Politika

Pokret Evropa sad (PES) nikada nije spreman za bilo koje izbore, ocijenio je odbornik Demokratske partije socijalista (DPS) u Skup&scaron;tini Glavnog grada Andrija Klikovac&nbsp;
-Doživjeli su politički fijasko u Budvi i Nik&scaron;iću, u Kotoru i Baru ne postoje, u Tivtu skoro ne postoje. Tako da je to jedna partija koja se boji izbora jer su proizveli mnoge ekonomski negativne efekte za građane Crne Gore, kao i političku nestabilnost - kako na državnom, tako i na lokalnom nivou- kazao je&nbsp; Klikovac za&nbsp; ETV
Evropski savez uputio je odborničkim klubovima inicijativu za skraćenje mandata Skup&scaron;tini Glavnog grada, jer smatraju da aktuelna vlast nema legitimitet i ističu da je povratak mandata građanima jedino demokratsko rje&scaron;enje za izlazak iz političke krize u Podgorici. Za izglasavanje inicijative Evropskog saveza je potrebno da je da je podrži najmanje 20 odbornika, ES ima tri, te im je neophodna podr&scaron;ka DPS-a koji ima 19 odbornika, a Klikovac kaže da jo&scaron; nijesu dobili inicijativu, te da će se o tome izjasniti nakon sastanka kluba odbornika, sastanka OO DPS Podgorica i nakon sastanka na nivou Predsjedni&scaron;tva partije.
- Svaka opozicija želi da promijeni vlast, posebno onu vlast koja je nastala u kabinetima u Beogradu, pod pritiscima i ucjenama Jakova Milatovića, tako da: kako je ta vlast nastala, tako i vjerujem da će ta vlast i okončati ovaj vrlo kratki mandat u narednom periodu - rekao je Klikovac.
Podsjeća da nijedna prethodna kandidatkinja za članstvo u EU nije suspendovala lokalne ili državne izbore dok su bile u procesu pristupanja, pa izjave da bi se vanrednim izborima ugrozio evropski put smatra floskulama koje uglavnom dolaze iz PES-a.
- PES nikada nije spreman za bilo koje izbore, jer ćete se složiti da su doživjeli politički fijasko u Budvi, Nik&scaron;iću, u Kotoru ne postoje, u Tivtu skoro ne postoje, u Baru mislim da ne postoje, tako da je to jedna partija koja se boji izbora, a naravno da se boji izbora jer je ta partija proizvela mnoge ekonomski negativne efekte za građane Crne Gore, a takođe je i proizvela političku nestabilnost kako na državnom, tako i na lokalnom nivou - istakao je Klikovac.
Ukazuje na činjenicu da trenutna lokalna vlast u Podgorici ima 26 mandata, dok opozicija ima 28 mandata. Zato podvlači da doskora&scaron;nja većina bez odbornika opozicije ne može sprovesti bilo koju promjenu.
- Mislim da su bilo kakve odluke na nivou Skup&scaron;tine Glavnog grada samo njihove lijepe želje, a da će o tome odbornici opozicije ubuduće na bilo na kojoj narednoj sjednici donositi odluke, 28 je vi&scaron;e od 26, a odluke se donose većinom od prisutnih odbornika, a odbornici opozicije biće prisutni i opozicija je ta koja će u narednom periodu donositi odluke u Glavnom gradu - poručio je Klikovac.
Ističe da nijesu dobili nikakav poziv od vladajuće većine. To, smatra on, ukazuje da u vladajućoj većini ne postoji zabrinutost za neodrživo stanje na nivou Glavnog grada.
- PES želi ,,silom na sramotu&rdquo; da uvede prinudnu upravu u Glavnom gradu. Zamislite partiju većine koja se raduje prinudnoj upravi i koja vr&scaron;i pritisak na Vladu Crne Gore da uvede prinudnu upravu, e toliko neko vodi računa o interesima građana Podgorice. Mi ćemo u ovome procesu voditi računa o interesima građana Podgorice, donijećemo sve one odluke koje treba da odluke koje treba da donese jedna opozicija kako bi se situacija u Glavnom gradu pobolj&scaron;ala - naglasio je Klikovac.
Ne vjeruje da će doći do prinudne uprave u Glavnom gradu iako je, smatra on, cilj Pokreta Evropa sad da se centralizuje politički proces na nivou Glavnog grada i da u tom političkom procesu odlučuju Andrija Mandić i Milojko Spajić.
- Zakon je propisao tačno koje se odluke mogu ili ne mogu donositi u tom periodu kada parlament gotovo nema funkciju, a to je samo potvrda da je pojedine strukture vlasti strah promjena u Podgorici i strah je izborne volje građana Podgorice koji su na pro&scaron;lim izborima nadpolovično glasali za promjene, a ovoga puta će to biti bliže 60 posto, nego 50 posto - rekao je Klikovac.
Osvrnuv&scaron;i se na to &scaron;to lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević potencira identitetskia pitanja, Klikovac kaže da PES nema problem s identitetskim pitanjima i da to nije kamen spoticanja skora&scaron;njih koalicionih partnera na lokalnom nivou.
- Vidjeli ste na Žabljaku sinoć, jedan visoki funkcioner PES-a je podržao da se na institucijama države Crne Gore, gdje po Ustavu treba da bude istaknuta crnogorska zastava, bude istaknuta neka vrsta trobojke - zaključio je Klikovac.

Klikovac: Opozicija je ta koja će u narednom periodu donositi odluke u Glavnom gradu

"NE VJERUJEM DA ĆE DOĆI DO PRINUDNE UPRAVE"

Demokratska narodna partija neće glasati sa partijama opozicije za inicijativu koju je uputio Evropski savez za skraćenje mandata Skup&scaron;tini Glavnog grada i smjenu gradonačelnika Sa&scaron;e Mujovića, kazao je odbornik Demokratske narodne partije Vladimir Bulatović .
Bulatović je rekao za &bdquo;Dan&ldquo; da su stavovi DNP-a potpuno jasni i dosljedni.
"Kao &scaron;to smo saop&scaron;tili da gradonačelnik Sa&scaron;a Mujović vi&scaron;e nema na&scaron;u podr&scaron;ku, da treba da podnese ostavku, tako je jasan i stav da nećemo glasati inicijative za njegovu smjenu, niti za skraćenje mandata sa partijama opozicije. Ukoliko neka od opozicionih partija obezbijedi kvorum za održavanje sjednice Skup&scaron;tine Glavnog grada to će značiti i njihovu koaliciju i mi ćemo im uputiti adekvatne čestitke", poručio je Bulatović.

Bulatović: DNP neće glasati sa opozicijom za smjenu Mujovića i skraćenje mandata Skupštini

"NAŠI STAVOVI  SU POTPUNO JASNI I DOSLJEDNI"

Klub odbornika Evropskog saveza uputiće inicijativu Skup&scaron;tini za skraćenje mandata, saop&scaron;tio je odbornik Socijaldemokrata (SD) u Skup&scaron;tini Glavnog grada Milo&scaron; Ma&scaron;ković.
Kako je kazao na konferenciji za medije, vlast vi&scaron;e nema legitimitet, koji je, prema njegovim riječima, bio sporan od početka.
Inicijativa za skrećenje mandata je, smatra Ma&scaron;ković, jedino rje&scaron;enje za izlazak iz krize.
&Scaron;ef poslaničkog kluba SD-a i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugo&scaron;a kazao je da na ovaj način poku&scaron;avaju da unormale situaciju.
- Nakon formiranja vlasti kazali smo da će biti krize i ovo &scaron;to se desilo samo je potvrdilo na&scaron;a predviđanja. Iz nečistih političkih modela ne može proizaći ni&scaron;ta dobro - ocijenio je Mugo&scaron;a.
Kako je kazao, ne žele da budu nikome "baj pas".
- Inicijativa je usmjerena u pravcu koristi građanima, a ne protiv neke političke partije. Neka javnost prosudi je li ovo jedina ispravna inicijativa, a svi treba da doprinesemo normalizaciji pilitičkog diskursa, a ne da produbljujemo podjele - dodao je Mugo&scaron;a.
Istakao je da se mora voditi računa kako govore jedni o drugima, jer, kako je naveo, sjutra mogu biti dio iste većine.
- Znanje koje imamo svi treba da iskoristimo u najbolje svrhe - rekao je Mugo&scaron;a, dodajući da predlažu "najdemokratskije rje&scaron;enje".
- Ako ne postoji većina treba vratiti mandat građanima. Prekompozicije su moguće, ali ne neprincipijelne, one koje ne odražavaju volju građana - naglasio je Mugo&scaron;a.

ES uputiće inicijativu Skupštini Glavnog grada za skraćenje mandata; Mugoša: Ne želimo da budemo bilo kome "baj pas"

"PREKOMPOZICIJE SU MOGUĆE, ALI NE NEPRINCIPIJELNE, ONE KOJE NE ODRAŽAVAJU VOLJU GRAĐANA"

Srpske trobojke su protivzakonito istaknute i na zgradama organa i javnih ustanova lokalnih samouprava u Beranama, Andrijevici, Pljevljima, Žabljaku i Zeti, ocjenjuje&nbsp; predsjednik Političkog savjeta DPS-a i istoričar Dragutin Papović.
"Posljednji primjer tog nasilja je pravno ni&scaron;tavna odluka SO Žabljak da se istakne trobojka na zagradi lokalne samouprave. Čak i da su trobojke zakonito istaknute, ne bi mogle da se viju u ravni sa državnom zastavom jer, prema Zakonu, državna zastava mora da se vije na počasnome mjestu", kaže Papović.
Njegovo saop&scaron;tenje prenosimo integralno:&nbsp;
"Javno isticanje simbola pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih zajednica uređeno je Zakonom o izboru, upotrebi i javnom isticanju tih simbola. Ove simbole utvrđuju savjeti manjinskih naroda, a saglasnost na tu odluku daje Vlada Crne Gore. Prema članu 7 ovoga Zakona određeno je da se zastava nacionalne zajednice može isticati: na zgradama i u prostorijama u kojima su smje&scaron;teni savjeti, udruženja i političke partije, prilikom političkih, naučnih, kulturno-umjetničkih i sportskih skupova u organizaciji savjeta, udruženja, političkih partija ili fizičkih lica i prilikom porodičnih proslava u organizaciji fizičkih lica.
Prema članu 11 jedinice lokalne samouprave u kojima pripadnici manjinskog naroda ili druge manjinske nacionalne zajednice čine većinsko stanovni&scaron;tvo, prema rezultatima posljednjeg popisa, na zgradama organa lokalne samouprave i javnih ustanova čiji je osnivač op&scaron;tina, odnosno država, stalno se vije i zastava tog manjinskog naroda ili druge manjinske nacionalne zajednice.
Članom 12 je propisano da se u jedinicama lokalne samouprave u kojima pripadnici manjinskog naroda ili druge manjinske nacionalne zajednice čine vi&scaron;e od 5% stanovni&scaron;tva, prema rezultatima posljednjeg popisa, na dan nacionalnog praznika tog manjinskog naroda ili druge manjinske nacionalne zajednice, na zgradama organa lokalne samouprave, ističe zastava tog manjinskog naroda ili druge manjinske nacionalne zajednice. U članu 19 je navedeno da kad se nacionalni simboli upotrebljavaju, odnosno ističu uz državne simbole, državni simbol zauzima počasno mjesto. Prema članu 15 zastava se ne smije upotrebljavati kao znak političke stranke, privrednog dru&scaron;tva, ustanove i drugog pravnog lica ili organizacije.
Članom 10 je zabranjena upotreba nacionalnih simbola: na zgradama i u prostorijama Skup&scaron;tine Crne Gore osim prostorija poslaničkih klubova, Predsjednika Crne Gore, Vlade Crne Gore, ministarstava i drugih organa uprave, Ustavnog suda Crne Gore, sudova, Državnog tužila&scaron;tva, Za&scaron;titnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore, Vojske Crne Gore, Univerziteta Crne Gore, Centralne banke Crne Gore i Državne revizorske institucije i prilikom međunarodnih susreta, političkih, naučnih, kulturno-umjetničkih, sportskih i drugih skupova u organizaciji državnih organa, kao i drugim skupovima na kojima se predstavlja Crna Gora.
Srpski nacionalni savjet u Crnoj Gori nikada nije utvrdio etalon zastave srpskog naroda u Crnoj Gori niti je za tu zastavu dobijena saglasnost Vlade, tako da je isticanje tzv. srpske trobojke na javnim ustanovama u Crnoj Gori protivzakonito. Ta trobojka je, u stvari, narodna zastava Republike Srbije i bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska. Sve srpske trobojke koje su predstavnici srpskih partija kao javni funkcioneri istakli, od zgrada lokalnih samouprava do ministarstava i kabineta predsjednika Skup&scaron;tine, su protivzakonito istaknute i podliježu kažnjavanju. Tako je članom 21 Zakona predviđeno da će se novčanom kaznom od 500 do 20.000 eura kazniti pravno lice ako, između ostalog, upotrijebi nacionalne simbole u prostorijama Skup&scaron;tine Crne Gore, osim u prostorijama poslaničkih klubova.
Za ovaj prekr&scaron;aj je predviđena kazna od 30 do 2.000 eura za odgovorno lice u pravnom licu. Na osnovu ovoga je jasno da je bjela&scaron;ko-četnički vojvoda Andrija Mandić protivzakonito istakao srpsku trobojku u kabinetu predsjednika Skup&scaron;tine Crne Gore. Čak i da je srpska trobojka u skladu sa zakonom utvrđena kao zastava srpskog naroda u Crnoj Gori, Mandić ne bi imao pravo da je ističe u kabinetu predsjednika Skup&scaron;tine Crne Gore, već samo u prostorijama poslaničkog kluba.
Mandić dodatno kr&scaron;i zakon, jer je zabranjeno da se prilikom međunarodnih susreta predsjednika Skup&scaron;tine ističe druga zastava, osim državne, a on strane delegacije prima u kabinetu uz istaknutu srpsku trobojku. Da je trobojka zakonito utvrđena kao nacionalni simbol Srba u Crnoj Gori, Mandićeva Stara bjela&scaron;ko-četnička dikatatura (NSD) ne bi smjela da je koristi kao partijski simbol. Srpske trobojke su protivzakonito istaknute i na zgradama organa i javnih ustanova lokalnih samouprava u Beranama, Andrijevici, Pljevljima, Žabljaku i Zeti. Posljednji primjer tog nasilja je pravno ni&scaron;tavna odluka SO Žabljak da se istakne trobojka na zagradi lokalne samouprave. Čak i da su trobojke zakonito istaknute, ne bi mogle da se viju u ravni sa državnom zastavom jer, prema Zakonu, državna zastava mora da se vije na počasnome mjestu.
Srpske političke partije i Srpski nacionalni savjet nijesu htjeli da u skladu sa Zakonom trobojku izaberu za srpski nacionalni simbol u Crnoj Gori jer bi time priznali da su Srbi manjinski narod. Njihov cilj je da posrbljavanjem Crne Gore Srbi postanu dominantan narod i da srpsku trobojku nametnu za državnu zastavu.
No, i pored ogromnih nasrtaja i negiranja crnogorskog identiteta, Crnogorci su većinski narod, Crna Gora je građanska država, a državna zastava je za&scaron;tićena Ustavom i za njenu promjenu je potrebno dvije trećine poslaničkih glasova u Skup&scaron;tini i tri petine ukupnog broja birača na referendumu. S obzirom da Mandićeve đuri&scaron;lije i ostali mrzitelji građanske Crne Gore i Crnogoraca trobojku ne žele da zakonito proglase za zastavu srpskog naroda u Crnoj Gori, &scaron;to bi bilo legitimno, a ne mogu da je u skladu sa Ustavom proglase za državnu, onda su se odlučili za nasilje, &scaron;to je u skladu s tiranskim karakterom njihove bjela&scaron;ko-četničke ideologije.
To je manji dio problema, jer oni ovo rade zato &scaron;to im nadležna državna inspekcija to dozvoljava. Problem će se rije&scaron;iti kada inspekcija kazni pravna i odgovorna lica u lokalnim samoupravama i državnim ogranima za nezakonito isticanje srpske trobojke i spriječi ponavljanje ovih prekr&scaron;aja, a državno tužila&scaron;tvo počne da procesuira one koje nasrću na nezavisnost, suverenitet i teritorijalnu cjelovitost Crne Gore. Sve do tada će Mandić i družina protivzakonito i nekažnjeno isticati narodnu zastavu Republike Srbije i bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska i pri tome ideolo&scaron;kom propagandom krivotvoriti istoriju da je to bila državna zastava Crne Gore".
&nbsp;

Papović: Srpska trobojka na ustanovama Crne Gore je protivzakonita

OCJENJUJE PREDSJEDNIK POLITIČKOG SAVJETA DPS-A I ISTORIČAR

Uz zvaničnu državnu zastavu Crne Gore može se istaći isključivo crnogorska trobojka sa grbom iz vremena Kraljevine Crne Gore, kazao je predsjednik Op&scaron;tine Žabljak Rado&scaron; Žugić.&nbsp;
On je u saop&scaron;tenju za medije naveo da je dužan<a style="color: #e03e2d;" href="https://dnevno.me/politika/-/na-predlog-predsjednika-so-zabljak-i-odbornika-nsd-usvojena-inicijativa-za-isticanje-trobojke-10-02-2026-20-56-07"> da po&scaron;tuje odluke većine Skup&scaron;tine op&scaron;tine,</a> ali i da ih sprovodi u skladu sa zakonom i građanskim principima na kojima počiva Crna Gora.&nbsp;
&ldquo;Polazeći od vrijednosti građanskog dru&scaron;tva i zakonskih obaveza, uz državnu zastavu Crne Gore, koja je centralni simbol op&scaron;tine Žabljak, može biti istaknuta isključivo crnogorska trobojka sa grbom iz perioda Kraljevine Crne Gore, kao simbol istorijskog kontinuiteta crnogorske državnosti&rdquo;, rekao je, između ostalog Žugić
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;

Žugić: Uz državnu zastavu može se istaći samo crnogorska trobojka

KAZAO PREDSJEDNIK OPŠTINE ŽABLJAK

Upravni nadzor u vezi sa izborom potpredsjednika Op&scaron;tine Budva je u toku, saop&scaron;tili su iz Ministarstva javne uprave (MJU), dodajući da postupaju profesionalno i u skladu sa zakonom.
Iz MJU su, povodom poziva budvanskog odbora Nove srpske demokratije (NSD) da se utvrdi odgovornost za stanje u Budvi i neizbor potpredsjednika, kazali da su čvrsto pri stavu da će svaki organ koji ne postupa u skladu sa Zakonom snositi pravnu odgovornost.
Iz MJU su kazali da sprovode nadzor nad svim jedinicama lokalne samouprave jednako, dosljedno i bez izuzetaka, dodajući da ne prave razliku, niti žmure na nepravilnosti.
"Ministarstvo postupa profesionalno, a jedini kriterijum je zakon", poručili su iz MJU, prenosi agencija Mina.
Kako su pojasnili, kada je riječ o Op&scaron;tini Budva, Ministarstvo je preduzelo sve mjere iz svoje nadležnosti, uz jasne stavove koji su potvrđeni i od strane nadležnih sudova.
"Upravni nadzor u vezi sa izborom potpredsjednika op&scaron;tine je u toku, a javnost će blagovremeno biti informisana o ishodu", kazali su iz MJU.
Iz tog Vladinog resora su, komentari&scaron;ući temu zakonitosti Programa privremenih objekata, rekli da su preduzete sve radnje u okviru zakonskih ovla&scaron;ćenja.
"Podsjećamo da i drugi resori snose odgovornost za zakonitost u oblastima koje pokrivaju", kazali su iz MJU.
Oni su poručili NSD-u i svim drugim političkim subjektima, ali i političarima u institucijama, da, umjesto &scaron;to pozivaju i prozivaju MJU, razmotre i donesu zakonske i strate&scaron;ke propise koje je taj Vladin resor pripremio i predložio.
"Pozovite svoje predstavnike u Vladi i parlamentu da sa deklarativnog pređu na su&scaron;tinsko", kazali su iz MJU.
Iz tog Vladinog resora su, kako su naveli, jasno ukazali svim granama vlasti da je sistem ozbiljno ugrožen i da se može ispraviti samo odlučnim i stručnim radom sa najvi&scaron;ih adresa.
"Vladavina prava ne gradi se saop&scaron;tenjima, već usvajanjem zakona i uvođenjem demokratskih standarda", zaključili su iz MJU.

Ministarstvo: Upravni nadzor u Budvi u toku

"POSTUPAMO PROFESIONALNO I U SKLADU SA ZAKONOM"

Skup&scaron;tina Crne Gore zavr&scaron;ila je juče raspravu o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o za&scaron;titi prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora, čije se usvajanje očekuje zbog pritiska UNESCO i pro&scaron;logodi&scaron;njeg upozorenja da bi Kotor mogao biti stavljen na Listu ugrožene svjetske ba&scaron;tine, pa i izgubiti taj status ukoliko se ne preduzmu hitne mjere.
O zakonu su tokom rasprave govorili predlagači, poslanici Anđela Vojinović i Vasilije Čarapić, kao i manji broj poslanika opozicije i vlasti, dok je dio diskusije bio obilježen pitanjima o pravnoj sigurnosti, odgovornosti institucija i primjeni predloženih rje&scaron;enja u praksi. S obzirom na to koliko je ovo važna tema, raspravi je prisustvovao nebično mali broj poslanika, a tokom izlaganja vi&scaron;e govornika bilo je primjetno nerazumijevanje &scaron;ireg konteksta UNESCO obaveza, kao i samih odredbi predloženog zakona, &scaron;to je rezultiralo ponavljanjem pitanja koja su se odnosila na već postojeće mehanizme za&scaron;tite i ranije odluke međunarodnih tijela.
U crvenom
Predstavnik predlagača Vasilije Čarapić poručio je da su izmjene zakona poku&scaron;aj da se spriječi skidanje Kotora sa Liste svjetske ba&scaron;tine.
- Ako ne usvojimo ovaj zakon, praktično smo zakucali sudbinu Kotora. Ovo je zadnji trzaj. U&scaron;li smo u crveno &ndash; rekao je Čarapić, navodeći da su predložene mjere blaže od onih koje je UNESCO zahtijevao, a koje su podrazumijevale potpunu obustavu gradnje i ru&scaron;enje nelegalnih objekata.
Te blaže mjere, kako je kazao, odnose se na bafer zonu, tj. op&scaron;tine Tivat, Herceg Novi i manji dio op&scaron;tine Cetinje. Čarapić je naglasio da se zakonom uvodi mehanizam kontrole koji će biti u rukama Uprave za za&scaron;titu kulturnih dobara, uz ocjenu da je gubitak UNESCO statusa veća &scaron;teta od privremenog usporavanja razvoja.
Anđela Vojinović je kazala da je zakon predložen od strane poslanika, a ne Vlade, zbog rokova koje je postavio UNESCO i potrebe da se na decembarskom sastanku predstavnika Vlade i predstavnika UNESCO-a u Parizu ponudi konkretno rje&scaron;enje.
- Ako se ne preduzmu hitne, dosljedne i sistemske mjere, postoji mogućnost upisa Kotora na Listu ugrožene svjetske ba&scaron;tine &ndash; rekla je Vojinović, dodajući da je odgovornost za stanje u Kotoru kolektivna i da je porazno &scaron;to se za&scaron;tita ba&scaron;tine prepu&scaron;ta međunarodnim institucijama.
Poslanik Nikola Janović je pozdravio inicijativu, ali je otvorio pitanje institucionalne odgovornosti i povjerenja u rokove.
&ndash; Kako smo do&scaron;li u situaciju da se razmi&scaron;lja da li nam treba UNESCO status i za&scaron;to bi građani vjerovali da će Menadžment plan i Studija za&scaron;tite biti doneseni u roku od 12 mjeseci &ndash; pitao je Janović.
Poslanik Branislav Nenezić je podsjetio na period moratorijuma na gradnju od 2017. do 2020. godine i kasnije izmjene planskih dokumenata, navodeći da je neophodno utvrditi ko snosi odgovornost za bespravnu gradnju i degradaciju prostora u prethodnim godinama. Postavio je i pitanje &scaron;to je sa svima onima kojima će zakon o legalizaciji dozvoliti da legalizuju svoje objekte, a sada im novi zakon o Kotoru to onemogućava. Čarapić je objasnio da objekti koji imaju građevinsku dozvolu ili prijavu građenja imaju stečeno pravo i da ih predložene izmjene zakona ne pogađaju, dok se pitanje legalizacije u za&scaron;tićenoj zoni rje&scaron;ava kroz poseban upravni postupak uz saglasnost Uprave za za&scaron;titu kulturnih dobara.
Ko je kriv
Poslanik Momčilo Leković ocijenio je da izmjene Zakona o Kotoru nijesu tehnička intervencija, već jasna &bdquo;linija razdvajanja dvije politike&ldquo; prema prostoru i kulturnoj ba&scaron;tini. Kako je rekao, struka, građani i međunarodne institucije godinama su upozoravali na probleme, dok je sistem razvlačio procedure i poku&scaron;avao da nenormalno prikaže kao normalno. Odgovornost je svalio na vladavinu Demokratske partije socijalista, te kao simbol takvog odnosa naveo otvaranje objekta na Verigama u trenutku kada, prema njegovim riječima, nije imao upotrebnu dozvolu, &scaron;to je, kako je kazao, bila poruka da su pravila relativna kada su u pitanju privilegovani projekti.
Poslanik Oskar Huter odmah je odgovornost adresirao na sada&scaron;nju vlast, navodeći da problem nijesu investitori, već institucije koje tokom posljednjih pet godina nijesu radile svoj posao, podsjećajući da nijesu doneseni Menadžment plan i Studija za&scaron;tite, niti sprovedene adekvatne procjene uticaja na ba&scaron;tinu.
Na sjednici Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport Skup&scaron;tina Crne Gore, koja je prethodila plenumu, Prijedlog zakona o Kotoru i amandman predlagača dobili su podr&scaron;ku većine članova (&scaron;est glasova &bdquo;za&ldquo;, dva &bdquo;uzdržana&ldquo;). Odbor je ocijenio da je zakon neophodan radi za&scaron;tite kulturnog i prirodnog identiteta Kotora, uz istovremeno omogućavanje održivog razvoja.
Popović pozvala Upravu da ne zabranjuje gradnju, a Uprava postupala u skladu sa procedurama Potpredsjednica parlamenta Zdenka Popović, interesujući se juče o nekim aspektima Prijedloga zakona, kazala je da &bdquo;danas imamo prijavu od nekih investitora, koji imaju objekte koji se nalaze u toj za&scaron;tićenoj zoni&ldquo;.
- Objekti su u zavr&scaron;noj fazi izgradnje. Desilo se da je jutros krenula inspekcija Uprave za za&scaron;titu kulturnih dobara i koliko sam obavije&scaron;tena, inspekcija već pi&scaron;e rje&scaron;enje o obustavi gradnje za takve objekte. Nije mi jasno o čemu se radi. Zaista su to ljudi koji imaju građevinsku dozvolu, koji su sa objektima u zavr&scaron;noj fazi izgradnje, a pripremaju se rje&scaron;enja o obustavi gradnje. Želim da me čuju iz Uprave za za&scaron;titu kulturnih dobara - ja sada molim inspekciju Uprave da ne obilazi objekte koji su u zavr&scaron;noj fazi izgradnje i imaju građevinsku dozvolu i da ne prijete vlasnicima tih objekta da će im donijeti rje&scaron;enje o zaustavljanju gradnje &ndash; kazala je Popović.
Od vi&scaron;e pouzdanih izvora, Pobjeda je saznala da su predstavnici Uprave juče bili na terenu po prijavi da investitori, kojima je Op&scaron;tina Herceg Novi izdala građevinsku dozvolu, nasipaju obalu uprkos konzervatorskim uslovima Uprave koji to izričito zabranjuju. Naime, prije dvije godine pokrenuta je procedura formiranja investicionih kupali&scaron;ta, koja se u zakup ili koncesiju daju investitorima. Vlada je usvojila akt o investicionim kupali&scaron;tima, uz prilično rigorozne konzervatorske uslove koje je izdala Uprava za za&scaron;titu kulturnih dobara. Tim uslovima istaknuto je da morfologija obale mora da se sačuva, dakle, nema nasipanja. Uprava je, kako saznaje Pobjeda, juče postupala po prijavi jer se na dru&scaron;tvenim mrežama pojavila fotografija gradili&scaron;ta na kojoj se vidi kako se nasipa plaža, gotovo 40 metara u more.
Nakon izlaska na teren, kako saznaje Pobjeda, Uprava će danas donijeti rje&scaron;enje o obustavi radova dok se za njihovo izvođenje ne stvore formalni uslovi a to je - izrada projekta u skladu sa usvojenim konzervatorskim uslovima.

O sudbini UNESCO statusa pred gotovo praznim klupama

OKONČANA RASPRAVA O PREDLOGU ZAKONA U SKUPŠTINI

Na predlog predsjednika SO Žabljak kao i svih odbornika Nove srpske demokratije( NSD) Žabljak u lokalnom parlamentu usvojena inicijativa za isticanje trobojke na zgradi lokalne samouprave i svih preduzeća čiji je osnivač Skup&scaron;tina op&scaron;tine Žabljak, saop&scaron;teno je iz NSD-a.
Isticanje trobojke su, navode, jednoglasno podržali i koalicioni partneri, Durmitorska inicijativa (PES) i Demokratska Crna Gora.
- Ovo je poruka i vlasti na državnom nivou, da nađu zajednički jezik oko identitetskih pitanja, kao &scaron;to je uradila vlast na Žabljaku. Sa Žabljaka su često kretale dobre, inicijalne odluke koje su podržane u na državnom nivou, neka to bude primjer i ovoga puta, pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
Iz Koalicije za budućnost Žabljaka ističu da su ponosni &scaron;to su upravo oni "poslije dvadeset godina vratili trobojku tamo gdje je uvijek pripadala".&nbsp;
- Po posljednjem popisu Srbi su većina u Žabljaku i imaju zagarantovano pravo da se njihov simbol trobojka vijori na svim institucijama. Zastava je uvijek bila simbol snage, kulture, tradicije jednog naroda. Danas se u javnom prostoru Crne Gore nameće povr&scaron;na teza a to je da je trobojka isključivo simbol jednog naroda ili čak se ide dotle da je ona "uvezeni" simbol. Takva interpretacija nije samo istorijski netačna, već je i nepravedna prema samoj crnogorskoj državi. Trobojka nije samo srpski simbol već je ona, prije svega, vjekovni simbol Crne Gore kao države, navode, između ostalog u saop&scaron;tenju.
&nbsp;

Na predlog predsjednika SO Žabljak i odbornika NSD usvojena inicijativa za isticanje trobojke

"OVO JE PORUKA I VLASTI NA DRŽAVNOM NIVOU, DA NAĐU ZAJEDNIČKI JEZIK OKO IDENTITETSKIH PITANJA"

Glavni odbor Socijalističke narodne partije (SNP) jednoglasno je donio odluku da za ministra sporta i mladih kandiduje Zorana Jojića.
"Glavni odbor je jednoglasno donio odluku da to mjesto pripadne Op&scaron;tinskom odboru SNP Berane, kao potvrda povjerenja u kadrove tog odbora i njihov dosada&scaron;nji rad. U skladu sa tim, GO SNP, je za ovu funkciju, na predlog beranskog odbora, kandidovao Zorana Jojića, dosada&scaron;njeg Generalnog direktora Direktorata za sport u Ministarstvu sporta i mladih", navode u saop&scaron;tenju.
Glavni odbor SNP-a je na sjednici izabrao Zorana Terzića, Slađanu Kaluđerović, Milosavu Paunović, Mitra Baraća i Krsta Rađenovića za potpredsjednike partije.
Osim toga, za generalnog sekretara imenovan je Dragan Vukić, dok je za direktora partije izabran Bogdan Božović.

GO SNP: Kandidat za ministra sporta i mladih Zoran Jojić

JEDNOGLASNA ODLUKA

Novo odgađanje izbora sudija Ustavnog suda dovelo je u pitanje kredibilitet Crne Gore i predstavlja novu propu&scaron;tenu &scaron;ansu za jačanje vladavine prava, ocijenio je savjetnik crnogorskog predsjednika za evropske poslove Milo&scaron; Radonjić.&nbsp;
Poslanici crnogorskog parlamenta nijesu danas glasali o predlogu da se za sudiju Ustavnog suda izabere Predrag Krstonijević, već su samo usvojili dnevni red vanredne sjednice Skup&scaron;tine.
Radonjić je u reagovanju naveo da je novo neizglasavanje kandidata za sudiju Ustavnog suda jo&scaron; jedan korak koji usporava tempo realizacije zacrtanog strate&scaron;kog cilja - punopravnog članstva u Evropskoj uniji (EU) do 2028.&nbsp;
&bdquo;Dragocjena dru&scaron;tvena energija koju bi trebalo usmjeriti na reforme i izgradnju moderne i uspje&scaron;ne države kroz pristupne pregovore neodgovorno se tro&scaron;i na političku trgovinu u procesu sudija Ustavnog suda kojem se ne vidi kraja&ldquo;, kaže se u reagovanju, prenosi agencija Mina.
Radonjić je rekao da je izbor sudija Ustavnog suda najvažnija &bdquo;plava zastavica&ldquo;, koja zbog odnosa parlamentarne većine postaje kamen spoticanja na evropskom putu Crne Gore.&nbsp;
&bdquo;Zato neizglasavanje sudija Ustavnog suda, umjesto &bdquo;plave&ldquo;, postaje &bdquo;crvena zastavica&ldquo; koja zabrinjava kompletnu crnogorsku javnost&ldquo;, naveo je Radonjić.
Kako je istakao, funkcionalan i kompletiran Ustavni sud jedan je od stubova ustavno-pravnog poretka Crne Gore, ali i jedna od najvažnijih obaveza na putu približavanja EU.&nbsp;
&bdquo;Svi znamo da nam odsustvo odgovornosti u Skup&scaron;tini i svijesti o značaju popunjavanja najvažnije sudske instance, u godini kada treba da zavr&scaron;imo pristupne pregovore, nanosi nepopravljivu &scaron;tetu. Novo odlaganje izbora sudija dovelo je u pitanje kredibilitet Crne Gore&ldquo;, kaže se u reagovanju.
Navodi se da je te&scaron;ko pronaći političke ili pravne razloge koji mogu opravdati činjenicu da u zavr&scaron;noj fazi pregovora Crna Gora nema kompletiran sastav Ustavnog suda, a istovremeno pretenduje da postane naredna članica EU. &nbsp; &nbsp;&nbsp;
&bdquo;Naimenovanje sudija Ustavnog suda jedna je od ključnih preporuka u posljednjem Izvje&scaron;taju Evropske komisije, uz jasno najnovije upozorenje da stalna ka&scaron;njenja u imenovanjima mogu ozbiljno ugroziti ambiciju Crne Gore da zatvori sva pregovaračka poglavlja do kraja godine. I pored takvih upozorenja, parlamentarna većina je ignorisala poruke na&scaron;eg evropskog partnera&ldquo;, rekao je Radonjić.&nbsp;
Evropska budućnost Crne Gore, kako je naglasio, ne smije biti talac dnevno-političkih kalkulacija.&nbsp;
&bdquo;Parlamentarna većina snosi najveću odgovornost da omogući nesmetano funkcionisanje ključnih institucija i jasno pokaže da su vladavina prava i evropska integracija iznad partikularnih interesa&ldquo;, istakao je Radonjić.

Radonjić: Novo odgađanje izbora sudija dovelo u pitanje kredibilitet Crne Gore

OCIJENIO SAVJETNIK CRNOGORSKOG PREDSJEDNIKA ZA EVROPSKE POSLOVE

Socijalistička narodna partija neće podržati najavljenu inicijativu o skraćenju mandata Skup&scaron;tini Glavnog grada, koju je podnio Evropski savez, saop&scaron;tila je odbornica SNP-a, Ma&scaron;a Stevović.
Istakla je i da građani ne očekuju da jednom godi&scaron;nje izlaze na birali&scaron;ta, već ispunjenje predizbornih obećanja, stabilnost, napredak i realizaciju projekata.
"Brojni su problemi sa kojima se građani u Podgorici suočavaju, a koji se moraju rje&scaron;avati bez odlaganja. Organizovanje i sprovođenje vanrednih lokalnih izbora bi iziskivalo velika budžetska sredstva, a uz sveobuhvatne izbore koji su 2027, ti izbori bi bili četvrti po redu tokom petogodi&scaron;njeg perioda", kazala je Stevović.
&nbsp;

Stevović: SNP neće podržati skraćenje mandata Skupštini Glavnog grada