Politika

Specijani izaslanik SAD za Balkan Gabrijel Eskobar kazao je da napu&scaron;ta funkciju.
"Do&scaron;ao sam do kraja svog trogodi&scaron;njeg mandata. Mislim, ovaj posao je zapravo dvogodi&scaron;nji, ali sam tražio da ostanem dodatnu godinu jer sam tada zaista vjerovao da ćemo do kraja ove godine imati vi&scaron;e napretka u vezi sa Okridskim sporazumom, da ćemo imati punu implementaciju i nekih zahtjeva Srbije i Zajednice srpskih op&scaron;tina, i da bismo mogli da približimo Kosovo evropskim integracijama kroz Partnerstvo za mir i kandidaturu za Evropsku uniju.
Sada se jo&scaron; uvijek nadam da se to može postići kroz punu primjenu ovog sporazuma o normalizaciji, ali nažalost, ponestalo mi je vremena", rekao je Eskobar na brifingu sa novinarima za koji je kazao da je njegov posljednji u ovom svojstvu.
Govoreći o ostatku regiona, Eskobar je kazao da je zadovoljan &scaron;to je nekoliko zemalja Zapadnog Balkana čvrsto na putu napredovanja integracija, posebno ističući Albaniju, Sjevernu Makedoniju i Crna Gora, koje su, kako je rekao, u potpunosti angažovane u procesu pridruživanja Evropskoj uniji.
"Uvjeren sam i nadam se da će se, bez obzira na izbore u Severnoj Makedoniji, taj put ka Evropi nastaviti. U Bosni i Hercegovini smo vidjeli neke korake ka većoj funkcionalnosti i imali smo ogroman uspjeh u pozivu da Bosna i Hercegovina postane kandidat za članstvo u Evropskoj uniji. I nastavićemo da radimo sa strankama na terenu, političkim partijama, civilnim dru&scaron;tvom i drugima kako bismo iskoristili tu istorijsku priliku", naveo je Eskobar.
Uvjeren je, kaže, da će u trenutku kada napu&scaron;ta funkciju, SAD uspjeti da uspostave politike koje će pomoći regionu, kako u pomirenju među svima njima, tako i u evroatlantskim integracijama.
Eskobar je kazao i da vjeruje da će Crna Gora biti sljedeća članica EU.
Na pitanje Pobjede da li je upoznat sa izmjenama koje predlaže Vlada Vrne Gore u vezi sa Rezolucijom, te sa prokomentari&scaron;e podjele u Vladi oko ovog pitanja Eskobar je rekao da Eskobar je rekao da oko Rezolucije o Srebrenici ne bi trebao biti nikakvih podjela u Evropi.
"Genocid u Srebrenici je fakat, a Rezolucija ne etiketira nijednu zemlju, nijednu naciju, ne pominje čak ni Republike Srpsku, moramo imati na umu da ova Rezolucja podsjeća ljude da je to isktorijski fakat. To ne bi trebalo biti nikakav izazov, jer nijedna zemlja, niti jedan etnicitet nije etiketiran, već se samo etiketiraju kriminalci koji su počinili taj akt.
&Scaron;to se tiče amandmana, Crna Gora je po&scaron;tovan član NATO i vidjeli smo amandmane koji su predložiili, ali oni rade direktno sa koautorima Rezolucije i to je ispavno. Crnoj Gori ne treba medijator, oni su po&scaron;tovan član UN i njihov glas se može čuti", zaključio je Eskobar.

Eskobar o podjelama u Vladi oko Rezolucije: Genocid je fakat, ne etiketira nijednu zemlju i naciju

SPECIJALNI IZASLANIK SAD NA OPROŠTAJNOM BRIFINGU SA NOVINARIMA

Sjednica Skup&scaron;tine prekinuta je nakon verbalnog sukoba poslanika DPS Nermina Abdića i &scaron;efa Kluba poslanika PES Vasilija Čarapića, prenosi Antena M.
Predsjedavajuća Zdenka Popović dala je pauzu, ali se verbalni sukob prenio u skup&scaron;tinski hol, pa je uz pomoć obezbjeđena spriječen fizički kontakt dvojice poslanika.
Prethodno poslanik DPS-a Andrija Nikolić poručio je, tokom dana&scaron;njeg zasijedanja Skup&scaron;tine poslaniku Pokreta Evropa sad Vasiliju Čarapiću "da treba da obrati pažnju kako govori da ne bi drugačije razgovarali".
"Vi ste mali diktatori koji ne žele da se sprovode zakoni u Skup&scaron;tini Crne Gore", naveo je Nikolić.
Upitao je i "za&scaron;to izmi&scaron;ljaju" da su SAD posredovale kod amandmana, kada je to jutros demantovano.
"U drugim državama, kada poslanik izrekne ovakvu neistinu, podnosi ostavku, javnost želi da ga proguta dok ne podnese ostavku", istakao je Nikolić.
Čarapić je upitao ko je lagao narod Crne Gore.
"Citirate samo naslov da su oni imali uvid u na&scaron;e amandmane, to je dio diplomatskog pregovora i to je standardna praksa koja se tako sprovodi, a Vi od toga pravite spin. Nijesmo prevarili narod Crne Gore, sram Vas bilo", kazao je Čarapić.
Na to je burno reagovao&nbsp;poslanik DPS-a Nermin Abdić&nbsp;koji je kazao Čarapiću da pazi kako se pona&scaron;a.
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/pSQk476T1SI" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>
&nbsp;

Prekinuta sjednica: Sukob u sali se prenio u skupštinski hol, reagovalo obezbeđenje

BURNO U  PARLAMENTU

Demanti Stejt departmenta da Va&scaron;ington ne posreduje u vezi sa amandmanima Crne Gore na Rezoluciju Ujedinjenih nacija (UN) o Srebrenici novi je diplomatski &scaron;amar nezreloj i neozbiljnoj Vladi, poručio je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Jevto Eraković.
Poslanik DPS ocjenjuje da spoljna politika Crne Gore sve vi&scaron;e liči na, kako je kazao, cirkus
&ldquo;Ta činjenica ne bi predstavljala toliki problem ukoliko bi se &scaron;teta odnosila samo na premijera (Milojka) Spajića i resorne ministre. Nažalost, pogubne posljedice diletantskog vođenja politike trpe država Crna Gora i njeni građani&rdquo;, rekao je Eraković.
Kako je kazao, danas se saznalo da je poslanica Pokreta Evropa sad Jelena Nedović "u nastojanju da opravda nejasan i nedefinisan, a prije svega kukavički stav Vlade prema Rezoliciji o genocidu u Srebrenici, izmislila da su Sjedinjene Američke Države posredovale prilikom izrade amandmana na predloženi tekst Rezolucije".
Stoga, kako navodi Eraković, DPS pita Vladu Crne Gore i konstituente vladajuće većine &ndash; kada je kraj njihovom blamiranju?
"Koliko jo&scaron; paf-paf udaraca će morati da istrpe, kako bi shvatili da se na ovakav amaterski, neozbiljan i neznaven način ne vodi spoljna politika jedne ozbiljne države, kakva je Crne Gora&rdquo;, naveo je poslanik DPS-a.

Eraković: Demanti Stejt Dipartmenta još jedan diplomatski šamar Spajićevoj Vladi

"SPOLJNA POLITIKA CRNE GORE SVE VIŠE LIČI NA CIRKUS"

Stejt dipartment je vidio nezvanični draft predloženih izmjena Crne Gore, ali mi ne posredujemo u njima, kazali su za Pobjedu iz Ambasade SAD u Crnoj Gori, povodom najavljenih amandmana na tekst Rezolucije UN o genocidu u Srebrenici.&nbsp;&nbsp;
Iz Ambasade podsjećaju da su Njemačka i Ruanda predlagači Rezolucije, te da te zemlje mogu da odgovore na dalja pitanja u vezi sa njenim statusom.
Pobjedi je prije dva dana iz vrha izvr&scaron;ne vlasti nezvanično rečeno da Vlada Crne Gore jo&scaron; nije zvanično podnijela amandmane na rezoluciju Ujedinjenih nacija o Srebrenici, već da sa partnerima, prvenstveno Sjedinjenim Državama i Njemačkom, razgovara o tome da se tekst rezolucije dopuni i u njega inkorporira stav da je &bdquo;krivica za zločin genocida individualizovana, te se ne može pripisati bilo kojoj etničkoj, vjerskoj ili drugoj skupini ili zajednici u cjelini&ldquo;.
Drugi dio izmjena, koji predlaže Vlada, odnosio bi se na &bdquo;potvrđivanje nepovredivosti op&scaron;teg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini u svim njegovim odredbama&ldquo;.
Ukoliko prijedlog crnogorskih vlasti ne bi pro&scaron;ao, Vlada će, kako kaže sagovornik Pobjede, razmisliti o tome da li da predložene amandmane uputi i kroz zvaničnu proceduru.
Da SAD ne mogu biti posrednici&nbsp;za amandmane na nacrt rezolucije Ujedinjenih nacija o genocidu u Srebrenici ukazao je i hrvatski novinar i dopisnik Al Džazire (Al Jazeera) iz Va&scaron;ingtona Ivica Puljić.
"U igri oko crnogorskih amandmana o rezoluciji UN-a o genocidu u Srebrenici autori amandmana kažu da će Crna Gora uz "posredovanje SAD" predati amandmane na nacrt rezolucije. Nakon provjere moram reći da SAD nemaju pojma da su nekakvi posrednici i da je lažna tvrdnja da jesu", naveo je Puljić na mreži X.

Ambasada SAD: Stejt dipartment vidio nezvanični draft predloženih izmjena Rezolucije, ali nijesmo posredinici

PREDLAGAČI REZOLUCIJE ODGOVARAJU NA PITANJA U VEZI SA STATUSOM DOKUMENTA

Predsjednik Op&scaron;tine Ulcinj, inače funkcioner Građanskog pokreta URA Dritana Abazovića, Omer Barjaktari smijenio je načelnike i sekretare iz redova doskora&scaron;njeg koalicionog partnera Force, čiji je predsjednik Genci Nimanbegu, potvrđeno je "Danu" iz vi&scaron;e izvora u ulcinjskoj op&scaron;tini.
Prema informacijama tog lista, predsjednik ulcinjske op&scaron;tine smijenio je rukovodioce Službe spa&scaron;avanja, Sekretarijata za privredu, Sekretarijata za investicije i Sekretarijata za lokalnu samoupravu. Svi oni su članovi Force.
U junu je trebalo da dođe do rotacije vlasti u ovom gradu, po koalicionom sporazumu, i na mjesto predsjednika Op&scaron;tine trebalo je da dođe predstavnik Force, najvjerovatnije Ardijan Mavrić, koji je trenutno predsjednik Skup&scaron;tine, ali sada je gotovo izvjesno da do toga neće doći. Problem između Force i GP URA aktuelan je već mjesec, jer u Barjaktarijevom taboru tvrde da je Forca počela pregovore sa drugim partijama jo&scaron; 1. aprila i to bez znanja GP URA.
U najjužnijem crnogorskom gradu u toku je žestoka borba za odbornike kako bi se obezbijedila većina u lokalnom parlamentu. Ukoliko GP URA uspije da obezbijedi većinu, Omer Barjaktari će, najvjerovatnije, ostati i dalje predsjednik Op&scaron;tine Ulcinj. Ukoliko druga strana uspije da obezbijedi većinu odbornika, onda će predsjednik Op&scaron;tine biti Ardijan Mavrić, a predsjednik Skup&scaron;tine op&scaron;tine predstavnik Demokratske partije socijalista.
Juče nije bilo moguće dobiti izjavu od bilo kojeg učesnika u ovim procesima u Ulcinju.
Omer Barjaktari je ranije izjavio da je URA maksimalno po&scaron;tovala svaki politički dogovor i sporazum, iako to, kako tvrdi, ponekad od drugih konstituenata nije bilo tako.
"Time smo pokazali ogroman demokratski kapacitet. Svaki sporazum zavisi od dviju strana, a ovaj na&scaron; od nekoliko, pa samim tim i po&scaron;tovanje toga ne zavisi samo od nas",&nbsp; naveo je on.
Ko je sada vlast u Ulcinju?
Vladajuća koalicija u ulcinjskom parlamentu trenutno ima 19 od ukupno 33 odbornika &ndash; Demokratska partija pet, GP URA pet, Socijaldemokrate dva, Socijaldemokratska partija i Albanska alternativa po jednog i Forca pet. U opozicionim klupama su odbornici DPS (pet), DUA (četiri), Demokratski savez Crne Gore (dva) i Bo&scaron;njačka stranka (jedan). Opozicione partije ne prisustvuju sjednicama lokalnog parlamenta jer ih bojkotuju tvrdeći da je bio veliki broj izbornih neregularnosti.
U opoziciji su i Demokrate sa dva odbornika, ali postoji mogućnost da, ako se dogovore sa partijom Dritana Abazovića, postanu i vladajuća partija.

Barjaktari smijenio načelnike i sekretare iz Force?

PREMA KOALICIONOM SPORAZUMU, U JUNU BI TREBALO DA DOĐE DO ROTACIJE VLASTI U ULCINJU

Crna Gora treba da pobolj&scaron;a nadzor nad državnim preduzećima izradom i objavljivanjem povezanih procjena fiskalnog rizika, navodi se u Zaključima ekonomskog i finansijskog dijaloga između EU i Zapadnog Balkana i Turske.&nbsp;
Dokument je objavljen na sajtu Savjeta EU.
Imajući u vidu ekonomski i finansijski dijalog između EU i partnera sa Zapadnog Balkana, Turske, Gruzije, Republike Moldavije i Ukrajine 14. maja 2024. godine, objavljen je nacrt zajedničkih zaključaka koji su odobrili članovi Ekonomsko-finansijskog komiteta i predstavnici Crne Gore, Albanije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Kosova, Srbije, Turske, Gruzije, Republike Moldavije i Ukrajine 30. aprila 2024. godine.&nbsp;
"Kontinuirani ekonomski uticaj ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine suočio je države članice EU, kao i zemlje kandidate i potencijalne kandidate sa velikim ekonomskim i socijalnim izazovima usred neizvjesne globalne perspektive. Učesnici su pozdravili to &scaron;to su privrede zemalja kandidata i potencijalnih kandidata nastavile da pokazuju otpornost i složili su se da je ekonomski i finansijski dijalog od kontinuiranog velikog značaja s obzirom na zajednički interes da se defini&scaron;u odgovarajući politički odgovori na nedavne negativne &scaron;okove i buduće ekonomske i socijalne izazove", navodi se u dokumentu.&nbsp;
Učesnici su istakli da ekonomski i finansijski dijalog doprinosi i &scaron;irim ciljevima dobrog upravljanja i ekonomskog prosperiteta.
Crna Gora je, kako se navodi, 12. januara 2024. dostavila svoj Program ekonomskih reformi 2024-2026.
"Implementacija smjernica o politici iznesenih u zaključcima Ekonomskog i finansijskog dijaloga od 16. maja 2023. godine je djelimična. Crna Gora je nastavila da bilježi visok privredni rast u 2023, koji bi trebalo da uspori u 2024-2026. Uspje&scaron;na turistička sezona i snažna privatna potro&scaron;nja, uz veliki priliv stranih državljana, bili su ključni pokretači privrednog rasta u 2023. koji je dostigao &scaron;est odsto. Glavna prepreka dolazila je od visoke, ali umjerene inflacije, dok su stroži uslovi finansiranja opterećivali investicije", dodaje se u tekstu Zaključaka.&nbsp;
Potrebno je, ističe se, definisati na odgovarajući način čvrst fiskalni stav u 2024. godini kako bi se uskladio sa budžetskim ciljem i podržao dalju dezinflaciju, i iskoristiti vi&scaron;ak prihoda za smanjenje deficita i akumulaciju državnih depozita.
"Usvojiti srednjoročnu fiskalnu strategiju, uključujući konkretne mjere konsolidacije koje podržavaju postizanje nenegativnog primarnog bilansa i koeficijenta javnog duga koji ne prelazi 60% BDP-a do 2026. godine. Izabrati i naimenovati članove fiskalnog savjeta, obezbijediti i objaviti adekvatan obračun tro&scaron;kova novih fiskalnih inicijativa. Na osnovu analize ekonomskog i fiskalnog uticaja svih poreskih rashoda koje treba podijeliti sa Komisijom, pripremiti konkretne budžetske preporuke za smanjenje poreskih izdataka (kao &scaron;to su izuzeća, odbici, krediti, odlaganja)", ukazano je.&nbsp;
Predloženo je da treba pobolj&scaron;ati nadzor nad državnim preduzećima izradom i objavljivanjem povezanih procjena fiskalnog rizika.
"Sprovesti preporuke za procjenu upravljanja javnim investicijama (PIMA), dajući prioritet ključnim radovima na javnoj infrastrukturi u okviru raspoloživog fiskalnog prostora, izbjegavajući izuzetke u vezi sa odabirom projekata", predočeno je.
Crnoj Gori se preporučuje da bude spremna da koristi alate koji su dostupni u okviru izabranog monetarnog okvira kako bi se osigurala stabilnost cijena.
"Dalje pobolj&scaron;ati nadzor zasnovan na riziku u skladu sa najboljom međunarodnom i evropskom praksom, uključujući pobolj&scaron;anje prikupljanja podataka kako bi se omogućila sveobuhvatna procjena rizika finansijskog sektora", &nbsp;dio je Zaključaka ekonomskog i finansijskog dijaloga između EU i Zapadnog Balkana i Turske.&nbsp;

Zaključci ekonomskog i finansijskog dijaloga: Poboljšati nadzor nad državnim preduzećima

"IZRADOM I OBJAVLJIVANJEM POVEZANIH PROCJENA FISKALNOG RIZIKA"

Crna Gora, umjesto da kosponzori&scaron;e Rezoluciju Ujedinjenih nacija (UN) o Srebrenici, odlučuje da relativizuje genocid u Srebrenici, kazao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Rakočević.
On je na sjednici Skup&scaron;tine rekao da na svakom koraku treba pokazivati kredibilitet i su&scaron;tinsko vrijednosno pripadanje, ne samo NATO savezu, nego i civilizacijskom svijetu.
&bdquo;To, nažalost, ova parlamentarna većina ne radi. Ne zato &scaron;to u njoj ne sjede neki koji zaista ba&scaron;tine civilizacijske vrijednosti, vjerujem da u parlamentarnoj većini sjede oni kojima je stalo do tih vrijednosti, ali oni su u manjini&ldquo;, kazao je Rakočević.
On je rekao da, kad god se ti subjekti iz parlamentarne većine osmjele da naprave korak, pa kažu da je u Srebrenici bio genocid i da zarad dobrosusjedskih odnosa požele da grade dobre odnose sa Bosnom i Hercegovinom i Kosovom, predsjednik Skup&scaron;tine Andrija Mandić izađe i dovoljan je jedan tvit da Vlada bude &bdquo;ustrojena&ldquo;.
&bdquo;A posljednji u nizu bio je onaj koji se tiče Rezolucije o Srebrenici, gdje se nigdje ne pominje kolektivna krivica bilo kog naroda&ldquo;, dodao je Rakočević.
On je naglasio da su tu rezoluciju podnijele najrazvijenije države svijeta.
&bdquo;Umjesto da Crna Gora kosponzori&scaron;e tu rezoluciju i da se vrijednosno dokaže, ona odlučuje da relativizuje zločin genocida u Srebrenici&ldquo;, kazao je Rakočević.
On je istakao da je i stav prema članstvu Kosova u Savjetu Evrope lutanje Crne Gore na međunarodnom putu.
&bdquo;I zbog svega toga Crna Gora gubi ugled u međunarodnoj zajednici, a to je jedan od razloga &scaron;to posljednjih tri i po godine nemate ozbiljnog investitora koji će da dođe u Crnu Goru i koji će da u vladama crne gore prepozna ozbiljnog saveznika, jer je zabrinut putem kojim Crna Gora ide&ldquo;, rekao je Rakočević.
On je naglasio da je najveći uspjeh u politici kad najveći kritičari i oponenti postanu sljedbenici.
&bdquo;Kao &scaron;to znate, danas su u opoziciji svi oni koji su 2017. glasali da Crna Gora postane članica NATO-a, a svi oni koji su bili protiv na neki način i nijesu učestvovali u toj odluci, sada su na vlasti&ldquo;, kazao je Rakočević.
Kako je naveo, onda se postavlja pitanje zbog čega je 12 odsto pad povjerenja u NATO u Crnoj Gori u posljednje tri godine.
Rakočević je upitao zbog čega je tako dramatičan pad i zbog čega Gabrijel Eskobar prije godinu kaže da Crna Gora nije vi&scaron;e kredibilna članica i da se sa njom ne dijele povjerljive informacije.
&bdquo;Zato &scaron;to danas u vlasti imamo one koji se protive su&scaron;tinski članstvu u NATO-u, ili da budem precizan Demokratski front, jer svi drugi podržavaju, deklarativno ili su&scaron;tinski&ldquo;, dodao je Rakočević.
On je istakao da je u 2018. povećan broj direktnih stranih investicija iz država članica NATO-a za 64 odsto.
&bdquo;Pozdravljamo i ohrabrujemo finalnu evoluciju dijela parlamentarne većine koji su tada bili protivnici onima koji su danas u opoziciji&ldquo;, rekao je Rakočević.

Rakočević: Umjesto da kosponzoriše Rezoluciju UN, država relativizuje genocid

PORUČIO NA SJEDNICI PARLAMENTA

Poslanici danas nastavljaju rad. Sjednica Skup&scaron;tina trebalo bi da počne u 11 sati.
Na dnevnom redu su sljedeće tačke: Predlog odluke o upućivanju pripadnika Vojske Crne Gore u Misiji Ujedinjenih nacija na Kipru, Predlog odluke o uče&scaron;ću pripadnika Vojske Crne Gore u NATO pomorsku operaciju &bdquo;Sea Guardian&rdquo; i Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj i dječjoj za&scaron;titi (EPA 203).

Skupština danas nastavlja rad

SJEDNICA ZAKAZANA ZA 11 SATI

Kada će Crna Gora postati članica EU pitanje je koje je u posljednje vrijeme aktuelizovano. Licitira se datumima u rasponu od 2026. do 2030. godine. Građani Crne Gore u visokom procentu žele da na&scaron;a država &scaron;to prije bude dio evropske porodice. No, mnogo je faktora od kojih zavisi kada Crna Gora postati dio EU, a jedan od ključnih su politike koje bude vodila crnogorska Vlada i potezi parlamentarne većine. Biv&scaron;a &scaron;efica hrvatske diplomatije&nbsp;Vesna Pusić&nbsp;u razgovoru za CdM kaže da je podr&scaron;ka članstvu u EU u crnogorskoj javnosti jo&scaron; uvijek toliko visoka da ni za koju jaču političku stranku nije oportuno javno biti protiv tog cilja. No, upozorava da raniji politički stavovi, kao i neki sada&scaron;nji politički potezi, jasno signaliziraju da u vladajućoj koaliciji postoji otpor prema EU cilju.
&ldquo;Da ne ulazim u brojne poteze i detalje iz kojih se to moglo zaključiti, osvrnuću se samo na jedan, najrecentniji &ndash; stav prema UN Rezoluciji o genocidu u Srebrenici. Zanemariću na trenutak dvije bitne činjenice: moralni aspekt ove Rezolucije i činjenicu da se niti Srbija, niti Srbi, niti bilo koji drugi narod ne spominju u ovoj Rezoluciji. Gledano hladno politički, iz aspekta interesa Crne Gore: sponzori Rezolucije su vi&scaron;e od polovine država članica EU, a od dvije najveće Njemačka je predlagač, a Francuska sponzor. Crnogorsko vodstvo se sedmicama muči sa izno&scaron;enjem stava kako će glasati u UN&rdquo;, nagla&scaron;ava Pusić.
Podvlači da su se sada pojavili s idejom o nekim amandmanima koji sasvim očito neće imati nikakvog odjeka, već će se koristiti kao izgovor.
&ldquo;Međutim, koja je politička poruka? Poruka je da Crna Gora ne stoji s Evropom, već s Rusijom. Je li to u interesu Crne Gore i ogromne većine njenih građana? Pomaže li to Crnoj Gori na EU putu? Pa naravno da ne! I to je ono na &scaron;to treba obratiti pažnju: dok se zaklinju u EU budućnost Crne Gore, vuku li vodeći političari poteze koji de facto osujećuju taj cilj i rade protiv njega? Vi&scaron;e od svega to će odrediti hoće li i kada Crna Gora postati EU članicom&rdquo;, navodi Pusić u razgovoru za CdM.
Ona podsjeća da se krajem 2019. činilo da je Crna Gora na korak do članstva i očekivanja u EU su bila da bi se to moglo dogoditi 2022.
&ldquo;No, politika Crna Gore se promijenila i, &scaron;to se EU tiče, nastupilo je nazadovanje. Glavnu riječ i odlučujući uticaj na to hoće li i kada Crna Gora postati članicom EU imatće političko vodstvo zemlje. &ldquo;Geopolitička događanja&rdquo; neće tu imati nikakvog uticaja, osim ako ne mislite na pojačani interes Rusije da to svakako spriječi. No, Rusija to ne može spriječiti, ako su crnogorski politički lideri posvećeni tom cilju. I tu, po mom mi&scaron;ljenju, leži problem&rdquo;, ističe profesorica Pusić.
Odgovarajući na pitanje kada bi Crna Gora mogla postati članica EU, Pusić kaže da se sa priličnom sigurno&scaron;ću može reći da Crna Gora neće ući u EU ni ove ni sljedeće godine. Obja&scaron;njava i za&scaron;to.
&ldquo;Ove godine se bira novi EU Parlament i nova Komisija, a slijedeća će biti godina poku&scaron;aja konsolidacije EU institucija. Nakon toga sve je moguće. &Scaron;to se EU strane tiče, važno je voditi računa o predsjedničkim i parlamentarnim izborima u pojedinim državama članicama, naročito onim velikim. Primjera radi, sljedeći parlamentarni izbori u Njemačkoj biće najkasnije 2025. Iz dana&scaron;nje perspektive nije jasno ko bi nakon toga mogao formirati vladu i kako će izgledati parlamentarna većina. Francuska ima predsjedničke izbore 2027. Ovo je drugi i zadnji (konsekutivni) Makronov mandat i on bi mogao biti sklon nekom značajnijem EU uspjehu prije odlaska s presdjedničke dužnosti&rdquo;, navodi ona.
Kako dodaje, pro&scaron;irenje bi moglo biti takav uspjeh, naravno ako se tako politički prikaže. Pitanje je i kako će izgledati novi EU Parlament.
&ldquo;Za sada se prognozira skretanje u desno, &scaron;to bi bio lo&scaron; znak za pro&scaron;irenje. Parlament nema toliki direktan uticaj, ali snažno utiče na op&scaron;tu atmosferu kako u EU institucijama, tako i u EU javnosti. No najvažniji, pa i presudni uticaj na to kada će Crna Gora ući u EU, imaće samo političko vodstvo Crne Gore&rdquo;, kaže sagovornica CdM-a.
Vesna Pusić se osvrnula i na značaj dobijanja IBAR-a.
&ldquo;Rizikujući i da zvučim banalno, reći ću da je pozitivna ocjena svakako bolja od negativne. IBAR će pokazati u prvom redu spremnost EU da aktivno radi na crnogorskom članstvu. No najvažniji je drugi dio ove jednačine &ndash; spremnost crnogorskog vodstva da radi to isto. Manje je važno &scaron;to govore, važno je &scaron;to rade&rdquo;, poručila je Pusić.

Pusić: Rusija ne može spriječiti ulazak Crne Gore u EU ako su političari posvećeni tom cilju

PORUKA BIVŠE  ŠEFICE HRVATSKE DIPLOMATIJE

Korpucija, nesprovođenje ili sporost u sprovođenju reformi sistema i savladavanje prepreka na putu ka evropskim integracijama i u 2023. su bili veliki problemi demokratije u Crnoj Gori, ocjenjuje se u izvje&scaron;taju Nacije u tranziciji va&scaron;ingtonske organizacije Freedom House. Izvje&scaron;taj je predstavljen u aprilu, ali su sada objavljeni detaljniji zaključci za pojedine zemlje, među kojima je Crna Gora, pi&scaron;e Glas Amerike VoA.
Rejting Lokalne demokratske uprave je smanjen sa 4,25 na 4,00 zbog politizacije i lo&scaron;eg funkcionisanja brojnih op&scaron;tina, a među izazovima koji su se pojavili u 2023. su opstrukcije izbora i sjednica lokalnih skup&scaron;tina, nedostatak mirnog prenosa vlasti i nestabilne finansije. Kao rezultat toga, rejting crnogorske demokratije je pao sa 3,79 na 3,75.
Podsjeća se da je u 2023. Jakov Milatović preuzeo predsjedničku funkciju od Mila Đukanovića, koji je najveći dio posljednje tri decenije bio predsjednik ili premijer, a Milojko Spajić je postao predsjednik Vlade poslije dugih političkih pregovora sa mnogo obrta.
Parlament je jedva funkcionisao do kraja oktobra, kada je formirana nova vlada, zbog produžene političke i ustavne krize. Odlazeća vlada je stoga vladala bez funkcionalnog parlamenta od marta do oktobra. Početni znaci izgradnje konsenzusa uočeni su u novembru kada je nova vlada konačno postigla dogovor o imenovanju sedmog sudije Ustavnog suda, i u decembru kada je sproveden popis stanovni&scaron;tva koji je odavno čekao.
U izvje&scaron;taju se podsjeća da su novu vladu podržali članovi biv&scaron;eg Demokratskog fronta (DF), saveza poznatog po povezanosti sa srpskim rukovodstvom u Beogradu i bliskim vezama sa Rusijom. Zauzvrat, Andrija Mandić, lider Nove srpske demokratije (NOVA), jedne od konstitutivnih partija biv&scaron;eg Demokratskog fronta koja je dala podr&scaron;ku Spajiću, imenovan je za predsjednika Skup&scaron;tine. To je izazvalo zabrinutost za buduću spoljnopolitičku orijentaciju Spajićeve vlade, iako je Vlada uvjeravala javnost da će ostati posvećena unapređenju integracije zemlje u Evropsku uniju (EU) i očuvanju njenog članstva u Sjevernoatlantskom savezu (NATO). Od početka ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022, Crna Gora je u potpunosti usklađena sa stavovima i akcijama EU u vezi sa sukobom.
Parlament je u februaru okončao blokadu u Ustavnom sudu tako &scaron;to je naimenovao sudije na tri od četiri otvorena mjesta u sudu od sedam sudija, ublažavajući zabrinutost da bi nedostatak kvoruma mogao da zamrzne pregovore sa EU. Nove slučajeve otvorilo je Specijalno tužila&scaron;tvo koje se bavilo gonjenjima korupcije i organizovanog kriminala. Biv&scaron;oj predsjednici Vrhovnog suda Vesni Medenici sudi se za zloupotrebu službenog položaja od 2019. do 2021.
Početkom septembra izbio je skandal kada je kroz podzemni tunel provaljeno u prostoriju za dokaze Vi&scaron;eg suda u Podgorici. Osnovno državno tužila&scaron;tvo otvorilo je istragu i vi&scaron;e osoba je uhap&scaron;eno. Međutim, organizator kriminalnog poduhvata ostaje nepoznat. Slučaj je bacio negativno svjetlo na standarde bezbjednosti sudskih dokaza, i &scaron;ire na kapacitete ključnih pravosudnih institucija, navodi se u izvje&scaron;taju.
Transkripti u kojima se navodi da je organizovani kriminal velikih razmjera infiltracija u državne strukture nastavili da &ldquo;cure&rdquo; u medije 2023, ističe Freedom House.
U martu je prethodna vlada na čelu sa premijerom Dritanom Abazovićem iz stranke Ujedinjena reformska akcija (URA) smijenila direktora policije Zorana Brđanina zbog nejasnih procedura. Abazović je u javnosti otvoreno izjavio da je odluka donijeta zbog&nbsp; potencijalne veze Brđanina sa organizovanim kriminalom.
Brđanin je krajem 2023. nastavio sa radom u novoj vladi na čelu sa Spajićem, nakon &scaron;to je Upravni sud vi&scaron;e puta donio odluku da je njegova smjena nezakonita. U izvje&scaron;taju se kaže da je civilno dru&scaron;tvo predmet neprimjerenih izjava političara, kao i da medijske reforme nisu značajno napredovale.
Nova vlada se obavezala da će usvojiti novu reformsku agendu kako bi se prioritet pristupio tim fondovima i ubrzali napori za pristupanje EU. Spajićeva vlada je organizovala niz sastanaka sa relevantnim organizacijama civilnog dru&scaron;tva (OCD) u vezi sa agendom EU. Ipak, op&scaron;ti izgledi za reformu će u velikoj mjeri zavisiti od sposobnosti različitih stranaka koje čine vladajuću koaliciju da naprave kompromis, s obzirom na njihovu ideolo&scaron;ku divergenciju, i da konsoliduju dono&scaron;enje odluka na način koji će biti inkluzivniji i koordiniraniji od pristupa koji su preduzele skora&scaron;nje vlade, posebno kada su u pitanju odnosi vlade i parlamenta, ocjenjuje FH.

Freedom House: Korupcija i nesprovođenje reformi problemi Crne Gore

OBJAVLJENI DETALJNI ZAKLJUČCI IZVJEŠTAJA

Dru&scaron;tvo koje pretenduje da bude demokratsko i civilizovano, ne smije da ćuti na jezive prijetnje upućene Jevtu Erakoviću, naveo je poslanik DPS Andrija Nikolić osuđujući prijetnje upućene njegovom partijskom kolegi i poslaniku.
"Zato je zadatak svake odgovorne države, da prijetnje istraži i nasilnike privede pravdi. Sve &scaron;to počiva na mržnji i nasilju, osuđeno je na propast", naveo je Nikolić na Tviteru.

Nikolić: Zadatak svake odgovorne države da prijetnje istraži i nasilnike privede pravdi