Politika

Predsjednik Skup&scaron;tine Andrija Mandić kazao je da očekuje da istraga o slučaju u kojem je njegov bratanić Danilo Mandić osumnjičen da je ranio dvije osobe, bude nezavisna.
&bdquo;Naravno, očekujem da istraga bude brza, temeljna i nezavisna, osim ako neko ne misli da ga treba strijeljati prije zavr&scaron;etka postupka, a bilo bi dobro da ti i takvi to saop&scaron;te javno i na taj način sebe razobliče pred crnogorskom javno&scaron;ću&ldquo;, poručio je Mandić.
Saop&scaron;tio je za taj slučaj saznao iz medija, te da se u vezi te situacije nije ogla&scaron;avao, kako niko ne bi imao povoda da kaže da vr&scaron;i pritisak na nadležne organe.
&bdquo;Ovo je neka nova Crna Gora i u njoj niko ne može biti izuzet od primjene zakonske kazne, pod uslovom da je istinski kriv&ldquo;, napisao je Mandić u objavi na mreži X.
Mandić je naveo da, prema zvaničnim informacijama, dvije lak&scaron;e povrijeđene osobe koje izričito tvrde da Danilo nije povezan sa "nemilim događajem" i da se, uprkos tome, on nalazi u istražnom zatvoru.
&bdquo;Naravno, očekujem da istraga bude brza, temeljna i nezavisna, osim ako neko ne misli da ga treba strijeljati prije zavr&scaron;etka postupka, a bilo bi dobro da ti i takvi to saop&scaron;te javno i na taj način sebe razobliče pred crnogorskom javno&scaron;ću&ldquo;, poručio je Mandić.

Mandić o slučaju sinovca Danila: Očekujem da istraga bude nezavisna, niko ne može biti izuzet od kazne, pod uslovom da je kriv

"ZA SLUČAJ SAM SAZNAO IZ MEDIJA"

Predsjednik Socijaldemokrata (SD) i jedan od lidera Evropskog saveza Damir &Scaron;ehović u intervjuu za Portal Analitika ocjenjuje da je njihov rezultat ostvaren u Nik&scaron;iću dokaz da se ideja slobodne, građanske ievropske Crne Gore u gradu pod Trebjesom ne može ugu&scaron;iti.
Ukazuje i da je bilo politički naivno očekivati drugačiji scenario od onoga koji je, kako nagla&scaron;ava, nosilac liste PES-a demonstrirao spu&scaron;tajući glavu pred Markom Kovačevićem. Sporazumi sa UAE su, podvlači &Scaron;ehović, usvojeni iza leđa građana, bez konsultacija sa lokalnim zajednicama i nadležnim institucijama i bilo kakvih garancija da će javni interes biti za&scaron;tićen, a kako dodaje, najveća vrijednost sporazuma nije ekonomska, već politička.
Ističe i da su lideri ES u pismu koje su nedavno uputili ambasadoru EU, Johanu Satleru izrazili očekivanje da će on notirati sve zabrinjavajuće činjenice i jasno se odrediti prema poku&scaron;aju da se kr&scaron;enjem Ustava i zakona suspenduje pravni poredak države.
Sagovornik Analitike poručuje i da je inflacija gotovo u potpunosti poni&scaron;tila efekte nominalnog rasta plata i penzija, pa standarg rađana, kako upozorava, objektivno stagnira ili nazaduje.
&nbsp;Okončani su izbori u Nik&scaron;iću. S obzirom na ograničene resurse, neravnopravnu borbu i brutalnu funkcionersku kampanju, jeste li zadovoljni ostvarenim rezultatima?&nbsp;
&Scaron;EHOVIĆ: Rezultat Evropskog saveza, ostvaren u uslovima brutalne neravnopravnosti, zloupotreba i pritisaka, nije samo na nivou očekivanog &ndash; to je i dokaz da se ideja slobodne, građanske i evropske Crne Gore ne može ugu&scaron;iti u gradu pod Trebjesom.
Svaki od preko 2.100 dobijenih glasova, odnosno ne&scaron;to preko 5%, predstavlja glas otpora protiv samovolje i nazadnih politika, ali i potvrđuje da i dalje postoji značajan broj građana koji odbijaju da žive pognute glave. Pod vođstvom na&scaron;eg sjajnog nosioca liste Ivana Radojičića, ponudili smo viziju dostojnu građana &ndash; čistu, evropsku, urbanu i odgovornu &ndash; i na to smo neizmjerno ponosni. Jo&scaron; smo ponosniji na činjenicu da smo uspjeli okupiti intelektualnu, nestranačku elitu, koja je u nama prepoznala glas razuma, dostojanstva i pristojnosti.
S obzirom na uslove u kojima su se izbori odvijali, rezultat Evropskog saveza jasno pokazuje da je na&scaron;a nadstranačka platforma duboko ukorijenjena i da predstavlja ozbiljnu alternativu zarobljenoj državi &ndash; ba&scaron; kao &scaron;to su to početkom devedesetih bili Savez reformskih snaga i Liberalni savez, čiji smo danas najdosljedniji sljedbenici, u novom, ni&scaron;ta manje izazovnom vremenu.
Da nije bilo rasipanja glasova na građanskoj strani, podr&scaron;ka bi bila jo&scaron; snažnija. U Nik&scaron;iću smo jo&scaron; jednom pokazali da, uprkos svim pritiscima, montiranim vje&scaron;tačkim većinama i političkoj trgovini, Crna Gora koja su&scaron;tinski vjeruje u zapadne vrijednosti, slobodu i dostojanstvo nije nestala &ndash; i neće nestati. I da na&scaron;a politika, ba&scaron; kao i u Podgorici, Budvi, Kotoru i drugim op&scaron;tinama u kojima smo nedavno imali lokalne izbore, ima snažan oslonac.
Uostalom, aktuelna lokalna vlast u Nik&scaron;iću ostala je u manjini, osvojiv&scaron;i tek ne&scaron;to preko 40% glasova, ali će, sva je prilika, nastaviti novi mandat zahvaljujući svom političkom satelitu &ndash; PES-u, koji iznova dokazuje da između njihove politike i politike Andrije Mandića nema su&scaron;tinske razlike.
Čuli smo od&nbsp; Mrkića da je vlast u Nik&scaron;iću faktički dogovorena. Mislite li da su disonantni tonovi bili samo poku&scaron;aj da se izdejstvuje bolja pregovaračka pozicija i da li se uop&scaron;te moglo očekivati da će PES tokom ovih pregovora pokazati zeru političkog dostojanstva i eventualno promisliti o budućnosti, ako ne Nik&scaron;ića i Crne Gore, onda makar sopstvene partije koja postepeno politički izumire?&nbsp;
&Scaron;EHOVIĆ: Svako ko je od PES-a i gospodina Mrkića očekivao drugačiji scenario od ovog koji je prije neki dan i sam demonstrirao, spu&scaron;tajući glavu pred Markom Kovačevićem, bio je politički naivan.
Zahvaljujući takvoj politici služenja retrogradnoj DF-ovoj agendi, PES je za svega dvije godine prepolovio svoje biračko tijelo u Nik&scaron;iću. Zato i ne iznenađuje &scaron;to PES i njima slični, brže nego iko prije njih, gube podr&scaron;ku i postaju sezonske političke pojave, sve manje sposobne da obmanjuju suverenističke birače.
Upravo to je ključ političkih promjena koje su, vjerujemo, pred vratima. Jer 2020. godine Crna Gora nije pala u ruke onih koji su&scaron;tinski preziru sve &scaron;to je crnogorsko i građansko u njoj zato &scaron;to su građani odustali od tih vrijednosti &ndash; već zato &scaron;to je bila izdata crnogorskim glasovima.
Danas, oni koji su tada poslužili kao pontonski most za tu prevaru, spadaju među ispodcenzusne ili marginalne političke pojave, bez kapaciteta da jo&scaron; jednom prevare građansku i evropsku Crnu Goru.
Sporazumi sa UAE jedna su od gorućih tema. Kako komentari&scaron;ete pona&scaron;anje i argumentaciju Vlade i smatrate li da je ovaj aranžman zapravo poslužio kao alat za novo pro&scaron;irenje Vlade, bez realnog upori&scaron;ta?&nbsp;
&nbsp;Sporazumi sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima predstavljaju ozbiljan udar na pravni poredak i demokratske standarde u Crnoj Gori. Umjesto da budu rezultat transparentnog postupka i &scaron;iroke javne rasprave, ovi sporazumi su usvojeni iza leđa građana, bez konsultacija sa lokalnim zajednicama, posebno ulcinjskom, ali i nadležnim institucijama, a samim tim i bez ikakvih garancija da će javni interes biti za&scaron;tićen.
Najveća vrijednost ovih sporazuma nije ekonomska, već politička &ndash; vlast se kroz njih potpuno ogolila i pokazala da joj je ignorisanje procedura, legalizacija bezakonja, politička trgovina i nastojanje da silom na sramotu potcjenjuje inteligenciju slobodomislećih građana, važnija od javnog interesa i evropskog puta države.
Paradoksalno, upravo zbog toga, Crna Gora je danas politički ujedinjenija oko odbrane Velike plaže od prilično providnih i politički jeftinih spinova, kao i oko za&scaron;tite ustavnog poretka, nego ikada u posljednje vrijeme.
Ovi sporazumi, umjesto da budu razvojna &scaron;ansa, predstavljaju ozbiljno upozorenje koliko je ova vlast spremna da žrtvuje budućnost zemlje zarad očuvanja sopstvenih fotelja po svaku cijenu.
Pisali ste ambasadoru Satleru i ukazali i na stav gospodina &Scaron;areca da sporazum nije usagla&scaron;en sa pravnom tekovinom EU. Očekujete li da će ambasador jasno poručiti da je nedopustiva ratifikacija sporazuma kojima se kr&scaron;i Ustav, suspenduju domaći zakoni, a koji je pritom i suprotan standardima EU?&nbsp;
&Scaron;EHOVIĆ: Nedavno smo pisali ambasadoru Satleru, kako bismo i njemu i &scaron;iroj javnosti jo&scaron; jednom skrenuli pažnju na činjenicu da sporazumi sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima nijesu samo u suprotnosti sa elementarnom logikom i zdravim razumom, već i sa temeljnim evropskim standardima i principima pravne države.
Istovremeno, izrazili smo očekivanje da će ambasador notirati sve zabrinjavajuće činjenice i jasno se odrediti prema poku&scaron;aju da se kr&scaron;enjem Ustava i zakona suspenduje pravni poredak države.
Jer vlast koja usvaja ovakve sporazume po ko zna koji put &scaron;alje poruku da je na evropskoj platformi nevoljno i neiskreno &ndash; ne iz uvjerenja, nego isključivo iz trenutne političke koristi.
&nbsp;Bilo je neuobičajeno vidjeti ujedinjenost različitih partija ulcinjskog Parlamenta, civilnog sektora, te predstavnika lokalne zajednice. Ipak, iako je sporazum, makar onaj dio vezan za Veliku plažu suprotan njihovim interesima, albanske partije ostaju u Vladi. Kako to obja&scaron;njavate, dok Skup&scaron;tina ignori&scaron;e njihove zakonske prijedloge i amandmane?&nbsp;
&Scaron;EHOVIĆ: Politička stabilnost se u demokratskim dru&scaron;tvim, gradi na povjerenju i iskrenoj saradnji između političkih partnera. Nažalost, u Crnoj Gori se stabilnost danas svodi na puko političko preživljavanje &ndash; gdje partije ostaju u vlasti i pored otvorenog neslaganja sa ključnim odlukama Vlade, zbog čega institucije gube kredibilitet, a javnost povjerenje u sistem.
Ovakva praksa pokazuje da fotelje, a ne principi, predstavljaju osnovni stub trenutne vlasti. U takvoj stvarnosti, vlast istovremeno hvali i ru&scaron;i samu sebe, a fotelje postaju najvažniji stubovi političkog uvjerenja. To je politička akrobatika vrijedna upisa u udžbenike apsurda.
I posljednja de&scaron;avanja u vezi Velike plaže čine očiglednim činjenicu da partije manje brojnih naroda nijesu uključene u vlast da bi im se omogućio stvarni uticaj, odnosno da bi zaista doprinosile dono&scaron;enju odluka i za&scaron;titi interesa svojih zajednica, već da bi vladajuća garniture stvorila privid inkluzivnosti. To, dakle, nije politička stabilnost &ndash; to je institucionalno uru&scaron;avanje pod pla&scaron;tom prividne većine.
&nbsp;Predsjednik Milatović obnovio je retoriku zasnovanu na oponiranju Vladi. Mislite li da su njegovi stavovi iskreni, ili pak svjedočimo nastavku nadgornjavanja predsjednika i premijera &ndash; jer, iako je predsjednik jedan Zakon vratio Skup&scaron;tini na ponovno odlučivanje, izvjesno je da će ga većina ponovo usvojiti?&nbsp;
&Scaron;EHOVIĆ: Predsjednik Milatović imao je priliku da, prilikom formiranja vlasti u Podgorici, pokaže političku dosljednost i preuzme odgovornost za promjene kojima je retorički bio privržen. Nažalost, tu &scaron;ansu je prokockao, čime je izgubio političku relevantnost i pretvorio se u jo&scaron; jednog aktera bez stvarnog uticaja na ključne procese.
Zato danas nije od su&scaron;tinskog značaja &scaron;ta predsjednik Milatović misli o Velikoj plaži ili o bilo kojoj drugoj temi od javnog interesa.
Kako kao univerzitetski profesor ekonomije i predavač na predmetima iz oblasti javnih finansija komentari&scaron;ete aktuelnu ekonomsku situaciju i stanje javnih finansija na&scaron;e države? Da li je postojeći model ekonomije uop&scaron;te održiv?
&Scaron;EHOVIĆ: Ne morate biti ekonomski ekspert da biste, na osnovu osnovnih makroekonomskih pokazatelja, shvatili da populističko-potro&scaron;ački model, zasnovan na ekonomiji, a ne na stvarnoj privrednoj osnovi, nije dugoročno održiv.
Da li je u pitanju neznanje ili lo&scaron;a namjera, manje je važno. Su&scaron;tina je da konkurentnost na&scaron;e privrede opada, fiskalno opterećenje raste, poslovni ambijent se pogor&scaron;ava, a održivost javnih finansija se ozbiljno dovodi u pitanje. Crna Gora trenutno bilježi najveći spoljnotrgovinski deficit u posljednjih 15 godina. Istovremeno, rastu neproduktivni izdaci: broj zaposlenih u javnoj upravi od 2020. godine do danas povećan je za nevjerovatnih oko 18 hiljada, &scaron;to je generisalo dodatan tro&scaron;ak po državni budžet na nivou vrijednosti jednog auto-puta!
Uprkos vje&scaron;tačkom nominalnom povećanju privatne potro&scaron;nje kroz niz populističkih mjera, privredni rast u 2024. godini bio je, izuzev pandemijske 2020, najniži u posljednjih osam godina. Dok će u 2025. godini biti čak niži u odnosu na prosjek u zemljama Zapadnog Balkana.
Fiskalni deficit će ove godine, uz izuzetak Makedonije, biti najveći na Zapadnom Balkanu i iznosiće 4%. Neodrživost javnih finansija poku&scaron;ava se prikriti novim zaduživanjima, ali su podaci neumoljivi &ndash; neto javni dug je na kraju 2024. godine bio oko 450 miliona eura veći nego na kraju 2023. godine.
O odsustvu sistemske ekonomske politike, a vi&scaron;ku populizma i neznanja, najslikovitije govore podaci o drastičnom povećanju deficita Fonda PIO: sa 35 miliona eura u 2023. godini na čak 380 miliona eura planiranih za 2025, uz projekciju ukupnog manjka od 1,13 milijardi eura u periodu 2025&ndash;2027. godine.
Inflacija je gotovo u potpunosti poni&scaron;tila efekte nominalnog rasta plata i penzija, pa standard građana objektivno stagnira ili nazaduje. Sve to jasno pokazuje da Crna Gora pod ovom Vladom ulazi u začarani krug sve većih dugova, sve manjeg privrednog rasta i sve veće fiskalne nestabilnosti.
Riječju, Crna Gora danas funkcioni&scaron;e kao privreda na &scaron;takama &ndash; na prvi pogled održiva, ali su&scaron;tinski nesposobna da sama nosi težinu sopstvenog sistema. Umjesto stvarnog rasta, svjedočimo ubrzanom gomilanju dugova i uru&scaron;avanju fiskalne stabilnosti. Bez korijenitih reformi, trenutni model vodi zemlju u spiralu stagnacije i finansijske nesigurnosti. Nastavi li se ovakav trend, Crna Gora neće imati ni privid stabilnosti, već će postati upozoravajući primjer kako populizam uni&scaron;tava ekonomsku budućnost.

Šehović: Vlast na evropskoj platformi neiskrena dok Crna Gora funkcioniše kao privreda na štakama

"SPORAZUMI SA UAE UDAR NA PRAVNI POREDAK"

Rje&scaron;enja predviđena Konceptom zakona o lokalnim izborima, kojim je predviđeno održavanje lokalnih izbora u jednom danu, direktan izbor predsjednika op&scaron;tina i uvođenje otvorenih izbornih lista, predstavljaju korak u ispravnom smjeru, smatra predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
&ldquo;Ono &scaron;to želim vrlo jasno da kažem &ndash; puna podr&scaron;ka za otvorene liste, za izbor odbornika u lokalnim samoupravama putem otvorenih lista, puna podr&scaron;ka za direktan izbor gradonačelnika ili predsjednika op&scaron;tina, kao i za izbore u jednom danu, kada su u pitanju sve na&scaron;e lokalne samouprave&rdquo;, naveo je Milatović.
Milatović je agenciji Mina, nakon plenarne sesije Samita Inicijative Tri mora, kazao da bi volio da se slična rje&scaron;enja nađu i kada je u pitanju zakon o izboru poslanika u crnogorskoj Skup&scaron;tini.
&ldquo;Znate da sam veliki zagovornik otvorenih lista. Mislim da građani Crne Gore konačno moraju da biraju direktno i predstavnike u crnogorskoj Skup&scaron;tini, na isti način na koji biraju i predsjednika države&rdquo;, rekao je Milatović.
Upitan smatra li da je vrijeme da Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu konačno počne intenzivnije da radi posao koji mu je delegiran, on je kazao da svi to očekuju od tog skup&scaron;tinskog tijela i da vjeruje da će to tako biti.
"Bolje se vratiti sa pogre&scaron;nog puta nego ići istim tim putem", poručio je Milatović, obrazlažući svoju odluku da vrati Skup&scaron;tini na ponovno razmatranje Zakon o Sporazumu o razvoju turizma i nekretnina između Crne Gore i UAE.
Milatović je pozvao poslanike crnogorske Skup&scaron;tine da detaljno pročitaju argumentaciju i obrazloženje za&scaron;to je dokument vratio u Parlament.
Dana&scaron;nji telefonski razgovor sa ministrom vanjskih poslova Emirata nazvao je prijateljskim, ali i vrlo otvorenim i dodao da je UAE poslao jednu vrlo važnu poruku.
"Rekao sam da je Crna Gora prijateljska zemlja, da smo mi otvoreni za investicije, da mi posmatramo investicije iz Emirata na veoma važan način, ali da sve mora biti u skladu sa pravnim poretkom Crne Gore," saop&scaron;tio je Milatović.
Predsjednik Crne Gore je naveo da moramo biti odgovorni prvenstveno prema sopstvenim, državnim interesima, prema pravnom poretku i Ustavu Crne Gore.
Milatović je podsjetio i da je prioritet broj jedan na&scaron;e vanjske politike pridruživanje EU.
&nbsp;

Milatović: Bolje se vratiti sa pogrešnog puta nego ići istim tim putem

"MORAMO BITI ODGOVORNI PRVENSTVENO PREMA SOPSTVENIM, DRŽAVNIM INTERESIMA"

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović razgovarao je danas sa ministrom vanjskih poslova Ujedinjenih Arapskih Emirata, &scaron;eikom Abdulahom bin Zajed Al Nahjanom, saop&scaron;teno je Kabineta Milatovića,
Kako je navedeno, u telefonskom razgovoru koji je inicirala UAE strana, Milatović je naglasio da Crna Gora ostaje posvećena unapređenju i daljem razvoju odnosa sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, kao važnim i kredibilnim partnerom na&scaron;e zemlje.
"To potvrđuje i činjenica da je predsjednik Milatović potpisao Zakon o potvrđivanju Sporazuma o ekonomskoj saradnji između Crne Gore i UAE, kojim se ohrabruje buduća saradnja dvije države u obostranom interesu", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
Milatović je, takođe, upoznao sagovornika sa razlozima vraćanja Skup&scaron;tini Crne Gore Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između Vlade Crne Gore i Vlade UAE. Milatović je, kako je saop&scaron;teno, precizirao da je riječ o Sporazumu koji u značajnoj mjeri odstupa od pravnog poretka na&scaron;e zemlje.
"U tom smislu, Predsjednik države je pojasnio da predmetni Sporazum nije na adekvatan i pravno valjan način definisan i preciziran, i da može ugroziti državne interese Crne Gore kao i na&scaron; EU put i zbog toga u ovoj formi ne može dobiti njegovu podr&scaron;ku. Predsjednik Milatović je pozvao ministra da posjeti Crnu Goru kako bi kroz otvoren dijalog dvije prijateljske strane prona&scaron;le rje&scaron;enje koje će biti usklađeno sa pravnim poretkom Crne Gore i EU integracijama zemlje, ali i doprinijeti jačanju saradnje u obostranom interesu.
Ministar je zahvalio predsjedniku na otvorenom i prijateljskom razgovoru, koji će biti nastavljen u narednom periodu", navodi se u saop&scaron;tenju.

Milatović u telefonskom razgovoru objasnio ministru vanjskih poslova UAE zašto nije potpisao Sporazum o saradnji, pozvao ga da dođe u CG

RAZGOVOR INICIRALA UAE STRANA

Za Evropsku uniju bi neuspjeh bio ukoliko ne bi uvela nijednu novu članicu u vrijeme aktuelne Evropske komisije, kazala je komesarka za pro&scaron;irenje Marta Kos i dodala da je sigurna da to može da se uradi sa Crnom Gorom.
"Sva poglavlja su otvorena, tako da ih zatvaramo kako bismo mogli da zavr&scaron;imo proces krajem 2026. godine, sa tehničke tačke gledi&scaron;ta", rekla je Kos u inbtervjuu za Radio Slobodna Evropa.
Ona je dodala da bi, takođe, sa tehničke strane gledano, sa Albanijom mogli da zavr&scaron;e proces do kraja 2027. godine.
&ldquo;Za&scaron;to kažem sa tehničke tačke gledi&scaron;ta? Zato &scaron;to je to procedura pregovora, države kandidati moraju da sprovedu reforme, ali onda je na državama članicama da odluče da li će one postati članica ili ne&rdquo;, pojasnila je Kos.
Ona je kazala da jo&scaron; kada je bila kandidatkinja za komesarku, govorila da je pro&scaron;irenje danas drugačije nego &scaron;to je bilo prije pet godina.
Međutim, kako je dodala Kos, proces pro&scaron;irenja je drugačiji nego &scaron;to je bio u januaru, jer se toliko toga promijenilo, uključujući i novu Vladu Sjedinjenih Američkih Država (SAD).
"Geopolitika se promijenila u smislu da je bila prioritet prije pro&scaron;irenja, ali nije bila toliko uvezana sa dijelom koji se odnosi na bezbjednost i mir. I opet, nekako sa pro&scaron;irenjem danas, vraćamo se osnovama zbog čega je EU uspostavljena", rekla je Kos.
Ona je kazala da je to bilo zbog osiguravanja mira, slobode, prosperiteta i da bi se danas moglo dodati i zbog bezbjednosti.
"To je ono &scaron;to mi, u stvari, i radimo u cjelokupnom procesu. Naravno, i dalje je riječ o poglavljima i klasterima i referentnim vrijednostima, ali ovo je daleko važnije u smislu da ne smijemo podbaciti u procesu pro&scaron;irenja, koji je najuspje&scaron;nija spoljna politika EU", navela je Kos.
Kos je kazala da je normalizacija odnosa Kosova sa Srbijom preduslov da Kosovo dobije status kandidata i započne proces članstva u EU.
Kosovo je podnijelo zahtjev za članstvo u EU 15. decembra 2022. godine i sada ostaje jedina zemlja u regionu koja jo&scaron; nema status zemlje kandidata.
Govoreći o mogućnosti razgovara sa predsjednikom bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska, Miloradom Dodikom, Kos je rekla da je "te&scaron;ko razgovarati sa nekim ko radi protiv interesa svoje zemlje".

Kos: Sigurna sam da Crna Gora može biti dio EU tokom mandata aktuelne EK

"NEUSPJEH BI BIO AKO NE BISMO UVELI NIJEDNU NOVU ČLANICU"

Premijer Milojko Spajić zatražio je od ministra unutra&scaron;njih poslova Danila &Scaron;ranović da hitno pokrene postupak oduzimanja crnogorskog državljanstva biznismenu sa Kosova Naseru Ramaju, koji je osumnjičen za utaju vi&scaron;e od dva miliona eura.
To je potvrđeno agenciji MINA iz Vlade.
Spajić je, u dopisu &Scaron;aranoviću, podsjetio da je Ramaj uhap&scaron;en u avgustu pro&scaron;le godine zbog sumnje da je utajio vi&scaron;e od dva miliona eura poreza i doprinosa, čime je budžet Crne Gore o&scaron;tećen za taj iznos.
On je naveo da je Ramaj jedan od vlasnika preduzeća &ldquo;Alart Centar Budva &ndash; CG&rdquo;, koje je izbjegavalo prijavljivanje prihoda od prodaje stambeno-poslovnih jedinica u kompleksu &ldquo;Porto Budva&rdquo; u Budvi.
&bdquo;Osnovno državno tužila&scaron;tvo u Kotoru podiglo je optužnicu protiv Nasera Ramaja zbog krivičnog djela utaja poreza i doprinosa u ukupnom iznosu od 2.235.000 EUR, koja je potvrđena od Osnovnog suda u Kotoru&ldquo;, kaže se u dopisu.
Spajić je naveo da je Ramaju, kao investitoru velikog projekta &bdquo;Porto Budva&ldquo; u Budvi, u vrijednosti oko 80 miliona eura, shodno članu 12 Zakona o crnogorskom državljanstvu ekspresno dodijeljeno počasno crnogorsko državljanstvo u oktobru 2023. godine, uz obrazloženje da je ostvario značajan ekonomski doprinos Crnoj Gori.
On je podsjetio da je to potpisao tada&scaron;nji ministar unutra&scaron;njih poslova Filip Adžić, na predlog tada&scaron;njeg premijera Dritana Abazovića, uz pozitivno mi&scaron;ljenje Ministarstva finansija, bez analize poslovanja u Crnoj Gori.
&bdquo;Dodatno zabrinjava i činjenica da ovaj resor nije dostavio analizu sa aspekta po&scaron;tovanja poreskih i carinskih propisa &scaron;to je u njegovoj nadležnosti, budući da pravno lice čiji je vlasnik i izvr&scaron;ni direktor Naser Ramaj posluje u Crnoj Gori&ldquo;, kazao je Spajić.
On je naveo da je Zakonom o crnogorskom državljanstvu propisano da punoljetni crnogorski državljanin, koji ima i državljanstvo druge države, po sili zakona gubi crnogorsko državljanstvo, između ostalog, ako se utvrdi da je rje&scaron;enje o prijemu u crnogorsko državljanstvo donijeto na osnovu lažne izjave ili namjernog prikrivanja činjenica ili okolnosti bitnih za dono&scaron;enje rje&scaron;enja.
&bdquo;Osim ako bi osoba koja je stekla crnogorsko državljanstvo ostala bez državljanstva ili da njegovo pona&scaron;anje ozbiljno &scaron;teti vitalnim interesima Crne Gore&ldquo;, dodaje se u dopisu.
Spajić je kazao da, na osnovu toga, ima ozbiljne sumnje u vezi sa zakonito&scaron;ću sticanja počasnog crnogorskog državljanstva Ramaja.
&bdquo;I tražim da se hitno shodno članu 24 Zakona o crnogorskom državljanstvu, pokrene postupak oduzimanja crnogorskog državljanstva Naseru Ramaju, jer je isto stečeno na temelju neistinitih podataka i obmanom nadležnih organa u vezi sa svojim poreskim obavezama koje je svjesno i namjerno nastojao da izbjegne&ldquo;, naveo je Spajić.
On smatra da slučaj Ramaja može &scaron;tetiti i vitalnim interesima Crne Gore na vi&scaron;e nivoa, naročito ako se potvrdi da je počasno državljanstvo dodijeljeno bez adekvatne provjere ili na osnovu netačnih informacija.
&bdquo;Dodjeljivanje državljanstva osobi pod istragom za utaju poreza i finansijske prevare može naru&scaron;iti međunarodni ugled Crne Gore, posebno u očima partnera iz Evropske unije i drugih država, &scaron;to može negativno uticati na buduće investicije i pregovaračku poziciju u evropskim integracijama&ldquo;, kazao je Spajić.
Kako je rekao, ako se pokaže da su počasna državljanstva dodjeljivana kao &bdquo;lične usluge&ldquo; ili bez jasnih kriterijuma, to podriva vjeru građana u vladavinu prava i otvara prostor za klijentelizam i političku korupciju.
Spajić je najavio da će narednih dana inicirati revizije &ldquo;počasnih&rdquo; državljanstava, jer nijesu doprinijeli razvoju ekonomije kroz inovacije, otvaranje novih radnih mesta ili podsticanje proizvodnje i promociji Crne Gore u nauci, kulturi, sportu ili drugim oblastima za koje su predloženi za sticanje crnogorskog državljanstva od posebnog interesa za Crnu Goru.
&bdquo;Shodno navedenom, kao nadležnom organu za sprovođenje pokretanja i oduzimanja crnogorskog državljanstva, zbog potrebe očuvanja integriteta i povjerenja građana u institucije i državne odluke, podnosim zahtjev za hitnim pokretanjem postupka oduzimanja crnogorskog državljanstva Ramaju, o čijem ishodu želim da me upoznate&ldquo;, zaključio je Spajić.

Spajić zatražio oduzimanje crnogorskog državljanstva Ramaju

NAJAVIO DA ĆE NAREDNIH DANA INICIRATI REVIZIJE “POČASNIH” DRŽAVLJANSTAVA

Otvorene izborne lista, kao i održavanje svih lokalnih izbora u jednom danu, predviđeni su, između ostalog, Konceptom zakona o lokalnim izborima koji je predstavljen danas u Podgorici.
Ministar javne uprave Mara&scaron; Dukaj, rekao je da je Koncept zakona pripremio stručni tim i da je poslat Odboru za izbornu reformu crnogorske Skup&scaron;tine.
Dukaj je, na konferenciji za novinare na kojoj je predstavljen Koncept zakona o lokalnim izborima, rekao da je taj dokument podijeljen na &scaron;est cjelina.
On je objasnio da je prva cjelina održavanje svih lokalnih izbora u jednom danu.
Dukaj je kazao da je Crna Gora jedina država u regionu i Evropi koja ima sedam, osam i vi&scaron;e izbora tokom jedne godine.
On je rekao da je druga cjelina uvođenje otvorenih izbornih lista, treća neposredan izbor predsjednika op&scaron;tina i gradonačelnika, a četvrta neposredan izbor savjeta mjesnih zajednica.
Kako je naveo, peta cjelina je depolitizacija, a posljednja se odnosi na precizno i jasno popisan odnos između Državne i op&scaron;tinskih izbornih komisija.
&bdquo;Svako od ovih rje&scaron;enja je detaljno obrađeno, uz detaljno praćenje usklađenosti sa evorpskim standardima&ldquo;, rekao je Dukaj.
On je istakao da takva reforma predstavlja temelj za inkluzivniji izborni sistem.
&bdquo;Uvjeren sam da većina op&scaron;tina podržava pravac ove izborne reforme, a posebno mi je važno da ovom reformom stanemo na kraj manipulacijama i krizama&ldquo;, naveo je Dukaj.
On je dodao da vjeruje da će naredni koraci koji slijede biti efikasni i da će već naredne godine Crna Gora imati bolje lokalne izbore.
Dukaj je zahvalio članovima radnog tima &scaron;to su vrijeme i znanje izdvojili kako bi za kratko vrijeme kreirali koncept.
Dukaj istakao da koncept zakona o lokalnim izborima predstavlja jedan reformi iskorak, navodeći da nude sistemsko rje&scaron;enje.
&bdquo;Namjera MJU i ovog tima je čista i neopterećena političkim interesima - da pružimo konkretan doprinos da se izborna reforma osmisli i onda sprovede&ldquo;, rekao je Dukaj.
On je ponovio da je izborna reforma ključna za put ka Evropskoj uniji (EU).
&bdquo;Vjerujem da smo napravili veliki iskorak, da su pred Odborom kvalitetna rje&scaron;enja i da postoje svi preduslovi da ostvari ciljeve zbog kojih je osnovan&ldquo;, dodao je Dukaj i poručio da je MJU na raspolaganju za svu dalju institucionalnu i ekspertsku pomoć i podr&scaron;ku.
On je naglasio da je da lokalna samouprava najbliža vlast građanima.
Prema riječima Dukaja, predloženi koncept uvodi poseban pravni okvir za lokalne izbore, tako da je odvojen od propisa koji uređuju parlamentarne i predsjedničke izbore.
Upitan da li očekuju političku podr&scaron;ku za zakon o lokalnim izborima, Dukaj je rekao da je MJU zavr&scaron;ilo &scaron;to je do njih i apelovao na sve da shvate važnost izborne reforme za crnogorsko dru&scaron;tvo i državu.
Predsjednik Državne izborne komisije (DIK) Nikola Mugo&scaron;a rekao je da su ponudili rje&scaron;enja koja mogu biti značajna za lokalni, a mogu se primjenjivati i na centralni nivo.
&bdquo;Ponudili smo i deblokirajuće mehanizme i potrudili smo se da olak&scaron;amo posao Odboru za izbornu reformu&ldquo;, naveo je Mugo&scaron;a.
On smatra da bi koncept zakona o lokalnim izborima mogao da bude &bdquo;vjetar u leđa&ldquo; Odboru.
Mugo&scaron;a je istakao da će pojedina rje&scaron;enja biti korisna i kada bude pisan zakon o izboru poslanika.
&bdquo;Zajednički imenitelj je da je nama potrebna sveobuhvatna izborna reforma&ldquo;, rekao je Mugo&scaron;a.
Kako je istakao, uz neposredan izbor predsjednika op&scaron;tina i zamjenika, uz otvorene liste, mora doći i depolitizacija izborne administracije.
Mugo&scaron;a je naveo da su rje&scaron;enja koja je predložio stručni tim izraz uporedne prakse.
&bdquo;Objedinjavajući komparativni i teorijski pristup i princip primjene zakona, mislim da smo do&scaron;li do određenih rje&scaron;enja koja mogu biti pomoć Odboru za izbornu reformu&ldquo;, rekao je Mugo&scaron;a.
On je istakao da su pojedina rje&scaron;enja potpuno spremna i, kada se normiraju, ona mogu biti primjenljiva.
Mugo&scaron;a je dodao da će biti pitanje političke volje koja rje&scaron;enja i kojom dinamikom će ta rje&scaron;enja biti primijenjena.
Predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanje Zlatko Vujović rekao je da su pripremili dokument koji sadrži rje&scaron;enja i da se nijesu bavili tehnikalijama.
&bdquo;To znači da nomotehničari mogu vrlo brzo na bazi ovog dokumenta da naprave zakon&ldquo;, kazao je Vujović.
On je rekao da o efikasnosti govori to da je stručni tim na konceptu radio samo mjesec.
&bdquo;Op&scaron;ti lokalni izbori &ndash; praksa je već u regionu takva, to postoji u svim državama, osim Srbije i Crne Gore&ldquo;, rekao je Vujović.
Kako je naveo, rje&scaron;enja predložena u Konceptu povećavaju odgovornost onih koji vr&scaron;e vlast, to je veoma važno.
&bdquo;Vjerujem da nakon ovog koncepta, nomotehničari mogu za mjesec da naprave prvi nacrt zakona, a jo&scaron; mjesec bi mogli da dođemo do toga da imamo predlog zakona da bude usvojen&ldquo;, rekao je Vujović.
Prema njegovim riječima, ako postoji politička volja, do ključnih izbornih zakona moglo bi se doći za svega nekoliko mjeseci.
&bdquo;Zalagaću se, kao član Odbora za izbornu reformu, da iskoristimo ovaj model&ldquo;, poručio je Vujović.
Upitan kako će biti rije&scaron;eno pitanje otvorenih lista zbog manjinskih partija, Vujović je rekao da način raspodjele mandata između partija ostaje isti, ali se promjena de&scaron;ava u izboru kandidata unutar izbornih lista.
&bdquo;Imamo intervenciju da se na bazi preferencijalnih glasova može promijeniti redosljed koji je partija dala&ldquo;, kazao je Vujović.
On je dodao da je predviđeno da biračima na raspolaganju bude do pet preferencijalnih glasova.
&bdquo;Uticaj preferencijalnih glasova će biti izuzetno velik, a partije su ipak zadržale kontrolu jer predlažu kandidate&ldquo;, naveo je Vujović.
Nina Blažić iz MJU je, upitana na koji način će funkcionisati zakon kada budu potrebni vanredni izbori, objasnila da je predviđeno održavanje op&scaron;tih lokalnih izbora u jednom danu, ali da mogu biti održani i prijevremeni.
&bdquo;Predložili smo da mandat odbornicima koji su izabrani na prijevremnim izborima traje isključivo do održavanja op&scaron;tih izbora, pri čemu godinu prije op&scaron;tih izbora ne mogu biti održani prijevremeni&ldquo;, navela je Blažić.

Dukaj predstavio Koncept zakona: Izbori u jednom danu, neposredan izbor predsjednika opština…

KONCEPT ZAKONA POSLAT ODBORU ZA IZBORNU REFORMU CRNOGORSKE SKUPŠTINE

Očekujem da će prijedlog Vlade za promjenu Ustava izazvati političke ucjene, prije svega od konstituenata nekada&scaron;njeg Demokratskog fronta, koji će iskoristi priliku da &bdquo;proguraju&ldquo; amandmane koji se tiču državljanstva i srpskog jezika &ndash; ocijenio je za Pobjedu istaknuti pravnik i advokat Milo&scaron; Vukčević.
On je kazao da bi sve parlamentarne partije bez ucjena trebalo da podrže prijedlog Vlade za promjenu Ustava u dijelu da ministar pravde ne bude član Sudskog savjeta.
- Smatram da je prijedlog Vlade opravdan i dobar, jer je ministar pravde dio izvr&scaron;ne vlasti i politička ličnost, pa je jasno da se njegovim prisustvom u Sudskom savjetu može ostvariti politički uticaj na rad Sudskog savjeta, odnosno da izvr&scaron;na vlast može uticati na sudsku granu vlasti koja bi trebala biti nezavisna. Posebno je to vidljivo kod situacije da ministar pravde, po postojećem ustavnom rje&scaron;enju, ima ovla&scaron;ćenje da direktno učestvuje u izboru samih sudija i njihovom napredovanju &ndash; istakao je Vukčević.
Prema njegovim riječima, usvajanjem navedenog prijedloga u Skup&scaron;tini, implementirale bi se stare preporuke Venecijanske i GRECO komisije po kojima ministar pravde ne bi trebao biti član Sudskog savjeta po službenoj dužnosti, jer, kako je istakao, njegovo/njeno prisustvo slabi nezavisnost Sudskog savjeta.
- U tom smislu dobro je &scaron;to je Vlada Crne Gore pro&scaron;le godine usvojila Informaciju o odluci ministra pravde da neće prisustvovati sjednicama Sudskog savjeta i glasati o pitanjima iz nadležnosti Sudskog savjeta do izmjena Ustava Crne Gore kojima će se ministar pravde isključiti iz članstva u Sudskom savjetu. Usvajanje navedenog prijedloga Ustava od značaja je za proces evropskih integracija Crne Gore, jer &scaron;alje poruku da je na&scaron;a država spremna da prihvati sve demokratske standarde koji jačaju vladavinu prava i nezavisnost pravosuđa &ndash; ocijenio je Vukčević.
Istakao je da bi sve partije trebalo da budu usagla&scaron;ene oko navedenog prijedloga za promjenu Ustava.
- Jer je to interes Crne Gore i uslov za pristupanje Crne Gore EU, pa ne vidim opravdan razlog da neka od partija ne podrži navedenu promjenu Ustava. Partije i njeni predstavnici ne bi smjeli uslovljavati izglasavanje navedenog prijedloga radi ostvarivanja svojih političkih ciljeva. Stoga stoji opravdana bojaznost da će pojedini politički predstavnici, poput Mandića i Kneževića, iskoristiti navedeni prijedlog kako bi njegovo usvajanje uslovili usvajanjem nekih njihovih amandmana na Ustav koji se tiču uvođenja dvojnog državljanstva i srpskog jezika. Tako da očekujem da će navedeni prijedlog za promjenu Ustava izazvati političke ucjene, prije svega od konstituenata nekada&scaron;njeg Demokratskog fronta koji će iskoristi priliku da proguraju amandmane koji se tiču državljanstva i srpskog jezika &ndash; istakao je Vukčević.
Kazao je da očekuje dvotrećinsku podr&scaron;ku u parlamentu predloženim promjenama Ustava.
- Bez obzira na to &scaron;to je realno očekivati da neće postojati usagla&scaron;enog svih poslanika oko usvajanja navedenog prijedloga za promjenu Ustava (iako bi trebalo, jer se radi o promjeni kojom se jača nezavisnost pravosuđa, &scaron;to je uslov za pristupanje Crne Gore EU), ipak očekujem da će se u crnogorskom parlamentu naći potrebna dvotrećinska većina koja će izglasati navedeni prijedlog za promjenu Ustava &ndash; istakao je Vukčević.
Podsjetio je da je za navedenu promjenu Ustava potrebno da glasa dvije trećine od ukupnog broja svih poslanika, dok je za promjenu članova Ustava koji se tiču državljanstva i jezika pored dvotrećinske većine potrebna i potvrda na referendumu od strane tri petine svih birača.
- Nacrt akta o promjeni Ustava sačinjava nadležno radno tijelo Skup&scaron;tine - Ustavni odbor, i mora biti usvojen u Skup&scaron;tini dvotrećinskom većinom svih poslanika koji se nakon toga stavlja na javnu raspravu koja ne može biti kraća od jednog mjeseca. Po zavr&scaron;etku javne rasprave Ustavni odbor utvrđuje prijedlog akta za promjenu Ustava i pristupa se glasanju u Skup&scaron;tini &ndash; istakao je Vukčević.
Vlada Crne Gore je 17. aprila utvrdila prijedlog za promjenu Ustava, prema kojem ministar pravde ne bi trebalo da bude član Sudskog savjeta.
- Prijedlog je usklađen sa pravnom tekovinom EU i evropskim standardima o nezavisnosti, odgovornosti, integritetu, nepristrasnosti i profesionalnosti sudstva i tužila&scaron;tva, uključujući adresiranje već postojećih preporuka Evropske komisije, mi&scaron;ljenja Venecijanske komisije i preporuka Grupe država za borbu protiv korupcije Savjeta Evrope (GRECO). U diskusiji je ocijenjena opravdanom potreba za promjenom navedenih ustavnih odredaba u pogledu sastava Sudskog savjeta da većinu treba da čine sudije koje su izabrane od svih sudija, da ministar pravde ne treba biti član Sudskog savjeta, a da članovi Sudskog savjeta koji nijesu sudije treba da budu izabrani na osnovu njihovih profesionalnih referenci i integriteta, na osnovu objektivnih i mjerljivih kriterijuma kako bi dali puni doprinos radu i ostvarivanju ustavnih i zakonskih nadležnosti Sudskog savjeta - ističe se u saop&scaron;tenju Vlade.

Vukčević: Bivši DF će pokušati da „progura“ državljanstvo i srpski jezik

"OČEKUJEM DA ĆE PRIJEDLOG VLADE ZA PROMJENU USTAVA IZAZVATI POLITIČKE UCJENE"

Poslanik Demokratske partije socijalista Oskar Huter podnio je Upravi policije prijavu protiv poslanika Pokreta Evropa sad Vasilija Čarapića.
"Shodno Zakonu o javnom redu i miru, podnosim Upravi policije i naznačenim njenim organizacionim jedinicama prijavu protiv građanina Vasilija Čarapića sa prebivali&scaron;tem u Podgorici, zbog osnovane sumnje da je prekr&scaron;io član 7 navedenog Zakona, tako &scaron;to je na javnom mjestu, putem dru&scaron;tvene mreže &bdquo;X&rdquo; javno objavio komentar: 'Napravi&scaron; narko klan i regrutuje&scaron; mlade nezaposlene ljude iz ekonomski depriviranog Cetinja, podijeli&scaron; klan i izazove&scaron; obračune i na Cetinju i &scaron;irom Crne Gore a onda napu&scaron;ta&scaron; lokalni parlament zbog ugrožene bezbjednosti i za to krivi&scaron; druge. Licemjerno i zlonamjerno'&rdquo;, naveo je Huter u prijavi.
Huter smatra da je navedenim kometarom na dru&scaron;tvenoj mreži &bdquo;X&ldquo; Vasilije Čarapić grubo uvrijedio svakog odbornika kluba DPS Cetinje, "jer izgovorene riječi su uvrjedljive, drske i bestidne".
"Reći za nekog da je fomirao bilo kakav klan se može samo cijeniti kao uvrjedljivo, a ukazivati da je taj neko odgovran za ubistva koja se na žalost de&scaron;avaju u Crnoj Gori je bestidno, posebno &scaron;to Čarapic pripada vladajućoj većini koja na žalost svih građana Crne Gore nema kontrolu nad bezbjednosnom situacijom u Crnoj Gori.&nbsp;
Preduzimajući navedene radnje, Vasilije Čarapić je naru&scaron;io javni red i mir jer optužujući pojedince, odbornike kluba DPS-a, da su stvorili kriminalni klan i da su odgovorni za smrt većeg broja lica, su radnje kojima se na nedozvoljen način remeti mir, red i normalan način života građana, stvara nemir, neraspoloženje, uznemirenost, vrijeđa moral, a ugrožava se i op&scaron;ta bezbjednost ljudi i imovine. Time &scaron;to je isti objavio na dru&scaron;tvenoj mreži &bdquo;X&ldquo; je u smislu stava 2 člana 4 Zakona o javnom redu i miru počinio prekr&scaron;aje kojima se naru&scaron;ava javni red i mir", naveo je Huter u prijavi.
Napominje da su se ba&scaron; zbog izostanka reakcije vladajuće većine odlučili da podnesu ostavke na mjesto odbornika, "a poluge moći i kompletan bezbjednosni sektor je u rukama vladajuće većine, koja apsolutno ni&scaron;ta nije uradila kako bi se građani osjećali sigurnije".
"Iznoseći ovakve neistine, Čarapić poku&scaron;ava da izbjegne objektivnu odgovornost za sva do sada nečinjenja vladajuće većine, jer očigledno ne mari za nevino stradale ljude, kao ni za četvoro djece kojima je život nepravedno uga&scaron;en. Čarapić je objavu napisao na svom &bdquo;X&rdquo; nalogu, dru&scaron;tvenoj platformi koja se smatra javnim prostorom, dana 25. 04. 2025. godine u 14:14 h.
Obraćam Vam se u nadi da ćete sa krajnjom ozbiljno&scaron;ću prihvatiti ovu Prijavu i time učiniti da se na&scaron;e dru&scaron;tvo konačno uozbilji i da makar ozbiljni i odgovorni pojedinci koji se nalaze na ozbiljnim državnim pozicijama odgovorno i ozbiljno pona&scaron;aju ne iznoseći opasne, mrziteljske i targetirajuće lažne izjave za koje nemaju dokaze, jer isti ne mogu ni postojati", naveo je Huter u prijavi.
Kaže da očekuje &scaron;to hitniji odgovor.
&nbsp;
.

Huter podnio krivičnu prijavu protiv Čarapića

"ZBOG UVRJEDLJIVE, DRSKE I BESTIDNE UVREDE ODBORNIKA CETINJSKOG DPS-A"

Vlada je opredijelila po 100 hiljada eura za 16 porodica žrtava tragičnih događaja u &Scaron;trpcima, tokom bombardovanja u Murinu i Tuzima i tokom deportacije izbjeglica, objavio je na mreži X premijer Milojko Spajić.&nbsp;
"Na osnovu danas usvojene informacije 44. Vlade, porodicama će ove godine biti isplaćeno po 50 hiljada eura, i jo&scaron; po toliko 2026.
Gubitak najbližih je nenadoknadiv, ali je po&scaron;tovanje osnovnih ljudskih prava, jednak tretman i vraćanje povjerenja u institucije na&scaron;a obaveza. Suočavajući se sa pro&scaron;lo&scaron;ću, gradimo bolju budućnost", napisao je premijer, uz poruku da "Crna Gora ispravlja vi&scaron;edecenijsku nepravdu &ndash; obe&scaron;tećenje za porodice civilnih žrtava ratova &rsquo;90-ih".&nbsp;

Spajić: Vlada opredijelila po 100 hiljada eura za 16 porodica žrtava ratova 90-ih

SAOPŠTIO PREMIJER

Da bi Crna Gora bila bolja, mi moramo imati bolje poslanike, kazao je danas predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
"Da bi bili bolji njih narod mora direktno da bira. Trenutno u Skup&scaron;tini nemate narodne poslanike, nego ljude koje biraju partijski lideri. Mislim da su građani najbolji svjedoci da su mnogi od tih zastupnika zapravo dizači ruku u korist partijskih lidera a ne zastupnici državnih interesa", kazao je Milatović novinarima, a prenosi Antena M.
On je poručio da se pojedinci iz PES-a "koriste neistinama". &nbsp;

Milatović: Da bi Crna Gora bila bolja, moramo imati bolje poslanike, a ne dizače ruku