Politika

Na dana&scaron;njoj sjednici Administrativnog odbora dogodila se gruba zloupotreba instituta parlamentarne istrage, koju su režirali navodno opoziciona URA i parlamentarna većina, saop&scaron;teno je iz Kluba poslanika DPS-a.&nbsp;
"Naime, za predsjednika Anketnog odbora za &ldquo;Možuru&rdquo; izabran je Dritan Abazović iz opozicije, a za zamjenika predsjednika Dejan Đurović iz vlasti, &scaron;to je protivno dosada&scaron;njoj praksi i duhu poslovničke norme, da se predloženi kandidati dogovaraju u konsultacijama unutar opozicije i unutar većine.
Tačno je da Poslovnik Skup&scaron;tine Crne Gore u članu 79 precizira da se predsjednik Anketnog odbora bira iz redova opozicije, ali je to da sada uvijek podrazumijevalo razgovor i dogovor opozicionih klubova nakon kojih bi se zajednički delegirao kandidat za predsjednika, &scaron;to je ovoga puta izbjegnuto", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
Kako dalje navode, paradoksalno je, za predsjednika i zamjenika predsjednika odbora naimenovana su dva istomi&scaron;ljenika, čime se obesmi&scaron;ljava načelo objektivnosti u upravljanju radom Anketnog odbora.
"Iako je Dritan Abazović inicirao formiranje Anketnog odbora za Možuru, Klub poslanika URA-e bio je u obavezi da obavi konsultacije sa ostalim predstavnicima opozicije o ovom pitanju.S obzirom na to da je konsultacija pravljena sa parlamentarnom većinom, a ne sa opozicijom, ostavljen je prostor za tumačenje da je sve ovo zapravo zajednička, sinhronizovana akcija URA i aktuelne vlasti, sa ciljem da Skup&scaron;tinu pretvore u sudili&scaron;te prije suda.
Na kraju, Demokratska partija socijalista ostaje pri svom ranije javno saop&scaron;tenom stavu, da ćemo učestvovati u radu predmetnog Anketnog odbora i delegirati svoja dva predstavnika, jer nemamo problem sa tim da se otvore teme iz pro&scaron;losti, ali imamo problem sa grubom politizacijom instituta parlamentarne istrage, koju ćemo tokom zasijedanja argumentovano spriječiti", zaključili su u saop&scaron;tenju.&nbsp;

DPS: URA i većina bez dogovora sa ostatkom opozicije izabrali predsjednika i zamjenika predsjednika Anketnog odbora za Možuru

"NA DANAŠNJOJ SJEDNICI ADMINISTRATIVNOG ODBORA DOGODILA SE GRUBA ZLOUPOTREBA INSTITUTA PARLAMENTARNE ISTRAGE"

Tridesetoj sjednici Skup&scaron;tine op&scaron;tine Tivat, čija je jedina tačka dnevnog reda bio Izvje&scaron;taj Komisije o radu FK Arsenal, prisustvovalo je 19 odbornika, čime je obezbijeđen kvorum. Kako prenosi Radio Tivat, međutim, sjednici nijesu prisustvovali pojedini odbornici vladajuće većine, odnosno dio koalicije &bdquo;Narod pobjeđuje&ldquo; i Krtoljska lista.
Kako je istakao predsjednik Skup&scaron;tine Miljan Marković službi Skup&scaron;tine je dan ranije dostavljena inicijativa za neodržavanje sjednice, uz obrazloženje da je pred Specijalnim državnim tužila&scaron;tvom (SDT) u toku faza izviđaja u vezi sa radom FK Arsenal.&nbsp;
Inicijativu su potpisali odbornici Slobodan Lakićević, Ankica Bogdanović, Zorica Bulatović, Milijana Savić, Goran Vujović, Dejan Piper, Ilko Klakor, Dijana Dinović, Željko Sovran, Tonći Janović i Nina Đikanović.&nbsp;
Pred progla&scaron;enje pauze, predsjednik Skup&scaron;tine op&scaron;tine Tivat Miljan Marković zamolio je odbornike da napuste salu kako se sjednica ne bi nastavila, ponavljajući da ne želi da se o ovoj tački odlučuje bez prisustva kolega iz vlasti.
Nakon pauze, predsjednik SO Tivat je konstatovao da nema kvoruma i rekao da će u roku od tri dana održati kolegijum.
Sjednicu je komentarisao na mreži X lider Liberalne partije i funkcioner Evropskog saveza Vatroslav Belan.&nbsp;
- Cirkus koji produkuje tivatska vlast i odbornička većina prati izreku &ldquo;nebo je granica!&rdquo; Dio tivatske vlasti predvođen predsjednikom Op&scaron;tine Komnenovićem, odbornicima PES i Demokrata na sve načine poku&scaron;avaju opstruirati i odlagati raspravu o nalazima Komisije za analizu poslovanja FK Arsenala.&nbsp;
Radi se o subjektima kojima su usta puna priče o borbi protiv korupcije i kriminala i koji za sebe tvrde da ključno doprinose napretku Crne Gore na EU agendi.
Očigledno u PES i Demokratama misle da se ispunjavanje mjerila u poglavljima 23 i 24 povezuje samo sa periodom do 2020. godine, a da potencijalne kriminalne radnje njihovih kadrova i upravljačkih struktura nisu bitne za na&scaron; napredak prema članstvu, te da raznim mahinacijama mogu sakriti da su im &ldquo;ruke pronađene u džemu&rdquo; - naveo je Belan.&nbsp;

Na pomolu blokada rada Skupštine opštine Tivat? Belan: Cirkus!

JEDINA TAČKA DNEVNOG REDA SJEDNICE BIO IZVJEŠTAJ KOMISIJE O RADU FK ARSENAL

Na Kipru smo dobili uvjeravanje da će ad hoc radna grupa za izradu nacrta Ugovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji biti formirana tokom njihovog predsjedavanja Savjetom EU. To je izuzetno snažan politički signal, jer formiranje takve radne grupe praktično znači ulazak u zavr&scaron;nu, tehničko-pravnu fazu pregovora, kazala je u intervjuu za Pobjedu ministarka evropskih poslova, Maida Gorčević.
Takođe je najavila kako &bdquo;crnogorska javnost neće čekati do narednog kvartala na održavanje prve naredne međuvladine konferencije&ldquo;, &scaron;to znači da bi do kraja marta trebalo da budu zatvorena jo&scaron; neka poglavlja u pregovorima za pristupanje Evropskoj uniji.
&ldquo;Kipar je iskazao spremnost da tokom svog predsjedavanja Savjetom EU organizuje vi&scaron;e međuvladinih konferencija, upravo kako bi se poglavlja zatvarala onda kada budu spremna, bez čekanja kraja predsjedavanja i bez &bdquo;paketnog&ldquo; zatvaranja poglavlja u junu&rdquo;, precizirala je ona.
Samim tim, Crna Gora se primakla pripremi Ugovora o pristupanju, koja će za ove potrebe formirati posebne radne grupe sastavljene od pravnih, finansijskih i sektorskih eksperata iz različitih institucija i civilnog dru&scaron;tva.
&ldquo;Njihov zadatak biće da, u saradnji sa EK i državama članicama, precizno uobliče sve ono &scaron;to smo tokom pregovora politički dogovorili &ndash; uključujući eventualne zahtjeve za derogacije i prelazna razdoblja, uz jasno obrazložene rokove i planove implementacije. EU je odgovorna da osigura da tekst Ugovora bude u potpunosti usklađen sa primarnim pravom Unije i da vjerno reflektuje sve formalno zatvorene pregovaračke pozicije&rdquo;, pojasnila je sagovornica Pobjede.
Kada je riječ o prelaznim razdobljima, Gorčević navodi kako se sa EK već sastavlja lista prelaznih razdoblja.
&ldquo;Prije svega, riječ je o oblastima za&scaron;tite životne sredine, poljoprivrede i bezbjednosti hrane, kao i slobode kretanja roba, ali i drugim sektorima koji zahtijevaju kompleksne reforme i velika ulaganja&rdquo;, dodala je ona.
Dalje je istakla kako u Briselu ne postoji politička odluka niti konsenzus o uvođenju neke nove &bdquo;međufaze&ldquo; članstva &ndash; poput trajnog posmatračkog ili pridruženog statusa.
&ldquo;Zbog toga ne smatram realnim da Crna Gora bude obuhvaćena takvim modelom, uprkos spekulacijama koje se povremeno pojavljuju u medijima&rdquo;, potcrtala je Gorčević.
Takođe je navela kako je zaokruživanje reformi i zatvaranje poglavlja na održiv način dokaz da &bdquo;punopravno članstvo Crne Gore neće biti politički eksperiment, već logičan i zaslužen zavr&scaron;etak procesa&ldquo;.
Ispunjavanje 64 odsto planiranih obaveza Vlade iz evropske agende vidi kao &bdquo;signal da pojedina ministarstva i institucije nijesu u potpunosti odgovorili dinamici koju smo sami zacrtali&ldquo;, ali to &bdquo;nije proizvelo politički zastoj u Briselu, jer su države članice prepoznale ukupni reformski zamah, posebno u poglavljima koja se tiču vladavine prava&ldquo;.
&ldquo;U zavr&scaron;nici pregovora nema &bdquo;tuđih&ldquo; obaveza. Svako ka&scaron;njenje jednog resora usporava cijelu državu&rdquo;, ukazala je ona.
Podsjetila je i da ulazak u EU podrazumijeva promjene Ustava. Riječ je o dodatnom jačanju nezavisnosti pravosuđa, o primatu prava EU nad domaćim zakonodavstvom u oblastima prenesenih nadležnosti, te pravo crnogorskih državljana da biraju i budu birani na izborima za Evropski parlament, gdje će Crnoj Gori pripasti &scaron;est poslaničkih mjesta.
Tokom Va&scaron;eg nedavnog boravka na Kipru, visoki zvaničnici te evropske zemlje imali su optimistične poruke. Da li to znači da će Crna Gora do kraja juna, kada se zavr&scaron;ava njihovo predsjedavanje EU, imati u rukama neku od prvih verzija budućeg Ugovora sa EU?
GORČEVIĆ:&nbsp;Na Kipru sam imala veoma sadržajne i politički važne razgovore sa &scaron;eficom resora za evropska pitanja Marilenom Raounom i predsjednikom skup&scaron;tinskog odbora za vanjske i evropske poslove Harisom Georgiadisom. Poruke koje sam dobila bile su jasne i ohrabrujuće. Konkretno, dobili smo uvjeravanje da će ad hoc radna grupa za izradu nacrta Ugovora o pristupanju Crne Gore EU biti formirana tokom kiparskog predsjedavanja Savjetom EU. To je izuzetno snažan politički signal, jer formiranje takve radne grupe praktično znači ulazak u zavr&scaron;nu, tehničko-pravnu fazu pregovora.
Važno je da država koja predsjedava Savjetom EU prepoznaje Crnu Goru kao kredibilnog partnera i najspremnijeg kandidata za članstvo. To je i potvrda da su reforme koje sprovodimo od formiranja 44. Vlade dale rezultat, posebno u oblasti vladavine prava i institucionalne stabilnosti. Ukoliko nastavimo sa ovim tempom ispunjavanja obaveza, kiparsko predsjedavanje može ostati upamćeno kao period u kojem je Crna Gora napravila odlučujući korak ka izradi Ugovora o pristupanju, a to bi bila jasna poruka da je politika pro&scaron;irenja EU dobila jo&scaron; jednu uspje&scaron;nu priču.
Konkretno, &scaron;to su u tom pravcu obaveze Crne Gore, a &scaron;to EU prilikom pripreme nacrta Ugovora i njegovih aneksa?
GORČEVIĆ:&nbsp;Ugovor o pristupanju se tehnički priprema paralelno sa zavr&scaron;nicom pregovaračkog procesa, ali se formalno finalizuje tek nakon zatvaranja svih pregovaračkih poglavlja. Razlog je jednostavan: tek kada su sva poglavlja zatvorena, možemo potvrditi punu usklađenost na&scaron;eg zakonodavstva sa pravnom tekovinom EU, funkcionalne administrativne kapacitete za njenu primjenu i precizno definisane finansijske i institucionalne obaveze koje stupaju na snagu danom pristupanja.
Sa crnogorske strane, to podrazumijeva i formiranje posebne radne grupe za izradu Ugovora o pristupanju, koja će okupljati pravne, finansijske i sektorske eksperte iz različitih institucija i civilnog dru&scaron;tva. Njihov zadatak biće da, u saradnji sa EK i državama članicama, precizno uobliče sve ono &scaron;to smo tokom pregovora politički dogovorili &ndash; uključujući eventualne zahtjeve za derogacije i prelazna razdoblja, uz jasno obrazložene rokove i planove implementacije. Drugim riječima, na&scaron;a obaveza je da demonstriramo potpunu spremnost za članstvo ne samo normativno, već i operativno i budžetski.
EU je, sa svoje strane, odgovorna da osigura da tekst Ugovora bude u potpunosti usklađen sa primarnim pravom Unije i da vjerno reflektuje sve formalno zatvorene pregovaračke pozicije.
Takođe, da li će se če&scaron;će održavati međuvladine konferencije na kojima će se zatvarati spremna poglavlja?
GORČEVIĆ:&nbsp;Za Crnu Goru je 2026. godina odlučujuća u pregovaračkom procesu i u tom smislu očekujemo izuzetno intenzivnu dinamiku saradnje sa institucijama EU i državama članicama kada je riječ o ispunjavanju zavr&scaron;nih mjerila i zatvaranju poglavlja.
Ono &scaron;to je posebno važno jeste da je Kipar iskazao spremnost da tokom svog predsjedavanja Savjetom EU organizuje vi&scaron;e međuvladinih konferencija, upravo kako bi se poglavlja zatvarala onda kada budu spremna, bez čekanja kraja predsjedavanja i bez &bdquo;paketnog&ldquo; zatvaranja poglavlja u junu. Takav pristup je za nas izuzetno značajan jer omogućava dinamičan i meritokratski proces: svako poglavlje za koje smo ispunili zavr&scaron;na mjerila može biti zatvoreno.
Važno je da svi učesnici pregovaračkog procesa shvate da nemamo vremena za odlaganja i da se poglavlja moraju zatvarati u kontinuitetu kako bismo do kraja ove godine zavr&scaron;ili tehnički dio procesa. U tom kontekstu, očekujemo da će do kraja kiparskog predsjedavanja biti održano vi&scaron;e međuvladinih konferencija i da ćemo u nekoliko iteracija zatvoriti veći broj pregovaračkih poglavlja. To bi bio jasan signal da proces napreduje na osnovu konkretnih rezultata i da Crna Gora ulazi u samu zavr&scaron;nicu pregovora sa jasnom političkom podr&scaron;kom država članica.
U aktu, koji je Hrvatska potpisala pri pristupanju EU, nalazi se vi&scaron;e aneksa kojima se defini&scaron;u različiti pristupni periodi za različite oblasti &ndash; neki dugi čak sedam godina, tokom kojih je ta zemlja postepeno postajala punopravna članica. Da li će isti princip važiti i za Crnu Goru?
GORČEVIĆ:&nbsp;Hrvatska je od dana učlanjivanja postala punopravna članica, nije postojala postepenost u tom smislu. Ugovor o pristupanju koji su na&scaron;i susjedi potpisali, sadrži anekse, protokole i priloge koji su definisali prelazne aranžmane dajući Hrvatskoj vi&scaron;e vremena za usvajanje evropskih standarda u pojedinim sferama javnih politika, poput kasnije primjene skupe ekolo&scaron;ke regulative, ali i prava &bdquo;starih&ldquo; članica da evenutalno ograniče pristup hrvatskim radnicima domaćem trži&scaron;tu rada (tzv. 2+3+2 model) &scaron;to je bio slučaj i sa Bugarskom i Rumunijom.
Crna Gora već komunicira listu prelaznih razdoblja sa Evropskom komisijom u okviru vi&scaron;e pregovaračkih poglavlja. Ta razdoblja su pažljivo identifikovana u oblastima u kojima je za potpunu primjenu evropskih standarda potrebno dodatno vrijeme i znatna finansijska ili administrativna prilagođavanja. Prije svega, riječ je o oblastima za&scaron;tite životne sredine, poljoprivrede i bezbjednosti hrane, kao i slobode kretanja roba, ali i drugim sektorima koji zahtijevaju kompleksne reforme i velika ulaganja. Cilj prelaznih perioda nije odlaganje obaveza ili ostvarivanja prava nove članice, već obezbjeđivanje održive i kvalitetne primjene evropskih pravila, uz očuvanje stabilnosti sistema i za&scaron;titu interesa građana i privrede.
S druge strane, koliko je realna mogućnost da Crna Gora ima duže pristupne periode i rigoroznije uslove (uključujući poziciju posmatrača u ključnim institucijama EU)?
GORČEVIĆ:&nbsp;Nova metodologija pro&scaron;irenja jeste stroža i politički zahtjevnija u odnosu na ranije talase pro&scaron;irenja. Ona podrazumijeva jači fokus na vladavinu prava, mogućnost reverzibilnosti procesa i snažniji politički nadzor država članica. U tom smislu, standardi su danas vi&scaron;i nego prije deset ili petnaest godina &ndash; ali su istovremeno jasni i jednaki za sve.
Kada je riječ o samom članstvu, očekujem da politički uslovi neće odstupati od dosada&scaron;nje prakse. Ne postoji odluka niti konsenzus u Briselu o uvođenju neke nove, &bdquo;međufaze&ldquo; članstva poput trajnog posmatračkog ili pridruženog statusa. Status posmatrača formalno postoji u kratkom periodu između potpisivanja i stupanja na snagu Ugovora o pristupanju, ali to nije alternativni model članstva, već tehnički dio zavr&scaron;ne faze prije punopravnog članstva.
Uvođenje posebnog, dugotrajnog posmatračkog ili ograničenog članstva predstavljalo bi su&scaron;tinsku reformu politike pro&scaron;irenja, za &scaron;ta u ovom trenutku ne postoji politička odluka niti jedinstven stav država članica. Zbog toga ne smatram realnim da Crna Gora bude obuhvaćena takvim modelom, uprkos spekulacijama koje se povremeno pojavljuju u medijima.
Istovremeno, svjesni smo da će Crna Gora biti prva naredna članica nakon najdužeg perioda bez pro&scaron;irenja u istoriji EU. U međuvremenu, Unija se suočila sa velikim unutra&scaron;njim i geopolitičkim izazovima &ndash; od Bregzita, preko pandemije i energetske krize, do rata u Ukrajini. Prirodno je da će države članice posebnu pažnju posvetiti procjeni spremnosti nove članice i izbjegavanju eventualnih rizika. Ako isporučimo reforme i zatvorimo pregovaračka poglavlja na održiv način, punopravno članstvo Crne Gore neće biti politički eksperiment, već logičan i zaslužen zavr&scaron;etak procesa.
I pored toga &scaron;to je bila jasna namjera EU da sa Crnom Gorom zatvori sva pregovaračka poglavlja do kraja 2026, Vlada je na kraju pro&scaron;le godine ispunila (samo) 64 odsto svojih obaveza. Kako se to do sada odrazilo i kako se može odraziti na dinamiku pristupanja EU?
GORČEVIĆ:&nbsp;Program pristupanja EU daje nam precizan presjek obaveza po resorima i jasan uvid u stepen njihove realizacije. Činjenica da je krajem pro&scaron;le godine ispunjeno 64 odsto planiranih obaveza jeste signal da pojedina ministarstva i institucije nijesu u potpunosti odgovorili dinamici koju smo sami zacrtali. To nije ne&scaron;to &scaron;to relativizujem &ndash; evropska agenda ne trpi ka&scaron;njenja i svaki procenat ima težinu kada je u pitanju dinamika pristupanja. Međutim, važno je razumjeti i kontekst. Nijesu sve obaveze iste težine ni iste kompleksnosti. Neki resori nose tehnički i finansijski izuzetno zahtjevne reforme, dok se druge mjere odnose na proceduralne ili normativne izmjene. Kada sve to svedemo na jednu zbirnu brojku, gubi se kvalitativna razlika među zadacima.
Ono &scaron;to je ključno jeste da ova statistika nije proizvela politički zastoj u Briselu, jer su države članice prepoznale ukupni reformski zamah, posebno u poglavljima koja se tiču vladavine prava. Upravo su ta poglavlja bila presudna za obnovu povjerenja i stvaranje uslova za zatvaranje drugih oblasti. Ipak, poruka ove Vlade je nedvosmislena: evropska agenda je apsolutni prioritet. Očekujem da ove godine ne bude mjesta za odlaganja i da će svi resori pokazati puni kapacitet i odgovornost. U zavr&scaron;nici pregovora nema &bdquo;tuđih&ldquo; obaveza &ndash; svako ka&scaron;njenje jednog resora usporava cijelu državu.
Takođe, koje su moguće posljedice činjenice da unutar Vlade postoje kabineti i ministarstva koji su ispunili manje od trećine svojih obaveza, a pojedini su čak na nuli?
GORČEVIĆ:&nbsp;Kada je riječ o realizaciji obaveza iz PPCG, važno je jasno razlikovati obaveze koje su direktno vezane za zatvaranje pregovaračkih poglavlja od onih koje se odnose na kontinuirano usklađivanje sa pravnom tekovinom EU. Obaveze iz pregovaračkog procesa imaju jasan i mjerljiv ishod &ndash; zatvaranje poglavlja &ndash; i to je jedino relevantno mjerilo uspje&scaron;nosti u ovoj fazi. Zato nagla&scaron;avam da u ovom trenutku u potpunosti ispunjavamo dinamiku aktivnosti koja je usagla&scaron;ena sa EK. Administracija istovremeno radi i na drugim obavezama u procesu evropskih integracija, ali je zbog ograničenih kapaciteta i zahtjevnih rokova iz pregovaračkog procesa ponekad neophodno pažljivo postavljati prioritete.
Pristupanje EU podrazumijeva ne samo prilagođavanje domaćih zakona, već i Ustava Crne Gore. Na koji dio se to, konkretno, odnosi?
GORČEVIĆ:&nbsp;Prije svega, važno je naglasiti da se promjene Ustava koje su dio evropske agende ne odnose na identitetska pitanja, već prvenstveno na nekoliko ključnih oblasti i predstavljaju logičan korak ka punopravnom članstvu. Prije svega, riječ je o dodatnom jačanju nezavisnosti pravosuđa. Prijedlogom izmjena predviđeno je da ministar pravde vi&scaron;e ne bude član Sudskog savjeta, čime ispunjavamo obavezu iz Reformske agende i dodatno učvr&scaron;ćujemo princip podjele vlasti i autonomije sudske grane vlasti.
Drugi važan segment tiče se definisanja odnosa Crne Gore sa EU. Danom pristupanja, pravo EU dobija primat nad domaćim zakonodavstvom u oblastima prenesenih nadležnosti, a dio ovla&scaron;ćenja koje danas vr&scaron;e nacionalne institucije biće delegiran institucijama EU. Takva ustavna odredba nije formalnost, već su&scaron;tinsko opredjeljenje da Crna Gora prihvata zajednički pravni i institucionalni poredak Unije.
Takođe, izmjenama će se predvidjeti prava crnogorskih državljana da biraju i budu birani na izborima za Evropski parlament, gdje će Crnoj Gori pripasti &scaron;est poslaničkih mjesta. Dodatno će se precizirati ustavna pozicija Centralne banke, pitanja slobode kretanja i nastanjivanja, kao i ostvarivanje biračkog prava na lokalnim izborima u skladu sa pravilima EU.
Konačno, kada možemo očekivati narednu međuvladinu konferenciju i koja poglavlja bi mogla biti zatvorena tom prilikom?
GORČEVIĆ:&nbsp;Ono &scaron;to mogu reći jeste da crnogorska javnost neće čekati do narednog kvartala na održavanje prve naredne međuvladine konferencije. Ambicija je da se poglavlja zatvaraju sukcesivno, čim ispune zavr&scaron;na mjerila, bez administrativnog odlaganja. To je pristup koji pokazuje da je Crna Gora u&scaron;la u zavr&scaron;nicu pregovora i da se tempo prilagođava rezultatima koje isporučujemo.
Voljela bih da fokus i osjećaj istorijske odgovornosti ulaska u EU dijele svi politički akteri
Kako ocjenjujete najavu predsjednika Jakova Milatovića o vraćanju zakona sa &bdquo;plavom zastavicom&ldquo; iz evropske agende, a zatim povlačenje takve odluke u samo nekoliko dana? Da li ovakve situacije mogu &ndash; i na koji način &ndash; na&scaron;koditi zavr&scaron;noj fazi evropskih integracija?
GORČEVIĆ:&nbsp;Ne mislim da je produktivno vraćati se na događaje koji su već iza nas, posebno imajući u vidu da je njihova konkretna posljedica na proces bila kratkoročna i brzo prevaziđena. Međutim, važno je da shvatimo da se ovakve situacije ne smiju ponavljati. U zavr&scaron;noj godini pregovora i najmanji zastoj ili ka&scaron;njenje direktno znači usporavanje zatvaranja poglavlja. Dinamika zatvaranja poglavlja koju smo dogovorili sa EK je precizno tempiran proces, zasnovan na jasnim rokovima i mjerilima, i svaki institucionalni disonantni ton može biti protumačen kao nedostatak političke zrelosti ili unutra&scaron;nje saglasnosti o strate&scaron;kom pravcu države.
Građani treba da znaju da nijedan zakon sa tzv. &bdquo;plavom zastavicom&ldquo; ne ulazi u skup&scaron;tinsku proceduru bez prethodne rigorozne provjere i pozitivnog mi&scaron;ljenja EK o njegovoj usklađenosti sa pravnom tekovinom EU. Poslanici su unaprijed informisani o obavezama koje proizilaze iz pregovaračkog procesa, o rokovima, i o sadržaju potrebnih izmjena. To nije improvizacija, već dio pažljivo planirane evropske agende.
A ovo je godina u kojoj nemamo pravo na gre&scaron;ke &ndash; ni Vlada, ni Skup&scaron;tina, niti bilo koji drugi činilac vlasti. Evropski put je na&scaron; najvažniji spoljnopolitički i dru&scaron;tveni projekat i zahtijeva punu institucionalnu koordinaciju i političku odgovornost. Ako želimo da zatvorimo poglavlja i uđemo u zavr&scaron;nicu pregovora, fokus mora biti isključivo na ispunjavanju obaveza. Vlada i Skup&scaron;tina ostaju čvrsto posvećene ispunjenju obećanja građanima da ćemo dovr&scaron;iti pregovarački proces u planiranom roku. Voljela bih da taj fokus i osjećaj istorijske odgovornosti dijele svi politički akteri, jer evropska budućnost Crne Gore ne smije biti talac dnevne politike.

Gorčević: Sljedeće zatvaranje poglavlja prije kraja marta, približavamo se izradi Ugovora o pristupanju

SAOPŠTILA MINISTARSKA EVROPSKIH POSLOVA

Pokret Evropa sad (PES) nikada nije spreman za bilo koje izbore, ocijenio je odbornik Demokratske partije socijalista (DPS) u Skup&scaron;tini Glavnog grada Andrija Klikovac&nbsp;
-Doživjeli su politički fijasko u Budvi i Nik&scaron;iću, u Kotoru i Baru ne postoje, u Tivtu skoro ne postoje. Tako da je to jedna partija koja se boji izbora jer su proizveli mnoge ekonomski negativne efekte za građane Crne Gore, kao i političku nestabilnost - kako na državnom, tako i na lokalnom nivou- kazao je&nbsp; Klikovac za&nbsp; ETV
Evropski savez uputio je odborničkim klubovima inicijativu za skraćenje mandata Skup&scaron;tini Glavnog grada, jer smatraju da aktuelna vlast nema legitimitet i ističu da je povratak mandata građanima jedino demokratsko rje&scaron;enje za izlazak iz političke krize u Podgorici. Za izglasavanje inicijative Evropskog saveza je potrebno da je da je podrži najmanje 20 odbornika, ES ima tri, te im je neophodna podr&scaron;ka DPS-a koji ima 19 odbornika, a Klikovac kaže da jo&scaron; nijesu dobili inicijativu, te da će se o tome izjasniti nakon sastanka kluba odbornika, sastanka OO DPS Podgorica i nakon sastanka na nivou Predsjedni&scaron;tva partije.
- Svaka opozicija želi da promijeni vlast, posebno onu vlast koja je nastala u kabinetima u Beogradu, pod pritiscima i ucjenama Jakova Milatovića, tako da: kako je ta vlast nastala, tako i vjerujem da će ta vlast i okončati ovaj vrlo kratki mandat u narednom periodu - rekao je Klikovac.
Podsjeća da nijedna prethodna kandidatkinja za članstvo u EU nije suspendovala lokalne ili državne izbore dok su bile u procesu pristupanja, pa izjave da bi se vanrednim izborima ugrozio evropski put smatra floskulama koje uglavnom dolaze iz PES-a.
- PES nikada nije spreman za bilo koje izbore, jer ćete se složiti da su doživjeli politički fijasko u Budvi, Nik&scaron;iću, u Kotoru ne postoje, u Tivtu skoro ne postoje, u Baru mislim da ne postoje, tako da je to jedna partija koja se boji izbora, a naravno da se boji izbora jer je ta partija proizvela mnoge ekonomski negativne efekte za građane Crne Gore, a takođe je i proizvela političku nestabilnost kako na državnom, tako i na lokalnom nivou - istakao je Klikovac.
Ukazuje na činjenicu da trenutna lokalna vlast u Podgorici ima 26 mandata, dok opozicija ima 28 mandata. Zato podvlači da doskora&scaron;nja većina bez odbornika opozicije ne može sprovesti bilo koju promjenu.
- Mislim da su bilo kakve odluke na nivou Skup&scaron;tine Glavnog grada samo njihove lijepe želje, a da će o tome odbornici opozicije ubuduće na bilo na kojoj narednoj sjednici donositi odluke, 28 je vi&scaron;e od 26, a odluke se donose većinom od prisutnih odbornika, a odbornici opozicije biće prisutni i opozicija je ta koja će u narednom periodu donositi odluke u Glavnom gradu - poručio je Klikovac.
Ističe da nijesu dobili nikakav poziv od vladajuće većine. To, smatra on, ukazuje da u vladajućoj većini ne postoji zabrinutost za neodrživo stanje na nivou Glavnog grada.
- PES želi ,,silom na sramotu&rdquo; da uvede prinudnu upravu u Glavnom gradu. Zamislite partiju većine koja se raduje prinudnoj upravi i koja vr&scaron;i pritisak na Vladu Crne Gore da uvede prinudnu upravu, e toliko neko vodi računa o interesima građana Podgorice. Mi ćemo u ovome procesu voditi računa o interesima građana Podgorice, donijećemo sve one odluke koje treba da odluke koje treba da donese jedna opozicija kako bi se situacija u Glavnom gradu pobolj&scaron;ala - naglasio je Klikovac.
Ne vjeruje da će doći do prinudne uprave u Glavnom gradu iako je, smatra on, cilj Pokreta Evropa sad da se centralizuje politički proces na nivou Glavnog grada i da u tom političkom procesu odlučuju Andrija Mandić i Milojko Spajić.
- Zakon je propisao tačno koje se odluke mogu ili ne mogu donositi u tom periodu kada parlament gotovo nema funkciju, a to je samo potvrda da je pojedine strukture vlasti strah promjena u Podgorici i strah je izborne volje građana Podgorice koji su na pro&scaron;lim izborima nadpolovično glasali za promjene, a ovoga puta će to biti bliže 60 posto, nego 50 posto - rekao je Klikovac.
Osvrnuv&scaron;i se na to &scaron;to lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević potencira identitetskia pitanja, Klikovac kaže da PES nema problem s identitetskim pitanjima i da to nije kamen spoticanja skora&scaron;njih koalicionih partnera na lokalnom nivou.
- Vidjeli ste na Žabljaku sinoć, jedan visoki funkcioner PES-a je podržao da se na institucijama države Crne Gore, gdje po Ustavu treba da bude istaknuta crnogorska zastava, bude istaknuta neka vrsta trobojke - zaključio je Klikovac.

Klikovac: Opozicija je ta koja će u narednom periodu donositi odluke u Glavnom gradu

"NE VJERUJEM DA ĆE DOĆI DO PRINUDNE UPRAVE"

Demokratska narodna partija neće glasati sa partijama opozicije za inicijativu koju je uputio Evropski savez za skraćenje mandata Skup&scaron;tini Glavnog grada i smjenu gradonačelnika Sa&scaron;e Mujovića, kazao je odbornik Demokratske narodne partije Vladimir Bulatović .
Bulatović je rekao za &bdquo;Dan&ldquo; da su stavovi DNP-a potpuno jasni i dosljedni.
"Kao &scaron;to smo saop&scaron;tili da gradonačelnik Sa&scaron;a Mujović vi&scaron;e nema na&scaron;u podr&scaron;ku, da treba da podnese ostavku, tako je jasan i stav da nećemo glasati inicijative za njegovu smjenu, niti za skraćenje mandata sa partijama opozicije. Ukoliko neka od opozicionih partija obezbijedi kvorum za održavanje sjednice Skup&scaron;tine Glavnog grada to će značiti i njihovu koaliciju i mi ćemo im uputiti adekvatne čestitke", poručio je Bulatović.

Bulatović: DNP neće glasati sa opozicijom za smjenu Mujovića i skraćenje mandata Skupštini

"NAŠI STAVOVI  SU POTPUNO JASNI I DOSLJEDNI"

Socijalistička narodna partija neće podržati najavljenu inicijativu o skraćenju mandata Skup&scaron;tini Glavnog grada, koju je podnio Evropski savez, saop&scaron;tila je odbornica SNP-a, Ma&scaron;a Stevović.
Istakla je i da građani ne očekuju da jednom godi&scaron;nje izlaze na birali&scaron;ta, već ispunjenje predizbornih obećanja, stabilnost, napredak i realizaciju projekata.
"Brojni su problemi sa kojima se građani u Podgorici suočavaju, a koji se moraju rje&scaron;avati bez odlaganja. Organizovanje i sprovođenje vanrednih lokalnih izbora bi iziskivalo velika budžetska sredstva, a uz sveobuhvatne izbore koji su 2027, ti izbori bi bili četvrti po redu tokom petogodi&scaron;njeg perioda", kazala je Stevović.
&nbsp;

Stevović: SNP neće podržati skraćenje mandata Skupštini Glavnog grada

"GRAĐANI NE OČEKUJU DA JEDNOM GODIŠNJE IZLAZE NA BIRALIŠTA"

Klub odbornika Evropskog saveza uputiće inicijativu Skup&scaron;tini za skraćenje mandata, saop&scaron;tio je odbornik Socijaldemokrata (SD) u Skup&scaron;tini Glavnog grada Milo&scaron; Ma&scaron;ković.
Kako je kazao na konferenciji za medije, vlast vi&scaron;e nema legitimitet, koji je, prema njegovim riječima, bio sporan od početka.
Inicijativa za skrećenje mandata je, smatra Ma&scaron;ković, jedino rje&scaron;enje za izlazak iz krize.
&Scaron;ef poslaničkog kluba SD-a i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugo&scaron;a kazao je da na ovaj način poku&scaron;avaju da unormale situaciju.
- Nakon formiranja vlasti kazali smo da će biti krize i ovo &scaron;to se desilo samo je potvrdilo na&scaron;a predviđanja. Iz nečistih političkih modela ne može proizaći ni&scaron;ta dobro - ocijenio je Mugo&scaron;a.
Kako je kazao, ne žele da budu nikome "baj pas".
- Inicijativa je usmjerena u pravcu koristi građanima, a ne protiv neke političke partije. Neka javnost prosudi je li ovo jedina ispravna inicijativa, a svi treba da doprinesemo normalizaciji pilitičkog diskursa, a ne da produbljujemo podjele - dodao je Mugo&scaron;a.
Istakao je da se mora voditi računa kako govore jedni o drugima, jer, kako je naveo, sjutra mogu biti dio iste većine.
- Znanje koje imamo svi treba da iskoristimo u najbolje svrhe - rekao je Mugo&scaron;a, dodajući da predlažu "najdemokratskije rje&scaron;enje".
- Ako ne postoji većina treba vratiti mandat građanima. Prekompozicije su moguće, ali ne neprincipijelne, one koje ne odražavaju volju građana - naglasio je Mugo&scaron;a.

ES uputiće inicijativu Skupštini Glavnog grada za skraćenje mandata; Mugoša: Ne želimo da budemo bilo kome "baj pas"

"PREKOMPOZICIJE SU MOGUĆE, ALI NE NEPRINCIPIJELNE, ONE KOJE NE ODRAŽAVAJU VOLJU GRAĐANA"

Srpske trobojke su protivzakonito istaknute i na zgradama organa i javnih ustanova lokalnih samouprava u Beranama, Andrijevici, Pljevljima, Žabljaku i Zeti, ocjenjuje&nbsp; predsjednik Političkog savjeta DPS-a i istoričar Dragutin Papović.
"Posljednji primjer tog nasilja je pravno ni&scaron;tavna odluka SO Žabljak da se istakne trobojka na zagradi lokalne samouprave. Čak i da su trobojke zakonito istaknute, ne bi mogle da se viju u ravni sa državnom zastavom jer, prema Zakonu, državna zastava mora da se vije na počasnome mjestu", kaže Papović.
Njegovo saop&scaron;tenje prenosimo integralno:&nbsp;
"Javno isticanje simbola pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih zajednica uređeno je Zakonom o izboru, upotrebi i javnom isticanju tih simbola. Ove simbole utvrđuju savjeti manjinskih naroda, a saglasnost na tu odluku daje Vlada Crne Gore. Prema članu 7 ovoga Zakona određeno je da se zastava nacionalne zajednice može isticati: na zgradama i u prostorijama u kojima su smje&scaron;teni savjeti, udruženja i političke partije, prilikom političkih, naučnih, kulturno-umjetničkih i sportskih skupova u organizaciji savjeta, udruženja, političkih partija ili fizičkih lica i prilikom porodičnih proslava u organizaciji fizičkih lica.
Prema članu 11 jedinice lokalne samouprave u kojima pripadnici manjinskog naroda ili druge manjinske nacionalne zajednice čine većinsko stanovni&scaron;tvo, prema rezultatima posljednjeg popisa, na zgradama organa lokalne samouprave i javnih ustanova čiji je osnivač op&scaron;tina, odnosno država, stalno se vije i zastava tog manjinskog naroda ili druge manjinske nacionalne zajednice.
Članom 12 je propisano da se u jedinicama lokalne samouprave u kojima pripadnici manjinskog naroda ili druge manjinske nacionalne zajednice čine vi&scaron;e od 5% stanovni&scaron;tva, prema rezultatima posljednjeg popisa, na dan nacionalnog praznika tog manjinskog naroda ili druge manjinske nacionalne zajednice, na zgradama organa lokalne samouprave, ističe zastava tog manjinskog naroda ili druge manjinske nacionalne zajednice. U članu 19 je navedeno da kad se nacionalni simboli upotrebljavaju, odnosno ističu uz državne simbole, državni simbol zauzima počasno mjesto. Prema članu 15 zastava se ne smije upotrebljavati kao znak političke stranke, privrednog dru&scaron;tva, ustanove i drugog pravnog lica ili organizacije.
Članom 10 je zabranjena upotreba nacionalnih simbola: na zgradama i u prostorijama Skup&scaron;tine Crne Gore osim prostorija poslaničkih klubova, Predsjednika Crne Gore, Vlade Crne Gore, ministarstava i drugih organa uprave, Ustavnog suda Crne Gore, sudova, Državnog tužila&scaron;tva, Za&scaron;titnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore, Vojske Crne Gore, Univerziteta Crne Gore, Centralne banke Crne Gore i Državne revizorske institucije i prilikom međunarodnih susreta, političkih, naučnih, kulturno-umjetničkih, sportskih i drugih skupova u organizaciji državnih organa, kao i drugim skupovima na kojima se predstavlja Crna Gora.
Srpski nacionalni savjet u Crnoj Gori nikada nije utvrdio etalon zastave srpskog naroda u Crnoj Gori niti je za tu zastavu dobijena saglasnost Vlade, tako da je isticanje tzv. srpske trobojke na javnim ustanovama u Crnoj Gori protivzakonito. Ta trobojka je, u stvari, narodna zastava Republike Srbije i bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska. Sve srpske trobojke koje su predstavnici srpskih partija kao javni funkcioneri istakli, od zgrada lokalnih samouprava do ministarstava i kabineta predsjednika Skup&scaron;tine, su protivzakonito istaknute i podliježu kažnjavanju. Tako je članom 21 Zakona predviđeno da će se novčanom kaznom od 500 do 20.000 eura kazniti pravno lice ako, između ostalog, upotrijebi nacionalne simbole u prostorijama Skup&scaron;tine Crne Gore, osim u prostorijama poslaničkih klubova.
Za ovaj prekr&scaron;aj je predviđena kazna od 30 do 2.000 eura za odgovorno lice u pravnom licu. Na osnovu ovoga je jasno da je bjela&scaron;ko-četnički vojvoda Andrija Mandić protivzakonito istakao srpsku trobojku u kabinetu predsjednika Skup&scaron;tine Crne Gore. Čak i da je srpska trobojka u skladu sa zakonom utvrđena kao zastava srpskog naroda u Crnoj Gori, Mandić ne bi imao pravo da je ističe u kabinetu predsjednika Skup&scaron;tine Crne Gore, već samo u prostorijama poslaničkog kluba.
Mandić dodatno kr&scaron;i zakon, jer je zabranjeno da se prilikom međunarodnih susreta predsjednika Skup&scaron;tine ističe druga zastava, osim državne, a on strane delegacije prima u kabinetu uz istaknutu srpsku trobojku. Da je trobojka zakonito utvrđena kao nacionalni simbol Srba u Crnoj Gori, Mandićeva Stara bjela&scaron;ko-četnička dikatatura (NSD) ne bi smjela da je koristi kao partijski simbol. Srpske trobojke su protivzakonito istaknute i na zgradama organa i javnih ustanova lokalnih samouprava u Beranama, Andrijevici, Pljevljima, Žabljaku i Zeti. Posljednji primjer tog nasilja je pravno ni&scaron;tavna odluka SO Žabljak da se istakne trobojka na zagradi lokalne samouprave. Čak i da su trobojke zakonito istaknute, ne bi mogle da se viju u ravni sa državnom zastavom jer, prema Zakonu, državna zastava mora da se vije na počasnome mjestu.
Srpske političke partije i Srpski nacionalni savjet nijesu htjeli da u skladu sa Zakonom trobojku izaberu za srpski nacionalni simbol u Crnoj Gori jer bi time priznali da su Srbi manjinski narod. Njihov cilj je da posrbljavanjem Crne Gore Srbi postanu dominantan narod i da srpsku trobojku nametnu za državnu zastavu.
No, i pored ogromnih nasrtaja i negiranja crnogorskog identiteta, Crnogorci su većinski narod, Crna Gora je građanska država, a državna zastava je za&scaron;tićena Ustavom i za njenu promjenu je potrebno dvije trećine poslaničkih glasova u Skup&scaron;tini i tri petine ukupnog broja birača na referendumu. S obzirom da Mandićeve đuri&scaron;lije i ostali mrzitelji građanske Crne Gore i Crnogoraca trobojku ne žele da zakonito proglase za zastavu srpskog naroda u Crnoj Gori, &scaron;to bi bilo legitimno, a ne mogu da je u skladu sa Ustavom proglase za državnu, onda su se odlučili za nasilje, &scaron;to je u skladu s tiranskim karakterom njihove bjela&scaron;ko-četničke ideologije.
To je manji dio problema, jer oni ovo rade zato &scaron;to im nadležna državna inspekcija to dozvoljava. Problem će se rije&scaron;iti kada inspekcija kazni pravna i odgovorna lica u lokalnim samoupravama i državnim ogranima za nezakonito isticanje srpske trobojke i spriječi ponavljanje ovih prekr&scaron;aja, a državno tužila&scaron;tvo počne da procesuira one koje nasrću na nezavisnost, suverenitet i teritorijalnu cjelovitost Crne Gore. Sve do tada će Mandić i družina protivzakonito i nekažnjeno isticati narodnu zastavu Republike Srbije i bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska i pri tome ideolo&scaron;kom propagandom krivotvoriti istoriju da je to bila državna zastava Crne Gore".
&nbsp;

Papović: Srpska trobojka na ustanovama Crne Gore je protivzakonita

OCJENJUJE PREDSJEDNIK POLITIČKOG SAVJETA DPS-A I ISTORIČAR

Uz zvaničnu državnu zastavu Crne Gore može se istaći isključivo crnogorska trobojka sa grbom iz vremena Kraljevine Crne Gore, kazao je predsjednik Op&scaron;tine Žabljak Rado&scaron; Žugić.&nbsp;
On je u saop&scaron;tenju za medije naveo da je dužan<a style="color: #e03e2d;" href="https://dnevno.me/politika/-/na-predlog-predsjednika-so-zabljak-i-odbornika-nsd-usvojena-inicijativa-za-isticanje-trobojke-10-02-2026-20-56-07"> da po&scaron;tuje odluke većine Skup&scaron;tine op&scaron;tine,</a> ali i da ih sprovodi u skladu sa zakonom i građanskim principima na kojima počiva Crna Gora.&nbsp;
&ldquo;Polazeći od vrijednosti građanskog dru&scaron;tva i zakonskih obaveza, uz državnu zastavu Crne Gore, koja je centralni simbol op&scaron;tine Žabljak, može biti istaknuta isključivo crnogorska trobojka sa grbom iz perioda Kraljevine Crne Gore, kao simbol istorijskog kontinuiteta crnogorske državnosti&rdquo;, rekao je, između ostalog Žugić
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;

Žugić: Uz državnu zastavu može se istaći samo crnogorska trobojka

KAZAO PREDSJEDNIK OPŠTINE ŽABLJAK

Upravni nadzor u vezi sa izborom potpredsjednika Op&scaron;tine Budva je u toku, saop&scaron;tili su iz Ministarstva javne uprave (MJU), dodajući da postupaju profesionalno i u skladu sa zakonom.
Iz MJU su, povodom poziva budvanskog odbora Nove srpske demokratije (NSD) da se utvrdi odgovornost za stanje u Budvi i neizbor potpredsjednika, kazali da su čvrsto pri stavu da će svaki organ koji ne postupa u skladu sa Zakonom snositi pravnu odgovornost.
Iz MJU su kazali da sprovode nadzor nad svim jedinicama lokalne samouprave jednako, dosljedno i bez izuzetaka, dodajući da ne prave razliku, niti žmure na nepravilnosti.
"Ministarstvo postupa profesionalno, a jedini kriterijum je zakon", poručili su iz MJU, prenosi agencija Mina.
Kako su pojasnili, kada je riječ o Op&scaron;tini Budva, Ministarstvo je preduzelo sve mjere iz svoje nadležnosti, uz jasne stavove koji su potvrđeni i od strane nadležnih sudova.
"Upravni nadzor u vezi sa izborom potpredsjednika op&scaron;tine je u toku, a javnost će blagovremeno biti informisana o ishodu", kazali su iz MJU.
Iz tog Vladinog resora su, komentari&scaron;ući temu zakonitosti Programa privremenih objekata, rekli da su preduzete sve radnje u okviru zakonskih ovla&scaron;ćenja.
"Podsjećamo da i drugi resori snose odgovornost za zakonitost u oblastima koje pokrivaju", kazali su iz MJU.
Oni su poručili NSD-u i svim drugim političkim subjektima, ali i političarima u institucijama, da, umjesto &scaron;to pozivaju i prozivaju MJU, razmotre i donesu zakonske i strate&scaron;ke propise koje je taj Vladin resor pripremio i predložio.
"Pozovite svoje predstavnike u Vladi i parlamentu da sa deklarativnog pređu na su&scaron;tinsko", kazali su iz MJU.
Iz tog Vladinog resora su, kako su naveli, jasno ukazali svim granama vlasti da je sistem ozbiljno ugrožen i da se može ispraviti samo odlučnim i stručnim radom sa najvi&scaron;ih adresa.
"Vladavina prava ne gradi se saop&scaron;tenjima, već usvajanjem zakona i uvođenjem demokratskih standarda", zaključili su iz MJU.

Ministarstvo: Upravni nadzor u Budvi u toku

"POSTUPAMO PROFESIONALNO I U SKLADU SA ZAKONOM"

Nova većina u Podgorici ima dovoljan broj odbornika za sve inicijative, uključujući i skraćenje mandata Skup&scaron;tini Glavnog grada, saop&scaron;teno je iz Op&scaron;tinskog odbora Pokreta Evropa sad Podgorica.
" PES je potpuno rasterećen povodom inicijative Evropskog saveza, kao i sinhronizovanog djelovanja opozicije i DNP-a. Biće interesantno pratiti kako funkcioni&scaron;e nova većina i ko će se nametnuti za lidera nove podgoričke većine. Građani Podgorice već sada imaju priliku da vide kako izgleda i djeluje alternativa gradonačelniku Sa&scaron;i Mujoviću", navedeno je u saop&scaron;tenju.

PES Podgorica: Nova većina ima dovoljan broj za sve inicijative, uključujući i skraćenje mandata Skupštini