Politika

Biv&scaron;i dugogodi&scaron;nji predsjednik Skup&scaron;tine Ranko Krivokapić zaposljen je u Ministarstvu vanjskih poslova na poziciji ambasadora-savjetnika, potvrdio je za Dan ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović ističući da je on primljen na određeno vrijeme od dvije godine, te da mu je radni angažman započet 16. decembra pro&scaron;le godine.
Ibrahimović je podvukao da je naimenovanje savjetnika tog ranga autonomno pravo ministra.
"Naimenovao sam čovjeka koji je četiri puta biran za predsjednika Skup&scaron;tine. U 120 godina parlamentarizma u Crnoj Gori on je, znači, četiri puta bio predsjednik Skup&scaron;tine. Biv&scaron;i je predsjednik najveće parlamentarne skup&scaron;tine na svijetu - OEBS-a, bio je ministar vanjskih poslova u 43. Vladi i vi&scaron;e od tri decenije poslanik u Skup&scaron;tini Crne Gore. Bio je poslanik i u SR Jugoslaviji i u SCG. Znači, možemo mirne du&scaron;e reći da je čovjek sa respektabilnim iskustvom i značajnim domaćim i međunarodnim konekcijama - poželjan i koristan savjetnika - rekao je Ibrahimović.
Istakao je da smo svi svjedoci da je u političkoj pro&scaron;losti Ranko Krivokapić imao jasne stavove o pravcu u kojem Crna Gora danas ide.
"I u tome postoji saglasnost aktuelne Vlade - nezavisnost, demokratija, evropski put i članstvo u NATO-u. Znači, vi&scaron;e je nego jasno da biv&scaron;i predsjednik Skup&scaron;tine može samo doprinijeti evropskom putu Crne Gore. I važno mi je da kažem da se Crna Gora danas nalazi u veoma izazovnom trenutku. Bilo ko ko svojim iskustvom, znanjem, konekcijama i pozicijom može doprinositi da strate&scaron;ki cilj na&scaron;e države - članstvo u Evropskoj uniji do 2028. godine - bude ostvaren na zadovoljstvo svih građana i građanki Crne Gore koji u ovom dru&scaron;tvu žele prosperitetnu i evropsku budućnost - naglasio je ministar vanjskih poslova.
Ibrahimović je podvukao da su to najvažniji razlozi zbog kojih je Ranko Krivokapić postavljen za savjetnika.
"Mislim da on može, svojim ogromnim iskustvom - ali prije svega i jasnim stavovima kada je u pitanju vanjska politika Crne Gore, samo da daje doprinos, a nikako da &scaron;teti na&scaron;em putu prema Evropskoj uniji - ističe on.
Odgovarajući na pitanje da li je premijer Milojko Spajić znao da je Ranko Krivokapić savjetnik u Ministarstvu vanjskih poslova, Ibrahimović kaže da to premijer ne mora da zna, jer je naimenovanje na tu funkciju autonomno pravo ministra.
"Između mene i premijera nema nesuglasica. Na&scaron; odnos je, prije svega, prepoznat kao vrlo profesionalan i korektan. Uvijek smo imali kvalitetnu saradnju, a mislim da obojica radimo ono &scaron;to je Ustavom predviđeno i to najbolje &scaron;to umijemo. Mislim da radim punim kapacitetom i da to premijer i prepoznaje. Za poziciju na koju je imenovan Krivokapić nemam obavezu čak ni da se konsultujem sa kolegama iz Vlade - rekao je Ibrahimović.

Ibrahimović: Krivokapić poželjan i koristan savjetnik, za njegovo naimenovanje premijer nije morao da zna

"NAIMENOVANJE NA TU FUNKCIJU AUTONOMNO PRAVO MINISTRA"

Ustavni sud je usvojio inicijativu Centra za demokratsku tranziciju i proglasio neustavnom odredbu Statuta op&scaron;tine Nik&scaron;ić kojom se Dan Svetog Vasilija Ostro&scaron;kog određuje kao gradska slava. U CDT-u očekuju da obrazloženje odluke jasno prepozna da vjerske svetkovine ne mogu biti zvanični praznici u sekularnoj državi.
- Podnijeli smo inicijativu za ocjenu ustavnosti i tada smo ukazali da smatramo da se na taj način stavlja u privilegovan položaj jedna grupa stanovnika, dakle pripadnici pravoslavne vjeroispovijesti u odnosu na sve druge građane i građanke Nik&scaron;ića, u odnosu na pripadnike drugih zajednica i ateista i to je ne&scaron;to &scaron;to prosto kr&scaron;i princip ravnopravnosti građana - kazala je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata na Televiziji E Milena Gvozdenović iz CDT-a.
Biće važno, kako kaže, da se vidi da li je Ustavni sud donio tu odluku vodeći se nekim procesnim radnjama, ili je u&scaron;ao u srž ovog slučaja, a važno je da se institucije vrate u okvir Ustava.
- Nažalost, ovo nije prvi put, a bojim se da nije ni posljednji da na&scaron;e institucije tek tako kr&scaron;e Ustav, bez ikakvih posljedica, puno puta smo to gledali, a voljela bih da nam Ustavni sud bude jedna institucija koja će biti čuvar ravnopravnosti građana, koja će biti čuvar sekularnosti ove države - kazala je Gvozdenović.
Vlada zasjeda vikendom, u sitnim satima preko WhatsApp grupe
Centar za demokratsku tranziciju je objavio publikaciju u kojoj se analiziraju političke i reformske aktivnosti Vlade i vladajuće većine, koje su se desile od novembra 2024.godine do kraja aprila 2025.godine.
Nakon godinu i po dana rada, kaže Gvozdenović, može se reći da Vlada ne radi dobro na temeljnim reformama, jer set usvojenih IBAR zakona samo je politički simbol napretka.
- Konkretni rezultati IBAR-a u praksi nedostaju, jer smo donosili zakone radi zakona, a ne radi promjena i to smo između ostalog istakli u analizi, a zbog toga morali smo i moramo da mijenjamo niz zakona, počev&scaron;i od Zakona o sprječavanju korupcije, Zakona o oduzimanju imovine stečene kriminalnom djelatno&scaron;ću, ali eto dobro je da makar postoji svijest kod na&scaron;e vlasti da se ti procesi moraju zaokružiti na jedan kvalitetniji način - kazala je ona.
Postavlja se, dodaje, pitanje &scaron;ta je to &scaron;to su Vlada i parlamentarna većina od IBAR-a do danas uradile kada je riječ o nekim ključnim reformskim procesima.
-Dolazim iz organizacije koja se bavi izbornom reformom i moram reći da svi kao da strepe kada se to pomene, i zaista je pitanje da li ćemo i kada mi raditi na tim izbornim zakonima, izuzev Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, mada i tu je pitanje u kom obliku i kada će se taj zakon usvojiti. Tu je pitanje reforme pravosuđa, mislim da tu tapkamo u mjestu, a već nekih 25 godina sprovodimo tu reformu sve se svodi na davanje nekih &scaron;trikova, i čak je ta strategija reforme pravosuđa koju smo mi usvojili zarad dobijanja IBAR-a po ocjeni mnogih pravnih autoriteta u ovoj zemlji jedan mr&scaron;av dokument i te&scaron;ko da možemo očekivati neke značajnije rezultate, makar u nekim kratkom vremenskom periodu, da ne pominjem reformu javne uprave, mislim da to počinje da zvuči kao jedan oksimoron - rekla je Gvozdenović.
Ukidanje prenosa sjednica Vlade predstavlja, smatra ona, odnos Vlade prema javnosti, jer sva obećanja o transparentnosti rada Vlade nijesu se realizovala.
- Manir ove Vlade je dono&scaron;enje odluka putem telefonskih sjednica, a zbog građanki i građana da pojasnimo, kada kažemo telefonska sjednica mi mislimo na Whatsapp grupu gdje se ministri izja&scaron;njavaju, tu nema prosto nikakve rasprave. To su sjednice koje se održavaju u danima vikenda, sitnim satima, na tim sjednicama se donose neke vrlo ozbiljne odluke, oko liberalizacije viznog režima, koju pominjem jer je opasna u kontekstu evropskih integracija, i ovo oko Emirata je bilo na telefonskoj sjednici Vlade - podsjetila je Gvozdenović.
To, kako kaže, može ukazati na dvije stvari, prva da to pokazuje jedan neozbiljan odnos Vlade prema tome na koji način donosi odluke i vodi državnu politiku, a drugo je &scaron;to nam to pokazuje da se članovi Vlade ne sastaju, ne okupljaju.
Nada se da će nadležni organi utvrditi na vrijeme sve o glasnim sumnjama, o korupciji u slučaju Zakona o Sporazumu o turizmu i nekretninama. Jedan od Zakona je, podsjeća, vraćen na ponovno odlučivanje, a nova okolnost je ta na koju su ukazali Udruženje pravnika i HRA da taj Zakon pripada grupi zakona koji se po Ustavu donose dvotrećinskom većinom.
- Otvara se prostor za preispitivanje cijelog tog postupka pred Ustavnim sudom. Nije prvi put ni u Crnoj Gori, ni u mandatu ove Vlade da se neki jako važni zakoni donose tako netransparentno na prečac i da nemamo javnu raspravu, ali mislim da je prvi put da ovako važan resurs stavljamo na kocku. Mi smo mala zemlja, imamo malu povr&scaron;inu, mi ovaj prostor ne možemo dalje ni umnožavati, ni proizvoditi, imamo to &scaron;to imamo i ja bih upravo zbog toga očekivala da se na&scaron;e vlasti mnogo odgovornije odnose prema svakim ćo&scaron;ku ove zemlje - istakla je Gvozdenović.

Gvozdenović: Važno je da se institucije vrate u okvir Ustava

"VJERSKE SVETKOVINE NE MOGU BITI ZVANIČNI PRAZNICI U SEKULARNOJ DRŽAVI"

Naimenovanje članova Nadzornog odbora FK Budućnost predstavlja pravu sliku funkcionisanja bahate i neodgovorne gradske uprave, saop&scaron;tio je Klub odbornika DPS Glavnog grada Podgorica.
"Članove su birali po partijskim kvotama, pa kao rezultat navijači FK Budućnost su dobili da se o klubu brine brat Nađe Ljiljanić, bez ikakvog radnog iskustva, sumnjive &scaron;kolske spreme i jedino poznat sektoru bezbjednosti ili članicu PES-a Vesnu Brajović,&nbsp; poznatu po promjeni partijskih knjižica od DPS do Ure pa sad PES. Članove iz Demokrata i ne treba komentarisati, jer je to partija u stečaju kojoj je jedino ostalo da preproda kupljene diplome i plagijate", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
Iz Kluba odbornika DPS-a napominju da novi članovi Nadzornog odbora FK Budućnost o fudbalu i upravljanju klubom znaju "taman koliko i gradonačelnik Podgorice o učincima Marije Jočić i Milutina Đukanovića u sektoru energetike, kad je bio nadležni ministar".
"Dakle, ni&scaron;ta.
Nego, interesuje nas bi li gradonačelnik Podgorice Sa&scaron;a Mujović pitao Sv. Petra Cetinjskog da li je meritokratija kad Nađa Ljiljanić imenuje brata za lokalnog funkcionera? Vjerujemo da bi se na tom pitanju i zavr&scaron;ila željena kafa", poručuju odbornici DPS-a u Skup&scaron;tini Glavnog grada.

DPS Podgorica: Izbor rukovodstva FK Budućnost odslikava funkcionisanje bahate i neodgovorne gradske uprave

"ČLANOVE SU BIRALI PO PARTIJSKIM KVOTAMA"

Da bi Crna Gora bila bolja, mi moramo imati bolje poslanike, kazao je danas predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
"Da bi bili bolji njih narod mora direktno da bira. Trenutno u Skup&scaron;tini nemate narodne poslanike, nego ljude koje biraju partijski lideri. Mislim da su građani najbolji svjedoci da su mnogi od tih zastupnika zapravo dizači ruku u korist partijskih lidera a ne zastupnici državnih interesa", kazao je Milatović novinarima, a prenosi Antena M.
On je poručio da se pojedinci iz PES-a "koriste neistinama". &nbsp;

Milatović: Da bi Crna Gora bila bolja, moramo imati bolje poslanike, a ne dizače ruku

PORUČIO PREDSJEDNIK DRŽAVE

Predsjednik Skup&scaron;tine Andrija Mandić kazao je da očekuje da istraga o slučaju u kojem je njegov bratanić Danilo Mandić osumnjičen da je ranio dvije osobe, bude nezavisna.
&bdquo;Naravno, očekujem da istraga bude brza, temeljna i nezavisna, osim ako neko ne misli da ga treba strijeljati prije zavr&scaron;etka postupka, a bilo bi dobro da ti i takvi to saop&scaron;te javno i na taj način sebe razobliče pred crnogorskom javno&scaron;ću&ldquo;, poručio je Mandić.
Saop&scaron;tio je za taj slučaj saznao iz medija, te da se u vezi te situacije nije ogla&scaron;avao, kako niko ne bi imao povoda da kaže da vr&scaron;i pritisak na nadležne organe.
&bdquo;Ovo je neka nova Crna Gora i u njoj niko ne može biti izuzet od primjene zakonske kazne, pod uslovom da je istinski kriv&ldquo;, napisao je Mandić u objavi na mreži X.
Mandić je naveo da, prema zvaničnim informacijama, dvije lak&scaron;e povrijeđene osobe koje izričito tvrde da Danilo nije povezan sa "nemilim događajem" i da se, uprkos tome, on nalazi u istražnom zatvoru.
&bdquo;Naravno, očekujem da istraga bude brza, temeljna i nezavisna, osim ako neko ne misli da ga treba strijeljati prije zavr&scaron;etka postupka, a bilo bi dobro da ti i takvi to saop&scaron;te javno i na taj način sebe razobliče pred crnogorskom javno&scaron;ću&ldquo;, poručio je Mandić.

Mandić o slučaju sinovca Danila: Očekujem da istraga bude nezavisna, niko ne može biti izuzet od kazne, pod uslovom da je kriv

"ZA SLUČAJ SAM SAZNAO IZ MEDIJA"

Predsjednik Socijaldemokrata (SD) i jedan od lidera Evropskog saveza Damir &Scaron;ehović u intervjuu za Portal Analitika ocjenjuje da je njihov rezultat ostvaren u Nik&scaron;iću dokaz da se ideja slobodne, građanske ievropske Crne Gore u gradu pod Trebjesom ne može ugu&scaron;iti.
Ukazuje i da je bilo politički naivno očekivati drugačiji scenario od onoga koji je, kako nagla&scaron;ava, nosilac liste PES-a demonstrirao spu&scaron;tajući glavu pred Markom Kovačevićem. Sporazumi sa UAE su, podvlači &Scaron;ehović, usvojeni iza leđa građana, bez konsultacija sa lokalnim zajednicama i nadležnim institucijama i bilo kakvih garancija da će javni interes biti za&scaron;tićen, a kako dodaje, najveća vrijednost sporazuma nije ekonomska, već politička.
Ističe i da su lideri ES u pismu koje su nedavno uputili ambasadoru EU, Johanu Satleru izrazili očekivanje da će on notirati sve zabrinjavajuće činjenice i jasno se odrediti prema poku&scaron;aju da se kr&scaron;enjem Ustava i zakona suspenduje pravni poredak države.
Sagovornik Analitike poručuje i da je inflacija gotovo u potpunosti poni&scaron;tila efekte nominalnog rasta plata i penzija, pa standarg rađana, kako upozorava, objektivno stagnira ili nazaduje.
&nbsp;Okončani su izbori u Nik&scaron;iću. S obzirom na ograničene resurse, neravnopravnu borbu i brutalnu funkcionersku kampanju, jeste li zadovoljni ostvarenim rezultatima?&nbsp;
&Scaron;EHOVIĆ: Rezultat Evropskog saveza, ostvaren u uslovima brutalne neravnopravnosti, zloupotreba i pritisaka, nije samo na nivou očekivanog &ndash; to je i dokaz da se ideja slobodne, građanske i evropske Crne Gore ne može ugu&scaron;iti u gradu pod Trebjesom.
Svaki od preko 2.100 dobijenih glasova, odnosno ne&scaron;to preko 5%, predstavlja glas otpora protiv samovolje i nazadnih politika, ali i potvrđuje da i dalje postoji značajan broj građana koji odbijaju da žive pognute glave. Pod vođstvom na&scaron;eg sjajnog nosioca liste Ivana Radojičića, ponudili smo viziju dostojnu građana &ndash; čistu, evropsku, urbanu i odgovornu &ndash; i na to smo neizmjerno ponosni. Jo&scaron; smo ponosniji na činjenicu da smo uspjeli okupiti intelektualnu, nestranačku elitu, koja je u nama prepoznala glas razuma, dostojanstva i pristojnosti.
S obzirom na uslove u kojima su se izbori odvijali, rezultat Evropskog saveza jasno pokazuje da je na&scaron;a nadstranačka platforma duboko ukorijenjena i da predstavlja ozbiljnu alternativu zarobljenoj državi &ndash; ba&scaron; kao &scaron;to su to početkom devedesetih bili Savez reformskih snaga i Liberalni savez, čiji smo danas najdosljedniji sljedbenici, u novom, ni&scaron;ta manje izazovnom vremenu.
Da nije bilo rasipanja glasova na građanskoj strani, podr&scaron;ka bi bila jo&scaron; snažnija. U Nik&scaron;iću smo jo&scaron; jednom pokazali da, uprkos svim pritiscima, montiranim vje&scaron;tačkim većinama i političkoj trgovini, Crna Gora koja su&scaron;tinski vjeruje u zapadne vrijednosti, slobodu i dostojanstvo nije nestala &ndash; i neće nestati. I da na&scaron;a politika, ba&scaron; kao i u Podgorici, Budvi, Kotoru i drugim op&scaron;tinama u kojima smo nedavno imali lokalne izbore, ima snažan oslonac.
Uostalom, aktuelna lokalna vlast u Nik&scaron;iću ostala je u manjini, osvojiv&scaron;i tek ne&scaron;to preko 40% glasova, ali će, sva je prilika, nastaviti novi mandat zahvaljujući svom političkom satelitu &ndash; PES-u, koji iznova dokazuje da između njihove politike i politike Andrije Mandića nema su&scaron;tinske razlike.
Čuli smo od&nbsp; Mrkića da je vlast u Nik&scaron;iću faktički dogovorena. Mislite li da su disonantni tonovi bili samo poku&scaron;aj da se izdejstvuje bolja pregovaračka pozicija i da li se uop&scaron;te moglo očekivati da će PES tokom ovih pregovora pokazati zeru političkog dostojanstva i eventualno promisliti o budućnosti, ako ne Nik&scaron;ića i Crne Gore, onda makar sopstvene partije koja postepeno politički izumire?&nbsp;
&Scaron;EHOVIĆ: Svako ko je od PES-a i gospodina Mrkića očekivao drugačiji scenario od ovog koji je prije neki dan i sam demonstrirao, spu&scaron;tajući glavu pred Markom Kovačevićem, bio je politički naivan.
Zahvaljujući takvoj politici služenja retrogradnoj DF-ovoj agendi, PES je za svega dvije godine prepolovio svoje biračko tijelo u Nik&scaron;iću. Zato i ne iznenađuje &scaron;to PES i njima slični, brže nego iko prije njih, gube podr&scaron;ku i postaju sezonske političke pojave, sve manje sposobne da obmanjuju suverenističke birače.
Upravo to je ključ političkih promjena koje su, vjerujemo, pred vratima. Jer 2020. godine Crna Gora nije pala u ruke onih koji su&scaron;tinski preziru sve &scaron;to je crnogorsko i građansko u njoj zato &scaron;to su građani odustali od tih vrijednosti &ndash; već zato &scaron;to je bila izdata crnogorskim glasovima.
Danas, oni koji su tada poslužili kao pontonski most za tu prevaru, spadaju među ispodcenzusne ili marginalne političke pojave, bez kapaciteta da jo&scaron; jednom prevare građansku i evropsku Crnu Goru.
Sporazumi sa UAE jedna su od gorućih tema. Kako komentari&scaron;ete pona&scaron;anje i argumentaciju Vlade i smatrate li da je ovaj aranžman zapravo poslužio kao alat za novo pro&scaron;irenje Vlade, bez realnog upori&scaron;ta?&nbsp;
&nbsp;Sporazumi sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima predstavljaju ozbiljan udar na pravni poredak i demokratske standarde u Crnoj Gori. Umjesto da budu rezultat transparentnog postupka i &scaron;iroke javne rasprave, ovi sporazumi su usvojeni iza leđa građana, bez konsultacija sa lokalnim zajednicama, posebno ulcinjskom, ali i nadležnim institucijama, a samim tim i bez ikakvih garancija da će javni interes biti za&scaron;tićen.
Najveća vrijednost ovih sporazuma nije ekonomska, već politička &ndash; vlast se kroz njih potpuno ogolila i pokazala da joj je ignorisanje procedura, legalizacija bezakonja, politička trgovina i nastojanje da silom na sramotu potcjenjuje inteligenciju slobodomislećih građana, važnija od javnog interesa i evropskog puta države.
Paradoksalno, upravo zbog toga, Crna Gora je danas politički ujedinjenija oko odbrane Velike plaže od prilično providnih i politički jeftinih spinova, kao i oko za&scaron;tite ustavnog poretka, nego ikada u posljednje vrijeme.
Ovi sporazumi, umjesto da budu razvojna &scaron;ansa, predstavljaju ozbiljno upozorenje koliko je ova vlast spremna da žrtvuje budućnost zemlje zarad očuvanja sopstvenih fotelja po svaku cijenu.
Pisali ste ambasadoru Satleru i ukazali i na stav gospodina &Scaron;areca da sporazum nije usagla&scaron;en sa pravnom tekovinom EU. Očekujete li da će ambasador jasno poručiti da je nedopustiva ratifikacija sporazuma kojima se kr&scaron;i Ustav, suspenduju domaći zakoni, a koji je pritom i suprotan standardima EU?&nbsp;
&Scaron;EHOVIĆ: Nedavno smo pisali ambasadoru Satleru, kako bismo i njemu i &scaron;iroj javnosti jo&scaron; jednom skrenuli pažnju na činjenicu da sporazumi sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima nijesu samo u suprotnosti sa elementarnom logikom i zdravim razumom, već i sa temeljnim evropskim standardima i principima pravne države.
Istovremeno, izrazili smo očekivanje da će ambasador notirati sve zabrinjavajuće činjenice i jasno se odrediti prema poku&scaron;aju da se kr&scaron;enjem Ustava i zakona suspenduje pravni poredak države.
Jer vlast koja usvaja ovakve sporazume po ko zna koji put &scaron;alje poruku da je na evropskoj platformi nevoljno i neiskreno &ndash; ne iz uvjerenja, nego isključivo iz trenutne političke koristi.
&nbsp;Bilo je neuobičajeno vidjeti ujedinjenost različitih partija ulcinjskog Parlamenta, civilnog sektora, te predstavnika lokalne zajednice. Ipak, iako je sporazum, makar onaj dio vezan za Veliku plažu suprotan njihovim interesima, albanske partije ostaju u Vladi. Kako to obja&scaron;njavate, dok Skup&scaron;tina ignori&scaron;e njihove zakonske prijedloge i amandmane?&nbsp;
&Scaron;EHOVIĆ: Politička stabilnost se u demokratskim dru&scaron;tvim, gradi na povjerenju i iskrenoj saradnji između političkih partnera. Nažalost, u Crnoj Gori se stabilnost danas svodi na puko političko preživljavanje &ndash; gdje partije ostaju u vlasti i pored otvorenog neslaganja sa ključnim odlukama Vlade, zbog čega institucije gube kredibilitet, a javnost povjerenje u sistem.
Ovakva praksa pokazuje da fotelje, a ne principi, predstavljaju osnovni stub trenutne vlasti. U takvoj stvarnosti, vlast istovremeno hvali i ru&scaron;i samu sebe, a fotelje postaju najvažniji stubovi političkog uvjerenja. To je politička akrobatika vrijedna upisa u udžbenike apsurda.
I posljednja de&scaron;avanja u vezi Velike plaže čine očiglednim činjenicu da partije manje brojnih naroda nijesu uključene u vlast da bi im se omogućio stvarni uticaj, odnosno da bi zaista doprinosile dono&scaron;enju odluka i za&scaron;titi interesa svojih zajednica, već da bi vladajuća garniture stvorila privid inkluzivnosti. To, dakle, nije politička stabilnost &ndash; to je institucionalno uru&scaron;avanje pod pla&scaron;tom prividne većine.
&nbsp;Predsjednik Milatović obnovio je retoriku zasnovanu na oponiranju Vladi. Mislite li da su njegovi stavovi iskreni, ili pak svjedočimo nastavku nadgornjavanja predsjednika i premijera &ndash; jer, iako je predsjednik jedan Zakon vratio Skup&scaron;tini na ponovno odlučivanje, izvjesno je da će ga većina ponovo usvojiti?&nbsp;
&Scaron;EHOVIĆ: Predsjednik Milatović imao je priliku da, prilikom formiranja vlasti u Podgorici, pokaže političku dosljednost i preuzme odgovornost za promjene kojima je retorički bio privržen. Nažalost, tu &scaron;ansu je prokockao, čime je izgubio političku relevantnost i pretvorio se u jo&scaron; jednog aktera bez stvarnog uticaja na ključne procese.
Zato danas nije od su&scaron;tinskog značaja &scaron;ta predsjednik Milatović misli o Velikoj plaži ili o bilo kojoj drugoj temi od javnog interesa.
Kako kao univerzitetski profesor ekonomije i predavač na predmetima iz oblasti javnih finansija komentari&scaron;ete aktuelnu ekonomsku situaciju i stanje javnih finansija na&scaron;e države? Da li je postojeći model ekonomije uop&scaron;te održiv?
&Scaron;EHOVIĆ: Ne morate biti ekonomski ekspert da biste, na osnovu osnovnih makroekonomskih pokazatelja, shvatili da populističko-potro&scaron;ački model, zasnovan na ekonomiji, a ne na stvarnoj privrednoj osnovi, nije dugoročno održiv.
Da li je u pitanju neznanje ili lo&scaron;a namjera, manje je važno. Su&scaron;tina je da konkurentnost na&scaron;e privrede opada, fiskalno opterećenje raste, poslovni ambijent se pogor&scaron;ava, a održivost javnih finansija se ozbiljno dovodi u pitanje. Crna Gora trenutno bilježi najveći spoljnotrgovinski deficit u posljednjih 15 godina. Istovremeno, rastu neproduktivni izdaci: broj zaposlenih u javnoj upravi od 2020. godine do danas povećan je za nevjerovatnih oko 18 hiljada, &scaron;to je generisalo dodatan tro&scaron;ak po državni budžet na nivou vrijednosti jednog auto-puta!
Uprkos vje&scaron;tačkom nominalnom povećanju privatne potro&scaron;nje kroz niz populističkih mjera, privredni rast u 2024. godini bio je, izuzev pandemijske 2020, najniži u posljednjih osam godina. Dok će u 2025. godini biti čak niži u odnosu na prosjek u zemljama Zapadnog Balkana.
Fiskalni deficit će ove godine, uz izuzetak Makedonije, biti najveći na Zapadnom Balkanu i iznosiće 4%. Neodrživost javnih finansija poku&scaron;ava se prikriti novim zaduživanjima, ali su podaci neumoljivi &ndash; neto javni dug je na kraju 2024. godine bio oko 450 miliona eura veći nego na kraju 2023. godine.
O odsustvu sistemske ekonomske politike, a vi&scaron;ku populizma i neznanja, najslikovitije govore podaci o drastičnom povećanju deficita Fonda PIO: sa 35 miliona eura u 2023. godini na čak 380 miliona eura planiranih za 2025, uz projekciju ukupnog manjka od 1,13 milijardi eura u periodu 2025&ndash;2027. godine.
Inflacija je gotovo u potpunosti poni&scaron;tila efekte nominalnog rasta plata i penzija, pa standard građana objektivno stagnira ili nazaduje. Sve to jasno pokazuje da Crna Gora pod ovom Vladom ulazi u začarani krug sve većih dugova, sve manjeg privrednog rasta i sve veće fiskalne nestabilnosti.
Riječju, Crna Gora danas funkcioni&scaron;e kao privreda na &scaron;takama &ndash; na prvi pogled održiva, ali su&scaron;tinski nesposobna da sama nosi težinu sopstvenog sistema. Umjesto stvarnog rasta, svjedočimo ubrzanom gomilanju dugova i uru&scaron;avanju fiskalne stabilnosti. Bez korijenitih reformi, trenutni model vodi zemlju u spiralu stagnacije i finansijske nesigurnosti. Nastavi li se ovakav trend, Crna Gora neće imati ni privid stabilnosti, već će postati upozoravajući primjer kako populizam uni&scaron;tava ekonomsku budućnost.

Šehović: Vlast na evropskoj platformi neiskrena dok Crna Gora funkcioniše kao privreda na štakama

"SPORAZUMI SA UAE UDAR NA PRAVNI POREDAK"

Rje&scaron;enja predviđena Konceptom zakona o lokalnim izborima, kojim je predviđeno održavanje lokalnih izbora u jednom danu, direktan izbor predsjednika op&scaron;tina i uvođenje otvorenih izbornih lista, predstavljaju korak u ispravnom smjeru, smatra predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
&ldquo;Ono &scaron;to želim vrlo jasno da kažem &ndash; puna podr&scaron;ka za otvorene liste, za izbor odbornika u lokalnim samoupravama putem otvorenih lista, puna podr&scaron;ka za direktan izbor gradonačelnika ili predsjednika op&scaron;tina, kao i za izbore u jednom danu, kada su u pitanju sve na&scaron;e lokalne samouprave&rdquo;, naveo je Milatović.
Milatović je agenciji Mina, nakon plenarne sesije Samita Inicijative Tri mora, kazao da bi volio da se slična rje&scaron;enja nađu i kada je u pitanju zakon o izboru poslanika u crnogorskoj Skup&scaron;tini.
&ldquo;Znate da sam veliki zagovornik otvorenih lista. Mislim da građani Crne Gore konačno moraju da biraju direktno i predstavnike u crnogorskoj Skup&scaron;tini, na isti način na koji biraju i predsjednika države&rdquo;, rekao je Milatović.
Upitan smatra li da je vrijeme da Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu konačno počne intenzivnije da radi posao koji mu je delegiran, on je kazao da svi to očekuju od tog skup&scaron;tinskog tijela i da vjeruje da će to tako biti.
"Bolje se vratiti sa pogre&scaron;nog puta nego ići istim tim putem", poručio je Milatović, obrazlažući svoju odluku da vrati Skup&scaron;tini na ponovno razmatranje Zakon o Sporazumu o razvoju turizma i nekretnina između Crne Gore i UAE.
Milatović je pozvao poslanike crnogorske Skup&scaron;tine da detaljno pročitaju argumentaciju i obrazloženje za&scaron;to je dokument vratio u Parlament.
Dana&scaron;nji telefonski razgovor sa ministrom vanjskih poslova Emirata nazvao je prijateljskim, ali i vrlo otvorenim i dodao da je UAE poslao jednu vrlo važnu poruku.
"Rekao sam da je Crna Gora prijateljska zemlja, da smo mi otvoreni za investicije, da mi posmatramo investicije iz Emirata na veoma važan način, ali da sve mora biti u skladu sa pravnim poretkom Crne Gore," saop&scaron;tio je Milatović.
Predsjednik Crne Gore je naveo da moramo biti odgovorni prvenstveno prema sopstvenim, državnim interesima, prema pravnom poretku i Ustavu Crne Gore.
Milatović je podsjetio i da je prioritet broj jedan na&scaron;e vanjske politike pridruživanje EU.
&nbsp;

Milatović: Bolje se vratiti sa pogrešnog puta nego ići istim tim putem

"MORAMO BITI ODGOVORNI PRVENSTVENO PREMA SOPSTVENIM, DRŽAVNIM INTERESIMA"

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović razgovarao je danas sa ministrom vanjskih poslova Ujedinjenih Arapskih Emirata, &scaron;eikom Abdulahom bin Zajed Al Nahjanom, saop&scaron;teno je Kabineta Milatovića,
Kako je navedeno, u telefonskom razgovoru koji je inicirala UAE strana, Milatović je naglasio da Crna Gora ostaje posvećena unapređenju i daljem razvoju odnosa sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, kao važnim i kredibilnim partnerom na&scaron;e zemlje.
"To potvrđuje i činjenica da je predsjednik Milatović potpisao Zakon o potvrđivanju Sporazuma o ekonomskoj saradnji između Crne Gore i UAE, kojim se ohrabruje buduća saradnja dvije države u obostranom interesu", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
Milatović je, takođe, upoznao sagovornika sa razlozima vraćanja Skup&scaron;tini Crne Gore Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između Vlade Crne Gore i Vlade UAE. Milatović je, kako je saop&scaron;teno, precizirao da je riječ o Sporazumu koji u značajnoj mjeri odstupa od pravnog poretka na&scaron;e zemlje.
"U tom smislu, Predsjednik države je pojasnio da predmetni Sporazum nije na adekvatan i pravno valjan način definisan i preciziran, i da može ugroziti državne interese Crne Gore kao i na&scaron; EU put i zbog toga u ovoj formi ne može dobiti njegovu podr&scaron;ku. Predsjednik Milatović je pozvao ministra da posjeti Crnu Goru kako bi kroz otvoren dijalog dvije prijateljske strane prona&scaron;le rje&scaron;enje koje će biti usklađeno sa pravnim poretkom Crne Gore i EU integracijama zemlje, ali i doprinijeti jačanju saradnje u obostranom interesu.
Ministar je zahvalio predsjedniku na otvorenom i prijateljskom razgovoru, koji će biti nastavljen u narednom periodu", navodi se u saop&scaron;tenju.

Milatović u telefonskom razgovoru objasnio ministru vanjskih poslova UAE zašto nije potpisao Sporazum o saradnji, pozvao ga da dođe u CG

RAZGOVOR INICIRALA UAE STRANA

Za Evropsku uniju bi neuspjeh bio ukoliko ne bi uvela nijednu novu članicu u vrijeme aktuelne Evropske komisije, kazala je komesarka za pro&scaron;irenje Marta Kos i dodala da je sigurna da to može da se uradi sa Crnom Gorom.
"Sva poglavlja su otvorena, tako da ih zatvaramo kako bismo mogli da zavr&scaron;imo proces krajem 2026. godine, sa tehničke tačke gledi&scaron;ta", rekla je Kos u inbtervjuu za Radio Slobodna Evropa.
Ona je dodala da bi, takođe, sa tehničke strane gledano, sa Albanijom mogli da zavr&scaron;e proces do kraja 2027. godine.
&ldquo;Za&scaron;to kažem sa tehničke tačke gledi&scaron;ta? Zato &scaron;to je to procedura pregovora, države kandidati moraju da sprovedu reforme, ali onda je na državama članicama da odluče da li će one postati članica ili ne&rdquo;, pojasnila je Kos.
Ona je kazala da jo&scaron; kada je bila kandidatkinja za komesarku, govorila da je pro&scaron;irenje danas drugačije nego &scaron;to je bilo prije pet godina.
Međutim, kako je dodala Kos, proces pro&scaron;irenja je drugačiji nego &scaron;to je bio u januaru, jer se toliko toga promijenilo, uključujući i novu Vladu Sjedinjenih Američkih Država (SAD).
"Geopolitika se promijenila u smislu da je bila prioritet prije pro&scaron;irenja, ali nije bila toliko uvezana sa dijelom koji se odnosi na bezbjednost i mir. I opet, nekako sa pro&scaron;irenjem danas, vraćamo se osnovama zbog čega je EU uspostavljena", rekla je Kos.
Ona je kazala da je to bilo zbog osiguravanja mira, slobode, prosperiteta i da bi se danas moglo dodati i zbog bezbjednosti.
"To je ono &scaron;to mi, u stvari, i radimo u cjelokupnom procesu. Naravno, i dalje je riječ o poglavljima i klasterima i referentnim vrijednostima, ali ovo je daleko važnije u smislu da ne smijemo podbaciti u procesu pro&scaron;irenja, koji je najuspje&scaron;nija spoljna politika EU", navela je Kos.
Kos je kazala da je normalizacija odnosa Kosova sa Srbijom preduslov da Kosovo dobije status kandidata i započne proces članstva u EU.
Kosovo je podnijelo zahtjev za članstvo u EU 15. decembra 2022. godine i sada ostaje jedina zemlja u regionu koja jo&scaron; nema status zemlje kandidata.
Govoreći o mogućnosti razgovara sa predsjednikom bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska, Miloradom Dodikom, Kos je rekla da je "te&scaron;ko razgovarati sa nekim ko radi protiv interesa svoje zemlje".

Kos: Sigurna sam da Crna Gora može biti dio EU tokom mandata aktuelne EK

"NEUSPJEH BI BIO AKO NE BISMO UVELI NIJEDNU NOVU ČLANICU"

Premijer Milojko Spajić zatražio je od ministra unutra&scaron;njih poslova Danila &Scaron;ranović da hitno pokrene postupak oduzimanja crnogorskog državljanstva biznismenu sa Kosova Naseru Ramaju, koji je osumnjičen za utaju vi&scaron;e od dva miliona eura.
To je potvrđeno agenciji MINA iz Vlade.
Spajić je, u dopisu &Scaron;aranoviću, podsjetio da je Ramaj uhap&scaron;en u avgustu pro&scaron;le godine zbog sumnje da je utajio vi&scaron;e od dva miliona eura poreza i doprinosa, čime je budžet Crne Gore o&scaron;tećen za taj iznos.
On je naveo da je Ramaj jedan od vlasnika preduzeća &ldquo;Alart Centar Budva &ndash; CG&rdquo;, koje je izbjegavalo prijavljivanje prihoda od prodaje stambeno-poslovnih jedinica u kompleksu &ldquo;Porto Budva&rdquo; u Budvi.
&bdquo;Osnovno državno tužila&scaron;tvo u Kotoru podiglo je optužnicu protiv Nasera Ramaja zbog krivičnog djela utaja poreza i doprinosa u ukupnom iznosu od 2.235.000 EUR, koja je potvrđena od Osnovnog suda u Kotoru&ldquo;, kaže se u dopisu.
Spajić je naveo da je Ramaju, kao investitoru velikog projekta &bdquo;Porto Budva&ldquo; u Budvi, u vrijednosti oko 80 miliona eura, shodno članu 12 Zakona o crnogorskom državljanstvu ekspresno dodijeljeno počasno crnogorsko državljanstvo u oktobru 2023. godine, uz obrazloženje da je ostvario značajan ekonomski doprinos Crnoj Gori.
On je podsjetio da je to potpisao tada&scaron;nji ministar unutra&scaron;njih poslova Filip Adžić, na predlog tada&scaron;njeg premijera Dritana Abazovića, uz pozitivno mi&scaron;ljenje Ministarstva finansija, bez analize poslovanja u Crnoj Gori.
&bdquo;Dodatno zabrinjava i činjenica da ovaj resor nije dostavio analizu sa aspekta po&scaron;tovanja poreskih i carinskih propisa &scaron;to je u njegovoj nadležnosti, budući da pravno lice čiji je vlasnik i izvr&scaron;ni direktor Naser Ramaj posluje u Crnoj Gori&ldquo;, kazao je Spajić.
On je naveo da je Zakonom o crnogorskom državljanstvu propisano da punoljetni crnogorski državljanin, koji ima i državljanstvo druge države, po sili zakona gubi crnogorsko državljanstvo, između ostalog, ako se utvrdi da je rje&scaron;enje o prijemu u crnogorsko državljanstvo donijeto na osnovu lažne izjave ili namjernog prikrivanja činjenica ili okolnosti bitnih za dono&scaron;enje rje&scaron;enja.
&bdquo;Osim ako bi osoba koja je stekla crnogorsko državljanstvo ostala bez državljanstva ili da njegovo pona&scaron;anje ozbiljno &scaron;teti vitalnim interesima Crne Gore&ldquo;, dodaje se u dopisu.
Spajić je kazao da, na osnovu toga, ima ozbiljne sumnje u vezi sa zakonito&scaron;ću sticanja počasnog crnogorskog državljanstva Ramaja.
&bdquo;I tražim da se hitno shodno članu 24 Zakona o crnogorskom državljanstvu, pokrene postupak oduzimanja crnogorskog državljanstva Naseru Ramaju, jer je isto stečeno na temelju neistinitih podataka i obmanom nadležnih organa u vezi sa svojim poreskim obavezama koje je svjesno i namjerno nastojao da izbjegne&ldquo;, naveo je Spajić.
On smatra da slučaj Ramaja može &scaron;tetiti i vitalnim interesima Crne Gore na vi&scaron;e nivoa, naročito ako se potvrdi da je počasno državljanstvo dodijeljeno bez adekvatne provjere ili na osnovu netačnih informacija.
&bdquo;Dodjeljivanje državljanstva osobi pod istragom za utaju poreza i finansijske prevare može naru&scaron;iti međunarodni ugled Crne Gore, posebno u očima partnera iz Evropske unije i drugih država, &scaron;to može negativno uticati na buduće investicije i pregovaračku poziciju u evropskim integracijama&ldquo;, kazao je Spajić.
Kako je rekao, ako se pokaže da su počasna državljanstva dodjeljivana kao &bdquo;lične usluge&ldquo; ili bez jasnih kriterijuma, to podriva vjeru građana u vladavinu prava i otvara prostor za klijentelizam i političku korupciju.
Spajić je najavio da će narednih dana inicirati revizije &ldquo;počasnih&rdquo; državljanstava, jer nijesu doprinijeli razvoju ekonomije kroz inovacije, otvaranje novih radnih mesta ili podsticanje proizvodnje i promociji Crne Gore u nauci, kulturi, sportu ili drugim oblastima za koje su predloženi za sticanje crnogorskog državljanstva od posebnog interesa za Crnu Goru.
&bdquo;Shodno navedenom, kao nadležnom organu za sprovođenje pokretanja i oduzimanja crnogorskog državljanstva, zbog potrebe očuvanja integriteta i povjerenja građana u institucije i državne odluke, podnosim zahtjev za hitnim pokretanjem postupka oduzimanja crnogorskog državljanstva Ramaju, o čijem ishodu želim da me upoznate&ldquo;, zaključio je Spajić.

Spajić zatražio oduzimanje crnogorskog državljanstva Ramaju

NAJAVIO DA ĆE NAREDNIH DANA INICIRATI REVIZIJE “POČASNIH” DRŽAVLJANSTAVA

Ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović (BS) postavio je za ministra-savjetnika nekada&scaron;njeg dugogodi&scaron;njeg predsjednika Skup&scaron;tine Ranka Krivokapića (SDP).
Kako navode Vijesti, to se vidi na spisku zaposlenih u Ministarstvu vanjskih poslova objavljenom na sajtu Vlade 23. aprila.
Navedeno je da je Krivokapić ministar-savjetnik, &scaron;to je diplomatsko zvanje visokog ranga.
Prema članu 72 Zakona o vanjskim poslovima, ministar vanjskih poslova može bez javnog ogla&scaron;avanja donijeti rje&scaron;enje o zasnivanju radnog odnosa "lica sa odgovarajućim iskustvom u naučno-istraživačkom radu, značajnim diplomatskim iskustvom, profesionalnim zvanjima i vje&scaron;tinom ili iskustvom u radu u međunarodnim i drugim organizacijama".
"Lice iz stava 1 ovog člana zasniva radni odnos na određeno vrijeme", pi&scaron;e u Zakonu.
Premijer Milojko Spajić pozvaće na konsultacije ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića zbog odluke da za ministra-savjetnika imenuje nekada&scaron;njeg dugogodi&scaron;njeg predsjednika Skup&scaron;tine Ranka Krivokapića (SDP).
Kako je "Vijestima" rečeno u Kabinetu predsjednika Vlade, za Spajića je neprihvatljivo postavljenje Krivokapića na tu poziciju
Krivokapić je bio predsjednik Skup&scaron;tine Crne Gore od 2003-2016. godine, a 2022. godine je kratko bio ministar vanjskih poslova u Vladi Dritana Abazovića.
Bio je predsjednik Socijaldemokratske partije Crne Gore (SDP) od 2001-2019. godine. On je počasni predsjednik SDP-a.

Ranko Krivokapić ministar-savjetnik kod Ervina Ibrahimovića; Spajić: Ibrahimović će biti pozvan na konsultacije