Politika

Ustavni odbor jednoglasno je utvrdio listu od devet kandidata za izbor jednog sudije Ustavnog suda.
Kako je kazala predsjedavajuća Odbora Jelena Božović na konkurs, raspisan 3. decembra ove godine, su se prijavili Nikola Mugo&scaron;a, Nata&scaron;a Bo&scaron;ković, Muhamed Đokaj, Milva Prelević, Jovan Kojičić, Nikola Golubović, Katarina Peković, Miodrag Pe&scaron;ić i Danilo Ćupić.
- Očekuje se da Odbor u najkraćem mogućem roku predloži Skup&scaron;tini izbor jednog sudije Ustavnog suda. Mi ćemo tu mogućnost ispo&scaron;tovati po&scaron;tujući Ustav i Poslovnik - poručila je Božović.
Jednoglasno je formirana i Komisija koja će utvrđivati da li su prijave kandidata podnijete u skladu sa javnim pozivom i da li su blagovremene i potpune.
Komisija ima tri člana, dva iz redova vlasti - Nikola Rovčanin (Demokrate) i Darko Dragović (Pokret Evropa sad) i jedan iz opozicije - Sonja Popović (Demokratska partija socijalista).

Devet kandidata za sudiju Ustavnog suda

USTAVNI ODBOR JEDNOGLASNO UTVRDIO LISTU

Specijalno državno tužila&scaron;tvo (SDT) ignori&scaron;e krivičnu prijavu koju je Centar za građansko obrazovanje (CGO) prije tri godine podnio protiv biv&scaron;e ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić, &scaron;to, kako su naveli iz te nevladine organizacije (NVO), ukazuje na selektivan pristup u postupanju.
&nbsp;Iz CGO su podsjetili da su krivičnu prijavu podnijeli zbog zloupotrebe službenog položaja kroz nezakonita razrje&scaron;enja direktora vaspitno-obrazovnih ustanova u 2021. godini.&nbsp;
&bdquo;CGO izražava zabrinutost zbog upornog ignorisanja ove prijave od strane SDT-a, &scaron;to ukazuje na selektivan pristup u postupanju, suprotan principima vladavine prava&rdquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Koordinator programa Ljudska prava Ivan Vukčević rekao je da je CGO krivičnu prijavu podnio 23. decembra 2022. godine, polazeći od činjenice da nezapamćen proces masovnih razrje&scaron;enja direktora javnih ustanova obrazovanja i vaspitanja zahtijeva hitno i prioritetno postupanje.&nbsp;
&bdquo;Postupci tada&scaron;nje ministarke jasno su ukazivali na namjeru da se smijene direktori javnih ustanova obrazovanja i vaspitanja samo zato &scaron;to ih je imenovala prethodna vlast, kako bi se pribavila korist reprezentima nove vlasti&ldquo;, naveo je Vukčević, prenosi agencija Mina.
Smjenama, kako je kazao Vukčević, nije prethodila pojedinačna procjena rada, &scaron;to je dovelo i do apsurdnih situacija u kojima su, zbog brzine izrade tipskih rje&scaron;enja, &nbsp;razrje&scaron;avane i osobe koje su preminule.
On je rekao da su brojni akteri, uključujući i CGO, javno upozoravali tada&scaron;nje rukovodstvo Ministarstva, na čelu sa Bratić, da će najavljeni proces biti nezakonit.&nbsp;
&bdquo;Tada&scaron;nji premijer Zdravko Krivokapić potvrdio je da je i on upozoravao na moguće negativne posljedice. To potvrđuje da su Bratić i njeni saradnici svjesno i organizovano zloupotrijebili službeni položaj, zbog čega snose direktnu odgovornost za nastalu &scaron;tetu&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Kako je naveo Vukčević, posljedice takvog postupanja ogledaјu se i u oko 150 tužbi nezakonito razrije&scaron;enih direktora kao o&scaron;tećenih osoba.&nbsp;
&bdquo;Prema podacima Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, do 1. oktobra ove godine, po pravosnažno okončanim postupcima isplaćeno je 453.041 eura&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.&nbsp;
Navodi se da će budžetska &scaron;teta nastaviti da raste, imajući u vidu sudsku praksu u korist direktora koji su razrje&scaron;avani po istom nezakonitom osnovu.&nbsp;
Na to se, kako je rekao Vukčević, nadovezuju i druge nezakonite smjene u sektoru obrazovanja i kulture tokom mandata Bratić.
&bdquo;Na svjesno odugovlačenje postupanja SDT-a ukazuje i to &scaron;to je inicijalno postupajuća tužiteljka zamijenjena nakon &scaron;to je Tužilački savjet, po inicijativi CGO, utvrdio da nije postupala blagovremeno&ldquo;, naveo je Vukčević.&nbsp;
On je rekao da je predmet dodijeljen drugom tužiocu &bdquo;koji nastavlja istu praksu, za razliku od znatno angažovanijeg postupanja u drugim predmetima&ldquo;.
Vukčević je ocijenio da ovaj slučaj spada u red najvažnijih postupaka koje je neophodno pratiti.&nbsp;
Riječ je, kako je kazao, o biv&scaron;oj visokoj državnoj funkcionerki, koja i danas zauzima važnu poziciju na Univerzitetu Crne Gore.&nbsp;
&bdquo;Dalje, o težini krivičnog djela svjedoči procijenjena &scaron;teta od skoro pola miliona sa tendencijom rasta&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.&nbsp;
Vukčević je rekao da su o ovom slučaju intenzivno izvje&scaron;tavali mediji, a pratile su ga i reakcije civilnog sektora, stručne i &scaron;ire javnosti.
&bdquo;Produžena neaktivnost SDT-a može ukazivati na postojanje za&scaron;tićenog statusa određenih lica i struktura, naročito u poređenju sa predmetima znatno manje finansijske &scaron;tete, u kojima je SDT reagovalo znatno brže&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Navodi se da ostaje nejasno po kojim kriterijumima SDT određuje prioritete i dinamiku postupanja, jer je očigledno da ovakav pristup ne &scaron;titi javni interes.&nbsp;
Kako je kazao Vukčević, dugotrajno odsustvo reakcije produbljuje utisak da odgovornost zavisi od političkog konteksta, a ne od pravnih standarda, &scaron;to je pokazatelj sistemske slabosti institucija.
On je podsjetio da je Za&scaron;titnica imovinsko-pravnih interesa podnijela prvu regresnu tužbu kojom država potražuje naknadu &scaron;tete zbog nezakonitih razrje&scaron;enja 30 biv&scaron;ih direktora.&nbsp;
&bdquo;Postupak pred Osnovnim sudom je okončan prvostepenom presudom kojom je odbijen zahtjev da se Bratić obaveže na isplatu 15.281 eura, na ime tro&scaron;kova države u parničnim postupcima. Ovakva odluka dodatno učvr&scaron;ćuje percepciju nedodirljivosti ove biv&scaron;e ministarke&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
U CGO, kako je naveo Vukčević, smatraju da se samo dosljednim i neselektivnim postupanjem može obezbijediti efikasan rad tužila&scaron;tva kao nezavisnog organa i oslonca vladavine prava.&nbsp;
&bdquo;Posebno brine činjenica da SDT ne postupa djelotvorno ni u drugom predmetu u kojem se dovodi u pitanje odgovornost Bratić, a koji se odnosi na dvostruko negativno mi&scaron;ljenje Državne revizorske institucije o nezakonitom tro&scaron;enju milionskih iznosa, na &scaron;ta je CGO ranije ukazivao&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Vukčević &nbsp;je kazao da, za državu na ubrzanom putu ka Evropskoj uniji (EU), takva praksa upozorava na duboko ukorijenjene probleme u ključnim poglavljima 23 i 24, od čijeg zatvaranja zavisi zavr&scaron;etak pregovora.&nbsp;
Prema njegovim riječima, EU očekuje nezavisno i kredibilno pravosuđe koje garantuje zakonitost, neselektivnost, pravdu i odgovornost.&nbsp;
&bdquo;CGO očekuje da se SDT konačno profesionalno i odgovorno posveti ovom slučaju, jer je riječ o pitanju od javnog interesa koje direktno utiče na povjerenje građanstva u institucije, ali i dalju ocjenu njihovog rada u procesu pregovora sa EU&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Vukčević je poručio da će CGO sažetak slučaja predstaviti i relevantnoj međunarodnoj javnosti koja prati stanje vladavine prava u Crnoj Gori.

Vukčević: SDT tri godine ignoriše krivičnu prijavu protiv Bratić

"ŠTO UKAZUJE NA SELEKTIVAN PRISTUP U POSTUPANJU, SUPROTAN PRINCIPIMA VLADAVINE PRAVA”

Vlada je ukinula uredbu o privremenoj obustavi bezviznog režima za državljane Turske, s tim da im se, kao prevencija nelegalnih migracija, dozvoljeni boravak sa 90 smanjuje na 30 dana.
Iz Vlade je saop&scaron;teno da je ta odluka donijeta bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljene saglasnosti većine članova Vlade.
&bdquo;Vlada je donijela Uredbu o izmjeni Uredbe o viznom režimu kojom se ukida privremena obustava bezviznog režima za državljane Turske, s tim da se dozvoljeni boravak sa 90 dana smanjuje na 30 kao mjera preveniranja nelegalnih migracija, a u cilju usagla&scaron;avanja sa viznom politikom Evropske unije (EU)&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.&nbsp;
U materijalu koji je danas razmatrala Vlada navodi se da je unaprijeđena saradnja sa turskim vlastima, uz sprovođenje pojačanih bezbjednosnih i migracionih provjera.&nbsp;
Iz Vlade su objasnili da je odlukom predviđeno smanjenje dozvoljenog boravka sa 90 na 30 dana, uz napomenu da se u slučaju procjene bezbjednosnih rizika, vizni režim može ponovo vratiti.
Kako je nagla&scaron;eno u materijalu, restriktivnija vizna i migraciona politika se primjenjuje sa ciljem prevencije nelegalnih migracija i jačanja kontrole ulaska i boravka stranih državljana. &nbsp;
&bdquo;Članovi Vlade konstatovali su da su Ministarstvo unutra&scaron;njih poslova i Uprava policije sproveli sve aktivnosti predviđene zaključcima Vijeća za nacionalnu bezbjednost koji se tiču nelegalnih migracija&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju, prenosi Mina business.
Dodaje se da dana&scaron;nja odluka predstavlja dio &scaron;ireg paketa mjera usklađivanja vizne politike sa EU, a koji obuhvata i prilagođavanje vizne politike u odnosu na treće države, u ovom slučaju Azerbejdžan, koji će biti usklađen do 15. januara.
&bdquo;U cilju ispunjavanja obaveza prema članstvu u EU Vlada Crne Gore će u narednom periodu nastaviti sa aktivnostima na punom usklađivanju za viznom politikom EU&ldquo;, poručuje se u saop&scaron;tenju.

Odluka Vlade: Ukinuta obustava bezviznog režima za državljane Turske

SKRAĆENO VRIJEME BORAVKA

Predsjednik države Jakov Milatović uputio je Skup&scaron;tini prijedlog za raspisivanje referenduma o uvođenju otvorenih lista u izborno zakonodavstvo, saop&scaron;teno je iz Kabineta Predsjednika države.
"Nakon brojnih radnih sastanaka sa vama &scaron;irom Crne Gore, odlučio sam da Skup&scaron;tini uputim prijedlog za raspisivanje referenduma o uvođenju otvorenih lista u na&scaron;e izborno zakonodavstvo. Otvorene liste donose veliku neophodnu promjenu. Na sljedećim izborima konačno želimo da vratimo na&scaron;e ustavno pravo da biramo ljude imenom i prezimenom, umjesto da zaokružujemo samo nazive partija ili koalicija", smatra Milatović.
Skup&scaron;tinska Radna grupa za izbornu reformu, poslije referenduma, vi&scaron;e neće imati izgovore za nastavak odugovlačenja, a protivnici otvorenih lista unutar partija suočiće se s jasnom odlukom građana, ocijenio je Milatović.&nbsp;
"Da na glasačkom listiću, uz zaokruživanje naziva liste, želim da imamo pravo da glasamo za ljude koje znamo i kojima vjerujemo. Glasaćemo za ljude koji su zaslužili na&scaron;e povjerenje", poruka je Milatovića.
Referendum, kako je istakao, je jedini način da se osigura sprovođenje volje, te&nbsp; nametne obaveza poslanicima da rade u interesu građana, "a ne za &scaron;efove svojih partija i svoje stranke".&nbsp;
"Zahtjev za raspisivanje referenduma i va&scaron;a odluka da uvedemo otvorene liste je radna akcija za demokratiju i demokratski razvoj, za po&scaron;tenje i po&scaron;tenu Crnu Goru. Za ljude u koje vjerujemo", zaključio je Milatović.&nbsp;

Milatović predložio referendum o otvorenim listama

"ŽELIM DA IMAMO PRAVO DA GLASAMO ZA LJUDE KOJE ZNAMO I KOJIMA VJERUJEMO"

Premijer Milojko Spajić poručio je da očekuje da parlament do kraja godine izabere najmanje jednog sudiju Ustavnog suda.
Spajić je, kako je saop&scaron;teno iz njegovog Kabineta, to rekao na konsultacijama sa predstavnicima parlamentarnih partija povodom izbora sudija Ustavnog suda.
Sa konsultacija je poručeno da je zavr&scaron;etak pregovaračkog procesa Crne Gore sa Evropskom unijom (EU) nacionalni interes i da stvaranje preduslova za punu vladavinu prava, uključujući izbor sudija tog suda, treba da bude rezultat konsenzusa vlasti i opozicija.
Predsjednica Ustavnog odbora Jelena Božović kazala je da je za sjutra zakazana sjednica tog skup&scaron;tinskog tijela na kojoj će biti konstatovan broj pristiglih prijava za kandidata Ustavnog suda, nakon čega slijedi procedura izbora.
Predstavnici parlamentarnih stranaka su, kako se navodi, ocijenili pozitivnim to &scaron;to je Spajić otvorio konsultacije oko važnih pitanja koja se tiču evropskog puta Crne Gore.
&bdquo;Saglasili su se da je integracija države u EU nacionalni interes i da će svi u tom smislu dati doprinos, kako kada je u pitanju kompletiranje Ustavnog suda, tako i u odnosu na zakonska rje&scaron;enja i usklađivanje sa zakonodavstvom EU&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju, prenosi agencija Mina.
U konsultacijama su učestvovali predstavnici Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić, Demokratske partije socijalista Danijel Živković, Nove srpske demokratije Jelena Božović, Demokratske Crne Gore Nikola Rovčanin i Bo&scaron;njačke stranke Mirsad Nurković.
Na konsultacijama su bili i predstavnici Socijalističke narodne partije Bogdan Božović i Krsto Rađenović, Socijaldemokrata Boris Mugo&scaron;a, Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović i Albanskog foruma Artan Čobi.

Spajić: Očekujem izbor najmanje jednog sudije Ustavnog suda do kraja godine

KONSULTACIJE SA PREDSTAVNIIMA VLASTI I OPOZICIJE

&nbsp;Do rje&scaron;enja u vezi sa izgradnjom postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda u Botunu može se doći samo dijalogom, poručio je predsjednik države Jakov Milatović.
"Predstavnici mje&scaron;tana izrazili su zabrinutost &scaron;to se, i nakon jasno iskazane volje građana Zete na referendumu, i dalje insistira na realizaciji projekta na istoj lokaciji, uz podsjećanje na ranija javna obećanja svih predstavnika aktuelne vlasti", napisao je Milatović u objavi na mreži X, nakon &scaron;to je večeras razgovarao sa predstavnicima mje&scaron;tana Botuna.
Istovremeno je Podgorici, kako je istakao,potrebno savremeno rje&scaron;enje za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda.
"Moja obaveza i odgovornost kao predsjednika je da saslu&scaron;am sve strane i doprinesem iznalaženju rje&scaron;enja, do kojeg se može doći jedino dijalogom", naveo je Milatović.
Pozvao j Vladu Crne Gore, Glavni grad Podgoricu, Op&scaron;tinu Zeta, predstavnike mje&scaron;tana Botuna, Delegaciju Evropske unije i predstavnike međunarodnih partnera ključnih za realizaciju tog projekta da se sastanu u srijedu u 15 sati u zgradi Predsjednika, kako bi do&scaron;li do prihvatljivog rje&scaron;enja.
"Posebno nagla&scaron;avam, očuvanje mira i bezbjednost građana su apsolutni prioritet", zaključio je Milatović.

Milatović razgovarao sa mještanima Botuna, poziva sve strane na razgovor

"OČUVANJE MIRA I BEZBJEDNOST GRAĐANA SU APSOLUTNI PRIORITET"

Planirani projekat izgradnje postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda u Botunu prerastao je iz infrastrukturnog i ekolo&scaron;kog pitanja u političku krizu, a institucije nijesu blagovremeno reagovale na dezinformacije i manipulativne narative, navodi se u novoj analizi Digitalnog forenzičkog centra (DFC).
Iz DFC-a su, u analizi &bdquo;Botun: Između činjenica i manipulacije&ldquo;, naveli da je u odsustvu pravovremenih i jasnih informacija o tehnologiji, procedurama procjene uticaja na životnu sredinu i fazama odlučivanja, javni prostor ostao otvoren za spekulacije i političku instrumentalizaciju. 
&bdquo;Takav vakuum predstavlja plodno tlo za &scaron;irenje dezinformacija, jer strah i neizvjesnost postaju dominantni okvir kroz koji građani interpretiraju projekat&ldquo;, kaže se u analizi, prenosi agencija Mina.
Ističe se da se narativ formira ad hoc, kroz političke sukobe i medijski senzacionalizam, &scaron;to vodi do erozije dru&scaron;tvenog povjerenja u državne institucije i proces EU integracija.
U analizi DFC-a se navodi da dostupna istraživanja dosljedno pokazuju nizak stepen povjerenja građana u državne institucije, &scaron;to potvrđuje da je riječ o dugogodi&scaron;njem problemu koji je prisutan kroz različite istraživačke cikluse. 
&bdquo;Posljedično, građani često traže alternative za interpretaciju politike putem dru&scaron;tvenih mreža i neformalnih medija&ldquo;, kaže se u analizi.
Dodaje se da to potvrđuju posljednji podaci Eurobarometra iz septembra, koji su pokazali prvi veći pad povjerenja u Evropsku uniju (EU) od kada se mjeri ta kategorija. 
&bdquo;Povjerenje građana Crne Gore u EU opalo je u periodu od &scaron;est mjeseci za čak 14 odsto (sa 83 na 69 odsto), prema rezultatima istraživanja sprovedenog za potrebe Evropske komisije&ldquo;, nagla&scaron;eno je u analizi.
Navodi se da su u slučaju Botun od samog početka kreirani narativi da EU i njeni predstavnici direktno nameću odluke i da domaće institucije ne rade u interesu građana. 
Iz DFC-a su istakli da su takve narative aktivno plasirali lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević i portali Borba, Alo onlajn i IN4S.
U analizi se navodi da je Knežević ambasadora EU u Podgorici Johana Satlera označio kao istinskog donosioca odluka u državi, oslanjajući se na ustaljeni anti-EU narativ koji EU prikazuje kao prijetnju nacionalnom suverenitetu. 
&bdquo;Pozivanjem na Evropsko javno tužilastvo (EPPO/K&ouml;vesi), Knežević preusmjerava fokus javnosti na polarizujuće teme, čime se narativ projektuje kao sukob građana protiv spolja&scaron;njeg uticaja&ldquo;, kaže se u analizi. 
Dodaje se da senzacionalistički medijski naslovi &bdquo;Knežević raskrinkao planove&ldquo; ili &bdquo;Kriminalni akt u Gornjoj Zeti&ldquo; samo pojačavaju emotivnu reakciju, &scaron;to je na terenu rezultiralo mobilizacijom lokalnih protesta. 
&bdquo;Diskurs koji se oko izgradnje postrojenja formirao u dijelu medija i javnih nastupa pojedinih političkih aktera pokazuje obrazac koji prevazilazi legitimnu zabrinutost građana&ldquo;, rekli su iz DFC-a.
Oni su naglasili da je dominantni konstrukt da postrojenje za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda nije javni projekat, već sredstvo svjesnog ugrožavanja zdravlja građana, iza kojeg stoje skrivene političko-ekonomske sprege. 
Kako su naveli iz DFC-a, tendenciozni medijski sadržaji o raskrinkavanju pozadine, tajnim planovima i novom Černobilju, nemaju funkciju informisanja, već emocionalnog projiciranja. 
&bdquo;Pojam Černobilj, li&scaron;en svake tehničke ili regulatorne veze sa kolektorom, služi kao simbol apsolutne katastrofe. Time se racionalna rasprava o standardima i nadzoru zamjenjuje strahom i osjećajem ugroženosti&ldquo;, navodi se u analizi. 
Ističe se da se, paralelno s tim, projekat personalizuje imenovanjem pojedinih političkih i poslovnih aktera, čime se javna politika svodi na moralizovani sukob krivaca i žrtava. 
Navodi se da je dalja eskalacija diskursa vidljiva banalizovanjem analogija koje kompleksan infrastrukturni problem svode na lični konflikt i prizemni humor. 
&bdquo;Takve poruke ne traže razja&scaron;njenje već proizvode jasnu podjelu na nas koji smo ugroženi i prevareni, i njih koji nameću rje&scaron;enja bez legitimiteta. Pitanje lokacije i javnog interesa gubi se iza takve simbolike&ldquo;, dodaje se u analizi.
Iz DFC-a su kazali da se najradikalniji sloj narativa pojavljuje u formulacijama - ekolo&scaron;ki genocid, dozvola za ubistvo građana, kriminalni akt i visoka korupcija. 
Kako su naveli, upotreba međunarodno-pravnih i krivično-pravnih pojmova u kontekstu infrastrukturnog projekta nema činjenično utemeljenje. 
&bdquo;Ako je projekat genocidan, onda nema prostora za dijalog, ostaje samo otpor. Takav kontekst unaprijed kriminalizuje sve aktere uključene u proces i legitimi&scaron;e vaninstitucionalni pritisak kao jedini prihvatljiv odgovor&ldquo;, dodali su iz DFC-a.
Oni su naglasili da je posebno značajno &scaron;to se najteže optužbe i najdramatičnije formulacije snažno amplifikuju kroz tabloide van Crne Gore, čime se lokalni slučaj uklapa u &scaron;iri obrazac delegitimizacije domaćih institucija. 
Iz DFC-a su kazali da određeni portali &bdquo;neobjektivno, neprofesionalno i kontinuirano koriste vrijednosno obojene pojmove poput dostojanstva, slobode i otpora kako bi jednu stranu predstavili kao moralno superiornu, a svako neslaganje kao napad na osnovne vrijednosti zajednice&ldquo;. 
Kako su kazali, retorička pitanja, navodnici i vizuelno snažne metafore skrivanja služe da se insinuacija predstavi kao činjenica, a sumnja kao dokaz. 
Iz DFC-a su rekli da predstavljeni razvoj događaja ide u korist &scaron;ireg narativa prema kome Crna Gora nije spremna za Evropu, njene institucije su su&scaron;tinski nelegitimne, dok su evropski standardi samo paravan za skrivene interese. 
&bdquo;Takav ishod odgovara i spoljnim akterima kojima pogoduje status quo ili potpuno zaustavljanje evropskih integracija Crne Gore. Usporavanje tog puta smanjuje pritisak na sprovođenje reformi i ostavlja prostor za očuvanje alternativnih političkih i bezbjednosnih uticaja&ldquo;, kazali su iz DFC-a. 
Oni su dodali da politički centri moći u regionu, a posredno i &scaron;ire, imaju strate&scaron;ki interes da proces konvergencije ka EU bude spor. 
Iz DFC-a su istakli da se dodatni sloj legitimizacije tog narativa postiže uključivanjem javnih ličnosti iz Srbije, navodeći da je primjer za to javni nastup biv&scaron;eg poslanika Narodne skup&scaron;tine Srbije Lazara Ristovskog, čiji komentari u vezi sa Botunom izlaze iz okvira građanske solidarnosti i ulaze u zonu političkog mije&scaron;anja.
&bdquo;Takve poruke, posebno kada dolaze spolja, pojačavaju nepovjerenje unutar Crne Gore&ldquo;, upozorili su iz DFC-a.
U analizi se navodi da je slučaj Botun pokazao da strate&scaron;ka komunikacija mora biti sastavni dio javne politike, za pravovremeno, jasno i dosljedno tumačenje odluka rizika i procedura. 
&bdquo;Nameće se utisak da problem nije bio u samoj odluci o izgradnji postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda koliko u načinu na koji su nadležne institucije komunicirale sa građanima, odnosno, u onome &scaron;to nijesu iskomunicirale/uradile&ldquo;, kaže se u analizi.
Dodaje se da građanima Botuna i &scaron;iroj javnosti nijesu blagovremeno obja&scaron;njeni ciljevi projekta, razlozi za izbor lokacije, kao ni dugoročne koristi po zdravlje i životnu sredinu. 
Navodi se da su, umjesto kontinuiranog dijaloga, institucije reagovale tek nakon eskalacije nezadovoljstva, &scaron;to je proizvelo utisak da se odluke donose iza zatvorenih vrata. 
&bdquo;I naknadna izjava radonačelnika Podgorice Sa&scaron;e Mujovića da je bilo propusta u komunikaciji je potvrda da strate&scaron;ki pristup nije postojao od početka, već se improvizovalo pod pritiskom&ldquo;, dodaje se u analizi.
Kako se ističe, poseban problem predstavljao je izostanak javno dostupnog i transparentnog vremenskog okvira projekta. 
&bdquo;Građanima nijesu prezentirane faze planiranja, procjene uticaja na životnu sredinu, javne rasprave, rokovi za početak i zavr&scaron;etak radova, kao ni uloge pojedinih institucija u tom procesu. Umjesto toga, informacije su saop&scaron;tavane parcijalno, kroz pojedinačne izjave u medijima, često kontradiktorne ili vremenski neusagla&scaron;ene&ldquo;, pi&scaron;e u analizi DFC-a.
Navodi se da je takva neizvjesnost podsticala sumnju i osjećaj da se ne&scaron;to krije, iako za to nijesu postojali jasni dokazi. 
Iz DFC-a su istakli da je jedan od najozbiljnijih institucionalnih propusta bio izostanak prevoda tehničkih i stručnih informacija na jezik razumljiv građanima. 
&bdquo;Elaborati o uticaju na životnu sredinu, opisi tehnologije i procedure kontrole rizika ostali su zarobljeni u birokratskom i stručnom jezičkom obrascu. Građanima nije obja&scaron;njeno jednostavnim i konkretnim primjerima kako postrojenje funkcioni&scaron;e, koje tehnologije se koriste, koje su realne opasnosti, a koje mitovi&ldquo;, naveli su iz DFC-a.
Oni su kazali da su u takvom ambijentu, asocijacije na Černobilj ili ekolo&scaron;ki genocid bile prijemčivije javnosti, jer institucije nijesu ponudile razumljivu alternativu. 
Iz DFC-a su naglasili da nije postojao centralni izvor informacija, nego su one bile rasute između saop&scaron;tenja različitih institucija, izjava političara i medijskih objava, pa su zato građani bili usmjereni na informacije putem dru&scaron;tvenih mreža i portala sa izraženim političkim agendama, &scaron;to umnogome otežava razdvajanje činjenica od interpretacija. 
&bdquo;Čak je i objavljivanje ključnih dokumenata i ugovora do&scaron;lo kasno i vi&scaron;e djeluje kao reakcija na pritisak nego unaprijed planirana transparentnost&ldquo;, kazali su iz DFC-a.
Oni su dodali da, pored svega toga, institucije nijesu blagovremeno reagovale na dezinformacije i manipulativne narative. 
&bdquo;Tvrdnje o ugroženosti zdravlja, kriminalnim radnjama i spolja&scaron;njem nametanju odluka &scaron;irile su se danima, pa i sedmicama, prije nego &scaron;to su demantovane. Kada su reakcije konačno stigle, bile su zaka&scaron;njele i često defanzivne, &scaron;to je dovelo u pitanje njihov kredibilitet&ldquo;, naglasili su iz DFC-a. 
Oni su dodali da su u nekim slučajevima čak i međunarodni akteri morali da demantuju netačne navode, &scaron;to svjedoči da domaće institucije nijesu preuzele punu odgovornost za za&scaron;titu javnog prostora od dezinformacija. 
U analizi je ocijenjeno i da nedostatak pravovremenog angažovanja Vlade u komunikaciji sa građanima povećava njihovo nepovjerenje prema domaćim institucijama. 
&bdquo;To takođe slabi evropski narativ, stvarajući utisak da su evropski standardi samo izgovor za netransparentne odluke. U tom smislu Botun nije izolovani incident ili izuzetak već upozorenje da bez jasne, otvorene i odgovorne institucionalne komunikacije svaki javni projekat može postati plodno tlo za radikalizaciju, dezinformacije i gubitak povjerenja u demokratske procese&ldquo;, navodi se u analizi.
Dodaje se da slučaj izgradnje kolektora u Botunu jasno ukazuje na potrebu jačanja strate&scaron;ke komunikacije unutar državne uprave osnivanjem posebnog odjeljenja za strate&scaron;ku komunikaciju po uzoru na države članice EU. 
U analizi je poručeno da je cilj za&scaron;tititi građane od manipulacija i istovremeno ojačati otpornost procesa evropskih integracija koji je već izložen dezinformacijama. 
Navodi se da je očekivano da će pritisci rasti kako se Crna Gora bude približavala punopravnom članstvu u EU. 
Zato je, kako su kazali iz DFC-a, neophodno preduzeti hitne korake ka osnaživanju povjerenja građana u institucije.
"Time obezbjeđujemo usagla&scaron;ene poruke prema javnosti i stvaramo održivu podr&scaron;ku, kao i veću dru&scaron;tvenu prihvaćenost javnih projekata. U suprotnom, postoji stvarna prijetnja demokratskoj stabilnosti i evropskoj perspektivi Crne Gore&ldquo;, zaključuje se u analizi.

DFC: Projekat izgradnje postrojenja u Botunu prerastao iz ekološkog pitanja u političku krizu

"INSTITUCIJE NIJESU BLAGOVREMENO REAGOVALE NA DEZINFORMACIJE I MANIPULATIVNE NARATIVE"

Na konsultacijama kod premijera Milojka Spajića nije bilo govora o konkretnim imenima, kazao je predsjednik DPS-a Danijel Živković.&nbsp;
Predsjednik Vlade Milojko Spajić, podsjetimo, pozvao je predstavnike svih parlamentarnih stranaka na konsultacije u vezi sa izborom sudija Ustavnog suda.
U dopisu Kabineta predsjednika Vlade se navodi da je &bdquo;izbor sudija Ustavnog suda jedna od najvažnijih obaveza u sklopu utvrđene dinamike ispunjavanja obaveza na putu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji&rdquo;.&nbsp;
Živković kaže da su danas dobili informacije da bi do sjutra trebalo da pristignu sve prijave i da ima vi&scaron;e predloženih kandidata.&nbsp;
- Razgovarali smo o tome da treba napraviti &scaron;iri politički konsenzus. Primijetio sam da postoji i kod svi predstavnika političkih subjekata dobra volja da se razgovara na ovu temu. Nije bilo govora o konkretnim imenima - kazao je Živković.&nbsp;

Živković nakon konsultacija kod Spajića: Nije bilo govora o konkretnim imenima

"DOBILI SMO INFORMACIJE DA BI DO SJUTRA TREBALO DA PRISTIGNU SVE PRIJAVE"

Klub poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) predaće danas u skup&scaron;tinsku proceduru Predlog zakona o upotrebi znakovnog jezika, najavio je poslanik te stranke Elvir Zvrko.
On je, na konferenciji za novinare, kazao da je Crna Gora jedina zemlja u regionu koja jo&scaron; nema zakon kojim se garantuje pravo na znakovni jezik.
&ldquo;U Crnoj Gori ima vi&scaron;e od 16 hiljada građana sa o&scaron;tećenjem sluha, od kojih vi&scaron;e od hiljadu koristi znakovni jezik kao glavni i jedini način komunikacije. Međutim, svakodnevno se suočavaju sa brojnim barijerama i institucionalnom nevidljivo&scaron;ću&rdquo;, rekao je Zvrko.
Prema njegovim riječima, država je već predugo nijema prema njihovim potrebama.
Zvrko je podsjetio da je Vlada usvojila Strategiju za za&scaron;titu osoba sa invaliditetom od diskriminacije i promociju jednakosti od 2022. do 2027. godine,
&ldquo;Međutim, po pitanju znakovnog jezika od 2022. nije ni&scaron;ta urađeno&rdquo;, naveo je Zvrko, navodeći da Crnu Goru dodatno na ovom polju obavezuje strategija Evropske unije (EU) za prava osoba sa invaliditetom za period od 2021. do 2030.
On je rekao da na izradi zakona o znakovnom jeziku rade određeni period, dodajući da su tom problemu pri&scaron;li vrlo sistematično.
&ldquo;Najprije je urađen stručna analiza kroz Istraživački centar Skup&scaron;tine, kako bi se uradila komparativna analiza sličnih zakonskih rje&scaron;enja u regionu i EU i prepoznali važni međunarodni standardi&rdquo;, naveo je Zvrko.
On je kazao da su nakon toga uključili Savez gluvih i nagluvih Crne Gore i uvažili njihove sugestije, posebno u dijeludefinicije tumača, licenciranja i uloge Saveza u polaganju ispita.
Zvrko je rekao da ih je Savez prije nekoliko dana obavijestio da Vlada planira da formira radnu grupu u cilju izrade zakona o znakovnom jeziku i da će Savez dalji rad nastaviti u okviru te radne grupe.
Tu odluku, kako je naveo, po&scaron;tuju i razumiju kao njihov izbor da procijene koji je institucionalni okvir najprimjereniji njihovom daljem angažmanu.
&ldquo;Međutim, nas kao poslanike obavezuje da radimo na unapređenju položaja najranjivijih grupa u na&scaron;em dru&scaron;tvu, upravo zato smatramo da imamo odgovornost da, paralelno sa razgovorima Saveza i Vlade, otvorimo prostor za nadogradnju zakonskog teksta u Skup&scaron;tini&rdquo;, kazao je Zvrko.
On je rekao da nude Vladi, Savezu, stručnoj javnosti i poslanicima zakonski tekst koji treba da posluži kao platforma za njihov dalji rad, kako bi u narednim fazama svi mogli da doprinesu unapređenju teksta i kvalitetnijem rje&scaron;enju.
&ldquo;Zakon koji predajemo predviđa priznavanje znakovnog jezika kao jezika u službenoj upotrebi, standarde i način polaganja ispita za poznavanje znakovnog jezika i licenciranje tumača, obavezu dostupnosti tumača pred organima vlasti u zdravstvu, obrazovanju, pravosuđu i medijima&rdquo;, naveo je Zvrko.
Kako je rekao, zakon predviđa finansiranje iz budžeta države i lokalnih samouprava, kao i sankcije za onemogućavanje pristupa komunikaciji i nepo&scaron;tovanje zakonskih odredbi.
&ldquo;Država mora da vidi i čuje svoje najranjivije, na&scaron; cilj je inkluzija, ravnopravnost i dostojanstvo, ne tražimo političke poene, nudimo pravnu sigurnost i jednaka prava za gluve i nagluve osobe&rdquo;, istakao je Zvrko.
On je kazao da zato predaju zakon u proceduru, i pozvao je sve zainteresovane da se uključe u unapređenje predloženog teksta.

Zvrko: DPS će predlažiti usvajanje zakona o znakovnom jeziku

“U CRNOJ GORI IMA VIŠE OD 16 HILJADA GRAĐANA SA OŠTEĆENJEM SLUHA"

Konsultacije premijera Milojka Spajića i predstavnika parlamentarnih stranaka u vezi sa izborom sudija Ustavnog suda biće održane danas.
Spajić je u subotu pozvao predstavnike parlamentarnih stranaka na konsultacije.
&bdquo;Izbor sudija Ustavnog suda jedna je od najvažnijih obaveza u sklopu utvrđene dinamike ispunjavanja obaveza na putu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji&rdquo;, navodi se u dopisu Kabineta predsjednika Vlade, prenosi agencija Mina.
Konsultacije će biti održane u 11 sati u zgradi Vlade.

Danas konsultacije Spajica i parlamentarnih stranaka o izboru sudija Ustavnog suda

U ZGRADI VLADE

Nijesam rekao da ću podnijeti ostavku, kazao je gradonačelnik Podgorice Sa&scaron;a Mujović. On je to poručio tokom polemike sa odbornikom Demokratske partije socijalista Stefanom Ćulafićem, na dana&scaron;njoj sjednici Skup&scaron;tine Glavnog grada Podgorica.
"Od Vas očekujem da povodom pitanja moje ostavke budete korektni i da me korektno citirate. Nigdje nijesam rekao da ću podnijeti ostavku. Ja sam rekao da sebe ne vidim na poziciji gradonačelnika, ako budžet za 2026. bude desetkovan. Ne vezujte to za 31. decembar. Može li se potencijalno desiti produžetak roka Evropske unije za dva - tri mjeseca", upitao je on, aludirajući na sredstva obezbijeđena od međunarodnih donatora za projekat postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda.
Prijedlogom budžeta predviđeno je oko 17 miliona eura za gradnju pomenutog postrojenja.
Budžet će podržati i DNP i PZPG
Podsjetimo, ranije tokom dana iz Demokratske narodne partije saop&scaron;teno je kako će podržati Prijedlog budžeta za 2026.&nbsp;
Nakon &scaron;to su odbornici Pokreta za Podgoricu napustili salu, zamjenica gradonačelnika Nađa Ljiljanić, koja dolazi iz njihovih redova, rekla je kako će oni glasati za budžet za sljedeću godinu.
Međutim, Ljiljanić je kazala i da odbornici PZPG neće podržati DUP "Gorica C". &nbsp;

Mujović: Nijesam rekao da ću podnijeti ostavku, nego da sebe ne vidim na mjestu gradonačelnika, ako budžet bude desetkovan