kase političkih aktera.
Da je posrijedi tema koja je od samog početka predmet brojnih manipulacija za Antenu M ocjenjuje poslanik Socijaldemokrata i predstavnik Evropskog saveza Nikola Zirojević.
Navodi da je prije izglasavanja dijela izborne reforme, krajem jula, &scaron;ef Kluba poslanika PES-a Vasilije Čarapić poku&scaron;ao da manipuli&scaron;e građanima saop&scaron;tiv&scaron;i da je povećanje sredstava političkim subjektima bio uslov opozicije, kako bi podržali izbornu reformu, &scaron;to je, ističe, klasična neistina.
&ldquo;I sada se ova tema opet poku&scaron;ava zloupotrijebiti u klasičnom populističkom maniru. Ono &scaron;to je su&scaron;tina, to je da nama zaista treba povećanje dječijeg dodataka, s tim &scaron;to mi u Evropskom savezu toj problematici pristupamo malo drugačije.
Ne mislimo da je pravedno da isti iznos dječijeg dodatka prima, recimo, dijete nekoga od nas, poslanika, koji imamo sasvim solidne zarade, i nekoga drugog ko radi za minimalac ili platu malo veću od minimalca&rdquo;, kaže Zirojević.
U ES se zalažu, poja&scaron;njava, za princip dječijeg dodatka po osnovu socijalnog kartona.
&ldquo;Da oni koji imaju najmanje u smislu dječijeg dodatka i ostalih socijalnih davanja, dobijaju najvi&scaron;e, a da neke druge kategorije ljudi koji imaju visoka primanja, koji dobro zarađaju, da njihova djeca u ovom slučaju ostvaraju pravo na neki minimalni iznos dječijeg dodatka ili da u konačnom uop&scaron;te to pravo ne ostvaruju, jer mislim da sa tog socijalnog aspekta ne možemo na isti način posmatrati dijete, nekoga ko prima dvije, tri ili vi&scaron;e hiljada eura zavisno od posla kojim se bavi, i nekoga kome je 600 do 800 eura mjesečna zarada&rdquo;, zaključio je poslanik Zirojević.&nbsp;

Zirojević: PES se ponovo bavi populizmom i manipulacijama

"EVROPSKI SAVEZ SE ZALAŽE ZA PRINCIP DJEČIJEG DODATKA PO OSNOVU SOCIJALNOG KARTONA"

U Crnoj Gori 97.995 stranaca ima odobren privremeni ili stalni boravak, saop&scaron;tio ministar unutra&scaron;njih poslova Danilo &Scaron;aranović, navodeći da treba praviti razliku između migranata i stranih državljana koji imaju odobrenu neku vrstu boravka.
&Scaron;aranović je u Skup&scaron;tini, odgovarajući na pitanje poslanice Demkrata Anđele Vojinović o broju stranaca u Crnoj Gori i reformi migracione politike, kazao da je u javnosti posljednjih nekoliko sedmica bilo mnogo neprovjerenih informacija u odnosu na broj stranih državljana u državi.
&Scaron;aranović je istakao da je, prema evidencijama Ministarstva unutra&scaron;njih poslova, 97.995 stranaca koji imaju odobren privremeni ili stalni boravak.
&ldquo;Ukupan broj stranaca koji u Crnoj Gori borave po osnovu dozvole za privremeni boravak je 26.539, dok je ukupna broj stranaca koji imaju dozvolu za privremeni boravak i rad 41.782&rdquo;, rekao je &Scaron;aranović.
Prema njegovim riječima, ukupan broj stranaca koji u Crnoj Gori imaju odobren stalni boravak je 29.664.
On je naglasio da mnogi u Crnoj Gori ne prave razliku između migranata i stranih državljana, navodeći da stranci koji borave u Crnoj Gori nijesu migranti, već strani državljani koji imaju odobrenu neku vrstu boravka.
&ldquo;Migranti su ljudi koji na nelegalan način poku&scaron;avaju da uđu na teritoriju Crne Gore&rdquo;, rekao je &Scaron;aranović, navodeći da se crnogorski organi efikasno suočavaju sa tim izazovom.
Kako je naglasio, Crna Gora se, zahvaljujući toj efikasnosti, gotovo i ne smatra dijelom balkanske rute kojom se kreću migranti.
&Scaron;aranović je rekao da su, među strancima koji u Crnoj Gori borave po osnovu odoborenog privremenog boravka, najbrojniji državljani Rusije, Srbije, Turske, Bosne i Hercegovine (BiH), kao i Kosova.
Kada je u pitanju stalni boravak, &Scaron;aranović je rekao da najvi&scaron;e ima državljana Srbije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Hrvatske i Rusije.
&ldquo;Tako je u Crnoj Gori 20.793 državljana Rusije koji imaju odboren privremeni ili stalni boravak, 23.980 državljana Srbije, 13.506 državljana Turske, 7.287 državljana BiH, kao i 4.023 državljana Kosova&rdquo;, rekao je &Scaron;aranović.
Poslanik Demokrata Du&scaron;ko Stijepović je, povodom nedavnog incidenta u podgoričkom naselju Zabjelo, pitao koje mjere MUP preduzima kako bi spriječio nelegalno poslovanje stranih firmi i rad stranih državijana bez odobrenja za boravak i rad na teritoriji Crne Gore, kao i kakva je trenutna bezbjednosna procjena u vezi sa boravkom i djelovanjem stranih državljana u Crnoj Gori.
&Scaron;aranović je rekao da nijesu tačne tvrdnje koje su se u posljednje vrijeme pojavljivale u javnosti da MUP i Uprava policije nijesu ni&scaron;ta radili po tom pitanju.
On je rekao da Uprava policije, u skladu sa zakonskim ovla&scaron;ćenjima, kontinuirano sprovodi aktivnosti usmjerene na provjeru poslovanja pravnih lica u čijoj osnivačkoj strukturi učestvuju osobe koje nijesu crnogorski rezidenti, dodajući da se ujedno provjerava i zakonitost boravka i rada.
On je kazao da je, za prvih devet mjeseci ove godine kontrolisano preko 36 hiljada stranih drzavijana.
Prema riječima &Scaron;aranovića, službenici policije su, od 1. januara do 1. oktobra nadležnim tužila&scaron;tvima procesuirali ukupno 696 stranih državijana, koji su počinili 673 krivična djela.
&ldquo;U najvećem broju, strani državijani kao počinioci krivičnih djela potiču iz Srbije (191), Turske (93), Kosova (63), Rusije (61) i BiH (49)&rdquo;, rekao je &Scaron;aranović.
On je ukazao i na mjere koje su primijenjene u prvih devet mjeseci godine u odnosu na strane državljane, ističući da tim aktivnostima jasno pokazuju posvećenost za&scaron;titi zakonitosti, kao i očuvanju javnog reda i mira.
Poslanik Demokratske partije socijalista Nikola Janović pitao je &Scaron;aranovića smatra li da budući policijski službenici, koji će biti zaposleni u posebnom postupku, za samo nekolikop mjeseci mogu da dobiju sva neophodna znanja i vje&scaron;tine koje se uobičajeno dobijaju tokom četvorogodisnjeg &scaron;kolovanja.&nbsp;
&Scaron;aranović je rekao da je MUP u januaru raspisao Javni poziv za sprovodenje posebnog postupka zaposljavanja 815 policijskih sluzbenika za potrebe Uprave policlje, a da je danas objavljena lista sa 452 kandidata koja su pro&scaron;la bezbjednosno i zdravstvene provjere.
Kako je naveo, u narednih 30 dana kandidati će biti potvrgnuti provjeri integriteta, znanja, kompetencija i vje&scaron;tina, nakon čega će MUP sačiniti finalnu listu kandidata koji će zasnovati radni odnos u Upravi policije.
&Scaron;aranović je istakao da se radi o kandidatima koji imaju visoku stručnu spremu, među kojima prednjače kandidati koji su zavr&scaron;ili smjer Kriminalistika na Pravnom fakultetu, kao i oni koji su u Upravi policije obavili Program stručnog osposobljavanja i sticali praksu.
&ldquo;Oni će, saglasno zakonu, proći policijsku obuku u saradnji sa Policijskom akademijom i uz mentorstvo starijih kolega iz Uprave policije brzo će moći da odgovore na sve zadatke&rdquo;, rekao je &Scaron;aranović.

Šaranović: U Crnoj Gori 97.995 stranaca ima odobren boravak

NAJVIŠE IZ SRBIJE I RUSIJE

Gradonačelnik Cetinja Nikola Đura&scaron;ković čestitao je građanima 13. novembar - Dan Prijestonice i Dan oslobođenja Cetinja.
"Sa zahvalno&scaron;ću i ponosom se prisjećamo puta kojim su na&scaron;i preci, vođeni vjerom u slobodu i dostojanstvo, utemeljili vrijednosti na kojima i danas počiva na&scaron; grad. Ovaj praznik u sebi nosi sabranu istoriju svih onih koji su Cetinje gradili slobodarskim duhom, kao mjesto gdje se čuva ideja o državi, gdje se njeguje misao o slobodi, i gdje su hrabrost i ponos uvijek bili mjera ljudske i nacionalne veličine", napisao je Đura&scaron;ković u čestitki.
Istovremeno, danas obilježavamo i crnogorski praznik kulture, misli i duha, kojim odajemo počast stvarala&scaron;tvu na&scaron;eg pjesnika i vladike Petra II Petrovića Njego&scaron;a, poručuje Đura&scaron;ković.
"U čijim je besmrtnim stihovima sabrana čitava su&scaron;tina crnogorskog bića: odgovornost prema nasljeđu, vjera u snagu riječi i vječita težnja u odbrani slobode. U tom duhu, upućujem iskrene čestitke svim građankama i građanima Prijestonice povodom Dana oslobođenja Cetinja i Njego&scaron;evog dana, uz želju da zajednički nastavimo da gradimo budućnost dostojnu imena i istorije na&scaron;eg Cetinja, vođeni riječima iz 'Gorskog vijenca' koje nas vjekovima opominju da 'junački amanet čuvamo: divno ime i svetu slobodu'&rdquo;, pi&scaron;e u čestitki.

Đurašković: Nastavimo da gradimo budućnost dostojnu imena i istorije našeg Cetinja