Politika

Kandidat predsjednika Crne Gore za člana Fiskalnog savjeta, ekonomista Stevan Gajević, vidi politiku kao faktor koji je odlučio da poslanici ni iz četvrtog puta ne izaberu to nezavisno tijelo, čiji je zadatak analiza i ocjena fiskalne politike i budžetske potro&scaron;nje.
Smatra da Skup&scaron;tina Crne Gore i poslanici nisu bili na nivou političke zrelosti prilikom glasanja o Fiskalnom savjetu.
&ndash; Žalim zbog činjenice da Fiskalni savjet nije izglasan, jer smatram da je u ovom slučaju politički i kalkulantski faktor preovladao nad praktičnim, racionalnim i institucionalno odgovornim razlozima &ndash; rekao je Gajević za "Dan".
Kako je istakao, kandidati koji su bili predloženi, kao i prethodnog puta, bili su na nivou zadatka, a njihove stručne kompetencije nijesu upitne.
&ndash; Smatram da je generalno pogre&scaron;an stav da članovi Fiskalnog savjeta nužno moraju biti univerzitetski profesori. Fiskalni savjet, po svojoj prirodi, treba da prepozna i uključi profesionalce iz prakse, naročito one koji dobro poznaju javne finansije, upravu, budžetski sistem i fiskalnu politiku, uz jasno insistiranje da članovi Savjeta taj posao obavljaju profesionalno, nezavisno i odgovorno.
Tim prije &scaron;to ni članovi Državne revizorske institucije (DRI) ne moraju biti univerzitetski profesori, već se od njih traže stručnost, iskustvo, integritet i nezavisnost. &Scaron;tavi&scaron;e, većina univerzitetskih profesora ne bavi se nužno fiskalnom ekonomijom i fiskalnom politikom, već drugim oblastima ekonomije. Nezavisno od toga, smatram da su kandidati koji su bili predloženi imali potrebne reference i kompetencije za obavljanje poslova u Fiskalnom savjetu &ndash; kazao je Gajević.
Nagla&scaron;ava da nije riječ o personalnim sukobima, već o političkoj odluci vladajuće većine, koja, prema njegovom mi&scaron;ljenju, smatra da je bolje da Fiskalni savjet ne postoji.
Kako ukazuje, nije dobro da Crna Gora odgađa ispunjavanje obaveza koje su važne za zatvaranje poglavlja 17, ali je jo&scaron; važnije to &scaron;to se ovakvim odlaganjem &scaron;alje lo&scaron;a poruka u pogledu ispunjavanja Kopenha&scaron;kih kriterijuma, koji su od presudnog značaja za stvarni i realni kvalitet institucionalnog i finansijskog sistema u na&scaron;oj zemlji.
&ndash; Vjerujem da će razum, ipak, nadvladati i da će Skup&scaron;tina u narednom postupku i na novom konkursu donijeti pravilnu odluku i izabrati članove Fiskalnog savjeta, jer je to u interesu javnih finansija, institucionalne stabilnosti i evropskog puta Crne Gore &ndash; kazao je Gajević.
Gajević je prokomentarisao i mi&scaron;ljenje (koje se vi&scaron;e puta čulo prethodnih dana) da su uslovi za izbor članova Fiskalnog savjeta strogi i da treba dozvoliti da se kandiduju i osobe koje se bave profesurom ili rade na nekim drugim ekonomskim pozicijama.
&ndash; Insistiranje da članovi budu profesionalci je zbog objektivnosti i nepristrasnosti. Ne može to biti dodatni posao nekome ko ima druge obaveze. Mnogi misle da je to samo jo&scaron; jedan savjet koji bira Vlada, ali nije tako. Radi se o visoko profesionalnom, nezavisnom savjetu koji ne odgovara nikome direktno. On daje svoja mi&scaron;ljenja, koja nisu obavezujuća, ali služe kao savjest javnih finansija &ndash; naglasio je Gajević.
Skup&scaron;tina Crne Gore nije podržala predlog da se Stevan Gajević i Lidija Martinović izaberu za članove Fiskalnog savjeta. Ta dva kandidata na plenumu u utorak nisu dobila većinu glasova prisutnih poslanika.
Za Gajevića, kandidata predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, glasala su tri poslanika, dok je 39 bilo uzdržano. Poslanici su za svoju kandidatkinju, Lidiju Martinović, dali dva glasa "za", a 39 je bilo uzdržano. Kandidati su predloženi na Odboru za ekonomiju, finansije i budžet.
Formiranje Fiskalnog savjeta uslov je za ispunjavanje mjerila iz poglavlja 17 &ndash; ekonomska i monetarna unija. Njegovo formiranje jasno su preporučili Evropska komisija, MMF i Svetska banka.
Neuspje&scaron;ni poku&scaron;aji da se formira Fiskalni savjet traju od 2023.&nbsp;

Gajević: Političke kalkulacije bitnije od evropskog puta

KANDIDAT PREDSJEDNIKA CRNE GORE ZA ČLANA FISKALNOG SAVJETA

Vrhovni sud Crne Gore usvojio je zahtjev za za&scaron;titu zakonitosti Vrhovnog državnog tužila&scaron;tva Crne Gore i utvrdio da je pravosnažnim rje&scaron;enjem Vi&scaron;eg suda za prekr&scaron;aje Crne Gore povrijeđen zakon u korist okrivljenog Ivana Vukovića.
Predmet se, kako navode, odnosio na prekr&scaron;aj iz Zakona o sprečavanju korupcije zbog nepodno&scaron;enja izvje&scaron;taja o imovini i prihodima Agenciji za sprečavanje korupcije u zakonom propisanom roku.
"Sud za prekr&scaron;aje u Podgorici prethodno je okrivljenog oglasio krivim zbog prekr&scaron;aja koji se odnosi na neispunjavanje obaveze javnog funkcionera da jednom godi&scaron;nje, do kraja marta tekuće godine za prethodnu godinu, podnese izvje&scaron;taj o imovini i prihodima, i izrekao mu novčanu kaznu. Odlučujući po žalbi okrivljenog i po službenoj dužnosti, Vi&scaron;i sud za prekr&scaron;aje Crne Gore preinačio je prvostepeno rje&scaron;enje i oslobodio okrivljenog, nalazeći da djelo za koje se tereti nije prekr&scaron;aj", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
Kako dalja navode, odlučujući o zahtjevu za za&scaron;titu zakonitosti, Vrhovni sud je ocijenio da je Vi&scaron;i sud za prekr&scaron;aje pogre&scaron;no primijenio materijalno pravo kada je novi Zakon o sprečavanju korupcije primijenio kao blaži zakon za učinioca.
"Vrhovni sud je utvrdio da je obaveza javnog funkcionera da podnese izvje&scaron;taj o imovini i prihodima jednom godi&scaron;nje, do kraja marta tekuće godine za prethodnu godinu, propisana i ranijim i novim Zakonom o sprečavanju korupcije, kao i da je za kr&scaron;enje te obaveze u oba zakona propisana ista novčana kazna, u rasponu od 500 do 2.000 eura. Sud je ocijenio da je riječ o istovjetno propisanom prekr&scaron;aju u ranijem i važećem Zakonu o sprečavanju korupcije, zbog čega nije bilo osnova za primjenu novog zakona kao blažeg za učinioca", navodeno je u saop&scaron;tenju.
Napominju i da je Vrhovni sud utvrdio da je pogre&scaron;an zaključak Vi&scaron;eg suda za prekr&scaron;aje da novi Zakon o sprečavanju korupcije ne propisuje sankciju za navedenu povredu obaveze javnog funkcionera.&nbsp;
"Prema stavu Vrhovnog suda, odredbe važećeg zakona jasno predviđaju novčanu kaznu za javnog funkcionera koji u toku vr&scaron;enja funkcije ne podnese godi&scaron;nji izvje&scaron;taj o imovini i prihodima.
Polazeći od navedenog, Vrhovni sud je zaključio da je Vi&scaron;i sud za prekr&scaron;aje pogre&scaron;nom primjenom materijalnog prava povrijedio zakon u korist okrivljenog. Imajući u vidu da je zahtjev za za&scaron;titu zakonitosti podignut na &scaron;tetu okrivljenog, Vrhovni sud je, u skladu sa zakonom, samo utvrdio postojanje povrede zakona, ne dirajući u pravosnažnu odluku", zaključeno je u saop&scaron;tenju.
&nbsp;

Vrhovni sud utvrdio povredu zakona u korist Ivana Vukovića

PREDMET SE ODNOSIO NA PREKRŠAJ IZ ZAKONA O SPREČAVANJU KORUPCIJE

Stranka evropskog progresa (SEP) pozvala je na hitnu reakciju nakon ostavke predsjednice Skup&scaron;tine Glavnog grada, upozoravajući na opasnost od institucionalne blokade Podgorice.
Apelovali su na najveći odbornički klub u gradskom parlamentu da, u skladu sa Statutom i zakonom, bez odgađanja zakaže sjednicu Skup&scaron;tine Glavnog grada, kako bi se, kako ističu, spriječila paraliza funkcionisanja gradskih službi i za&scaron;titili interesi građana.
Paralelno s tim insistiramo na hitnom organizovanju konsultacija opozicionih partija radi izbora novog predsjednika Skup&scaron;tine Glavnog grada. Na&scaron;a&nbsp;prethodna inicijativa za izbor potpredsjednika pokazala da je moguće deblokirati institucije zajedničkim radom, te poručuju da neće dozvoliti da partijske kalkulacije ugroze stabilnost Podgorice.
Glavni grad ne smije biti talac ničijih političkih ambicija&ldquo; poručili su iz SEP-a.

SEP traži hitnu sjednicu Skupštine Glavnog grada i dogovor opozicije

"GLAVNI GRAD NE SMIJE BITI TALAC NIČIJIH POLITIČKIH AMBICIJA"

Ostavka predsjednice Skup&scaron;tine Glavnog grada Jelene Borovinić Bojović dodatno je produbila političku krizu u Podgorici, ocijenio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, navodeći da vjeruje da je moguće pronaći rje&scaron;enje i obnoviti funkcionalnost lokalnog parlamenta.
On je, u emisiji Argumenti na Televiziji Crne Gore, komentari&scaron;ući ostavku Borovinić Bojović, kazao da građani Podgorice sigurno nijesu glasali za uvođenje prinudne uprave.
&bdquo;Iako je po&scaron;tujem kao koleginicu i prijateljicu, mislim da je Borovinić Bojović to mogla da uradi na drugačiji način, tako &scaron;to bi prije njene ostavke bio izabran potpredsjednik. Time se kriza ne bi dodatno produbljivala. Vjerujem da se može pronaći rje&scaron;enje i mislim da je to u interesu gradonačelnika Sa&scaron;e Mujovića&ldquo;, rekao je Milatović.
On je istakao da vjeruje u obnovu povjerenja i povratak funkcionalnosti podgoričkog parlamenta, prenosi Portal RTCG.
&bdquo;To je neophodno i predstavlja jedini ispravan put. Sve drugo bilo bi skretanje sa demokratskog puta, preuzimanje monopola, na &scaron;ta ni građani ni evropski partneri ne bi gledali blagonaklono&ldquo;, kazao je Milatović.
On je ocijenio i da Mujović obavlja dobar posao.
Govoreći o razgovorima lidera političkih partija sa &scaron;efom Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johanom Satlerom, Milatović je rekao da bi bilo dobro da dođe do obnove funkcionalnog političkog života u Skup&scaron;tini, izbora sudija Ustavnog suda i uspostavljanja pune funkcionalnosti Centralne izborne komisije.
Na pitanje da li formira svoju partiju, Milatović je kazao da u ovom momentu ne misli o tome.&nbsp;
"Fokusiran sam na stvari koje daju opipljive rezultate. Ipak, kad bude potrebno da u kontekstu demokratskog i ekonomskog razvoja uradim dodatno za Crnu Goru, pa i u tom smislu, ja ću to uraditi", zaključio je Milatović.&nbsp;
On je kazao da je Samit EU-Zapadni Balkan koji se održava u Tivtu naredne sedmice prekretnica za državu i da dolazak evropskih lidera predstavlja poruku povjerenja u Crnu Goru.

Milatović: Ne razmišljam o formiranju partije, ali ako bude potrebno i to ću uraditi, očekujem da se kriza u Glavnom gradu riješi

SAOPŠTIO PREDSJEDNIK DRŽAVE

Crna Gora mogla bi ostati bez 4,6 miliona eura iz Plana rasta Evropske unije ukoliko do 30. juna 2026. godine ne ispuni obavezu izmjene Ustava u dijelu koji se odnosi na pravosuđe, predviđenu Reformskom agendom.
Riječ je o aktivnosti označenoj kao korak 4.2.1.2, koja podrazumijeva usvajanje izmjena Ustava &bdquo;u skladu sa pravnom tekovinom EU i evropskim standardima o nezavisnosti, odgovornosti, integritetu, nepristrasnosti i profesionalnosti sudstva i tužila&scaron;tva&ldquo;, uz adresiranje preporuka Evropske komisije, mi&scaron;ljenja Venecijanske komisije i preporuka GRECO-a.
Prema dokumentaciji iz Reformske agende, za ovu obavezu vezan je iznos od 4.634.371,20 eura, a kao nadležna institucija navedeno je Ministarstvo pravde. U dokumentu se upozorava i na &bdquo;visok rizik ispunjenja&ldquo;, uz napomenu da rok iz juna 2025. nije ispo&scaron;tovan, te da krajnji period za realizaciju ističe u junu 2026. godine.
Vlada Crne Gore prethodno je usvojila inicijativu za promjenu Ustava, dok je Ustavni odbor Skup&scaron;tine 24. marta 2026. godine razmatrao prijedlog izmjena, uključujući dio koji se odnosi na Sudski i Tužilački savjet.
Kako se navodi u skup&scaron;tinskoj proceduri, prijedlog za promjenu Ustava kandidovan je i tokom Osme sjednice Prvog redovnog zasijedanja Skup&scaron;tine u 2026. godini, održane 5. maja, nakon čega je razmatran i na sjednici Ustavnog odbora.
Prema planiranoj dinamici, očekuje se nastavak političkog dijaloga, potom javna rasprava u trajanju od 30 dana i novo glasanje u parlamentu, za koje je neophodna dvotrećinska većina poslanika.
Ukoliko ustavne izmjene ne budu usvojene do kraja juna, Crna Gora rizikuje da izgubi dio sredstava predviđenih kroz evropski Plan rasta za Zapadni Balkan, koji je uslovljen sprovođenjem reformi u oblasti vladavine prava i pravosuđa.

Crna Gora rizikuje gubitak 4,6 miliona eura iz Plana rasta EU ukoliko do kraja juna ne usvoji ustavne izmjene

ROK 30.JUN

Povodom situacije u Skup&scaron;tini Glavnog grada Podgorice nakon podno&scaron;enja ostavke predsjednice Skup&scaron;tine Jelene Borovinić Bojović, Ministarstvo javne uprave ukazalo je na relevantne odredbe Zakona o lokalnoj samoupravi kojima je uređeno postupanje u ovakvim situacijama.
"Zakonom je propisano da, u slučaju prestanka mandata predsjedniku skup&scaron;tine op&scaron;tine u slučajevima predviđenim zakonom, funkciju predsjednika skup&scaron;tine do izbora novog predsjednika vr&scaron;i potpredsjednik skup&scaron;tine. Takođe, naveli su da je skup&scaron;tina dužna da izvr&scaron;i izbor novog predsjednika skup&scaron;tine najkasnije u roku od 30 dana od dana prestanka mandata prethodnog predsjednika", navedeno je u saop&scaron;tenju.
U slučaju da skup&scaron;tina nema potpredsjednika, kako su objasnilu, funkciju predsjednika skup&scaron;tine do izbora novog predsjednika obavlja odbornik iz kluba odbornika koji ima najveći broj odbornika.
"Iako Zakonom nije propisana neposredna sankcija ukoliko predsjednik skup&scaron;tine ne bude izabran u roku od 30 dana, iz Ministarstva ukazuju da izbor predsjednika skup&scaron;tine predstavlja jednu od osnovnih zakonskih obaveza skup&scaron;tine op&scaron;tine. U tom smislu, kako su saop&scaron;tili, Ministarstvo javne uprave će, u okviru svojih nadležnosti, pratiti izvr&scaron;avanje zakonom propisanih funkcija Skup&scaron;tine Glavnog grada i preduzeti mjere predviđene Ustavom i zakonom ukoliko dođe do onemogućavanja rada ili nevr&scaron;enja nadležnosti skup&scaron;tine u periodu dužem od &scaron;est mjeseci", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
Podsjećaju i da je Zakonom o lokalnoj samoupravi propisano da će Vlada Crne Gore upozoriti skup&scaron;tinu op&scaron;tine ukoliko ona duže od &scaron;est mjeseci ne održava sjednice, ne izvr&scaron;ava odluke nadležnih sudova ili ne izvr&scaron;ava zakonom utvrđene obaveze, čime se, kako navode, onemogućava ostvarivanje prava građana ili nastupa znatna materijalna &scaron;teta.
"Ukoliko skup&scaron;tina ni nakon upozorenja ne uspostavi vr&scaron;enje svojih funkcija, Vlada može, na predlog Ministarstva javne uprave, raspustiti skup&scaron;tinu i imenovati odbor povjerenika do konstituisanja novog saziva skup&scaron;tine", zaključeno je u saop&scaron;tenju.
&nbsp;

Ministarstvo javne uprave: Skupština Glavnog grada dužna da u roku od 30 dana izabere novog predsjednika

UKAZUJU NA ODREDBE ZAKONA O LOKALNOJ SAMOUPRAVI

Posljednje djelovanje Agencije za sprečavanje korupcije nije u skladu sa pravnim sistemom Crne Gore, niti u duhu dekrminalizacije, ozdravljenja, za&scaron;tite integriteta i efikasnosti sektora bezbjednosti, kao i uspostavljanja principa vladavine prava, jedan je od zaključaka sa&nbsp; sjednice Biroa za operativnu koordinaciju organa obavje&scaron;tajno bezbjednosnog sektora(BOK).
Na sjednici BOK-a, na kojoj je učestovao ministar unutra&scaron;njih poslova Danilo &Scaron;aranović i na kojoj je razmatrano vi&scaron;e pitanja koja se odnose na aktivnosti organa obavje&scaron;tajno bezbjednosnog sektora, poručeno je da je zbog toga potrebno usvajanje hitnih izmjena Zakonika o krivičnom postupku.
<div class="ng-star-inserted">
Kao jednu od ključnih poruka, BOK je podsjetio na realnu mogućnost da usljed neefikasnosti sudskih postupaka i nedono&scaron;enja presuda u zakonom definisanom roku do kraja godine iz Uprave za izvr&scaron;enje krivičnih sankcija izađe vi&scaron;e desetina pripadnika visokorizičnih organizovanih kriminalnih grupa.
</div>
Iz Kabineta koordinatora Biroa Alekse Bečića saop&scaron;teno je da je BOK upozorio na realnu mogućnost da zbog neefikasnosti sudskih postupaka i nedono&scaron;enja presuda u zakonom definisanom roku do kraja godine iz UIKS-a izađe vi&scaron;e desetina pripadnika visokorizičnih organizovanih kriminalnih grupa.
&ldquo;Zbog čega jo&scaron; jednom afirmi&scaron;e potrebu usvajanja hitnih izmjena Zakonika o krivičnom postupku, naročito u dijelu produženja trajanja pritvora na pet godina za najteža krivična djela i sprečavanja procesnih zloupotreba&rdquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Ukazuje se da je samo u jednom predmetu protiv visokorizičnih organizovanih kriminalnih grupa zbog procesnih zloupoteba ročiste za glavnu raspravu odloženo čak 11 puta.
"Potrebno je &scaron;to skorije izmijeniti Krivični zakonik uvođenjem kr&scaron;enja mjera nadzora kao posebnog krivičnog djela i usvojiti inovirani Zakon o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatno&scaron;ću, kao jedan od ključnih mehanizama u borbi protiv kriminalnih struktura", navedeno je, između ostalog, u saop&scaron;tenju.
&nbsp;

BOK: Potrebno hitno usvajanje izmjena Zakonika o krivičnom postupku; ASK nije djelovao u skladu sa pravnim sistemom

ZAKLJUČCI SA SJEDNICE

Podr&scaron;ka Nacionalne skup&scaron;tine Francuske od ključnog je značaja za ratifikaciju pristupnog ugovora Crne Gore, kazao je premijer Milojko Spajić.
Spajić je zahvalio predsjedniku Odbora za evropske poslove francuskog parlamenta Pjeru Aleksandru Angladu i parlamentarcima u Nacionalnoj skup&scaron;tini na podr&scaron;ci i razumijevanju da Crna Gora ne traži privilegiju, već pravedno priznanje svojih reformskih rezultata.&nbsp;
&bdquo;U veoma inspirativnoj diskusiji razmijenili smo mi&scaron;ljenja o usklađenosti spoljne i bezbjednosne politike Crne Gore i Evropske unije (EU), regionalnoj stabilnosti, spoljnjim uticajima&ldquo;, napisao je Spajić na mreži X.
Kazao je i da su razgovarali i o diversifikaciji ekonomije, trži&scaron;tu rada i prilikama koje će članstvo Crne Gore u EU donijeti mladima.

Spajić: Podrška parlamenta Francuske ključna za ratifikaciju pristupnog ugovora Crne Gore

SAOPŠTIO PREMIJER

NATO i Sjedinjene Američke Države (SAD) ne smiju izgubiti fokus sa Zapadnog Balkana u trenutku kada je region najbliži članstvu u Evropskoj uniji (EU), rekao je &scaron;ef Kluba poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) &nbsp;Andrija Nikolić, ocjenjujući da evropske članice Alijanse i države regiona moraju dodatno doprinositi jačanju saveza i očuvanju zajedničkih evroatlantskih demokratskih vrijednosti.
I DPS-a saop&scaron;teno je da je Nikolić u Tirani na globalnom bezbjednosnom forumu &bdquo;Partnerstvo SAD&ndash;Evropa i nezamjenljiva uloga NATO-a&ldquo;, poručio da bezbjednost u Evropi, a posebno na Zapadnom Balkanu, nikada nije trajno zagarantovana, već da se mora kontinuirano braniti, politički održavati i obnavljati.
Navodi se da je govoreći o spoljnopolitičkom kursu Crne Gore, Nikolić istakao da je članstvo u NATO predstavljalo istorijsku odluku koja je utemeljila evropski i evroatlantski identitet države.
&bdquo;Crna Gora se danas nalazi na odlučujućoj raskrsnici, u zavr&scaron;noj fazi procesa pristupanja EU, upravo u trenutku kada taj put postaje politički najosjetljiviji&ldquo;, kazao je Nikolić, prenosi agencija Mina.
On je je rekao da evropski put države aktivno opstruiraju antievropske strukture unutar Crne Gore, uključujući političke aktere čije djelovanje, kako je naveo, reflektuje maligne uticaje trećih strana, sa ciljem slabljenja evropske orijentacije države i zadržavanja države u zoni političke i bezbjednosne neizvjesnosti.
Nikolić je ocijenio da su za stabilnost i demokratski razvoj regiona od ključne važnosti kontinuirano prisustvo i snažan angažman evropskih i američkih partnera.
&bdquo;Kada su na&scaron;i partneri iz SAD prisutni, jasni i angažovani, jačaju i proevropske i demokratske snage&ldquo;, poručio je on.
U tom kontekstu, Nikolić je najavio inicijativu za organizovanje sličnog međunarodnog bezbjednosnog foruma u Crnoj Gori, ocjenjujući da bi takav događaj imao strate&scaron;ki značaj za dodatno učvr&scaron;ćivanje evropske i evroatlantske perspektive regiona.
"NATO i SAD ne smiju izgubiti fokus sa Zapadnog Balkana upravo u trenutku kada je region najbliži članstvu u EU", zaključio je Nikolić ocjenjujući da evropske članice NATO-a i države Zapadnog Balkana moraju dodatno doprinositi jačanju saveza i očuvanju zajedničkih evroatlantskih demokratskih vrijednosti.
Globalni bezbjednosni forum u Tirani otvorio je predsjednik parlamenta Albanije Niko Peleshi, dok je jedan od domaćina događaja bio biv&scaron;i ministar odbrane i aktuelni poslanik albanskog parlamenta Fatmir Mediu.
Na forumu su učestvovali poslanici iz Ujedinjenog Kraljevstva, članovi Bundestaga, italijanski senatori, američki kongresmeni, kao i parlamentarni predstavnici brojnih država Evropske unije i regiona Zapadnog Balkana.

Nikolić: NATO i SAD ne smiju izgubiti fokus sa Zapadnog Balkana

POSLANIK DPS PRISUSTVUJE GLOBALNOM BEZBJEDNOSNOM FORUMU U TIRANI

Jakov Devčić iz Fondacije Konrad Adenauer za Crnu Goru i Srbiju poručio je u emisiji "Globus&ldquo; na RTCG da je potrebno mijenjati narativ o pro&scaron;irenju EU i Zapadnom Balkanu, ističući da zemlje regiona, uključujući Crnu Goru, mogu doprinijeti jačanju evropske ekonomije i bezbjednosti, a ne samo da budu posmatrane kroz probleme i izazove.
On je napomenuo da je Fondacija zajedno sa Centrom za evropsku politiku iz Beograda, pro&scaron;le godine objavila studiju o tro&scaron;kovima pro&scaron;irenja za građane EU. U Njemačkoj, obja&scaron;njava, kada je riječ o Crnoj Gori, to iznosi 0,29 eura godi&scaron;nje po građaninu.
&bdquo;Svi mi koji vjerujemo u politiku pro&scaron;irenja koja će da doprinese jačanju Evropske unije, moramo da radimo na tome da se promijeni narativ, a taj narativ mora da znači kako zemlje Zapadnog Balkana, pa i tako i Crna Gora, može da doprinese jačanju evropske ekonomije, evropske bezbjednosti, jednostavno da doprinese jednom pozitivnom narativu, a ne stalno da se prica o problemima i izazovima. To je, na&scaron; zajednički zadatak&ldquo;, kazao je Devčić u izjavi za RTCG.
Prema njegovim riječima, ako pogledamo druge zemlje, to je druga priča. Tu se, kako je kazao, stalno navodi Francuska kao jedan primjer gdje je, jako nestabilna politička situacija, gdje oba doma Parlemnta moraju da glasaju sa tropetinskom većinom za pro&scaron;irenje, da bi se izbjegao referendum.
Ističe da je na vlastima u Crnoj Gori da pričaju sa onim ljudima koji imaju ili koji će imati buduću vlast u Francuskoj.
&bdquo;Da ih ubjeđuju da to nije problem, nego naprotiv da može, da bude pozitivno i za Francusku. I ja mislim da ako se to, politički dobro organizuje, taj izazov može svakako da se uspje&scaron;no i rije&scaron;i. Ministar za evropske integracije Francuske je u ponedjeljak u Crnoj Gori, tako da je izvanredno to da se Francuska interesuje za tako male zemlje na Zapadnom Balkanu&ldquo;, kazao je Devčić.
Članstvo Crne Gore u EU njemačkog građanina ko&scaron;talo bi 0,29 eura godi&scaron;nje
Devčić je ocijenio da u Njemačkoj već dugo postoji niska podr&scaron;ka pro&scaron;irenju EU, ali da to nije ni&scaron;ta neuobičajeno i da istorija evropskih integracija pokazuje da su se takvi procesi ipak ostvarivali.
On je istakao da je zato važno političko vođstvo u politici pro&scaron;irenja, navodeći da ga trenutno pokazuje kancelar Fridrih Merc.
&bdquo;U Njemačkoj raspoloženje za pro&scaron;irenje stalno nisko tako da to nije ni&scaron;ta novo. Ipak, istorija evropskih integracija pokazuje da je pro&scaron;irenje uprkos tome stalno uspijevalo. Zato je važno političko vođstvo, koje u ovom trenutku pokazuje kancelar Fridrih Merc kada je riječ o politici pro&scaron;irenja&ldquo;, rekao je Devčić.
On je napomenuo da je pro&scaron;le godine fondacija Konrad Adenauer za Crnu Goru i Srbiju objavila jednu studiju sa Centrom za evropsku politiku iz Beograda gdje su izračunali tro&scaron;kove za pro&scaron;irenje za građane u Nemačkoj, pa u svih drugih 26 država i u Evropskoj uniji.
&bdquo;U Njemačkoj, ako pričamo o Crnoj Gori, to su 0,29 eura po godini po njemačkom građaninu, tako da taj argument o tro&scaron;kovima se već stavlja u stranu&ldquo;, poručuje Devčić.
Mercov predlog o faznom pristupanju bez promjene za Crnu Goru
Predlozi koje je njemački kancelar Fridirih Merc pro&scaron;le nedelje izradio i objavio su jako važni zato &scaron;to su otvorili debatu o pro&scaron;irenju.
Pismo njemačkog kancelara Fridriha Merca već se pro&scaron;irilo političkim Berlinom. U obraćanju predsjednici Evropske komisije Ursuli fon der Lajen, predsjedniku Saveta EU Antoniju Ko&scaron;ti i Nikosu Hristodulisu, predsjedniku Kipra, zemlje koja trenutno predsjedava Evropskoj uniji, Merc se zalaže za davanje dinamike procesu pro&scaron;irenja.
&bdquo;Ti predlozi neće mijenjati mogućnosti da Crna Gora vodi svoj proces i neće mijenjati pravila igre za Crnu Goru, a to je najvažnije za crnogorsko dru&scaron;tvo&ldquo;, istakao je Devčić.

Devčić: Članstvo Crne Gore u EU njemačkog građanina koštalo bi 0,29 eura godišnje

"POTREBNO MIJENJATI NARATIV O PROŠIRENJU EU I ZAPADNOM BALKANU"

Premijer Milojko Spajić osudio je ruske vazdu&scaron;ne napade koji su pogodili civilnu infrastrukturu u rumunskom gradu Galați.
&bdquo;Takva nepromi&scaron;ljena eskalacija koja je ugrozila civile apsolutno je neprihvatljiva&ldquo;, napisao je Spajić u objavi na mreži X.
Istakao je da Crna Gora pruža punu podr&scaron;ku Rumuniji i njenim građanima.
&bdquo;U potpunosti stojimo u solidarnosti sa na&scaron;im saveznikom u NATO-u i rumunskim narodom&ldquo;, poručio je Spajić.
Dvije osobe lak&scaron;e su povrijeđene nakon &scaron;to je dron pao juče na stambenu zgradu u rumunskom gradu Galacu.
Bukure&scaron;t je za incident okrivio Moskvu.
U međuvremenu, generalni sekretar NATO-a Mark Rute poručio da će Alijansa braniti svaki pedalj teritorije svojih članica.
Evropska unija najavila je nove sankcije protiv Rusije.&nbsp;

Spajić: Napadi na civilnu infrastrukturu u Rumuniji apsolutno neprihvatljivi