Politika

Vi&scaron;emjesečne blokade rada op&scaron;tinskih skup&scaron;tina, koje su obilježile funkcionisanje pojedinih lokalnih samouprava, mogle bi postati pro&scaron;lost usvajanjem novog Zakona o lokalnoj samoupravi.
U Ministarstvu javne uprave MJU uvjereni su da će uvođenje deblokirajućih mehanizama obezbijediti kontinuiran i nesmetan rad lokalnih parlamenata. Dok dio op&scaron;tina pozdravlja predložena rje&scaron;enja, drugi upozoravaju da bi ona mogla naru&scaron;iti njihovu autonomiju. U međuvremenu, Zajednica op&scaron;tina najavljuje amandmansko djelovanje kako bi dodatno unaprijedila zakonski tekst i otklonila nedoumice koje prate predložena rje&scaron;enja, pi&scaron;e RTCG.
Nerijetko se u proteklom periodu događalo da su zbog nezakazivanja sjednica op&scaron;tinskih skup&scaron;tina mnoge odluke bile na čekanju. Da će novim zakonskim rje&scaron;enjem biti obezbijeđeni deblokirajući mehanizmi, najavljuju iz Ministarstva javne uprave.
Direktorica Direktorata za lokalnu samoupravu u tom resoru, Nina Blažić, poja&scaron;njava da će se novim zakonom precizno urediti način sazivanja, održavanja i okončanja sjednica lokalnog parlamenta. Jedna od novina je da svaka sjednica koja je započeta mora biti zavr&scaron;ena u roku od dva, a ne tri mjeseca kako je ranije bilo propisano. Blažić ukazuje i na druge značajne novine koje se odnose na deblokirajuće mehanizme u slučaju da predsjednik Skup&scaron;tine op&scaron;tine ne sazove sjednicu na zahtjev podnosioca.
&ldquo;Novim zakonom dodatno se ograničava mogućnost odgađanja sjednice tako &scaron;to je propisano da predsjednik Skup&scaron;tine može odložiti sjednicu koju je sazvao samo u slučaju nepostojanja kvoruma za rad, dok u svim drugim slučajevima odluku o odlaganju donosi sama Skup&scaron;tina. Na taj način se sprječava ta vrsta arbitrarnosti u upravljanju radom Skup&scaron;tine i jača autonomija predstavničkog organa u odlučivanju o sopstvenom rad Ono &scaron;to je važno jeste da smo definisali &scaron;ta se smatra održanom sjednicom. Zavr&scaron;ena sjednica podrazumijeva sjednicu na kojoj je odlučeno o svim tačkama predloženog, odnosno utvrđenog dnevnog reda&rdquo;, ocijenila je ona.
Blažić ukazuje i na mehanizam nadzora nad zakonito&scaron;ću sazivanja i održavanja sjednica Skup&scaron;tine op&scaron;tine shodno odredbama Zakona o lokalnoj samoupravi.
&ldquo;Propisano je da Ministarstvo, kada utvrdi da je sjednica Skup&scaron;tine sazvana ili održana suprotno odredbama ovog zakona, upozorava predsjednika Skup&scaron;tine i nalaže mu da u određenom roku preduzme mjere radi uspostavljanja zakonitog sazivanja i održavanja sjednica. I ukoliko on ne postupi po upozorenju, Ministarstvo predlaže Vladi da obustavi izvr&scaron;enje op&scaron;tih akata donijetih na takvoj sjednici, jer se na taj način jača sistem kontrole zakonitosti rada predstavničkog organa i sprječava pravno dejstvo akata koji su donijeti u postupku suprotnom zakonu. Takođe, kada je riječ o pojedinačnim aktima, primjenjuju se odredbe, odnosno takvi akti podliježu obaveznom poni&scaron;tavanju u skladu sa zakonom kojim se uređuje upravni postupak&rdquo;, poručila je ona.
Pljevaljska op&scaron;tina jedna je od onih u kojoj je dolazilo do vi&scaron;emjesečne blokade rada Op&scaron;tinske skup&scaron;tine, pa smo pitali čelnicu lokalnog parlamenta, Jovanu To&scaron;ić, kako gleda na novo zakonsko rje&scaron;enje.
&ldquo;U potpunosti podržavam sve one mehanizme koji će negdje onemogućiti destabilizaciju i onemogućiti da zbog određenih političkih neslaganja institucije budu u blokadi. Tako da, nezavisno od toga ko je u pitanju, ko je predsjednik Skup&scaron;tine, smatram da se sjednice Skup&scaron;tine moraju redovno održavati jer je to u interesu građana. Ukoliko imate jednu trećinu potpisanih odbornika, može se sazvati sjednica Skup&scaron;tine u svakom slučaju, a mogu je i građani inicirati. Tako da, nije sve u rukama jednog čovjeka, predsjednika Skup&scaron;tine, nezavisno od toga ko god to bio u bilo kom trenutku&rdquo;, istakla je ona.
No, u Ulcinjskom parlamentu ne misle tako. Smatraju da nije dobro da bilo ko drugi osim predsjednika Skup&scaron;tine op&scaron;tine ima mogućnost da vodi sjednicu.
&ldquo;Skup&scaron;tina op&scaron;tine Ulcinj nije zbor građana. Svakako treba imati deblokirajuće mehanizme. Znači, Skup&scaron;tina treba da se održi na legitimne zahtjeve ili građana ili odbornika, ali svakako nije najbolji način da neko drugi vodi sjednicu. To znači da sasvim neka treća lica vode stručnu službu Skup&scaron;tine i tako dalje. Znači, nije dovoljno razrađen ovaj predloženi model&rdquo;, istakao je poslanik u Skup&scaron;tini Crne Gore, Ilir Čapuni.
A u cilju bolje razrade i efikasnijih rje&scaron;enja, ne samo kada je riječ o zakazivanju i održavanju sjednica, već uop&scaron;te cjelokupnom zakonskom aktu, iz Zajednice op&scaron;tina najavljuju amandmane.
&ldquo;Ne&scaron;to od primjedbi je Ministarstvo javne uprave i usvojilo. Jedan određeni dio nije. Moram reći da su sve op&scaron;tine jedinstvene u svojim stavovima po pitanju svake od ovih pojedinačnih primjedbi, jer je iskustvo u primjeni Zakona od 2018. godine pokazalo da ima puno prostora da se brojna od tih rje&scaron;enja unaprijede&rdquo;, ocijenila je generalna sekretarka Zajednice op&scaron;tina Crne Gore, Mi&scaron;ela Manojlović.
U Zajednici op&scaron;tina nadaju se da će novim odredbama zakona biti stvoreni uslovi za bolju efikasnost lokalnih samouprava, a iz resornog ministarstva obećavaju da će i biti tako. Ni u jednom slučaju, kako poručuju, nije ostavljeno prostora za uru&scaron;avanje njihove autonomije u radu i odlučivanju.

MJU uvodi nova pravila: Skupštine više neće moći da budu blokirane

“NOVIM ZAKONOM DODATNO SE OGRANIČAVA MOGUĆNOST ODGAĐANJA SJEDNICE"

Predstavnici partija na vlasti u Glavnom gradu dogovorili su na dana&scaron;njem sastanku da neće pregovarati sa opozicijom, niti će prihvatiti njihovog kandidata za predsjednika lokalnog parlamenta.
Kako prenose &ldquo;Vijesti&rdquo;, na sastanku je zaključeno da novog predsjednika Skup&scaron;tine Glavnog grada, koji će zamijeniti Jelenu Borovinić Bojović, treba da predloži koalicija Za budućnost Podgorice (ZBPG), jer im to mjesto pripada po koalicionom sporazumu.
Sastanak je organizovao Pokret za Podgoricu, blizak predsjedniku države Jakovu Milatoviću, a prisustvovali su mu predstavnici svih partija na vlasti.
Demokratska narodna partija, koja je odnedavno u opoziciji, nije se odazvala pozivu na sastanak.
Borovinić Bojović je u utorak podnijela ostavku na funkciju predsjednica Skup&scaron;tine Glavnog grada, navodeći da je sigurna da tim demokratskim činom otvara prostor da se stvari dodatno razjasne.
"Svaki rasplet mora biti ne samo u skladu sa novom situacijom, već i u duhu izborne volje koju su građani pokazali 2024. godine", istakla je Borovinić Bojović.

Vladajuće partije u Podgorici: Nema pregovora sa opozicijom, kandidat za šefa parlamenta da bude iz ZBPG

DOGOVORILI NA DANAŠNJEM SASTANKU

Služba predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića dostavila je Ministarstvu vanjskih poslova (MVP) predlog da se biv&scaron;i diplomata Miodrag Lekić imenuje za člana Komisije za obavljanje poslova razgraničenja i utvrđivanja državne granice i pripremu za zaključivanje međunarodnih ugovora o državnoj granici.
Iz Kabineta Milatovića su saop&scaron;tili da pitanje Prevlake i državne granice spada u najvažnija pitanja državnog suvereniteta, teritorijalnog integriteta i dugoročne za&scaron;tite interesa Crne Gore.&nbsp;
Oni su rekli da zato taj posao mora da bude vođen ozbiljno, institucionalno, stručno i sa najvi&scaron;im nivoom državne odgovornosti.
&bdquo;Služba predsjednika Crne Gore dostavila je MVP-u informaciju i predlog da se Miodrag Lekić imenuje za člana Komisije za obavljanje poslova razgraničenja i utvrđivanja državne granice i pripremu za zaključivanje međunarodnih ugovora o državnoj granici&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju, prenosi agencija Mina.
Iz Kabineta Milatovića su naveli da je taj predlog upućen imajući u vidu značaj, složenost i osjetljivost pitanja Prevlake.&nbsp;
Kako su dodali, Crna Gora u tom procesu mora koristiti svo raspoloživo institucionalno znanje, diplomatsko iskustvo i međunarodni kredibilitet.
U dopisu upućenom MVP-u, povodom zahtjeva Komisije za dostavljanje relevantne dokumentacije koja se odnosi na pitanja razgraničenja i državne granice, navedeno je da se u arhivi Službe predsjednika Crne Gore nalazi obimna dokumentacija koja može biti značajna za rad Komisije.
Služba predsjednika je, kako je saop&scaron;teno, predložila da članovi Komisije izvr&scaron;e neposredan uvid u taj materijal u prostorijama Službe predsjednika Crne Gore i izdvoje dokumentaciju koju smatraju potrebnom za dalji rad.&nbsp;
&bdquo;Država mora da radi na osnovu pune dokumentacije, institucionalnog pamćenja i činjenica&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Lekić je biv&scaron;i diplomata, ambasador SFRJ, SRJ i SCG, profesor, političar i nekada&scaron;nji ministar inostranih poslova.&nbsp;
U periodu od 1992. do 1995. godine bio je učesnik Londonske konferencije i mirovnih pregovora u Ženevi, na kojima se, pored pitanja mira na prostoru biv&scaron;e Jugoslavije, razmatralo i pitanje Prevlake.
Lekić je bio ministar inostranih poslova Crne Gore u vrijeme kada je Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija usvojio Rezoluciju 779 iz oktobra 1992. godine, kojom je za područje Rt O&scaron;tro, Prevlaka, utvrđen poseban status.
U saop&scaron;tenju se navodi da je Lekić, kao poslanik i predsjednik skup&scaron;tinskog Odbora za međunarodne odnose i iseljenike u periodu od 2020. do 2023. godine, u kontinuitetu otvarao pitanje aktivnosti nadležnih institucija u vezi sa nerije&scaron;enim pitanjem Prevlake, uključujući i inicijative za kontrolna saslu&scaron;anja ministara vanjskih poslova 42. i 43. Vlade Crne Gore.
Dodaje se da je Lekić, pored bogatog diplomatskog iskustva, autor vi&scaron;e stručnih radova i učesnik brojnih javnih debata posvećenih pitanju Prevlake i državne granice.
Iz kabineta Milatovića su rekli da Crna Gora u ovom procesu mora da pokaže ozbiljnost države koja zna vrijednost svoje teritorije, svojih granica i svog međunarodnog položaja.&nbsp;
Zato je, kako su istakli, važno da u radu Komisije učestvuju pojedinci sa dokazanim iskustvom, institucionalnim znanjem i međunarodnim pregovaračkim kapacitetom.
Iz Kabineta predsjednika države su naveli da Prevlaka prevazilazi dnevnu politiku.&nbsp;
To je, kako su kazali, pitanje državnog kontinuiteta, pravne sigurnosti i odgovornosti prema budućim generacijama.
&bdquo;Zato institucije moraju da obezbijede da proces razgraničenja i pripreme međunarodnih ugovora o državnoj granici bude vođen stručno, transparentno i u punom kapacitetu države Crne Gore&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.

Kabinet Milatovića predložio Lekića za člana komisije za razgraničenje

SLUŽBA PREDSJEDNIKA CRNE GORE DOSTAVILA JE MVP-U PREDLOG

Premijer Milojko Spajić osudio je ruske vazdu&scaron;ne napade koji su pogodili civilnu infrastrukturu u rumunskom gradu Galați.
&bdquo;Takva nepromi&scaron;ljena eskalacija koja je ugrozila civile apsolutno je neprihvatljiva&ldquo;, napisao je Spajić u objavi na mreži X.
Istakao je da Crna Gora pruža punu podr&scaron;ku Rumuniji i njenim građanima.
&bdquo;U potpunosti stojimo u solidarnosti sa na&scaron;im saveznikom u NATO-u i rumunskim narodom&ldquo;, poručio je Spajić.
Dvije osobe lak&scaron;e su povrijeđene nakon &scaron;to je dron pao juče na stambenu zgradu u rumunskom gradu Galacu.
Bukure&scaron;t je za incident okrivio Moskvu.
U međuvremenu, generalni sekretar NATO-a Mark Rute poručio da će Alijansa braniti svaki pedalj teritorije svojih članica.
Evropska unija najavila je nove sankcije protiv Rusije.&nbsp;

Spajić: Napadi na civilnu infrastrukturu u Rumuniji apsolutno neprihvatljivi

"U POTPUNOSTI STOJIMO U SOLIDARNOSTI SA NAŠIM SAVEZNIKOM U NATO-U"

Kandidat predsjednika Crne Gore za člana Fiskalnog savjeta, ekonomista Stevan Gajević, vidi politiku kao faktor koji je odlučio da poslanici ni iz četvrtog puta ne izaberu to nezavisno tijelo, čiji je zadatak analiza i ocjena fiskalne politike i budžetske potro&scaron;nje.
Smatra da Skup&scaron;tina Crne Gore i poslanici nisu bili na nivou političke zrelosti prilikom glasanja o Fiskalnom savjetu.
&ndash; Žalim zbog činjenice da Fiskalni savjet nije izglasan, jer smatram da je u ovom slučaju politički i kalkulantski faktor preovladao nad praktičnim, racionalnim i institucionalno odgovornim razlozima &ndash; rekao je Gajević za "Dan".
Kako je istakao, kandidati koji su bili predloženi, kao i prethodnog puta, bili su na nivou zadatka, a njihove stručne kompetencije nijesu upitne.
&ndash; Smatram da je generalno pogre&scaron;an stav da članovi Fiskalnog savjeta nužno moraju biti univerzitetski profesori. Fiskalni savjet, po svojoj prirodi, treba da prepozna i uključi profesionalce iz prakse, naročito one koji dobro poznaju javne finansije, upravu, budžetski sistem i fiskalnu politiku, uz jasno insistiranje da članovi Savjeta taj posao obavljaju profesionalno, nezavisno i odgovorno.
Tim prije &scaron;to ni članovi Državne revizorske institucije (DRI) ne moraju biti univerzitetski profesori, već se od njih traže stručnost, iskustvo, integritet i nezavisnost. &Scaron;tavi&scaron;e, većina univerzitetskih profesora ne bavi se nužno fiskalnom ekonomijom i fiskalnom politikom, već drugim oblastima ekonomije. Nezavisno od toga, smatram da su kandidati koji su bili predloženi imali potrebne reference i kompetencije za obavljanje poslova u Fiskalnom savjetu &ndash; kazao je Gajević.
Nagla&scaron;ava da nije riječ o personalnim sukobima, već o političkoj odluci vladajuće većine, koja, prema njegovom mi&scaron;ljenju, smatra da je bolje da Fiskalni savjet ne postoji.
Kako ukazuje, nije dobro da Crna Gora odgađa ispunjavanje obaveza koje su važne za zatvaranje poglavlja 17, ali je jo&scaron; važnije to &scaron;to se ovakvim odlaganjem &scaron;alje lo&scaron;a poruka u pogledu ispunjavanja Kopenha&scaron;kih kriterijuma, koji su od presudnog značaja za stvarni i realni kvalitet institucionalnog i finansijskog sistema u na&scaron;oj zemlji.
&ndash; Vjerujem da će razum, ipak, nadvladati i da će Skup&scaron;tina u narednom postupku i na novom konkursu donijeti pravilnu odluku i izabrati članove Fiskalnog savjeta, jer je to u interesu javnih finansija, institucionalne stabilnosti i evropskog puta Crne Gore &ndash; kazao je Gajević.
Gajević je prokomentarisao i mi&scaron;ljenje (koje se vi&scaron;e puta čulo prethodnih dana) da su uslovi za izbor članova Fiskalnog savjeta strogi i da treba dozvoliti da se kandiduju i osobe koje se bave profesurom ili rade na nekim drugim ekonomskim pozicijama.
&ndash; Insistiranje da članovi budu profesionalci je zbog objektivnosti i nepristrasnosti. Ne može to biti dodatni posao nekome ko ima druge obaveze. Mnogi misle da je to samo jo&scaron; jedan savjet koji bira Vlada, ali nije tako. Radi se o visoko profesionalnom, nezavisnom savjetu koji ne odgovara nikome direktno. On daje svoja mi&scaron;ljenja, koja nisu obavezujuća, ali služe kao savjest javnih finansija &ndash; naglasio je Gajević.
Skup&scaron;tina Crne Gore nije podržala predlog da se Stevan Gajević i Lidija Martinović izaberu za članove Fiskalnog savjeta. Ta dva kandidata na plenumu u utorak nisu dobila većinu glasova prisutnih poslanika.
Za Gajevića, kandidata predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, glasala su tri poslanika, dok je 39 bilo uzdržano. Poslanici su za svoju kandidatkinju, Lidiju Martinović, dali dva glasa "za", a 39 je bilo uzdržano. Kandidati su predloženi na Odboru za ekonomiju, finansije i budžet.
Formiranje Fiskalnog savjeta uslov je za ispunjavanje mjerila iz poglavlja 17 &ndash; ekonomska i monetarna unija. Njegovo formiranje jasno su preporučili Evropska komisija, MMF i Svetska banka.
Neuspje&scaron;ni poku&scaron;aji da se formira Fiskalni savjet traju od 2023.&nbsp;

Gajević: Političke kalkulacije bitnije od evropskog puta

KANDIDAT PREDSJEDNIKA CRNE GORE ZA ČLANA FISKALNOG SAVJETA

Vrhovni sud Crne Gore usvojio je zahtjev za za&scaron;titu zakonitosti Vrhovnog državnog tužila&scaron;tva Crne Gore i utvrdio da je pravosnažnim rje&scaron;enjem Vi&scaron;eg suda za prekr&scaron;aje Crne Gore povrijeđen zakon u korist okrivljenog Ivana Vukovića.
Predmet se, kako navode, odnosio na prekr&scaron;aj iz Zakona o sprečavanju korupcije zbog nepodno&scaron;enja izvje&scaron;taja o imovini i prihodima Agenciji za sprečavanje korupcije u zakonom propisanom roku.
"Sud za prekr&scaron;aje u Podgorici prethodno je okrivljenog oglasio krivim zbog prekr&scaron;aja koji se odnosi na neispunjavanje obaveze javnog funkcionera da jednom godi&scaron;nje, do kraja marta tekuće godine za prethodnu godinu, podnese izvje&scaron;taj o imovini i prihodima, i izrekao mu novčanu kaznu. Odlučujući po žalbi okrivljenog i po službenoj dužnosti, Vi&scaron;i sud za prekr&scaron;aje Crne Gore preinačio je prvostepeno rje&scaron;enje i oslobodio okrivljenog, nalazeći da djelo za koje se tereti nije prekr&scaron;aj", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
Kako dalja navode, odlučujući o zahtjevu za za&scaron;titu zakonitosti, Vrhovni sud je ocijenio da je Vi&scaron;i sud za prekr&scaron;aje pogre&scaron;no primijenio materijalno pravo kada je novi Zakon o sprečavanju korupcije primijenio kao blaži zakon za učinioca.
"Vrhovni sud je utvrdio da je obaveza javnog funkcionera da podnese izvje&scaron;taj o imovini i prihodima jednom godi&scaron;nje, do kraja marta tekuće godine za prethodnu godinu, propisana i ranijim i novim Zakonom o sprečavanju korupcije, kao i da je za kr&scaron;enje te obaveze u oba zakona propisana ista novčana kazna, u rasponu od 500 do 2.000 eura. Sud je ocijenio da je riječ o istovjetno propisanom prekr&scaron;aju u ranijem i važećem Zakonu o sprečavanju korupcije, zbog čega nije bilo osnova za primjenu novog zakona kao blažeg za učinioca", navodeno je u saop&scaron;tenju.
Napominju i da je Vrhovni sud utvrdio da je pogre&scaron;an zaključak Vi&scaron;eg suda za prekr&scaron;aje da novi Zakon o sprečavanju korupcije ne propisuje sankciju za navedenu povredu obaveze javnog funkcionera.&nbsp;
"Prema stavu Vrhovnog suda, odredbe važećeg zakona jasno predviđaju novčanu kaznu za javnog funkcionera koji u toku vr&scaron;enja funkcije ne podnese godi&scaron;nji izvje&scaron;taj o imovini i prihodima.
Polazeći od navedenog, Vrhovni sud je zaključio da je Vi&scaron;i sud za prekr&scaron;aje pogre&scaron;nom primjenom materijalnog prava povrijedio zakon u korist okrivljenog. Imajući u vidu da je zahtjev za za&scaron;titu zakonitosti podignut na &scaron;tetu okrivljenog, Vrhovni sud je, u skladu sa zakonom, samo utvrdio postojanje povrede zakona, ne dirajući u pravosnažnu odluku", zaključeno je u saop&scaron;tenju.
&nbsp;

Vrhovni sud utvrdio povredu zakona u korist Ivana Vukovića

PREDMET SE ODNOSIO NA PREKRŠAJ IZ ZAKONA O SPREČAVANJU KORUPCIJE

Stranka evropskog progresa (SEP) pozvala je na hitnu reakciju nakon ostavke predsjednice Skup&scaron;tine Glavnog grada, upozoravajući na opasnost od institucionalne blokade Podgorice.
Apelovali su na najveći odbornički klub u gradskom parlamentu da, u skladu sa Statutom i zakonom, bez odgađanja zakaže sjednicu Skup&scaron;tine Glavnog grada, kako bi se, kako ističu, spriječila paraliza funkcionisanja gradskih službi i za&scaron;titili interesi građana.
Paralelno s tim insistiramo na hitnom organizovanju konsultacija opozicionih partija radi izbora novog predsjednika Skup&scaron;tine Glavnog grada. Na&scaron;a&nbsp;prethodna inicijativa za izbor potpredsjednika pokazala da je moguće deblokirati institucije zajedničkim radom, te poručuju da neće dozvoliti da partijske kalkulacije ugroze stabilnost Podgorice.
Glavni grad ne smije biti talac ničijih političkih ambicija&ldquo; poručili su iz SEP-a.

SEP traži hitnu sjednicu Skupštine Glavnog grada i dogovor opozicije

"GLAVNI GRAD NE SMIJE BITI TALAC NIČIJIH POLITIČKIH AMBICIJA"

Ostavka predsjednice Skup&scaron;tine Glavnog grada Jelene Borovinić Bojović dodatno je produbila političku krizu u Podgorici, ocijenio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, navodeći da vjeruje da je moguće pronaći rje&scaron;enje i obnoviti funkcionalnost lokalnog parlamenta.
On je, u emisiji Argumenti na Televiziji Crne Gore, komentari&scaron;ući ostavku Borovinić Bojović, kazao da građani Podgorice sigurno nijesu glasali za uvođenje prinudne uprave.
&bdquo;Iako je po&scaron;tujem kao koleginicu i prijateljicu, mislim da je Borovinić Bojović to mogla da uradi na drugačiji način, tako &scaron;to bi prije njene ostavke bio izabran potpredsjednik. Time se kriza ne bi dodatno produbljivala. Vjerujem da se može pronaći rje&scaron;enje i mislim da je to u interesu gradonačelnika Sa&scaron;e Mujovića&ldquo;, rekao je Milatović.
On je istakao da vjeruje u obnovu povjerenja i povratak funkcionalnosti podgoričkog parlamenta, prenosi Portal RTCG.
&bdquo;To je neophodno i predstavlja jedini ispravan put. Sve drugo bilo bi skretanje sa demokratskog puta, preuzimanje monopola, na &scaron;ta ni građani ni evropski partneri ne bi gledali blagonaklono&ldquo;, kazao je Milatović.
On je ocijenio i da Mujović obavlja dobar posao.
Govoreći o razgovorima lidera političkih partija sa &scaron;efom Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johanom Satlerom, Milatović je rekao da bi bilo dobro da dođe do obnove funkcionalnog političkog života u Skup&scaron;tini, izbora sudija Ustavnog suda i uspostavljanja pune funkcionalnosti Centralne izborne komisije.
Na pitanje da li formira svoju partiju, Milatović je kazao da u ovom momentu ne misli o tome.&nbsp;
"Fokusiran sam na stvari koje daju opipljive rezultate. Ipak, kad bude potrebno da u kontekstu demokratskog i ekonomskog razvoja uradim dodatno za Crnu Goru, pa i u tom smislu, ja ću to uraditi", zaključio je Milatović.&nbsp;
On je kazao da je Samit EU-Zapadni Balkan koji se održava u Tivtu naredne sedmice prekretnica za državu i da dolazak evropskih lidera predstavlja poruku povjerenja u Crnu Goru.

Milatović: Ne razmišljam o formiranju partije, ali ako bude potrebno i to ću uraditi, očekujem da se kriza u Glavnom gradu riješi

SAOPŠTIO PREDSJEDNIK DRŽAVE

Crna Gora mogla bi ostati bez 4,6 miliona eura iz Plana rasta Evropske unije ukoliko do 30. juna 2026. godine ne ispuni obavezu izmjene Ustava u dijelu koji se odnosi na pravosuđe, predviđenu Reformskom agendom.
Riječ je o aktivnosti označenoj kao korak 4.2.1.2, koja podrazumijeva usvajanje izmjena Ustava &bdquo;u skladu sa pravnom tekovinom EU i evropskim standardima o nezavisnosti, odgovornosti, integritetu, nepristrasnosti i profesionalnosti sudstva i tužila&scaron;tva&ldquo;, uz adresiranje preporuka Evropske komisije, mi&scaron;ljenja Venecijanske komisije i preporuka GRECO-a.
Prema dokumentaciji iz Reformske agende, za ovu obavezu vezan je iznos od 4.634.371,20 eura, a kao nadležna institucija navedeno je Ministarstvo pravde. U dokumentu se upozorava i na &bdquo;visok rizik ispunjenja&ldquo;, uz napomenu da rok iz juna 2025. nije ispo&scaron;tovan, te da krajnji period za realizaciju ističe u junu 2026. godine.
Vlada Crne Gore prethodno je usvojila inicijativu za promjenu Ustava, dok je Ustavni odbor Skup&scaron;tine 24. marta 2026. godine razmatrao prijedlog izmjena, uključujući dio koji se odnosi na Sudski i Tužilački savjet.
Kako se navodi u skup&scaron;tinskoj proceduri, prijedlog za promjenu Ustava kandidovan je i tokom Osme sjednice Prvog redovnog zasijedanja Skup&scaron;tine u 2026. godini, održane 5. maja, nakon čega je razmatran i na sjednici Ustavnog odbora.
Prema planiranoj dinamici, očekuje se nastavak političkog dijaloga, potom javna rasprava u trajanju od 30 dana i novo glasanje u parlamentu, za koje je neophodna dvotrećinska većina poslanika.
Ukoliko ustavne izmjene ne budu usvojene do kraja juna, Crna Gora rizikuje da izgubi dio sredstava predviđenih kroz evropski Plan rasta za Zapadni Balkan, koji je uslovljen sprovođenjem reformi u oblasti vladavine prava i pravosuđa.

Crna Gora rizikuje gubitak 4,6 miliona eura iz Plana rasta EU ukoliko do kraja juna ne usvoji ustavne izmjene

ROK 30.JUN

Povodom situacije u Skup&scaron;tini Glavnog grada Podgorice nakon podno&scaron;enja ostavke predsjednice Skup&scaron;tine Jelene Borovinić Bojović, Ministarstvo javne uprave ukazalo je na relevantne odredbe Zakona o lokalnoj samoupravi kojima je uređeno postupanje u ovakvim situacijama.
"Zakonom je propisano da, u slučaju prestanka mandata predsjedniku skup&scaron;tine op&scaron;tine u slučajevima predviđenim zakonom, funkciju predsjednika skup&scaron;tine do izbora novog predsjednika vr&scaron;i potpredsjednik skup&scaron;tine. Takođe, naveli su da je skup&scaron;tina dužna da izvr&scaron;i izbor novog predsjednika skup&scaron;tine najkasnije u roku od 30 dana od dana prestanka mandata prethodnog predsjednika", navedeno je u saop&scaron;tenju.
U slučaju da skup&scaron;tina nema potpredsjednika, kako su objasnilu, funkciju predsjednika skup&scaron;tine do izbora novog predsjednika obavlja odbornik iz kluba odbornika koji ima najveći broj odbornika.
"Iako Zakonom nije propisana neposredna sankcija ukoliko predsjednik skup&scaron;tine ne bude izabran u roku od 30 dana, iz Ministarstva ukazuju da izbor predsjednika skup&scaron;tine predstavlja jednu od osnovnih zakonskih obaveza skup&scaron;tine op&scaron;tine. U tom smislu, kako su saop&scaron;tili, Ministarstvo javne uprave će, u okviru svojih nadležnosti, pratiti izvr&scaron;avanje zakonom propisanih funkcija Skup&scaron;tine Glavnog grada i preduzeti mjere predviđene Ustavom i zakonom ukoliko dođe do onemogućavanja rada ili nevr&scaron;enja nadležnosti skup&scaron;tine u periodu dužem od &scaron;est mjeseci", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
Podsjećaju i da je Zakonom o lokalnoj samoupravi propisano da će Vlada Crne Gore upozoriti skup&scaron;tinu op&scaron;tine ukoliko ona duže od &scaron;est mjeseci ne održava sjednice, ne izvr&scaron;ava odluke nadležnih sudova ili ne izvr&scaron;ava zakonom utvrđene obaveze, čime se, kako navode, onemogućava ostvarivanje prava građana ili nastupa znatna materijalna &scaron;teta.
"Ukoliko skup&scaron;tina ni nakon upozorenja ne uspostavi vr&scaron;enje svojih funkcija, Vlada može, na predlog Ministarstva javne uprave, raspustiti skup&scaron;tinu i imenovati odbor povjerenika do konstituisanja novog saziva skup&scaron;tine", zaključeno je u saop&scaron;tenju.
&nbsp;

Ministarstvo javne uprave: Skupština Glavnog grada dužna da u roku od 30 dana izabere novog predsjednika

UKAZUJU NA ODREDBE ZAKONA O LOKALNOJ SAMOUPRAVI

Razgovori predstavnika vlasti i opozicije uz posredstvo delegacije Evropske unije (EU) zapali su u ćorsokak, jer su predstavnici opozicije prethodnih dana pokazali nedostatak ozbiljnosti i spremnosti da se po&scaron;tuju definisane obaveze, navedeno je&nbsp;usagla&scaron;enom saop&scaron;tenju, koje je u ime parlamentarne većine medijima dostavio Pokret Evropa sad (PES),
&ldquo;Iako je opozicija koju su predstavljali Demokratska partija socijalista, URA, Evropski savez i Hrvatska građanska inicijativa, najavila prijedlog platforme prije pet dana u pravcu traženja kompromisa po pitanju EU integracija, umjesto najavljene platforme dobili smo medijsku najavu da u djelovanju neće biti jedinstveni&rdquo;, pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.&nbsp;
Ističe se da je parlamentarna većina pokazala dobru volju i predložila dodatan rok da se opozicija usaglasi, ali da ni do kraja radne sedmice nije bilo odgovora.
"U međuvremenu, zbog izostanka volje da se nađe kompromis i glasaju ustavne izmjene koje niko ne osporava, Crna Gora dolazi u situaciju da može izgubiti 4,6 miliona eura iz Plana rasta EU.
Nažalost, opozicija je pokazala da im interes građana i evropske integracije nisu bitni, već da se ta briga zasniva samo na retorici&rdquo;, zaključuje se u saop&scaron;tenju parlamentarne većine.

Parlamentarna većina: Razgovori zapali u ćorsokak, opozicija pokazala nedostatak ozbiljnosti