Politika

Planirani projekat izgradnje postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda u Botunu prerastao je iz infrastrukturnog i ekolo&scaron;kog pitanja u političku krizu, a institucije nijesu blagovremeno reagovale na dezinformacije i manipulativne narative, navodi se u novoj analizi Digitalnog forenzičkog centra (DFC).
Iz DFC-a su, u analizi &bdquo;Botun: Između činjenica i manipulacije&ldquo;, naveli da je u odsustvu pravovremenih i jasnih informacija o tehnologiji, procedurama procjene uticaja na životnu sredinu i fazama odlučivanja, javni prostor ostao otvoren za spekulacije i političku instrumentalizaciju. 
&bdquo;Takav vakuum predstavlja plodno tlo za &scaron;irenje dezinformacija, jer strah i neizvjesnost postaju dominantni okvir kroz koji građani interpretiraju projekat&ldquo;, kaže se u analizi, prenosi agencija Mina.
Ističe se da se narativ formira ad hoc, kroz političke sukobe i medijski senzacionalizam, &scaron;to vodi do erozije dru&scaron;tvenog povjerenja u državne institucije i proces EU integracija.
U analizi DFC-a se navodi da dostupna istraživanja dosljedno pokazuju nizak stepen povjerenja građana u državne institucije, &scaron;to potvrđuje da je riječ o dugogodi&scaron;njem problemu koji je prisutan kroz različite istraživačke cikluse. 
&bdquo;Posljedično, građani često traže alternative za interpretaciju politike putem dru&scaron;tvenih mreža i neformalnih medija&ldquo;, kaže se u analizi.
Dodaje se da to potvrđuju posljednji podaci Eurobarometra iz septembra, koji su pokazali prvi veći pad povjerenja u Evropsku uniju (EU) od kada se mjeri ta kategorija. 
&bdquo;Povjerenje građana Crne Gore u EU opalo je u periodu od &scaron;est mjeseci za čak 14 odsto (sa 83 na 69 odsto), prema rezultatima istraživanja sprovedenog za potrebe Evropske komisije&ldquo;, nagla&scaron;eno je u analizi.
Navodi se da su u slučaju Botun od samog početka kreirani narativi da EU i njeni predstavnici direktno nameću odluke i da domaće institucije ne rade u interesu građana. 
Iz DFC-a su istakli da su takve narative aktivno plasirali lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević i portali Borba, Alo onlajn i IN4S.
U analizi se navodi da je Knežević ambasadora EU u Podgorici Johana Satlera označio kao istinskog donosioca odluka u državi, oslanjajući se na ustaljeni anti-EU narativ koji EU prikazuje kao prijetnju nacionalnom suverenitetu. 
&bdquo;Pozivanjem na Evropsko javno tužilastvo (EPPO/K&ouml;vesi), Knežević preusmjerava fokus javnosti na polarizujuće teme, čime se narativ projektuje kao sukob građana protiv spolja&scaron;njeg uticaja&ldquo;, kaže se u analizi. 
Dodaje se da senzacionalistički medijski naslovi &bdquo;Knežević raskrinkao planove&ldquo; ili &bdquo;Kriminalni akt u Gornjoj Zeti&ldquo; samo pojačavaju emotivnu reakciju, &scaron;to je na terenu rezultiralo mobilizacijom lokalnih protesta. 
&bdquo;Diskurs koji se oko izgradnje postrojenja formirao u dijelu medija i javnih nastupa pojedinih političkih aktera pokazuje obrazac koji prevazilazi legitimnu zabrinutost građana&ldquo;, rekli su iz DFC-a.
Oni su naglasili da je dominantni konstrukt da postrojenje za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda nije javni projekat, već sredstvo svjesnog ugrožavanja zdravlja građana, iza kojeg stoje skrivene političko-ekonomske sprege. 
Kako su naveli iz DFC-a, tendenciozni medijski sadržaji o raskrinkavanju pozadine, tajnim planovima i novom Černobilju, nemaju funkciju informisanja, već emocionalnog projiciranja. 
&bdquo;Pojam Černobilj, li&scaron;en svake tehničke ili regulatorne veze sa kolektorom, služi kao simbol apsolutne katastrofe. Time se racionalna rasprava o standardima i nadzoru zamjenjuje strahom i osjećajem ugroženosti&ldquo;, navodi se u analizi. 
Ističe se da se, paralelno s tim, projekat personalizuje imenovanjem pojedinih političkih i poslovnih aktera, čime se javna politika svodi na moralizovani sukob krivaca i žrtava. 
Navodi se da je dalja eskalacija diskursa vidljiva banalizovanjem analogija koje kompleksan infrastrukturni problem svode na lični konflikt i prizemni humor. 
&bdquo;Takve poruke ne traže razja&scaron;njenje već proizvode jasnu podjelu na nas koji smo ugroženi i prevareni, i njih koji nameću rje&scaron;enja bez legitimiteta. Pitanje lokacije i javnog interesa gubi se iza takve simbolike&ldquo;, dodaje se u analizi.
Iz DFC-a su kazali da se najradikalniji sloj narativa pojavljuje u formulacijama - ekolo&scaron;ki genocid, dozvola za ubistvo građana, kriminalni akt i visoka korupcija. 
Kako su naveli, upotreba međunarodno-pravnih i krivično-pravnih pojmova u kontekstu infrastrukturnog projekta nema činjenično utemeljenje. 
&bdquo;Ako je projekat genocidan, onda nema prostora za dijalog, ostaje samo otpor. Takav kontekst unaprijed kriminalizuje sve aktere uključene u proces i legitimi&scaron;e vaninstitucionalni pritisak kao jedini prihvatljiv odgovor&ldquo;, dodali su iz DFC-a.
Oni su naglasili da je posebno značajno &scaron;to se najteže optužbe i najdramatičnije formulacije snažno amplifikuju kroz tabloide van Crne Gore, čime se lokalni slučaj uklapa u &scaron;iri obrazac delegitimizacije domaćih institucija. 
Iz DFC-a su kazali da određeni portali &bdquo;neobjektivno, neprofesionalno i kontinuirano koriste vrijednosno obojene pojmove poput dostojanstva, slobode i otpora kako bi jednu stranu predstavili kao moralno superiornu, a svako neslaganje kao napad na osnovne vrijednosti zajednice&ldquo;. 
Kako su kazali, retorička pitanja, navodnici i vizuelno snažne metafore skrivanja služe da se insinuacija predstavi kao činjenica, a sumnja kao dokaz. 
Iz DFC-a su rekli da predstavljeni razvoj događaja ide u korist &scaron;ireg narativa prema kome Crna Gora nije spremna za Evropu, njene institucije su su&scaron;tinski nelegitimne, dok su evropski standardi samo paravan za skrivene interese. 
&bdquo;Takav ishod odgovara i spoljnim akterima kojima pogoduje status quo ili potpuno zaustavljanje evropskih integracija Crne Gore. Usporavanje tog puta smanjuje pritisak na sprovođenje reformi i ostavlja prostor za očuvanje alternativnih političkih i bezbjednosnih uticaja&ldquo;, kazali su iz DFC-a. 
Oni su dodali da politički centri moći u regionu, a posredno i &scaron;ire, imaju strate&scaron;ki interes da proces konvergencije ka EU bude spor. 
Iz DFC-a su istakli da se dodatni sloj legitimizacije tog narativa postiže uključivanjem javnih ličnosti iz Srbije, navodeći da je primjer za to javni nastup biv&scaron;eg poslanika Narodne skup&scaron;tine Srbije Lazara Ristovskog, čiji komentari u vezi sa Botunom izlaze iz okvira građanske solidarnosti i ulaze u zonu političkog mije&scaron;anja.
&bdquo;Takve poruke, posebno kada dolaze spolja, pojačavaju nepovjerenje unutar Crne Gore&ldquo;, upozorili su iz DFC-a.
U analizi se navodi da je slučaj Botun pokazao da strate&scaron;ka komunikacija mora biti sastavni dio javne politike, za pravovremeno, jasno i dosljedno tumačenje odluka rizika i procedura. 
&bdquo;Nameće se utisak da problem nije bio u samoj odluci o izgradnji postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda koliko u načinu na koji su nadležne institucije komunicirale sa građanima, odnosno, u onome &scaron;to nijesu iskomunicirale/uradile&ldquo;, kaže se u analizi.
Dodaje se da građanima Botuna i &scaron;iroj javnosti nijesu blagovremeno obja&scaron;njeni ciljevi projekta, razlozi za izbor lokacije, kao ni dugoročne koristi po zdravlje i životnu sredinu. 
Navodi se da su, umjesto kontinuiranog dijaloga, institucije reagovale tek nakon eskalacije nezadovoljstva, &scaron;to je proizvelo utisak da se odluke donose iza zatvorenih vrata. 
&bdquo;I naknadna izjava radonačelnika Podgorice Sa&scaron;e Mujovića da je bilo propusta u komunikaciji je potvrda da strate&scaron;ki pristup nije postojao od početka, već se improvizovalo pod pritiskom&ldquo;, dodaje se u analizi.
Kako se ističe, poseban problem predstavljao je izostanak javno dostupnog i transparentnog vremenskog okvira projekta. 
&bdquo;Građanima nijesu prezentirane faze planiranja, procjene uticaja na životnu sredinu, javne rasprave, rokovi za početak i zavr&scaron;etak radova, kao ni uloge pojedinih institucija u tom procesu. Umjesto toga, informacije su saop&scaron;tavane parcijalno, kroz pojedinačne izjave u medijima, često kontradiktorne ili vremenski neusagla&scaron;ene&ldquo;, pi&scaron;e u analizi DFC-a.
Navodi se da je takva neizvjesnost podsticala sumnju i osjećaj da se ne&scaron;to krije, iako za to nijesu postojali jasni dokazi. 
Iz DFC-a su istakli da je jedan od najozbiljnijih institucionalnih propusta bio izostanak prevoda tehničkih i stručnih informacija na jezik razumljiv građanima. 
&bdquo;Elaborati o uticaju na životnu sredinu, opisi tehnologije i procedure kontrole rizika ostali su zarobljeni u birokratskom i stručnom jezičkom obrascu. Građanima nije obja&scaron;njeno jednostavnim i konkretnim primjerima kako postrojenje funkcioni&scaron;e, koje tehnologije se koriste, koje su realne opasnosti, a koje mitovi&ldquo;, naveli su iz DFC-a.
Oni su kazali da su u takvom ambijentu, asocijacije na Černobilj ili ekolo&scaron;ki genocid bile prijemčivije javnosti, jer institucije nijesu ponudile razumljivu alternativu. 
Iz DFC-a su naglasili da nije postojao centralni izvor informacija, nego su one bile rasute između saop&scaron;tenja različitih institucija, izjava političara i medijskih objava, pa su zato građani bili usmjereni na informacije putem dru&scaron;tvenih mreža i portala sa izraženim političkim agendama, &scaron;to umnogome otežava razdvajanje činjenica od interpretacija. 
&bdquo;Čak je i objavljivanje ključnih dokumenata i ugovora do&scaron;lo kasno i vi&scaron;e djeluje kao reakcija na pritisak nego unaprijed planirana transparentnost&ldquo;, kazali su iz DFC-a.
Oni su dodali da, pored svega toga, institucije nijesu blagovremeno reagovale na dezinformacije i manipulativne narative. 
&bdquo;Tvrdnje o ugroženosti zdravlja, kriminalnim radnjama i spolja&scaron;njem nametanju odluka &scaron;irile su se danima, pa i sedmicama, prije nego &scaron;to su demantovane. Kada su reakcije konačno stigle, bile su zaka&scaron;njele i često defanzivne, &scaron;to je dovelo u pitanje njihov kredibilitet&ldquo;, naglasili su iz DFC-a. 
Oni su dodali da su u nekim slučajevima čak i međunarodni akteri morali da demantuju netačne navode, &scaron;to svjedoči da domaće institucije nijesu preuzele punu odgovornost za za&scaron;titu javnog prostora od dezinformacija. 
U analizi je ocijenjeno i da nedostatak pravovremenog angažovanja Vlade u komunikaciji sa građanima povećava njihovo nepovjerenje prema domaćim institucijama. 
&bdquo;To takođe slabi evropski narativ, stvarajući utisak da su evropski standardi samo izgovor za netransparentne odluke. U tom smislu Botun nije izolovani incident ili izuzetak već upozorenje da bez jasne, otvorene i odgovorne institucionalne komunikacije svaki javni projekat može postati plodno tlo za radikalizaciju, dezinformacije i gubitak povjerenja u demokratske procese&ldquo;, navodi se u analizi.
Dodaje se da slučaj izgradnje kolektora u Botunu jasno ukazuje na potrebu jačanja strate&scaron;ke komunikacije unutar državne uprave osnivanjem posebnog odjeljenja za strate&scaron;ku komunikaciju po uzoru na države članice EU. 
U analizi je poručeno da je cilj za&scaron;tititi građane od manipulacija i istovremeno ojačati otpornost procesa evropskih integracija koji je već izložen dezinformacijama. 
Navodi se da je očekivano da će pritisci rasti kako se Crna Gora bude približavala punopravnom članstvu u EU. 
Zato je, kako su kazali iz DFC-a, neophodno preduzeti hitne korake ka osnaživanju povjerenja građana u institucije.
"Time obezbjeđujemo usagla&scaron;ene poruke prema javnosti i stvaramo održivu podr&scaron;ku, kao i veću dru&scaron;tvenu prihvaćenost javnih projekata. U suprotnom, postoji stvarna prijetnja demokratskoj stabilnosti i evropskoj perspektivi Crne Gore&ldquo;, zaključuje se u analizi.

DFC: Projekat izgradnje postrojenja u Botunu prerastao iz ekološkog pitanja u političku krizu

"INSTITUCIJE NIJESU BLAGOVREMENO REAGOVALE NA DEZINFORMACIJE I MANIPULATIVNE NARATIVE"

Klub poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) predaće danas u skup&scaron;tinsku proceduru Predlog zakona o upotrebi znakovnog jezika, najavio je poslanik te stranke Elvir Zvrko.
On je, na konferenciji za novinare, kazao da je Crna Gora jedina zemlja u regionu koja jo&scaron; nema zakon kojim se garantuje pravo na znakovni jezik.
&ldquo;U Crnoj Gori ima vi&scaron;e od 16 hiljada građana sa o&scaron;tećenjem sluha, od kojih vi&scaron;e od hiljadu koristi znakovni jezik kao glavni i jedini način komunikacije. Međutim, svakodnevno se suočavaju sa brojnim barijerama i institucionalnom nevidljivo&scaron;ću&rdquo;, rekao je Zvrko.
Prema njegovim riječima, država je već predugo nijema prema njihovim potrebama.
Zvrko je podsjetio da je Vlada usvojila Strategiju za za&scaron;titu osoba sa invaliditetom od diskriminacije i promociju jednakosti od 2022. do 2027. godine,
&ldquo;Međutim, po pitanju znakovnog jezika od 2022. nije ni&scaron;ta urađeno&rdquo;, naveo je Zvrko, navodeći da Crnu Goru dodatno na ovom polju obavezuje strategija Evropske unije (EU) za prava osoba sa invaliditetom za period od 2021. do 2030.
On je rekao da na izradi zakona o znakovnom jeziku rade određeni period, dodajući da su tom problemu pri&scaron;li vrlo sistematično.
&ldquo;Najprije je urađen stručna analiza kroz Istraživački centar Skup&scaron;tine, kako bi se uradila komparativna analiza sličnih zakonskih rje&scaron;enja u regionu i EU i prepoznali važni međunarodni standardi&rdquo;, naveo je Zvrko.
On je kazao da su nakon toga uključili Savez gluvih i nagluvih Crne Gore i uvažili njihove sugestije, posebno u dijeludefinicije tumača, licenciranja i uloge Saveza u polaganju ispita.
Zvrko je rekao da ih je Savez prije nekoliko dana obavijestio da Vlada planira da formira radnu grupu u cilju izrade zakona o znakovnom jeziku i da će Savez dalji rad nastaviti u okviru te radne grupe.
Tu odluku, kako je naveo, po&scaron;tuju i razumiju kao njihov izbor da procijene koji je institucionalni okvir najprimjereniji njihovom daljem angažmanu.
&ldquo;Međutim, nas kao poslanike obavezuje da radimo na unapređenju položaja najranjivijih grupa u na&scaron;em dru&scaron;tvu, upravo zato smatramo da imamo odgovornost da, paralelno sa razgovorima Saveza i Vlade, otvorimo prostor za nadogradnju zakonskog teksta u Skup&scaron;tini&rdquo;, kazao je Zvrko.
On je rekao da nude Vladi, Savezu, stručnoj javnosti i poslanicima zakonski tekst koji treba da posluži kao platforma za njihov dalji rad, kako bi u narednim fazama svi mogli da doprinesu unapređenju teksta i kvalitetnijem rje&scaron;enju.
&ldquo;Zakon koji predajemo predviđa priznavanje znakovnog jezika kao jezika u službenoj upotrebi, standarde i način polaganja ispita za poznavanje znakovnog jezika i licenciranje tumača, obavezu dostupnosti tumača pred organima vlasti u zdravstvu, obrazovanju, pravosuđu i medijima&rdquo;, naveo je Zvrko.
Kako je rekao, zakon predviđa finansiranje iz budžeta države i lokalnih samouprava, kao i sankcije za onemogućavanje pristupa komunikaciji i nepo&scaron;tovanje zakonskih odredbi.
&ldquo;Država mora da vidi i čuje svoje najranjivije, na&scaron; cilj je inkluzija, ravnopravnost i dostojanstvo, ne tražimo političke poene, nudimo pravnu sigurnost i jednaka prava za gluve i nagluve osobe&rdquo;, istakao je Zvrko.
On je kazao da zato predaju zakon u proceduru, i pozvao je sve zainteresovane da se uključe u unapređenje predloženog teksta.

Zvrko: DPS će predlažiti usvajanje zakona o znakovnom jeziku

“U CRNOJ GORI IMA VIŠE OD 16 HILJADA GRAĐANA SA OŠTEĆENJEM SLUHA"

Konsultacije premijera Milojka Spajića i predstavnika parlamentarnih stranaka u vezi sa izborom sudija Ustavnog suda biće održane danas.
Spajić je u subotu pozvao predstavnike parlamentarnih stranaka na konsultacije.
&bdquo;Izbor sudija Ustavnog suda jedna je od najvažnijih obaveza u sklopu utvrđene dinamike ispunjavanja obaveza na putu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji&rdquo;, navodi se u dopisu Kabineta predsjednika Vlade, prenosi agencija Mina.
Konsultacije će biti održane u 11 sati u zgradi Vlade.

Danas konsultacije Spajica i parlamentarnih stranaka o izboru sudija Ustavnog suda

U ZGRADI VLADE

Cilj Andrije Mandića i Milana Kneževića je da ispune želje, očekivanja i planove zvaničnog Beograda, a zvanični Beograd mora da spriječi zavr&scaron;etak pregovora između Crne Gore i Evropske unije i ubrzano članstvo u EU &ndash; kazao je za Pobjedu Zlatko Vujović, politički analitičar i predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanje (CEMI), povodom ponovnog pokretanja identitetskih pitanja od &scaron;efa parlamenta Mandića, i to u trenutku kada je veoma aktuelna priča o zatvaranju pet poglavlja i uspje&scaron;nom putu na&scaron;e države ka EU.
Mandić je, na prijemu povodom obilježavanja 120 godina od dono&scaron;enja Ustava za Knjaževinu Crnu Goru, kazao da najvi&scaron;i pravni akt, usvojen prije gotovo dvije decenije, ne odslikava u potpunosti stvarno stanje u dru&scaron;tvu, da je veliki broj odredbi tog propisa &bdquo;sazreo za usklađivanje sa savremenom državom&ldquo;, te da treba &bdquo;upodobiti&ldquo; i status srpskog jezika.
- Kad govorimo o postupcima koje povlači gospodin Mandić, mislim da postoji kontinuitet poteza koji imaju za cilj da destabilizuju Crnu Goru i homogenizuju njihovo biračko tijelo &ndash; kazao je Vujović.
Prema njegovim riječima, građani možda misle da postoji neka bitna razlika između poteza koje povlači Milan Knežević i onih koje povlači Mandić.
- Međutim, to može biti samo na nekom taktičkom nivou, kad govorimo o nekoj vremenskoj dinamici. Kada govorimo konkretno o ovim pitanjima, cilj Mandića i Kneževića je da ispune želje, očekivanja i planove zvaničnog Beograda. Zvanični Beograd mora da spriječi zavr&scaron;etak pregovora između Crne Gore i Evropske unije i ubrzano članstvo u EU &ndash; istakao je Vujović.
Kazao je da, politički gledano, nije realno očekivati da se Ustav može u ustavnoj, preciziranoj proceduri promijeniti.
- To znači da bi ova konkretna pitanja trebalo promijeniti dvotrećinskim odlučivanjem u parlamentu koje bi kasnije pratila i odluka na referendumu podržana od tri petine upisanih birača. To je, politički gledano, nerealno očekivati &ndash; istakao je Vujović.
Prema njegovim riječima, paralelno sa tim de&scaron;ava se proces imenovanja kandidata Andrije Mandića i ekstremnih srpskih političkih partija koji bi, po njima, trebalo da obezbijede na neustavan način promjene Ustava.
- Mislim da je to razlog za&scaron;to je dat ovakav značaj izboru članova Ustavnog suda. Realno gledajući, sudije Ustavnog suda ne odlučuju o velikom broju politički značajnih pitanja, ali očigledno, kada govorimo o eventualnoj promjeni Ustava Crne Gore, oni dobijaju na značaju kao institucija koja bi bila uključena u proces određivanja da li je određena procedura ispravna ili ne, iako je Ustav u ovom konkretnom slučaju veoma jasan &ndash; kazao je Vujović.
Rekao je da vidi dvije povezane stvari &ndash; s jedne strane destabilizacija Crne Gore i s druge, poku&scaron;aj kontrole nad Ustavnim sudom i poku&scaron;aj, u krajnjoj liniji, promjene Ustava na neustavan način, jer, kako je kazao, posebnu ulogu bi imao Ustavni sud pod punom kontrolom Demokratskog fronta, odnosno partija pod kontrolom zvaničnog Beograda i Moskve.
- Sve bi to negdje, ukoliko bi se oti&scaron;lo toliko daleko, imalo za cilj ne samo destabilizaciju, nego i stvaranje određenih konflikata, gdje bi se poku&scaron;alo da se nasilno promijeni Ustav i, eventualno, jednom dramatičnom destabilizacijom Crne Gore spriječi njen ulazak u EU &ndash; kazao je Vujović.
Prema njegovim riječima, postoji veliki broj scenarija koji se sada sprovode u Crnoj Gori, a koje su kreirali Beograd i Moskva.
- Ipak, moram reći da ono &scaron;to sada gledamo jeste da građani žele u EU i EU želi nas, tako da su svi ti poku&scaron;aji osuđeni na neuspjeh. Mislim da je tim akterima plana Beograda i Moskve bolje da odustanu od toga i da, ako nijesu konstruktivan, makar da ne budu remetilački faktor u tom, uslovno rečeno, projektu ulaska Crne Gore u EU 2028. godine &ndash; kazao je Vujović, dodajući da to, ipak, nije realno.
- Realno je da oni nastave da destabilizuju i daju svoj maksimum da politički destabilizovana Crna Gora ne okonča pregovore zacrtanom dinamikom &ndash; dodao je Vujović.
Mandić je, na svečanosti povodom obilježavanja 120 godina od dono&scaron;enja Ustava za Knjaževinu Crnu Goru, rekao da sada&scaron;nji Ustav Crne Gore, &bdquo;donesen od jedne parlamentarne većine, prije gotovo 20 godina, kako tada, tako i danas, ne odslikava stvarno stanje u na&scaron;oj zemlji&ldquo;.
- Postoje mnogi elementi koji su spremni da se upodobe sa sada&scaron;njicom, među njima je i status srpskog jezika - saop&scaron;tio je Mandić.
Kazao je da građani traže da najvi&scaron;i pravi akt predstavlja stvarnost.
- Niko ne želi da se aktuelni status drugih jezika u Ustavu ne mijenja. Vrijeme je da se ispravi istorijska nepravda od ljudi koji su 30 godina dijelili Crnu Goru i da budemo odgovorni kao &scaron;to su bili na&scaron;i preci, koje ovdje spominjemo - rekao je Mandić.
Milan Knežević (DNP), takođe, zagovara promjenu Ustava i uvođenje srpskog kao službenog jezika.

Vujović: Cilj Mandića i Kneževića je da ispune želje zvaničnog Beograda

OCJENJUJE POLITIČKI ANALITIČAR

Istina je da razni akteri nijesu uložili dovoljno vremena i razgovarali sa ljudima u Botunu, ali isto tako, ova situacija koristi se za izazivanje problema putem &scaron;irenja lažnih vijesti i manipulacija o postrojenju za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda, ocijenio je za Pobjedu europoslanik i predsjedavajući Odbora za stabilizaciju i pridruživanje (POSP) Tomas Vajs.
On je posebno napomenuo ulogu lidera DNP-a Milana Kneževića koji bi, kako kaže, da nije poslanik bio pred sudom zbog &scaron;irenja svih laži o pitanju izgradnje kolektora.
- Kneževića poznajem već osam godina, ono u čemu je dobar jeste stvaranje polarizacije, uni&scaron;tavanje stvari, stvaranje problema. Tokom svih ovih godina nijesam vidio da je doprinio nečemu konstruktivnom. I to je, nažalost, populizam - kazao je sagovornik Pobjede.
Vajc ističe da je ipak riječ samo o postrojenju za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda, &scaron;to je, ističe, ne&scaron;to &scaron;to svaki moderan grad mora da ima.
- Morate da znate, ovo nije zbog EU ili članstva u EU. Ovo je zbog sanitarnih uslova, higijenskih uslova, za&scaron;tite životne sredine, ali i turizma. Dakle, to je ne&scaron;to &scaron;to svaki grad mora da ima, a tehnologija koja treba da se izgradi u Botunu jeste tehnologija kakvu imamo u Njemačkoj, imamo u &Scaron;vajcarskoj. Prije samo dvije sedmice vozio sam pored jednog takvog postrojenja, veoma uporedivog, i na 50 metara od njega imate vile, znate, to su vile bogatih &Scaron;vajcaraca. Ovo je tehnologija koja neće &scaron;tetiti životnoj sredini niti građanima. I da, gre&scaron;ke su pravljene u pro&scaron;losti, ali sada moramo da vidimo kako da izađemo iz ove situacije - kazao je Vajc.
Gubitak novca na &scaron;tetu svih građana
Vajs postavlja pitanje hoće li Milan Knežević Podgorici nadoknaditi ogroman novac koji će biti izgubljen ako se projekat ne realizuje.
- Crna Gora će morati da pokaže da ispunjava određene kriterijume kada je riječ o, kao &scaron;to sam rekao, higijenskim uslovima, sanitarnim uslovima i za&scaron;titi životne sredine. To je Poglavlje 27, ali ovdje je, prije svega, pitanje odakle će gospodin Knežević donijeti novac ako se ovaj projekat ne realizuje? A ako sam dobro informisan, ova op&scaron;tina je dobila svoju samostalnost i pravo na ovu odluku već sa ugovorom o ovom postrojenju za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda koji je već bio na stolu, potpisan i pravno potpuno validan. Dakle, ne možete tražiti samoupravu s jedne strane, želite prava, ali ne želite da preuzmete odgovornosti i obaveze koje već postoje za taj distrikt- navodi Vajs.
On je kazao da treba po&scaron;tovati stav građana, te da uvažava referendum.
- Uvijek moramo vrlo ozbiljno shvatiti &scaron;to građani kažu i kako oni vide situaciju, ali tu smo gdje smo sada. Ipak, mislim da bi svi trebalo da sagledaju veću odgovornost, naročito građani Botuna, jer zbog njihovog otpora postoji opasnost da glavni grad ode u bankrot ili da mora da pronađe jo&scaron; 100 miliona eura negdje. To će se vratiti svim građanima, jer će taj novac nedostajati u obrazovnom sistemu, u zdravstvenom sistemu, nedostajaće za rekonstrukciju puteva - ističe Vajs.
Europarlamentarac napominje da ovdje nije riječ samo o Poglavlju 27, već o tome &bdquo;kako jedna zemlja poput Crne Gore može da propusti ovu priliku kada ima pristup ovakvim fondovima i grantovima&ldquo;.
- To je, jednostavno novac koji je poklon, i ko će to zamijeniti? Dakle, nije riječ samo o Evropskoj uniji i Poglavlju 27. Moram da kažem da Crna Gora izuzetno dobro napreduje na svom putu ka EU i imam utisak da se nekim političkim snagama to ne sviđa - kazao je on.
&bdquo;Pitaju li službe po čijem nalogu Knežević ovo radi&ldquo;
Komentari&scaron;ući nepromijenjen stav Botunjana, uprkos činjenicama koje su im vi&scaron;e puta predočene, a koje ukazuju na to da postrojenje ne bi bilo &scaron;tetno po javno zdravlje, Vajc kaže da je &bdquo;jasno da su ti ljudi bili pod uticajem lažnih vijesti i netačnih informacija&ldquo;.
- To je vrlo očigledno. I, kao &scaron;to sam rekao, gospodina Kneževića poznajem dugi niz godina, mislim da on takođe poku&scaron;ava da obezbijedi sopstveni politički opstanak tako &scaron;to stvara ove tenzije i podstiče tenzije i podjele među građanima. Nažalost, tako funkcioni&scaron;u populisti. Pitam se da li crnogorske službe imaju informacije po čijem nalogu on to radi - kazao je predsjedavajući POSP-a.
Dodaje da je, bez obzira na sve, jasno da je to uvijek bila Kneževićeva politička linija.
- On je protiv nezavisnosti svoje zemlje, Crne Gore, on je protiv pristupanja Evropskoj uniji. To je legitimna pozicija u demokratiji, ali ono &scaron;to nije legitimno jeste koristiti populizam, lažne vijesti i jednostavno izazivati probleme i manipulisati građanima da bi se stvorila ovakva situacija - naveo je on.
Ponuda Vlade je fer
Vajs kaže da je sada nužno pronaći rje&scaron;enja za izlazak iz ove situacije.
- Mislim da je ispravno &scaron;to su Vlada, ali i Grad Podgorica, signalizirali da se crveni mulj iz proizvodnje aluminijuma mora sanirati i da će biti saniran. Čak bih rekao da čestitam i građanima &scaron;to su izvr&scaron;ili određeni pritisak, jer, da, u redu, Vlada ne&scaron;to traži od građana, pa treba ne&scaron;to i da im da. To je u redu - ocjenjuje Vajc.
On smatra da svi znaju da je crveni mulj toksičan i &scaron;tetan i da mora hitno da se sanira.
- I koliko sam shvatio, postoji jasno obećanje koje je dato od strane vlasti. Preporučio bih da se to obećanje prihvati i da se sada krene konstruktivnim putem, i da se gospodinu Kneževiću ne da prilika da manipuli&scaron;e ljudima radi sopstvenog političkog opstanka - ističe sagovornik Pobjede.
U suprotnom, nada se, kako kaže da će banke biti blage i spremne na konsenzus da daju jo&scaron; nekoliko mjeseci Vladi Crne Gore da pronađe rje&scaron;enje ili da rije&scaron;i situaciju.
- Ali, jo&scaron; jednom, mislim da građani moraju da shvate da, ako se ovaj budžet izgubi, ne možete ponovo izgraditi sve za 100 miliona, cijene su sada mnogo veće. Sve ovo bi zaista moglo dovesti do potencijalnog bankrota Podgorice. A &scaron;to to znači? To znači nema novca za brigu o djeci, nema novca za brigu o starijima, nema novca za puteve, nema novca za infrastrukturu. I to ne &scaron;teti samo op&scaron;tini ili Botunu, već &scaron;teti cijelom glavnom gradu. Da, Poglavlje 27 je takođe tema i tu se onda mora naći rje&scaron;enje na neki drugi način, jer će ovo biti prepreka na putu ka Evropskoj uniji - zaključuje Vajs.

Vajs: Mještani Botuna su izmanipulisani i pod uticajem lažnih vijesti

„PITAJU LI SE SLUŽBE PO ČIJEM NALOGU KNEŽEVIĆ OVO RADI“

Vlada je prihvatila predlog da&nbsp;Lazar &Scaron;ćepanović&nbsp;bude izabran za direktora Uprave policije u punom mandatu, potvrđeno je Portalu RTCG.
Taj predlog biće proslijeđen parlamentu radi davanja mi&scaron;ljenja.
Ako Skup&scaron;tina da zeleno svjetlo, Vlada donosi rje&scaron;enje o izboru direktora policije.
Podsjetimo, 24. novembra zavr&scaron;en je konkurs za direktora Uprave policije u punom mandatu.
Na taj konkurs prijavili su se &Scaron;ćepanović i dugogodi&scaron;nji funkcioner te službe doskora&scaron;nji načelnik kola&scaron;inske policije Zoran Braunović.
Ranije je ministar unutra&scaron;njih poslova Danilo &Scaron;aranović kazao da se očekuje da direktor Uprave policije u punom mandatu bude imenovan do kraja ove godine.

Vlada prihvatila predlog da Šćepanović bude direktor policije

BIĆE PROSLIJEĐEN PARLAMENTU RADI DAVANJA MIŠLJENJA

Predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić boravi u radnoj posjeti Parizu, gdje je u sjedi&scaron;tu UNESCO-a sa novoizabranim generalnim direktorom Kaledom El-Enanijem razgovarao o očuvanju statusa Kotora na listi svjetske ba&scaron;tine i unapređenju saradnje između Crne Gore i ove međunarodne organizacije.
&bdquo;Danas sam ovdje da prenesem vrlo jasnu poruku da ćemo uraditi sve da status UNESCO za Kotor bude sačuvan. Odlučni smo u namjeri da u cilju očuvanja univerzalne vrijednosti upisanih dobara, u zadatom roku ispunimo preporuke Komiteta&rdquo;, poručio je premijer Spajić.
Podsjetio da je Vlada, kroz nedavno usvojene izmjene zakonskog okvira, pokazala puni institucionalni i politički kapacitet da odgovori na sve preporuke Komiteta te da osigura održivo upravljanje prostorom od izuzetnog značaja za identitet i međunarodni ugled.
Generalni direktor El-Enani, kako je saop&scaron;teno, pozdravio rezultate Nacionalne komisije i kazao da činjenica da njom prvi put predsjedava predsjednik Vlade &scaron;alje snažnu poruku o postojanju politilčke volje da se pronađe trajno i održivo rje&scaron;enje za ovo pitanje. &ldquo;Već vidimo Va&scaron;e rezultate i spremni smo da Vas na ekspertskom nivou podržimo u maksimalnoj mjeri kako bi do februara imali Izvje&scaron;taj i rezultat na koji ćemo svi biti ponosni&rdquo;, kazao je El-Enani.
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;

Spajić u sjedištu UNESCO-a: Vlada odlučna da sačuva status Kotora na listi svjetske baštine

PORUČIO PREMIJER

Gradonačelnik Prijestonice Nikola Đura&scaron;ković kaže da odluka da za direktora Nacionalne biblioteke "Đurđe Crnojević" naimenuju Ivana Radulovića koji je "osvjedočeni velikosrpski protagonista" &scaron;alje novu skandaloznu poruku o upravljanju institucijama kulture po mjeri onih koji negiraju Crnu Goru i njen identitet.&nbsp;
-Kroz svoj mandat, Dragica Lompar je pokazala da se institucijom od nacionalnog značaja može upravljati odgovorno i stručno, &scaron;to je očigledno bio razlog da se, umjesto produženja mandata, dogodi promjena po mjeri političkih i ideolo&scaron;kih kriterijuma koji su sve samo nijesu crnogorski.
Ivan Radulović dijeli stavove koji su u suprotnosti sa vrijednostima koje Nacionalna biblioteka ,,Đurđe Crnojević&rsquo;&rsquo; treba da njeguje, afirmi&scaron;ući ideje koje dijele i naru&scaron;avaju nacionalni i kulturni identitet Crne Gore, uključujući i ideju o vraćanju kapele na Lovćenu - poručuje Đura&scaron;ković.
Ističe i da je neprihvatljivo da se prilikom naimenovanja čelnih ljudi institucija kulture smje&scaron;tenih na Cetinju zanemaruje izuzetan stručni kadar sa Cetinja.
-Koji bi kvalitetno i efikasno odgovorio zadatku upravljanja Nacionalnom bibliotekom, ali i drugim institucijama kulture.
Kultura se ne čuva imenovanjima po mjeri politike i raznih parapolitičkih velikosrpskih organizacija, već odgovorno&scaron;ću prema znanju, struci i vrijednostima na kojima počiva Crna Gora-&nbsp; zaključuje Đura&scaron;ković.

Đurašković: Nova skandalozna poruka - za direktora Nacionalne biblioteke naimenovan osvjedočeni velikosrpski protagonista

PORUČUJE GRADONAČELNIK PRIJESTONICE

Izgradnja postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda pitanje je od nacionalnog značaja za Crnu Goru, rekao je ambasador Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler, navodeći da se nada da će vlast i mje&scaron;tani Botuna postići dogovor.
Satler je u intervjuu agenciji Mina rekao da ambiciozan, ali izvodljiv plan Crne Gore da naredne godine zatvori oko 20 poglavlja u pregovorima sa EU zahtijeva &bdquo;vojničku disciplinu&ldquo;, jasne planove i snažnu političku disciplinu.
Komentari&scaron;ući zatvaranje dodatnih pet poglavlja na posljednjoj Međuvladinoj konferenciji u Briselu, Satler je kazao da je to važna prekretnica za Crnu Goru.
&ldquo;Prvo, zbog veličine paketa. Nije to jedno poglavlje, nijesu to dva poglavlja, bilo je to pet poglavlja, uključujući i ona te&scaron;ka&rdquo;, naveo je Satler, podsjećajući da je EU posljednji put odjednom pet poglavlja zatvorila 2009. godine, u pregovorima sa Hrvatskom.
Prema njegovim riječima, drugi razlog zbog kog je zatvaranje pet poglavlja važno je to &scaron;to su se zainteresovane strane u Crnoj Gori, kojih je bilo mnogo, borile do kraja.
&ldquo;U jednom trenutku nije izgledalo dobro, ali ono &scaron;to smo onda vidjeli je da se ide korak dalje&rdquo;, kazao je Satler, ukazujući na napore koji su preduzeti da bi do&scaron;lo do zatvaranja pregovora.
Satler je naglasio da nijedno poglavlje koje je ostalo za narednu godinu nije lako.
&ldquo;A to znači da morate uraditi domaći zadatak, ali i boriti se do kraja&rdquo;, naveo je Satler.
Na pitanje da li je blokada Francuske koja je bila u opticaju pred održavanje Međuvladine konferencije bila političke ili tehničke prirode, Satler je naglasio da je jasno da svako poglavlje zahtijeva mnogo rada i da je uključeno svih 27 država članica.
&ldquo;To znači da morate biti vrlo dobro pripremljeni. Mislim da je lekcija ove sedmice i to da u 2026. godini morate imati gotovo vojnu disciplinu za svako poglavlje&rdquo;, naveo je Satler.
Kako je dodao, veoma je važno biti dobro pripremljen, a nema razlike da li je pitanje Francuske blokade koja se na kraju nije dogodila bilo političko ili tehničko.
&ldquo;Nema razlike. Na kraju krajeva, države članice moraju biti uvjerene da Crna Gora ispunjava sve kriterijume, sve zahtjeve. To je važno za napredak&rdquo;, poručio je Satler.
Na pitanje o raspoloženju među državama članicama kada je u pitanju pristupanje Crne Gore, Satler je ukazao na ohrabrujuće poruke u kojima se nagla&scaron;ava pristup zasnovan na zaslugama.
Satler je ukazao i na poruke iz EU u kojima se ističe da Crnu Goru čeka puno posla sljedeće godine.
&ldquo;Ogroman je obim posla za 20 poglavlja, biće zakazan značajan broj međuvladinih konferencija sljedeće godine, zato nastavite raditi, pratite situaciju i krenite naprijed&rdquo;, rekao je Satler.
Na pitanje da li blokada zaključaka Odbora za spoljne poslove EU Mađarske ima veze sa činjenicom da je zaključcima bilo predviđen i početak sastavljanja ugovora o pristupanju Crne Gore EU, Satler je odgovorio da nema.
&ldquo;Živimo u turbulentnim vremenima, ima mnogo pitanja o Ukrajini, i da, ponekad se dogodi da se među 27 ne možete složiti oko svega. To se već de&scaron;avalo u pro&scaron;losti, nekida nije bilo zaključaka Savjeta, ali je bilo zaključaka predsjedni&scaron;tva&rdquo;, rekao je Satler.
Na pitanje da li se na osnovu zaključaka koji su usvojeni kao zaključci Danskog predsjedavanja može formirati radna grupa i započeti rad na nacrtu ugovora, Satler je odgovorio potvrdno, ističući da će radna grupa sa radom početi u narednih pola godine.
&ldquo;Savjet je odlučio da se formira radna grupa koja radi na pristupnom ugovoru s Crnom Gorom. Dakle, tačka, to će se dogoditi. Očekujem da će u narednih pola godine ova radna grupa početi s radom&rdquo;, naveo je Satler.
Prema njegovim riječima, to je važan posao, jer svi sporazumi o različitim poglavljima moraju biti uključeni u rad te radne grupe i ima puno posla.
Na pitanje koliko bi Crna Gora mogla čekati da se ugovor sastavi i bude spreman, Satler je ponovio da će početi u narednom periodu, dodajući da su već imali razgovore sa predstavnicima Kipra koji će preuzeti predsjedavanje Savjetom EU.
<div class="code-block code-block-13">&nbsp;</div>
Na pitanje da li je izvodljivo zatvaranje oko 20 poglavlja za godinu, Satler je kazao da jeste.
&ldquo;Ambiciozno je, ali izvodljivo. Zahtijeva mnogo discipline, jasne planove za svako poglavlje, podjelu rada, rokove, kada parlament treba djelovati, a kada vlada treba djelovati. Napravili ste korak bliže postizanju cilja ove sedmice, ali to je samo jedan korak&rdquo;, rekao je Satler.
Upitan &scaron;ta vidi kao ključne izazove na tom putu, Satler je kazao da postoje poglavlja koja su teža i istakao da su to posebno poglavlja koja dolaze na kraju i odnose se na vladavinu prava, pravosuđe, borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije, ali i viznu politiku, migracije.
Osim toga, kako je dodao, Poglavlje 27, koje se odnosi na životnu sredinu, očigledno je jedno od najtežih i najzahtjevnijih.
Na pitanje da li je stav EU da Poglavlje 24 ne može biti zatvoreno ukoliko se ne usvoji takozvani Markov i Ma&scaron;anov zakon, Satler je odgovorio potvrdno. &ldquo;Da, ovo odražava stav EU. Potreban je moderan i restriktivan zakon o oružju&rdquo;.
On je rekao da je na sastanku sa majkom i bakom žrtava jedne od tragedija na Cetinju,&nbsp;Vesnom Pejović, prvi put dobio uvid u ono kroz &scaron;ta ona, ali i druge žrtve porodice žrtava prolaze.
&ldquo;Važno da država bude osjetljiva na ovo, da država odgovori na zahtjeve žrtava. I zato je toliko važno da restriktivan zakon o oružju, uskoro stupi na snagu&rdquo;, naglasio je Satler.
Komentari&scaron;ući Poglavlje 27, koje se odnosi na životnu sredinu, Satler je rekao da je to jedno od ključnih poglavlja jer se radi o načinu života i o okruženju u kom se živi.
&ldquo;Ovo se odnosi na vazduh koji udi&scaron;ete, vodu koju pijete, način na koji se organizuje upravljanje otpadom, način na koji &scaron;titite ekolo&scaron;ke parkove prirode ili nacionalne parkove. Dakle, ovo je fundamentalno&rdquo;, kazao je Satler.
Na pitanje kakve posljedice Crna Gora može imati, u smislu EU integracija, ukoliko u predviđenom roku ne dođe do početka gradnje postrojenja u Botunu, Satler je naglasio zdravstvene i ekolo&scaron;ke aspekte.
&ldquo;Ovo je zaista pitanje od nacionalnog značaja&rdquo;, naveo je Satler, dodajući da je dobro &scaron;to se sada razgovara nakon &scaron;to, kako je dodao, predugo građani Zete nijesu slu&scaron;ani.
Satler je ukazao na ponudu i garancije vlasti koje su dobili stanovnici Botuna, koja je, kako je naveo, velikodu&scaron;na i podrazumijeva reagovanje na mnoge pritužbe stanovnika Zete.
Satler je naglasio da je važno da se dijalog održi, dodajući da se nada da će na kraju biti postignut dogovor.
Na pitanje da li, nakon sastanka sa predstavnicima građana koji se protive izgradnji postrojenja, smatra da postoji volja za postizanje dogovora, Satler je rekao da misli da svi razumiju da je potreban napredak.
&ldquo;I postoji napredak. To je su&scaron;tina dijaloga ili kompromisa, da obje strane moraju ne&scaron;to preduzeti. Vidio sam napredak i iskreno se nadam da će to dovesti do situacije u kojoj izgradnja postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda može početi&rdquo;, rekao je Satler.
Na pitanje da li će biti posljedica kod zatvaranje Poglavlja 27 ukoliko izgradnja postrojenja ne počne u predviđenom roku, Satler je ukazao na mjerila za to poglavlje, podsjećajući da se dio mjerila odnosi na kvalitet vode.
On je pojasnio da se u mjerilima radi o tome kako država &scaron;titi vodu i kako čisti vodu, podsjećajući da države članice sagledaju cijelu sliku.
Satler je istakao da je to pitanje poznato državama članicama i da neke od njih imaju vrlo snažne stavove o pitanjima za&scaron;tite životne sredine.
&ldquo;Budite uvjereni da će ova tema biti na dnevnom redu i kada dođe do pregovora i finalizacije Poglavlja 27&rdquo;, kazao je Satler.
Na pitanje o prelaznim klauzulama za koje se pominje da će biti sastavni dio crnogorskog ugovora o pristupanju, Satler je rekao da je važno da su prelazne klauzule uvijek ograničene prirode i privremene.
Prema riječima Satlera, prelazne klauzule su uobičajena praksa i postojale su i kada su se Uniji pridruživale druge države, uključujući Austriju, Hrvatsku, Rumuniju, Bugarsku, Če&scaron;ku.
&ldquo;Crna Gora će tražiti, to već znam, neke prelazne periode, jer je vrlo te&scaron;ko biti spreman za sve prvog dana članstva. &Scaron;to se tiče životne sredine, po nekim pitanjima, tražiće prelaznu fazu&rdquo;, rekao je Satler.
On je naglasio da je važno znati da zahtjevi za prelazne klauzule idu u oba pravca, kao i da su uvijek privremene i ograničene.
Na pitanje da li u ovom trenutku u okviru parlamentarne većine u Crnoj Gori ima dovoljno političke volje da se proces pridurženja Uniji privede uspje&scaron;no kraju, Satler je rekao da je njegov odgovor jasan i da smatra da postoji.
Kako je pojasnio, odgovor je da zato &scaron;to je to vidio tokom protekle godine, koja nije bila laka.
&ldquo;Ali pokazalo se da postoji, po važnim pitanjima, nacionalno jedinstvo kada je u pitanju evropska integracija&rdquo;, kazao je Satler.
On je rekao da se to vidjelo u parlamentu, ukazujući i na inicijativu Odbora za evropske integracije o Rezoluciji o evropskoj integraciji Crne Gore, koju su podržali predstavnici svih političkih partija.
Prema njegovim riječima, uvjeren je da se isto može ponoviti i tokom sljedeće godine, koja će biti odlučujuća.
Satler je istakao da je dobro vidjeti da je vrlo velika javna podr&scaron;ka članstvu EU u Crnoj Gori pretvorena u političku podr&scaron;ku svih političkih stranaka.
&ldquo;Ne postoji nijedna politička stranka koja se protivi evropskim integracijama. To je dobar znak i uliva mi povjerenje i za sljedeću godinu&rdquo;, zaključio je Satler.

Satler: Izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda pitanje od nacionalnog značaja, nadam se dogovoru

PORUKA AMBASADORA EVROPSKE UNIJE U CRNOJ GORI

Na brdu Gorica zavr&scaron;eno je okupljanje građana koje je pozvala neformalna asocijacija slobodnih građana STEGA da obilježe Dan oslobođenja Podgorice.
Građanima se prvo obratio novinar i publicista Danilo Burzan, koji je poručio - "srećna sloboda koje danas nema, pa se za nju borimo uz puno problema", pi&scaron;e Portal Analitika.
"Živimo u zemlji čuda, u kojoj pamet ne znači ni&scaron;ta, u kojoj nema Vlade ni parlamenta. Avgustovski oslobodioci čuda rade - sastavili tri vlade, dok im vojvoda drži glave na panju", kazao je on, na &scaron;ta su okupljeni reagovali zvižducima na račun &scaron;efa parlamenta Andrije Mandića.
Kako je dodao, iz vlasti žele da anuliraju sve crnogorsko.
"Ali nećemo im dati, nećemo skrenuti sa staze", zaključio je on.
Okupljenima su se potom obratili istoričarka Jadranka Selhanović, te ljekar Aleksandar Mugo&scaron;a koji je naglasio da je država važnija od života.
"A država se uru&scaron;ava toliko da postoji želja da ona nestane. Ipak, država je vječna, a mi smo prolazni", kazao je Mugo&scaron;a.
Podsjetio je, i na ljeto&scaron;nje događaje sa protesta kod Vile Gorica, navodeći kako nauka kaže da je biber-sprej u Kaliforniji bio odgovoran za smrt 70 ljudi.
"Od tada je tamo upotreba biber-spreja zabranjena. Svi na Gorici tada su pretrpili ozbiljan nalet sile, kao ranije na Cetinju", istakao je on.
Istoričarka Jadranka Selhanović naglasila je kako "nemamo kud bez putem antifa&scaron;izma".
"Ne poklekni grade pred ovom mukom. Sloboda narodu - smrt fa&scaron;izmu", kazala je ona.
Profesor istorije Igor Radulović kazao je kako su na Gorici kako bi se solidarisali.
"19. decembar je na&scaron;a pro&scaron;lost, na&scaron;a sada&scaron;njost, ali i na&scaron;a budućnost, jer dok u nekim op&scaron;tinama određeni vlastodr&scaron;ci imaju nedoumicu koji dan treba poslavljati kao dan slobođenja Podričani to nikada neće imati, jer 19. decembar 1944. godine na&scaron; grad je oslobođen i mi taj ideal slobode koja treba da bude na&scaron;a temeljna vrijednost, na&scaron; temeljni ideal, treba vječno da čuvamo.
Međutim, sloboda kao ideal podrazumjeva i solidarnost, i mi smo ovdje danas se okupili da iskažemo solidarnost sa svim onim ljudima kojima se u posljednje vrijeme sloboda uskraćuje. Zato, naravno, ovih 35 ljudi koji se ovih dana procesiraju su dio nas i mi kao ljudi koji ljubimo slobodu treba da ih sačuvamo od onih koji tu slobodu žele da im oduzmu. Takođe, želim naravno naglasiti da se mi ovdje danas okupljamo na ovom simboličnom mjestu, na ovaj simboličan datum, da bi podsjetili sve one koji imaju nedomicu, da je 19. decembar jedini dan koji mi treba da slavimo, jer ukoliko to zaboravimo, onda ćemo zaboraviti na&scaron;u pro&scaron;lost, imaćemo nedomicu oko na&scaron;e sada&scaron;njosti, a napravićemo problem u na&scaron;oj budućnosti", poručio je Radulović.
Vijenac na spomenik Partizanu borcu u ime asocijacije položili su akademik CANU Slobodan Backović, prof. dr Branislav Radulović i generalna sekretarka STEGA-e Dragana Sekulić.Na brdu Gorica zavr&scaron;eno je okupljanje građana koje je pozvala neformalna asocijacija slobodnih građana STEGA da obilježe Dan oslobođenja Podgorice.
&nbsp;

Skup na Gorici; Burzan: Vlast želi da anulira sve crnogorsko, živimo u zemlji čuda, u kojoj pamet ne znači ništa

"ALI NEĆEMO IM DATI, NEĆEMO SKRENUTI SA STAZE"

Na konsultacijama kod premijera Milojka Spajića nije bilo govora o konkretnim imenima, kazao je predsjednik DPS-a Danijel Živković.&nbsp;
Predsjednik Vlade Milojko Spajić, podsjetimo, pozvao je predstavnike svih parlamentarnih stranaka na konsultacije u vezi sa izborom sudija Ustavnog suda.
U dopisu Kabineta predsjednika Vlade se navodi da je &bdquo;izbor sudija Ustavnog suda jedna od najvažnijih obaveza u sklopu utvrđene dinamike ispunjavanja obaveza na putu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji&rdquo;.&nbsp;
Živković kaže da su danas dobili informacije da bi do sjutra trebalo da pristignu sve prijave i da ima vi&scaron;e predloženih kandidata.&nbsp;
- Razgovarali smo o tome da treba napraviti &scaron;iri politički konsenzus. Primijetio sam da postoji i kod svi predstavnika političkih subjekata dobra volja da se razgovara na ovu temu. Nije bilo govora o konkretnim imenima - kazao je Živković.&nbsp;

Živković nakon konsultacija kod Spajića: Nije bilo govora o konkretnim imenima