Ukoliko u vremenu pred nama dogovor između vlasti i opozicije izostane, to će poslati zabrinjavajuću poruku i građanima i evropskim partnerima da politički akteri nijesu spremni da pitanja od opšteg interesa stave ispred partijskih kalkulacija, što istovremeno otvara pitanje institucionalne zrelosti sistema i sposobnosti političkih elita da ispune obaveze koje proizlaze iz evropske agende. To je, u intervjuu za Pobjedu, ocijenila docentkinja na Univerzitetu Donja Gorica Nikoleta Đukanović, napominjući da je vremena sve manje, jer se bliži izborna godina kada se po demokratskim praksama ne preporučuju značajne izmjene izbornog zakonodavstva.

Đukanović upozorava i da Evropska unija proces pristupanja ne posmatra samo kroz formalno ispunjavanje tehničkih kriterijuma, već i kroz kvalitet demokratskih institucija i funkcionisanje političkog sistema.

Šta očekujte u narednom periodu povodom reformi u oblasti izbornog zakonodavstva? Ako izostane dogovor opozicije i parlamentarne većine, kakvu to poruku šalje Briselu, ali i samim građanima?

ĐUKANOVIĆ: Vrijeme nam definitivno ne ide u prilog. Sve smo bliže periodu od godinu dana prije redovnih parlamentarnih izbora, kada se prema dobrim demokratskim praksama ne preporučuju značajne izmjene izbornog zakonodavstva. Zbog toga je prostor za ozbiljnu i kvalitetnu izbornu reformu sve uži. Istovremeno, teško je govoriti o stvarnoj političkoj volji za reformu, jer da je ona postojala, ključna pitanja izbornog sistema mogla su biti riješena tokom 2024. i 2025. godine, pa čak i ranije.

Umjesto toga, svjedočimo kontinuiranom odlaganju i izostanku političkog konsenzusa. Ukoliko dogovor između vlasti i opozicije izostane, to će poslati zabrinjavajuću poruku i građanima i evropskim partnerima. Prije svega, da politički akteri nijesu spremni da pitanja od opšteg interesa stave ispred partijskih kalkulacija. To istovremeno otvara i pitanje institucionalne zrelosti sistema i sposobnosti političkih elita da ispune obaveze koje proizlaze iz evropske agende.

Ako zaista zastanemo i Crna Gora na kraju ne uspije da postigne taj dogovor o ključnim izmjenama izbornog zakonodavstva, koliko to može realno da ugrozi plan zatvaranja pregovaračkih poglavlja do kraja naredne godine? Može li se desiti da Brisel jednostavno progleda kroz prste?

ĐUKANOVIĆ: To svakako može predstavljati ozbiljan izazov. Evropska unija ne posmatra proces pristupanja samo kroz formalno ispunjavanje tehničkih kriterijuma, već i kroz kvalitet demokratskih institucija i funkcionisanje političkog sistema. Zato se postavlja pitanje da li bi EU mogla da zanemari činjenicu da nijesu obezbijeđeni puni uslovi za održavanje fer i demokratskih izbora, ukoliko bi ostali segmenti pregovaračkog procesa napredovali.

Dosadašnja iskustva pokazuju da je Evropska unija u određenim situacijama znala da bude pragmatična kada postoji širi politički interes za proširenje. Međutim, dugoročno gledano, teško je zamisliti punu integraciju države koja nije riješila ključna pitanja izbornog integriteta i povjerenja u izborni proces. Upravo zbog toga ostaje otvoreno pitanje da li će se zatvaranje poglavlja zaista odvijati planiranom dinamikom ukoliko izostanu reforme koje su od suštinskog značaja za demokratiju.

Stalno se ističe kako je Crna Gora najdalje odmakla u procesu pristupanja EU. Ipak, sasvim se mogućim čini i scenario da mi ispunimo veliki dio tehničkih mjerila, a da zbog ovih neriješenih pitanja izbornog sistema i hronične političke polarizacije ipak ne zatvorimo sva poglavlja u tom predviđenom roku. Dijelite li tu bojazan?

ĐUKANOVIĆ: Potpuno ste u pravu, takav scenario je sasvim moguć. Iako je Crna Gora trenutno najdalje odmakla među državama kandidatima iz regiona, i dalje postoji veliki broj izazova koji mogu usporiti ili otežati završetak pregovora sa naše strane. Tu, prije svega, mislim na političke krize, institucionalne probleme, sporost u sprovođenju reformi i nedostatak političke volje u pojedinim oblastima.

Posebno su osjetljiva poglavlja 23 i 24, koja se odnose na vladavinu prava, pravosuđe i temeljna prava, ali i Poglavlje 27 koje se tiče životne sredine i klimatskih promjena, gdje su potrebni značajni institucionalni i finansijski kapaciteti. Zbog toga nije dovoljno formalno ispunjavati tehnička mjerila. Jednako je važno pokazati održive rezultate i političku posvećenost reformama. Ukoliko se postojeći problemi nastave, nije isključeno da planirani rokovi budu pomjereni.

Kada podvučemo crtu, što je zapravo danas veća opasnost za naš evropski put - sam nedostatak reformi ili očigledan nedostatak političke volje da se one sprovedu onog trenutka kada zadiru u interese partija, bilo na vlasti ili u opoziciji? Razmišljaju li politički akteri uopšte o posljedicama svojih postupaka po građane ove zemlje?

ĐUKANOVIĆ: Vidim to tako da su nedostatak reformi i nedostatak političke volje međusobno uzročno-posljedično povezani i teško ih je posmatrati odvojeno. Reforme izostaju upravo onda kada nema spremnosti političkih aktera da prihvate promjene koje mogu ograničiti njihov politički uticaj ili ugroziti njihove kratkoročne interese. Vjerujem da su politički akteri uglavnom svjesni posljedica svojih odluka po evropski put zemlje i po građane. Međutim, praksa pokazuje da su njihove političke kalkulacije često dominantno usmjerene ka očuvanju partijskih pozicija i ostvarivanju neposrednih političkih ciljeva.

Problem nastaje kada evropske reforme zahtijevaju kompromis, odricanje od dijela političke kontrole ili jačanje institucija na račun partijskog uticaja. Tada se evropska agenda često povlači pred uskim partijskim interesima, a cijenu takvog pristupa na kraju plaćaju građani, kroz sporiji razvoj države i usporavanje evropske integracije. 

Evropska podrška postoji, ali napredak ka članstvu zavisi od nas

Kako ocjenjujete poruke poslate sa nedavno održanog Samita Evropske unije i Zapadnog Balkana u Tivtu? U kojoj mjeri takvi međunarodni događaji mogu ubrzati naš put ka punopravnom članstvu?

ĐUKANOVIĆ: Samit EU - Zapadni Balkan predstavlja važan politički signal i potvrdu da je Crna Gora prepoznata kao relevantan partner u evropskim procesima. Posebno je značajno što su sa tog skupa poslate jasne poruke podrške evropskoj perspektivi regiona i potrebi jačanja stabilnosti, demokratije i bezbjednosti na evropskom kontinentu.

Međutim, ovakvi događaji, koliko god bili važni za međunarodni položaj države, ne mogu zamijeniti domaće reforme. Najvažniji dio posla i dalje ostaje na crnogorskim institucijama i političkim akterima. Evropska podrška postoji, ali napredak ka članstvu zavisi prvenstveno od naše sposobnosti da sprovodimo reforme, jačamo institucije i postižemo politički konsenzus o pitanjima koja su ključna za evropsku integraciju.