Politika

Sva vrata za partnerstvo Crne Gore i Sjedinjenih Američkih Država (SAD) otvorena su, poručio je specijalni izaslanik SAD za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar. On se sastao sa ministrom finansija Novicom Vukovićem u Stejt departmentu, a prilikom sastanka su razgovarali o ekonomskom dijalogu SAD-a i Crne Gore i potencijalima za bilateralni strate&scaron;ki dijalog, koji bi stimulisao interesovanje za ključne razvojne sektore Crne Gore kao &scaron;to su trgovina, energetika, IT i akademski sektor.
Eskobar je kazao i da je 44. Vlada uspjela da izgradi reputaciju Crne Gore kao kredibilnog partnera, ukazav&scaron;i na važnost da se takvi napori nastave. Poručio je da će Sjedinjene Američke Države nastaviti da podržavaju posvećenost Crne Gore evropskim integracijama. Vuković je zahvalio na otvorenoj podr&scaron;ci i partnerstvu SAD-a, istakav&scaron;i da je punopravno članstvo u Evropskoj uniji apsolutni spoljnopolitički prioritet Vlade čiji je član, kao i da će, uz punu posvećenost resora kojim rukovodi, dati doprinos njegovom ostvarenju.

Eskobar Vukoviću: Sva vrata otvorena za partnerstvo Crne Gore i SAD-a

SASTANAK U STEJT DEPARTMENTU

Crna Gora je i zvanično pred svima u Savjetu Evrope pokazala da nema proevropsku vladu jer je ona duboko konfuzna oko najvažnijih strate&scaron;kih pravaca crnogorske spoljne politike, a to su pored članstva u NATO i EU, prije svega, nezavisno Kosovo, po&scaron;tovanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta Bosne i Hercegovine i na kraju dobrosusjedski odnos sa Hrvatskom, ocijenio je za Pobjedu predsjednik Regionalne akademije za razvoj demokratije Bal&scaron;a Božović.
Heterogenost u stavovima unutar Pokreta ,,Evropa sad&ldquo; najbolje se oslikava na primjeru podr&scaron;ke ulasku Kosova u Savjet Evrope. Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević nedavno je poručila da će Crna Gora podržati članstvo Kosova u Savjetu Evrope, ali je njen partijski kolega, poslanik PES-a Vasilije Čarapić bio uzdržan prilikom glasanja o ovom prijedlogu u Parlamentarnoj skup&scaron;tini Savjeta Evrope u Strazburu prije dva dana.
Tužna slika
Čarapić je uoči glasanja podržao amandman dijela poslanika Italije koji podrazumijeva da se prvo formira zajednica srpskih op&scaron;tina, pa tek nakon toga donosi odluka o prijemu Kosova u Savjet Evrope.
Gotovo istovremeno, premijer Milojko Spajić pohvalio se u Briselu rezultatima 44. Vlade na polju evropskih integracija, ističući snažnu posvećenost spoljnopolitičkim ciljevima.
Božović, međutim, smatra da je Vlada Crne Gore promijenila spoljnopolitičke prioritete u skladu sa onim &scaron;to su pretenzije predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.
"Tužno je gledati vladajuću većinu u Crnoj Gori koja je prestra&scaron;ena od Vučića. Premijer Crne Gore je zajedno sa ostalim koalicionim partnerima u Vladi i u Skup&scaron;tini Crne Gore, tu mislim i na predsjednika Crne Gore, odlučio da ne podrži članstvo Kosova u Savjetu Evrope. Dakle, Vlada Crne Gore je promijenila prioritete svoje spoljne politike u skladu sa Vučićevim interesima", kazao je Božović.
To sve, kako ističe, odgovara Srpskoj pravoslavnoj crkvi i Moskvi.
" I dok vladajuća većina kroji spoljnu politiku prema Beogradu i Moskvi, na unutra&scaron;njem planu se brani kampanjom političkog revan&scaron;izma ba&scaron; kao &scaron;to je i Aleksandar Vučić to radio Demokratskoj stranci kada je nakon 2012. do&scaron;ao na vlast. Brutalni progoni, prijetnje, otpu&scaron;tanja i hap&scaron;enja", naglasio je Božović.
Cilj je, ističe on, isti &ndash; ubiti demokratiju u Crnoj Gori, &scaron;to se najbolje ogleda u primjeru &Scaron;avnika.
"Nakon toga namjera je zakopati u hladnu zemlju sve &scaron;to je politički demokratsko, antifa&scaron;ističko, multietničko i na kraju evropsko i crnogorsko. Gledao sam već taj film u Srbiji", zaključio je Božović.
Crnogorski diplomata Željko Perović kazao je da je u najmanju ruku začuđujuće i razočaravajuće glasanje poslanika PES Vasilija Čarapića.
&nbsp;

Božović: Vlada promijenila spoljnopolitičke prioritete u skladu sa interesima Vučića

"CRNA GORA ZVANIČNO PRED SAVJETOM EVROPE POKAZALA DA NEMA PROEVROPSKU VLAST"

Iako za sada, &scaron;to je potvrđeno iz Specijalnog državnog tužila&scaron;tva, tokom pretresa u Agenciji za sprečavanje korupcije niko nije uhap&scaron;en, potpredsjednik Vlade za bezbjednost, unutra&scaron;nju politiku, evropske i vanjske poslove Aleksa Bečić pozdravio je hap&scaron;enje direktorice te institucije Jelene Perović.
Tako je potpredsjednik Vlade, reagujući na pojedine medijske navode, uputio čestitke na vi&scaron;e adresa povodom "realizovane akcije".
&ldquo;Izuzetno pohvaljujem jo&scaron; jednu uspje&scaron;nu operaciju Specijalnog policijskog odjeljenja Uprave policije i SDT-a...Ovo hap&scaron;enje je jasan signal i poruka da ćemo nastaviti sa čvrstom rukom protiv svih oblika kriminaliteta. Kao potpredsjednik Vlade za bezbjednost i koordinator organa obavje&scaron;tajno-bezbjednosnog sektora, obećavam da ću učiniti sve &scaron;to je u mojoj moći da 44. Vlada Crne Gore obezbijedi optimalne uslove za efikasno i profesionalno obavljanje dužnosti. U na&scaron;oj zemlji ima mjesta samo za one koji vjeruju u pravdu i čistotu institucija&rdquo;, dio je iz op&scaron;irne čestitke Bečića.
Službenici Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) pretresaju prostorije Agencije za sprečavanje korupcije po nalogu Specijalnog državnog tužila&scaron;tva (SDT).
Tužilac i portparol SDT-a Vukas Radonjić kazao je agenciji Mina da u akciji niko nije uhap&scaron;en.
&bdquo;U ovom trenutku niko nije li&scaron;en slobode. Pretresanje je u toku&ldquo; rekao je Radonjić.

Dok SDT tvrdi da niko nije uhapšen, Bečić pozdravlja hapšenje Perović

POTPREDSJEDNIK VLADE UPUTIO ČESTITKE  POVODOM "REALIZOVANE AKCIJE"

Saradnik na Fakultetu političkih nauka Marko Savić kaže da "PES nema ni glavu ni rep", odnosno da je sastavljen od ljudi sa različitih ideolo&scaron;kih svjetonazora, komentari&scaron;ući to &scaron;to predstavnik Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić nije glasao za ulazak Kosova u Savjet Evrope kao i njegovu podr&scaron;ku amandmanu Italije koji podrazumijeva prvo ispunjenje uslova oko zajednice srpskih op&scaron;tina, pa tek nakon toga prijem Kosova u Savjet Evrope.&nbsp;
&bdquo;Mene apsolutno zabrinjava da mladi ljudi u politici nemaju otklon od ovakvih nastupa i od ovako, da kažemo, vrlo hrabrih istupa i na međunarodnoj, odnosno na evropskoj i međunarodnoj sceni pokazujući da iza toga ne stoji apsolutno ni&scaron;ta, nego stoji zapravo jedno kalkulisanje i slanje poruke za unutra&scaron;nju publiku. Dakle, ovaj istup Čarapića je slanje poruke u velikoj mjeri crnogorskim građanima i građankama da oni ne bi uzdrmali onaj dio glasača koji dolazi iz tzv. srpskog nacionalnog korpusa i dvostruko ne razmi&scaron;ljajući zapravo o efektima koje to može da ima na sliku Crne Gore pred evropskom i međunarodnom zajednicom&ldquo;, kaže Savić u izjavi za portal Antena M.
Potez Čarapića rezultat je nepromi&scaron;ljanja kada je u pitanju političko djelovanje ne samo na domaćoj već i na međunarodnoj sceni, ocijenio je Savić.
&bdquo;To na vi&scaron;e nivoa, razmi&scaron;ljajući samo usko o onome &scaron;to mogu biti partijski dobici kada su u pitanju ove teme, odnosno da se ovakvim pona&scaron;anjem želi izvagati, odnosno izbalansirati njihov položaj između dva nacionalna korpusa&ldquo;, kaže Savić.
Dio manipulacije glasanjem, napominje Savić, je i taj da se plasira informacija da je to amandman Italije, a zapravo je amandman sedam od 18 poslanika koji predstavljaju Italiju.
"Dakle, u kontekstu prijema Kosova u SE i istupa ministarke Gorčević, glasanje Čarapića je, ponavljam, relativizatorsko, i namijenjeno zadovoljenju dijela birača PES koji se izja&scaron;njavaju kao Srbi.
Usko partitokratski bez puno udubljivanja u ono &scaron;to je spoljnopolitička orijentacija Crne Gore i zvanično priznanje Kosova. U skladu sa istim kontekstom se može analizirati i ćutanje MVP o rezoluciji o Srebrenici u UN&ldquo;, dodaje Savić.&nbsp;
Ne stoji tvrdnja Spajića da je ruski uticaj u Crnoj Gori nikad manji&nbsp;
Komentari&scaron;ući izjavu premijera Milojka Spajića da ruski uticaj u Crnoj Gori nije bio nikad manji, Savić kaže da smo navikli da od premijera dobijamo neznavene izjave kao &scaron;to je ta.
&bdquo;To znači da možda gospodin Spajić raspolaže određenim podacima kojima može to da nam dokaže, jer različite vrste uticaja se mogu mjeriti na različite načine. Po&scaron;to je to usko moja tema naučnog bavljenja ruskim uticajem na Zapadnom Balkanu, ja mogu reći da on naravno te&scaron;ko se mjeri, ali nije nemjerljiv i da je daleko od toga da je najmanji nikad.
Ovo je jedan vid relativizacije na osnovu onog narativa koji on već duže plasira, a to je da mi ne treba vi&scaron;e da razgovaramo o, između ostalog, i ovim stvarima, dakle o ruskom uticaju, nego da treba da se bavimo ekonomijom i socijalnim pitanjima. Nažalost, to je dio jednog populističkog pristupa koji odbija da se bavi temama koje imaju značajan uticaj&ldquo;, napominje Savić.
Ocjenjuje da je ruski direktni uticaj zamagljen na Zapadnom Balkanu iz jednostavnog razloga, zato &scaron;to je, kako kaže, Srbija kao najznačajniji proksi Rusije na Zapadnom Balkanu preuzela, zapravo ulogu generatora svih ideja, ruskih ideja i ruskog uticaja prema gotovo svim zemljama Zapadnog Balkana.
&bdquo;To radi nesumnjivo koristeći instrumente i ekonomske prirode, ali i one slabije, mjerljive, odnosno one koje je teže izmjeriti kao &scaron;to su uticaj kroz medije, kroz plasiranje narativa, kroz manipulaciju informacijama, kroz utoči&scaron;te ruskim medijima koji su centri ruske propagande u ovom dijelu Evrope, tako da apsolutno ne stoji da je ruski uticaj u Crnoj Gori nikad manji&ldquo;, zaključuje Savić.&nbsp;

Savić: Glasanje Čarapića namijenjeno zadovoljenju dijela birača PES-a koji se izjašnjavaju kao Srbi

"PES NEMA NI GLAVU NI REP"

Poku&scaron;aj predsjednika države Jakova Milatovića da relativizuje uspjeh aktuelne Vlade, &scaron;to javno potvrđuju evropski partneri nastavak je kampanje koju sprovodi na&scaron; nekada&scaron;nji funkcioner, poručuju iz Pokreta Evropa sad.&nbsp;
"Dok je bio u PES-u, a prije nego je postao predsjednik, Milatović je javno i otvoreno optuživao Abazovića da pravi savez sa onima koji su odgovorni za ekonomsko i moralno posrnuće države", saop&scaron;tili su iz PES-a.
Podsjećaju da je sada&scaron;nji predsjednik osmog avgusta 2022. upravo optužio Abazovićevu Vladu da je "neevropska", navodeći pet razloga zbog kojih takvoj Vladi treba izglasati nepovjerenje.&nbsp;
"Vlada je potpuno usporila proces opipljivih evropskih integracija, a na važnim pozicijama upravljanja, uz neviđeni politički revan&scaron;izam, naimenovala problematične partijske kadrove i korumpirane vedete prethodnog DPS režima", podsjećaju na tada&scaron;nju izjavu Milatovića.
Iz PES-a ističu i da velike uspjehe aktuelne Vlade za veoma kratko vrijeme ne osporavaju najznačajnije evropske adrese.
"Pa, dobronamjerno sugeri&scaron;emo predsjedniku države da se primarno bavi svojim poslom, umjesto &scaron;to preuzima ulogu za&scaron;titnika Abazovićeve Vlade, koju je kao član PES-a o&scaron;tro kritikovao i optuživao za zastoj evropskih integracija, &scaron;to je potvrđeno i u izvje&scaron;taju Evropske komisije", poručuju iz PES-a.

PES: Milatović da se primarno bavi svojim poslom, umjesto što preuzima ulogu zaštitnika Abazovićeve Vlade

"MILATOVIĆ KAO ČLAN PES-A OPTUŽIVAO ABAZOVIĆEVU VLADU ZA ZASTOJ EVROPSKIH INTEGRACIJA"

Spoljnopolitički odbor američkog Senata odobrio je juče prijedlog zakona o Zapadnom Balkanu i poslaće ga na izja&scaron;anjavanje pred puni sastav gornjeg doma Kongresa, javlja Glas Amerike.
Zakon je Senatu u maju pro&scaron;le godine podnijela demokratska senatorka Džin &Scaron;ahin, predsjedavajuća senatskog Pododbora za Evropu, uz podr&scaron;ku kolega iz obje političke stranke. U pisanoj izjavi za Glas Amerike, &Scaron;ahin je u naglasila da je odobravanjem zakonskog prijedloga, spoljnopolitički odbor "poslao poruku o obnovljenoj posvećenosti zemljama Zapadnog Balkana".
"Napisala sam ovaj zakonski prijedlog da bi se usredsredili na prilike da se osnaži na&scaron;a posvećenost i investicije u regionu, jačanjem trgovinske i ekonomske saradnje, i da bi se poo&scaron;trili američki mehanizmi da se rije&scaron;i pitanje malignog uticaja, korupcije i drugih napora kojima se poku&scaron;avaju podriti demokratske aspiracije regiona. Najvažnije je to &scaron;to će, ako bude potpisan, zakon kodificirati uredbe o rje&scaron;evanju koruptivnog i anti-Dejtonskog pona&scaron;anja na Zapadnom Balkanu, stavljajući jasno do znanja da SAD neće tolerisati napore da se podriju mir i stabilnost u regionu. Radujem se saradnji sa jednim od autora zakonskog prijedloga, senatorom (Rodžerom) Vikerom na usvajanju zakona ", poručila je &Scaron;ahin.
Zakonski prijedlog, između ostalog, predviđa uspostavljanje regionalne inicijative za trgovinu i ekonomsku konkurentnost, kodificiranje dvije postojeće izvr&scaron;ne uredbe o izricanju sankcija radi korupcije i prijetnji miru i stabilnosti na Zapadnom Balkanu, kao i pokretanje inicijative za borbu protiv korupcije koja bi američkog državnog sekretara usmjerila da pruži tehničku pomoć svim zemljama u izradi nacionalnih strategija za borbu protiv korupcije.
U tekstu zakonskog prijedloga se, između ostalog, navodi da je korupcija i dalje problem na Zapadnom Balkanu i da je jedna od najvećih prepreka ekonomskom i političkom razvoju regiona, te da kampanje dezinformacija podrivaju kredibilnost demokratskih institucija, uključujući integritet izbora, u sedam zapadnobalkanskih zemalja.
Ukazuje se i na zavisnost Zapadnog Balkana od ruskih izvora fosilnih goriva, &scaron;to "ometa njihove aspiracije za evropskim integracijama", i poručuje da je smanjenje te zavisnosti u nacionalnom interesu SAD. Upozorava se i na sve veći uticaj Kine na Zapadnom Balkanu koji bi "takođe mogao da ima &scaron;tetan uticaj po strate&scaron;ku konkurenciju, demokratiju i ekonomsku integraciju sa Evropom".
Ocjenjuje&nbsp; se i da je u obostranom interesu SAD i zemalja regiona da promovi&scaron;u stabilni i održivi ekonomski rast i razvoj u regionu, da su reforme i integracija sa Evropskom unijom doveli do značajnog demokratskog i ekonomskogh napretka, ali da su stopa siroma&scaron;tva i nezaposlenosti na Balkanu i dalje veći nego u susjednom članicama EU i da odlazak građana, naročito mladih, utiče na demografsku sliku svake zemlje. Dodaje se da postojeći regionalni ekonomski napori, kao &scaron;to su Zajedničko regionalno trži&scaron;te, Berlinski proces i Otvoreni Balkan, imaju potencijal da pobolj&scaron;aju ekonomske uslove na Zapadnom Balkanu.
U zakonskom prijedlogu se poziva i na blisku koordinaciju sa Evropskom unijom, Ujedinjenim Kraljevstvom i drugim saveznicima i partnerima kada je riječ o sankcijama koje se tiču zemalja regiona i da se "usklade napori &scaron;to je vi&scaron;e moguće" da bi se pokazala jasna posvećenost po&scaron;tovanju demokratskih principa.
Navedeno je i da je neophodno da Amerika poveća napore da se suprostavi ruskim malignim kampanjama &scaron;irenja uticaja i "drugim destabilizujućim i remetilačkim aktivnostima čija je meta Zapadni Balkan", kroz saradnju sa vladinim institucijama, političkim akterima, novinarima, civilnim dru&scaron;tvom i poslovnim liderima (industry leaders).
U zakonskom prijedlogu se poziva i na podr&scaron;ku ubrzanoj integraciji zemalja u EU i NATO, za one koje to žele i ispunjavaju uslove. Traži se i nastavak američke podr&scaron;ke razvoju civilnih dru&scaron;tva, nezavisnih medija, političke stabilnosti i modernih trži&scaron;nih ekonomija.
Sjedinjene Države bi trebalo da daju "prioritet partnerstvima i programima za zemljama Zapadnog Balkana koje pokazuju posvećenost jačanju demokratija i po&scaron;tuju ljudska prava", navodi se u prijedlogu američkog zakona u kojem se ističe da je region ključan za mir, stabilnost i prosperite evropskog kontinenta.
U izmijenjenom tekstu prijedloga zakona, objavljenom na sajtu Spoljnopolitičkog odbora, između ostalog se izražava duboka zabrinutost zbog stanja demokratije u Srbiji.
Region Zapadnog Balkana, prema definiciji američkog Kongresa, čine Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makednija i Srbija.
Da bi zakonski prijedlog bio usvojen, mora prvo da ga odobri puni sastav Senata, a zatim i Predstavnički dom prije nego &scaron;to ga potpi&scaron;e predsjednik Džo Bajden. Jo&scaron; nije poznato kad bi Senat mogao da se izjasni o prijedlogu zakona o Zapadnom Balkanu.

Senatski odbor odobrio zakonski prijedlog o Zapadnom Balkanu

"KORUPCIJA NA ZAPADNOM BALKANU JEDNA JE OD NAJVEĆIH PREPREKA EKONOMSKOM I POLITIČKOM RAZVOJU REGIONA"

Do formiranja 44. Vlade dvije trećine privremenih mjerila u okviru Izvje&scaron;taja o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR), bilo je uglavnom ispunjeno u najvećem dijelu kao rezultat rada 42. i 43. Vlade, saop&scaron;tio je predsjednik Jakov MIlatović.
Poručio je da je članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji (EU) zajednički imenitelj svih političkih činilaca i da je zato važno precizno informisati javnost. "Možda najzahtjevnija stavka u preostalih jedne trećine neispunjenih privremenih mjerila odnosila se na imenovanja u pravosudju - koja su upravo glavni politički zamajac za dobijanje IBAR-a", napisao je Milatović&nbsp;u objavi na mreži X&nbsp; Istakao je i da 44. Vlada nastavlja napore prethodnih na ispunjenju preostalih neispunjenih privremenih mjerila. "Važno je ukazati da je IBAR - Izvje&scaron;taj o &ldquo;privremenim&rdquo; mjerilima - i da nakon ispunjenja istih - prestoji težak rad na ispunjenju &ldquo;zavr&scaron;nih&rdquo; mjerila u poglavljima 23 i 24", zaključio je Milatović.
Reakcija Milatovića uslijedila je nakon &scaron;to je premijer Milojko Spajić rekao da su evropski partneri saop&scaron;tili da je njegova Vlada uradila vi&scaron;e za pet mjeseci nego sve druge za &scaron;est godina godina.

Milatović: Dvije trećine ispunjenih privremenih mjerila većinom rezultat rada 42. i 43. Vlade

SAOPŠTIO PREDSJEDNIK DRŽAVE

Predstavnik Pokreta Evropa Sad Vasilije Čarapić nije glasao za ulazak Kosova u Savjet Evrope! Rezultat: 131 za, 29 protiv i 11 (među kojima i Čarapić) uzdržan, naveo je potpredsjednik Demorkatske partije socijalista Ivan Vuković na mreži X. &nbsp; Kako je istakao, nekoliko sati ranije, njegov partijski &scaron;ef i premijer Spajić u Briselu uvjeravao&nbsp; je evropske partnere da je Crna Gora snažno posvećena vanjskopolitičkim ciljevima i da &lsquo;ruski uticaj u CG nikada nije bio manji&rsquo;.
&bdquo;Prethodno je ministarka Gorčević (takođe članica PES-a), u Pri&scaron;tini najavila podr&scaron;ku učlanjenju Kosova u SE&ldquo;, napisao je Vuković.
Prema njegovim riječima, od toga da u okviru PES-a, evidentno, i dalje vlada haos, mnogo je važnije to &scaron;to, uprkos proevropskoj retorici, vladajuća koalicija skreće Crnu Goru s puta trasiranog 2006.&nbsp;
&bdquo;V. Putin komponuje. A. Vučić diriguje. A. Mandić svira. M. Spajić i njegovi igraju&ldquo;, zaključuje Vuković.

Vuković: Putin komponuje, Vučić diriguje, Mandić svira, a Spajić i njegovi igraju

KOMENTARISAO GLASANJE O PREDLOGU ZA PRIJEM KOSOVA U SAVJET EVROPE

Premijer Crne Gore Milojko Spajić kazao je da je pro&scaron;irenje EU na Zapadni Balkan pitanje vremena, i da, zbog isporučenih rezultata, smatra da je Crna Gora zemlja koja bi trebalo da bude prva naredna članica.
"Osjećam da je ovo trenutak za Crnu Goru, ovakva &scaron;ansa ukaže se jednom u 30 godina, ne želimo da je izgubimo", rekao je Spajić prilikom izlaganja pred poslanicima Spoljnopolitičkog odbora EP(AFET).
Dodaje da se nada da će EU prepoznati napore koje Crna Gora pruža u kontekstu aspiracija ka članstvu.
"Prijemom Crna Gore u EU vidjeli bi smo obostrane benefite, jer bi tako EU poslala poruku da je spremna za prijem Zapadnog Balkana. Posvećeni smo reformama i isporučivanju rezultata uz snažnu podr&scaron;ku EK. U Crnoj Gori sada, vi&scaron;e nego ikad, prepoznajemo kakvu priliku imamo, &scaron;to čini da smo istinski posvećeni evropskom snu", naveo je Spajić.
Kako je kazao, njegova Vlada prepoznaje priliku da se ispi&scaron;e nova stranica u istoriji zemlje.
"Sve &scaron;to smo uradili u ovih pet mjeseci bilo je u cilju ubrzanja na&scaron;eg EU puta. Crna Gora prolazi kroz proces transformacije koja je uspje&scaron;na, &scaron;to nam daje za pravo da sebe smatramo zemljom koja je najdalje stigla na putu ka članstvu u EU", poručio je Spajić.
On je ponovio da se u Crnoj Gori svi nadaju dobijanju IBAR-a u junu u zavr&scaron;nici belgijskog predsjedavanja.
"Duboka politička i institucionalna kriza usporila je put Crne Gore ka članstvu, zbog čega je Vlada koju predvodim od prvog dana posvećena uspostavljanju stabilnih počitičkih prilika u zemlji. U saradnji sa Skup&scaron;tinom uspjeli smo da naimenujemo ljude na važnim pozicijama, kako u sudstvu, tako i u drugim oblastima. Na&scaron; rad i posvećenost su očigledniji nego ikad. Radimo na usvajanju reformskih zakona, i transformacija na&scaron;eg dru&scaron;tva je evidentna", istakao je Spajić.
On je napomenuo da Vlada radi na jačanju administrativnih kapaciteta raznih institucija, računajući Agenciju za sprječavanje korupcije.
"Radimo na jačanju okvira za efikasno sprovođenje finansijskih istraga, u na&scaron;em fokusu su, između ostalog, i izmjene Zakona o oduzimanju imovine, borba protiv korupcije na visokom nivou, to su samo neke od tačaka na&scaron;eg fokusa. Radmo na razvoju strategije borbe protiv kriminala. Poslali smo niz medijskih zakona EK na mi&scaron;ljenje. Svjesni smo da je ovo trenutak koji mora biti iskori&scaron;ćen i toga je svjesna kompletna zajednica", naveo je Spajić.&nbsp;
On je istakao da je Crna Gora za kratko vrijeme postala vrlo kredibilan član NATO-a.
"Kada NATO želi da zna kakve su prilike na Zapadnom Balkanu, informi&scaron;e se preko Crne Gore. Ruski uticaj u na&scaron;oj državi na istorijskom je minimumu, mi nemamo u parlamentu ljude koji su ruski megafon u Crnoj Gori", naveo je.
Mekalister: Crna Gora je predvodnik, pozitivna atmosfera iz Podgorice donijeta u Brisel
Predsjedavajući AFET-a Dejvid Mekalister kazao je da je Crna Gora zbog značajnih rezultata koje je postigla u prethodnom periodu, bez sumnje predvodnik u trci ka članstvu u EU.
On je zahvalio Spajiću nakon izlaganja, rekav&scaron;i da se osjeća pozitivna atmosfera kakve dugo nije bilo kada je u pitanju neka zemlja Zapadnog Balkana.
"Hvala vam &scaron;to ste donijeli pozitivnu atmosferu iz Podgorice ovdje u Brisel", naveo je Mekalister.

Spajić: Osjećam da je ovo trenutak za Crnu Goru, ovakva šansa ukaže se jednom u 30 godina

TVRDI I DA JE RUSKI UTICAJ U NAŠOJ DRŽAVI NA ISTORIJSKOM MINIMUMU

Politički problemi koji se pojavljuju u Crnoj Gori proteklih sedmica potencijalno bi mogli uticati na stabilnost Vlade, ocijenila je ambasadorka Evropske unije (EU) u Podgorici Oana Kristina Popa i poručila da dobijanje Izvje&scaron;taja o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR) nije kraj puta.
Popa je, na sastanku Zajedničkog konsultativnog odbora između EU i Crne Gore (ZKO), kazala da održavanje ZKO dolazi u ključnom trenutku za Crnu Goru.
&bdquo;Kao &scaron;to ste svi svjesni, nova Vlada je, uz konstruktivnu opoziciju, naporno radila da se pokrene proces pridruživanja, na osnovu jake podr&scaron;ke koja postoji od institucija EU&ldquo;, rekla je Popa.
Ona je ukazala da vi&scaron;e od 78 odsto crnogorskih građana podržava pridruživanje države EU i dodala da je Crna Gora po tome izuzetak u regionu.
&bdquo;Imamo intenzivan odnos između Crne Gore i EU&ldquo;, navela je Popa.
Prema njenim riječima, Vlada je naporno radila da bi ispunila prioritete EU agende, posebno &scaron;to se tiče implementacije privremenih mjerila u oblasti vladavine prava.
Popa je kazala da naimenovanja u pravosuđu predstavljaju najvažnije dostignuće do sada i dodala da je to bilo potrebno da bi se ispunila privremena mjerila.
Ona je rekla da je na Međuvladinoj konferenciji u Briselu pozdravljeno to &scaron;to je implementirano, i da se sada očekuje dalje ispunjavanje mjerila iz poglavlja 23 i 24.
&bdquo;Crna Gora se nada da će dobiti pozitivan IBAR u junu. Ta skraćenica je veoma popularna i danas svi u Crnoj Gori znaju &scaron;ta je IBAR. To je dobra stvar, ali mi se nadamo da poslije juna nećemo vi&scaron;e morati koristiti tu skraćenicu&ldquo;, navela je Popa.
Ona je kazala da nekoliko zakona treba da se izmijeni, kao i da su neki strate&scaron;ki dokumenti izrađeni, kako bi se ispunili krajnji rokovi, do kraja aprila.
&bdquo;Evropske institucije daju neophodnu podr&scaron;ku u tom procesu, ali ipak neki politički problemi su počeli da se pojavljuju u proteklih nekoliko sedmica, i to potencijalno može da utiče na stabilnost Vlade i njenu djelotvornost&ldquo;, rekla je Popa.
Kako je navela, pozitivan IBAR nije kraj puta, iako je to korak naprijed.
&bdquo;On može samo da ubrza pregovarački proces i proces pridruživanja, ali put koji vas čeka je dug i izazovan&ldquo;, dodala je Popa.
Crna Gora je, kako je istakla, održala proevropsku i evroatlantsku orijentaciju i usklađena je sa evropskom spoljnom i bezbjednosnom politikom.
Popa je podsjetila da je Plan rasta za Zapadni Balkan pokrenut u novembru, navodeći da on treba da olak&scaron;a proces pridruživanja država regiona EU.
&bdquo;Crna Gora izgleda da je na&scaron;la neophodnu stabilnost da bi se fokusirala na pridruživanje EU, &scaron;to je strate&scaron;ki prioritet. Crna Gora sada ima izvanrednu priliku da ide dalje i postane insipracija za susjede i cijeli region. Mi ćemo se potruditi da se ova prilika ne propusti&ldquo;, naglasila je Popa.
Kopredsjedavajuća ZKO sa crnogorske strane, Gordana Đurović, kazala je da dobijanje pozitivnog IBAR-a nije samo formalna, nego su&scaron;tinska, ključna stepenica koja, kako je rekla, podrazumijeva da Crna Gora dobije pravo da ide dalje i da se proces deblokira.
&bdquo;Navijajući za Crnu Goru, mislim da u naredna dva mjeseca treba pažljivo da vodimo dijalog na javnoj sceni, da ne instisitiramo ba&scaron; na svim reformama koje se ne mogu desiti za dva mjeseca, kao i na svim drugim složenim procedurama koje mnogo puta nijesmo uspjeli da ostvarimo&ldquo;, navela je Đurović.
Ona je dodala da bi trebalo napraviti zajedničku platformu, koja će pomoći Crnoj Gori da dobije pozitivan izvje&scaron;taj.
&bdquo;Mislim da sa ovog mjesta treba poslati apel političkim akterima na na&scaron;oj sceni da se, u tom smislu, zajednički udruže&ldquo;, navela je Đurović.
Prema njenim riječima, deblokada procesa EU integracije Crne Gore nije protiv interesa bilo kojeg od susjeda.
&bdquo;Time bi Crna Gora pokazala da efekti pozitivnog prelivanja procesa mogu da pomognu i drugim zemljama, kao i da su vrata EU zaista otvorena za finalni proces pregovora&ldquo;, kazala je Đurović.
Ona je poručila da su stekli vrijeme, mjesto i okolnosti i da ovu priliku treba iskoristiti, jer se ona neće ponovo desiti u ovoj formi.
&bdquo;EU daje snažan znak kroz Plan rasta za Zapadni Balkan, time ona želi da kaže da je spremna za intenzivniju integraciju&ldquo;, dodala je Đurović.
Kopredsjedavajući ZKO-a sa evropske strane, Decebal Stefanita Padure, poručio je da prepoznaju nedavne pozitivne trendove u Crnoj Gori kada su u pitanju inkluzivnost i dijalog.
On je kazao da se nadaju da će se politička stabilnost nastaviti, kako bi Crna Gora mogla da napravi veliki korak naprijed u pristupnim pregovorima, u prvoj polovini ove godine.
&bdquo;Ambicozna ideja Crne Gore da postane 28. članica EU 2028. godine treba da bude vi&scaron;e nego slogan, jer crnogorske vlasti treba da urade sve da ostvare taj rezultat&ldquo;, istakao je Padure.
On je poručio da je veoma važno da se crnogorske vlasti fokusiraju i iskoriste priliku.
&bdquo;Sami kreiramo sopstvene mogućnosti, ne znam da li ćete opet imati ovakve prilike i mogućnosti i zato je veoma bitno da se fokusirate i da ih iskoristite&ldquo;, naveo je Padure.
Crna Gora, prema njegovim riječima, treba da bude dio EU.
&bdquo;Mislim da u potpunosti zaslužujete da budete dio tog kluba i zato morate ispuniti sve obaveze&ldquo;, dodao je Padure.
Glavni pregovarač Predrag Zenović kazao je da je dijalog između Brisela i Crne Gore zaista intenzivan.
Članstvo u EU, kako je istakao, ostaje najvažniji vanjsko-politički cilj Crne Gore kojem su potpuno posvećeni svi dru&scaron;teveni i politički akteri.
Prema riječima Zenovića, Vlada Crne Gore nastavlja sa jo&scaron; uspje&scaron;nijim reformskim aktivnostima i proces pregovora o pristupanju EU zaokružuje na kvalitetan način, krčeći put za Crnu Goru kao prvu narednu članicu Unije.
&bdquo;&Scaron;to skorije članstvo Crne Gore u EU, kao 28. članice u 2028. godini, kao najzrelijeg kanditata, članice NATO-a, zemlje sa najmanjim institucionalnim, političkim i ekonomskim izazovima u odnosu na ostale kandidate, bio bi dokaz da je proces pro&scaron;irenja aktuelan i živ i da je meritoran&ldquo;, naglasio je Zenović.
On je rekao da je podr&scaron;ka građana toj politici kontinuirano visoka &scaron;to, kako je naveo, ukazuje na zaključak da pristupanje Crne Gore EU ostaje glavni kohezioni faktor crnogorskog dru&scaron;tva i političke scene.
&bdquo;Svu energiju usmjerili smo na dono&scaron;enje zakona, strategija i isporučivanje rezultata u oblasti vladavine prava, jer je cilj jasan i nedvosmislen, da budemo spremni za Međuvladinu konferenciju u junu i dobijemo pozitivan IBAR&ldquo;, istakao je Zenović.
On je dodao da je taj reformski proces dobra reakcija i odgovor na ohrabrenje koje dolazi iz Brisela prema Zapadnom Balkanu, a posebno prema Crnoj Gori.
Član ZKO-a sa strane EU, Andrej Zorko, kazao je da je Plan rasta za Zapadni Balkan nastao radi brže i efikasnije evropske integracije regiona.
On je ukazao da je ekonomska konvergacija regiona ključna i da je upravo zbog toga osmi&scaron;ljen Plan rasta za Zapadni Balkan, u cilju dono&scaron;enja koristi zemljama prije učlanjenja u EU.
&bdquo;Tih &scaron;est milijardi EUR biće isplaćeno tek kada se ispune reforme, odnosno ono &scaron;to su zemlje Zapadnog Balkana obećale u programima&ldquo;, dodao je Zorko.
On je poručio da sve reforme treba da budu efikasne, ali da ispunjavaju sve postavljene uslove jer, kako je istakao, brzina reformi ne smije da idu nau&scaron;trb vladavine prava.

Popa: Politički problemi mogli bi uticati na stabilnost Vlade

OCIJENILA AMBASADORKA EVROPSKE UNIJE U PODGORICI

Potpredsjednik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugo&scaron;a reagovao je na izjavu premijera u tehničkom mandatu Dritana Abazovića koji je kazao da, nakon &scaron;to su učenicima iz Crne Gore iz Ispitnog centra kazali da nema mogućnosti odlazak na takmičenje u Tokio, je rije&scaron;en problem, te da će mladi ići na takmičenje.&nbsp;
"Nevjerovatno&hellip; Vlada napravi problem, a onda ga Vlada &ldquo;ekspresno&rdquo; rije&scaron;i i to sve kroz jeftini predizborni marketing i sve to dok se istovremeno u milionskim iznosima probijaju limiti potro&scaron;nje brojnih budžetskih jedinica i kriju brojne budžetske transakcije",&nbsp; napisao je Mugo&scaron;a na Tviteru.

Mugoša: Vlada napravi problem a onda ga "ekspresno" riješi kroz politički marketing