Politika

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović obavio je intervjue sa kandidatima za sudiju Ustavnog suda, saop&scaron;teno je iz njegovog Kabineta.&nbsp;
Podsjećaju da je Milatović 28. novembra raspisao javni poziv za izbor jednog sudije Ustavnog suda i da je 23. decembra utvrdio Listu prijavljenih kandidata na taj javni poziv.
"Na listi su glavni administrator u Op&scaron;tini Herceg Novi Nenad Đorđević, sudija Vi&scaron;eg suda u Podgorici Nenad Vujanović, glavna savjetnica Ombudsmana u oblasti za&scaron;tite prava djeteta, mladih i socijalne za&scaron;tite, Milica Kovačević, sudija Vi&scaron;eg suda u Bijelom Polju Almir Muratović i načelnica u Direkciji za organizaciju pravosuđa - Direktorat za pravosuđe u Ministarstvu pravde, Nata&scaron;a Radonjić&nbsp;
Na listi kandidata su i sutkinja Vrhovnog suda Jelena Ružičić, sudije Vi&scaron;eg suda u Podgorici Marija Bo&scaron;ković i Marko Blagojević, sudija Vi&scaron;eg suda u Bijelom Polju Ivan Adamović i predsjednik Osnovnog suda u Rožajama Mirsad Mujević", saop&scaron;teno je iz Kabineta predsjednika.
Posebna komisija, koju je obrazovao Milatović, utvrdila je da svi prijavljeni kandidati ispunjavaju uslove za izbor sudije Ustavnog suda, koji su utvrđeni Ustavom i Zakonom o Ustavnom sudu,&nbsp; pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
&nbsp;

Milatović obavio intervjue sa kandidatima za sudiju Ustavnog suda

SAOPŠTENO IZ KABINETA PREDSJEDNIKA DRŽAVE

Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore, imajući u vidu pogor&scaron;anu bezbjednosnu situaciju u Islamskoj Republici Iran, preporučuje građanima Crne Gore da se, do daljnjeg, uzdrže od putovanja u tu zemlju.
"Istovremeno, crnogorskim državljanima koji se trenutno nalaze na teritoriji Islamske Republike Iran preporučuje se da, u skladu sa mogućnostima i ličnom procjenom, razmotre napu&scaron;tanje te države, uz striktno po&scaron;tovanje važećih bezbjednosnih preporuka i uputstava nadležnih organa&rdquo;, navode iz Ministarstva.
Napominju da Ministarstvo vanjskih poslova ostaje posvećeno praćenju razvoja situacije, u bliskoj saradnji sa međunarodnim partnerima.
"Javnost će blagovremeno informisati o svim relevantnim okolnostima od značaja za bezbjednost građana Crne Gore", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.

MVP: Crnogorski državljani da razmotre napuštanje Irana zbog pogoršane bezbjednosne situacije

"ONI KOJI PLANIRAJU PUT U TU ZEMLJU DA GA ODGODE DO DALJNJEG"

Predsjednik Op&scaron;tine Zeta i funkcioner Demokratske narodne partije (DNP) Mihailo Asanović poručio je sa dana&scaron;nje blokade mje&scaron;tana Botuna u Donjoj Gorici da ta partija vi&scaron;e neće učestvovati u vlasti u Glavnom gradu, prenosi RTCG.
&ldquo;Biće sjednica lokalnog parlamenta pa ćete vidjeti hoće li odbornici DNP-a biti na njoj. Pa da vidimo kako će Sa&scaron;a Mujović, čovjek koji je nekada bio u DPS-u, i njegova &scaron;efica Kabineta Vesna Brajović, koja je ranije bila državni sekretar u MUP-u, obezbijediti većinu. Možda će je naći u svojoj prethodnoj partiji, DPS-u. Neka im je sa srećom, mi nećemo učestvovati u vlasti&rdquo;, poručio je Asanović.
On je kazao da su mje&scaron;tani Botuna nastavili mirne blokade zbog radova na postrojenju za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda u tom naselju.
&ldquo;Prije Nove godine, kada je veliki broj ljudi iza&scaron;ao na ulice i kada je moglo doći do krvoprolića, Uprava policije i pojedini konstituenti vlasti pozvali su nas i građane Botuna da se protesti obustave, uz obećanje da će policija biti povučena i da će se uvesti moratorijum na gradnju. To im je tada odgovaralo&rdquo;, rekao je Asanović.

Asanović: DNP više neće biti dio vlasti u Podgorici, Mujović možda obezbijedi većinu u DPS-u

PORUČIO SA DANAŠNJE BLOKADE MJEŠTANA BOTUNA U DONJOJ GORICI

Demokratsku partiju socijalista (DPS) bi, ukoliko bi sada bili održani izbori, glasalo 25,2 odsto birača, Za budućnost Crne Gore (ZBCG) 20,1 odsto, a Pokret Evropa sad (PES) 19,1 odsto, pokazalo je istraživanje agencije Spektrum Analitika.
Profesor Fakulteta političkih nauka iz Beograda Milo&scaron; Be&scaron;ić, predstavljajući na Televiziji Crne Gore istraživanje javnog mnjenja, rekao je da bi izlaznost na izborima, ako bi se sada održali, bila 63 odsto.
"DPS ima podr&scaron;ku od 25,2 odsto, ZZBCG 20,1, PES 19,1, Demokratska Crna Gora 9,2, Evropski savez 5,7, Bo&scaron;njačka stranka 5,6 odsto&rdquo;, naveo je Be&scaron;ić.
Prema njegovim riječima, URA ima podr&scaron;ku 3,4 odsto glasača, Socijalistička narodna partija 2,6, Pokret narodnog povjerenja i Albanski forum po 1,9, a FORCA 1,5.
Be&scaron;ić je kazao da bi Preokretu podr&scaron;ku dalo 1,4 birača, Demokratskoj uniji Albanaca jedan odsto, Hrvatskoj građanskoj inicijativi 0,9 i Stranci evropskog progresa 0,6 odsto, prenosi Portal RTCG.
Kada se ovo uporedi sa posljednjim CEDEM-ovim istraživanjem iz septembra, podaci su, kako je kazao Be&scaron;ić, relativno blizu.
On je rekao da su najsigurniji glasači Demokratske Crne Gore, dok su najnesigurniji glasači Koalicije ZBCG.
Be&scaron;ić je pojasnio da bi veća apstinencija &scaron;kodila Koaliciji ZBCG, a niska izlaznost bi najvi&scaron;e odgovarala DPS-u.
Govoreći o situaciji &scaron;ta bi se desilo ukoliko predstavnici Koalicije ZBCG iza&scaron;li odvojeno na izbore, Be&scaron;ić je rekao da veći dio bi glasao za Demokratsku narodnu partiju (DNP).
&ldquo;Podaci govore da bi izlazak Nove srspke demokratije (NSD) i DNP na izbore odvojeno ugrozio obje, ali da je rejting DNP-a bolji&rdquo;, rekao je Bečić i ukazao na dio glasača ZBCG koji ne bi iza&scaron;li na izbore, osim ukoliko partije budu u koaliciji.
Predstavljajući podatke o broju ispitanika koji bi voljeli održavanje vanrednih izbora, Be&scaron;ić je kazao da je za njih zainteresovano 33,2 odsto.
&ldquo;Ukoliko bi sjutra bio referendum, 83 odsto građana glasao bi za članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji&rdquo;, rekao je Be&scaron;ić i dodao da podr&scaron;ka NATO-u raste od avgusta 2020. godine.
Prema njegovim riječima, da Crna Gora ide u pogre&scaron;nom smjeru smatra 37,7 odsto ispitanih građana.
Be&scaron;ić je kazao da je u ovom trenutku Vladom nezadovoljno osam odsto vi&scaron;e građana nego &scaron;to ih je zadovoljno, te da je svaki peti glasač Koalicije ZBCG nezadovoljan radom izvr&scaron;ne vlasti.
&ldquo;Kretanje Crne Gore ka EU, povećanje plata i penzija i borba protiv kriminala ne&scaron;to su &scaron;to građani prepoznaju kao pozitivne trendove, a partijsko zapo&scaron;ljavanje i inflacija su glavni neprijatelji rada Vlade&rdquo;, naveo je Be&scaron;ić.
On je rekao da je protiv postavljanja kolektora u Botunu 18 odsto ispitanika.
Be&scaron;ić je kazao da je indeks siroma&scaron;tva na oko devet odsto, a da, prema podacima, svaki deseti građanin planira da napusti Crnu Goru.

Bešić o rejtingu partija: DPS na 25,2 odsto, ZBCG 20,1, PES 19,1…

METODOLOG  PREDSTAVIO ISTRAŽIVANJE JAVNOG MNENJA

Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugo&scaron;a komentarisao je blokade saobraćajnica u Podgorici, koje organizuju mje&scaron;tani Botuna u znak protesta zbog izgradnje postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda u Botunu.
&ldquo;Ne tako davno je većina poku&scaron;ala antievropskim predlozima zakona da ugu&scaron;e javna okupljanja&rdquo;, navodi Mugo&scaron;a u objavi na mreži&nbsp;X.
Tada su im, kako ističe, smetale blokade puta Podgorica &ndash; Cetinje.
&ldquo;Jer su po njima ugrožavale turističku sezonu i 'sve i sva&scaron;ta'. Danas, kod njih licemjerni tajac&rdquo;, zaključuje Mugo&scaron;a.

Mugoša: Danas licemjerni tajac, većini ne smetaju blokade, a htjeli su da ih zabrane

KOMENTARISAO AKTUELNE BLOKADE SAOBRAĆAJNICA U PODGORICI

Albanski premijer Edi Rama na&scaron;alio se na račun Grčke i Crne Gore tokom panel-diskusije održane u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, objavio je profil Kosovo and Balkans Daily News na dru&scaron;tvenoj mreži X.
&ndash; Kao Grk, uvijek potcjenjujete druge ljude jer vjerujete da imate monopol nad filozofijom i da ste direktni nasljednici Platona i Aristotela, ali to nijeste &ndash; kazao je Rama, prenijela je Pobjeda.&nbsp;
Govoreći o Crnoj Gori, Rama je ironično dodao:
&ndash; Crna Gora je najveća i najmoćnija država u regionu. Ima 50 miliona stanovnika. Mi smo mali, ali Crna Gora je ta &ndash; rekao je Rama.

Edi Rama: Mi smo mali, Crna Gora ima 50 miliona stanovnika

ALBANSKI PREMIJER NAŠALIO SE NA RAČUN GRČKE I CRNE GORE

Poslanik Demokratske partije socijalista Oskar Huter u razgovoru za portal CdM govorio je o navodima da će napustiti DPS zbog odluka budvanskog odbora te partije, situaciji oko izgradnje postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda u Botunu, stabilnosti aktuelne vlasti, političkom uticaju Andrije Mandića, ali i o aktuelnoj poziciji i planovima DPS-a.
Pojedini mediji su nedavno objavili da će Huter napustiti Demokratsku partiju socijalista jer je budvanski DPS podržao budžet, kojim se planira donacija SPC od milion eura za izgradnju hrama Svetog Marka u Budvi. Huter na to kaže da ozbiljni i odgovorni mediji ne bi trebalo da se bave plasiranjem neistinitih, netačnih i neprovjerenih informacija.
Kako ističe, nažalost, dio medijske scene funkcioni&scaron;e po drugačijim principima, svjesno proizvodeći dezinformacije s ciljem manipulacije javno&scaron;ću.
&bdquo;Smatram apsolutno nepotrebnim komentarisanje bezimenih i nepotpisanih tekstova koje plasiraju ti i takvi mediji&ldquo;, poručio je Huter.
Huter je komentarisao i nedavna de&scaron;avanja oko izgradnje postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda u Botunu. Nakon saop&scaron;tavanja zahtjeva DNP-a stiče se utisak da su protesti u Botunu bili politički, kao i da su građani Zete dovedeni u zabludu.
Prema riječima Hutera, de&scaron;avanja u vezi sa postrojenjem u Botunu jo&scaron; jednom su pokazala koliko je neodgovorno instrumentalizovati pitanja od vitalnog značaja za životnu sredinu i zdravlje građana u dnevno-političke svrhe.
&bdquo;Nakon javno iznesenih zahtjeva DNP-a, jasno je da se protesti zloupotrebljavaju, a građani Botuna koriste kao sredstvo političkog pritiska. Time se nanosi &scaron;teta građanima Zete i Podgorice, ali i ukupnim interesima Crne Gore&ldquo;, kazao je on.
Huter smatra da je evidentno da ti zahtjevi nijesu autonomni, već da reflektuju interese, kako kaže, dobro poznatih regionalnih centara moći koji preko svojih političkih ispostava u Crnoj Gori poku&scaron;avaju da ugroze koncept građanskog dru&scaron;tva i uspore evropski put države.
&bdquo;Ukoliko Vlada prihvati da pitanja službenog jezika, državljanstva i državnih simbola postanu dio njene zvanične agende, to bi značilo institucionalizaciju blokade procesa evropskih integracija&ldquo;, upozorava Huter.
On dodaje da, uprkos činjenici da su dosada&scaron;nja uslovljavanja često rezultirala novim ministarstvima i kadrovskim rje&scaron;enjima, ne isključuje mogućnost novih preslaganja na državnom nivou.
&bdquo;Ne treba se iznenaditi ako mjera privremenog prolongiranja ovog galimatijasa budu opet nove fotelje i nova podmirenja. Nije isključeno da aktuelna de&scaron;avanja dodatno zakomplikuju situaciju, pa možda dobijemo jo&scaron; neko ministarstvo ili makar desetak savjetnika&ldquo;, istakao je Huter.
Odgovarajući na pitanje da li smatra da će aktuelna vlast opstati do 2027, Huter ocjenjuje da je sada&scaron;nja vlast već u prvim danima ove godine, po ko zna koji put, potvrdila svoju nefunkcionalnost i &scaron;tetnost po interese Crne Gore.
&bdquo;Unutra&scaron;nje podjele, odsustvo kapaciteta za upravljanje ključnim procesima, kao i kontinuirani pad povjerenja javnosti ukazuju da je njen politički kraj blizu. Usudio bih se i da prognoziram &ndash; izvjestan u 2026. godini&ldquo;, smatra on.
Prema njegovim riječima, Crnoj Gori je potrebna snažna, stabilna i proevropska Vlada koja će dosljedno &scaron;tititi državne interese, a takva Vlada bez DPS-a, kako ističe, nije moguća.
&bdquo;Danas imamo vlast koja se hvali rekordnom većinom u Skup&scaron;tini, ali ta većina nije odraz volje građana. Odnosi snaga su se promijenili &ndash; to pokazuju istraživanja i lokalni izbori u najvećim gradovima. Da se danas održe parlamentarni izbori, okosnica ove vlasti &ndash; PES, Demokrate i koalicija ZBCG &ndash; ne bi imala 50 odsto podr&scaron;ke&ldquo;, kaže Huter.
Dodaje da je potpuno razumljivo &scaron;to aktuelna većina ne želi da provjeri legitimitet na izborima, već se, kako navodi, krije iza &bdquo;tro&scaron;nog legitimiteta iz 2023. godine&ldquo;.
&bdquo;Drže građane zarobljene u pro&scaron;losti, dok se sada&scaron;njost raspada pred na&scaron;im očima. Posljedice takve politike osjećamo svakog dana, kroz stalne sukobe unutar vlasti i krize koje eskaliraju. Situacija u Botunu samo je jedan u nizu dokaza da ova vlast ne može da upravlja ni sobom, a kamoli državom&ldquo;, naglasio je on.
Huter smatra za konstataciju da Crnom Gorom vlada Andrija Mandić nijesu potrebni ni posebna politička intuicija ni iskustvo.
&bdquo;Dovoljno je sagledati tok dono&scaron;enja ključnih odluka i odnose unutar parlamentarne većine. Od načina formiranja većine, izbora predsjednika Skup&scaron;tine, uslovljavanja podr&scaron;ke zakonima, pa do otvorenih priznanja o političkom uticaju na izbor najvažnijih pravosudnih funkcija, uključujući izbor vrhovnog državnog tužioca, jasno je ko je gazda parlamentarne većine&ldquo;, poručio je Huter.
Huter je kazao da podržava otvorene liste.
&bdquo;Naravno da podržavam&ldquo;, rekao je poslanik DPS-a.
On obja&scaron;njava da bi otvorene liste omogućile građanima da neposredno biraju kandidate kojima vjeruju.
&bdquo;Time bi se jačala odgovornost izabranih predstavnika, povećalo povjerenje u politički sistem i unaprijedio demokratski karakter izbornog procesa&ldquo;, istakao je on.
U razgovoru za CdM Huter je komentarisao i tvrdnje analitičara, civilnog sektora, &nbsp;kao i članova opozicionih partija da je DPS u posljednje vrijeme &lsquo;nevidljiv&rsquo; i bez energije.
Huter navodi da je prirodno da najveća politička partija bude pod posebnom pažnjom analitičke javnosti, civilnog sektora i političkih konkurenata.
&bdquo;DPS se fokusira na ostvarenje svojih programskih ciljeva. Kao građanska, proevropska i državotvorna partija, u ovim izazovnim vremenima posvećeni smo jačanju evropskih integracija, ekonomskom razvoju, građenju stabilnih institucija i očuvanju crnogorske državnosti&ldquo;, rekao je on u odgovoru na pitanje CdM-a &scaron;ta DPS trenutno radi.
Prema njegovim riječima, energija i vidljivost DPS-a ogledaju se u konkretnim aktivnostima koje dugoročno donose rezultate građanima i državi.
&bdquo;Bilo da smo u vlasti ili opoziciji, DPS ostaje najjači &scaron;tit odbrane nacionalnih interesa Crne Gore&ldquo;, zaključio je Huter.
On ističe da DPS, za razliku od političke konkurencije, kontinuirano radi na jačanju svojih kadrovskih i organizacionih kapaciteta.
&bdquo;Na&scaron; cilj nije vlast radi vlasti, već preuzimanje odgovornosti kako bismo zaustavili dalje nazadovanje države i Crnu Goru vratili na put stabilnosti, razvoja i evropskog prosperiteta&ldquo;, zaključio je Huter u razgovoru za CdM.

Huter: Građani se dovode u zabludu, krize se rješavaju novim foteljama, vlast bez legitimiteta

OCJENJUJE POSLANIK DPS-A

Situacija u Komarnici je naizgled mirnija, ali u su&scaron;tini je duboko zabrinjavajuća i daleko od stabilne.
Voda se povukla, ali su ostale posljedice koje se ne mogu ignorisati &ndash; o&scaron;tećena putna infrastruktura, naru&scaron;ena sigurnost terena uz rijeku i možda najvažnije, osjećaj neizvjesnosti kod ljudi koji ovdje žive. Mje&scaron;tani Komarnice danas ne strahuju samo od posljedica nedavnih poplava, već i od spoznaje da ne postoji trajno, sistemsko rje&scaron;enje koje bi ih za&scaron;titilo.
Najveći problem u ovom dijelu op&scaron;tine nije sama priroda, već odsustvo dugoročnog odgovora države na ponavljajuće rizike &ndash; poručio je u razgovoru za Portal ETV predsjednik Op&scaron;tine &Scaron;avnik Jugoslav Jakić.
PREPU&Scaron;TENI SEBI
Komarnica se, kako je objasnio Jakić, godinama suočava sa ekstremnim vremenskim uslovima, a lokalna samouprava, sa ograničenim resursima, primorana je da iznova sanira &scaron;tetu umjesto da se problem rije&scaron;i u korijenu. Jakić smatra da takav pristup iscrpljuje zajednicu i &scaron;alje poruku da ljudi u ovom kraju treba da se naviknu na vanredno stanje kao na normalnost.
On ukazuje da je problem Komarnice i poplava samo simptom dubljeg problema - dugogodi&scaron;nje zapostavljenosti sjevera i ruralnih područja.
Osim za&scaron;tite od nepogoda, &Scaron;avniku je, ističe Jakić, neophodna ozbiljna podr&scaron;ka u razvoju putne infrastrukture, komunalnih sistema i osnovnih uslova za život. Bez toga, smatra, nema ni ekonomskog razvoja, ni ostanka stanovni&scaron;tva, niti održivog kori&scaron;ćenja prirodnih resursa koje ova op&scaron;tina ima.
- Ovdje se ne traže privilegije, već osnovni uslovi za normalan život. Ako država želi ravnomjeran regionalni razvoj, onda mora biti prisutna i tamo gdje su izazovi najveći, a kapaciteti najmanji. U suprotnom, rizikujemo da čitavi prostori ostanu prazni, a da se o njima govori tek kada se dogodi neka elementarna nepogoda.
U konačnom, bez državne pomoći u ovim oblastima, lokalne zajednice ostaju prepu&scaron;tene same sebi. A kada selo nestaje, nestaje i država u tim krajevima &ndash; kazao je prvi čovjek Op&scaron;tine &Scaron;avnik.
On ponavlja da Komarnica nije samo lokalno pitanje Op&scaron;tine &Scaron;avnik, kako se to ponekad poku&scaron;ava predstaviti, već državno pitanje par excellence. I zato je, prema riječima Jakića, izostanak interesovanja sa državnog nivoa dodatno zabrinjavajući. On navodi da se nakon posljednjih poplava niko nije interesovao za stanje u Komarnici, niko iz Vlade nije do&scaron;ao da obiđe teren, niti je poku&scaron;ao da sagleda razmjere problema i potrebe ljudi koji žive u &Scaron;avniku.
TERET PROBLEMA NA LOKALNOJ SAMOUPRAVI
To je, kako kaže, posebno neshvatljivo ako se zna da je Komarnica zakonski i institucionalno pod vi&scaron;estrukom za&scaron;titom države.
- Ovo područje je progla&scaron;eno Parkom prirode &bdquo;Dragi&scaron;nica i Komarnica&ldquo;, 2018. godine, radi očuvanja prirodnih vrijednosti i održivog razvoja. Istovremeno, Komarnica je dio &bdquo;Emerald mreže&ldquo;, &scaron;to znači da je Crna Gora preuzela međunarodnu obavezu za&scaron;tite ovog prostora kroz Bernsku konvenciju, a prepoznata je i kao potencijalno &bdquo;Natura 2000&ldquo; područje, koje će imati poseban značaj u procesu pristupanja Evropskoj uniji. Uz sve to, važe i jasna zakonska ograničenja po Zakonu o za&scaron;titi prirode, koja podrazumijevaju odgovornost države za upravljanje i za&scaron;titu ovog prostora &ndash; decidan je Jakić.
U takvim okolnostima, potpuno je nelogično, kako nagla&scaron;ava, da se teret problema prebacuje na lokalnu samoupravu. Jakić kaže da &Scaron;avnik ne bježi od odgovornosti - naprotiv.
&nbsp;Lokalna samouprava je, kako je objasnio, uradila ono &scaron;to je u njenoj moći - pripremila je projektnu dokumentaciju za izgradnju mosta, kao jednog od ključnih infrastrukturnih rje&scaron;enja, koje bi značajno unaprijedilo bezbjednost i funkcionalnost ovog područja. Međutim, on dodaje da realizacija takvog projekta prevazilazi finansijske i tehničke kapacitete male op&scaron;tine i zahtijeva direktno uključivanje države.
- Iskustvo iz pro&scaron;le godine dodatno potvrđuje ovu potrebu. I tada je pomoć sa državnog nivoa izostala u najkritičnijem trenutku. Tek nakon nekoliko dana, kada je lokalna uprava već preduzela sve raspoložive mjere i praktično zaustavila dalju eskalaciju poplava, uslijedila je posjeta predsjednika države i angažovanje Vojske Crne Gore. Želim da naglasim da je tada&scaron;nja uloga načelnika General&scaron;taba Vojske Crne Gore, generala Zorana Lazarevića, bila izuzetno važna i profesionalna, ali to ne mijenja su&scaron;tinu problema &ndash; reakcija je kasnila.
Zato je sasvim legitimno očekivanje da neko iz brojne vladine administracije dođe u Komarnicu, vidi stanje na terenu i preuzme dio odgovornosti. U suprotnom, stvara se utisak da se pomoć države pruža selektivno, po političkoj liniji, a ne prema zakonskim obavezama i stvarnim potrebama - kazao je Jakić.
On je ukazao i da su pro&scaron;logodi&scaron;nje poplave ogolile stvarno stanje sistema. Pokazale su, prema njegovim riječima, koliko lokalna zajednica može biti brza i solidarna kada je suočena sa krizom, ali i koliko je taj sistem krhak kada izostane pravovremena i koordinisana podr&scaron;ka države. Takođe su pokazale da se problemi poput ovog u Komarnici ne mogu rje&scaron;avati povremeno i simbolično.
- Ako iz tih iskustava nijesmo izvukli pouku, onda rizikujemo da se svake godine vraćamo istim temama, sa sve većom &scaron;tetom i sve manjim povjerenjem ljudi da će se stvari promijeniti. Na kraju, želim jasno da poručim: u &Scaron;avniku žive građani Crne Gore. Njih ne treba posmatrati kroz partijsku ili političku boju, već kao ljude kojima država duguje sigurnost, za&scaron;titu i ravnopravan tretman &ndash; naglasio je Jakić.

Jakić: Pomoć države selektivna, politički motivisana i zanemaruje potrebe građana

PORUČUJE PREDSJEDNIK OPŠTINE ŠAVNIK

Crna Gora je među pet država Zapadnog Balkana za koje Sjedinjene Američke Države (SAD) privremeno obustavljaju obradu imigracionih viza.
Na listi su i, kako prenosi Anadolija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Albanija.
Ta mjera, koja će stupiti na snagu 21. januara, predstavlja dio &scaron;ireg plana američke administracije za suzbijanje useljavanja osoba za koje se procijeni da bi mogli postati &ldquo;javni teret&rdquo; (public charge), odnosno zavisiti od socijalne pomoći i javnim benefitima SAD-a, prenosi Anadolija.
Prema internom memorandumu Stejt Dipartmenta, pauza u izdavanju viza trajaće na neodređeno, sve dok nadležne službe ne provedu detaljnu ponovnu procjenu procedura provjere i sigurnosnog vetinga.
Među zemljama za koje SAD privremeno obustavljaju obradu imigracionih viza su i Somalija, Rusija, Afganistan, Brazil, Iran, Irak, Egipat, Nigerija, Tajland, Jemen.
U novembru pro&scaron;le godine, depe&scaron;a Stejt Dipartmenta upućena diplomatsko-konzularnim predstavni&scaron;tvima &scaron;irom svijeta naložila je strogu primjenu novih pravila provjere na osnovu tzv. odredbe o javnom teretu u imigracionom zakonodavstvu.
Smjernice nalažu konzularnim službenicima da odbijaju vize kandidatima za koje se procijeni da bi se mogli oslanjati na javnu pomoć, uzimajući u obzir &scaron;irok raspon faktora, uključujući zdravstveno stanje, starost, poznavanje engleskog jezika, finansijsko stanje, pa čak i potencijalnu potrebu za dugoročnom medicinskom njegom.
Izuzeci od nove obustave biće &ldquo;vrlo ograničeni&rdquo; i mogući samo nakon &scaron;to podnosilac zahtjeva prođe procjenu u vezi s mogućim oslanjanjem na javnu pomoć.

Crna Gora među zemljama za koje SAD privremeno obustavljaju obradu imigracionih viza

NA LISTI 75 ZEMALJA

Predsjednik Skup&scaron;tine Crne Gore Andrija Mandić&nbsp; zajedno sa američkim i izraelskim kolegama nominovao je predsjednika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donalda Trampa za ovogodi&scaron;nju Nobelovu nagradu za mir.
"Osjećam se ponosno &scaron;to je delegacija mog kabineta, zajedno sa generalnim sekretarom Skup&scaron;tine, juče u svetom gradu Jerusalimu uručila moj potpis na zajedničku nominaciju predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa za ovogodi&scaron;nju Nobelovu nagradu za mir, koju su, zajedno sa mnom, inicirali predsjednik Kongresa SAD Majk Džonson i predsjednik Kneseta Amir Ohana",&nbsp;&nbsp;naveo je Mandić &nbsp;u objavi na mreži X.&nbsp;
Kako je istakao, sigurni su da će i brojni drugi predsjednici parlamenata zemalja svijeta podržati njihovu inicijativu.

Mandić: Osjećam se ponosno, nominacijom Trampa za Nobelovu nagradu šaljemo poruku da je svijetu najpotrebniji mir

SAOPŠTIO PREDSJEDNIK CRNOGORSKOG PARLAMENTA

Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugo&scaron;a ocjenjuje da je odlična&nbsp; vijest da se približavamo početku gradnje druge dionice auto-puta, ali ističe i da je važno da nadležni daju jasne i nedvosmislene odgovore na nekoliko pitanja.
"Cijena oko 700 miliona eura za 23,5 kilometra je značajno porasla u prethodnih nekoliko godina i sada je skoro 30 miliona po kilometru. Zbog čega treba dati precizan odgovor o razlozima takvog povećanja.
Ne pada mi na pamet da o ovome diskutujem kao nekada&scaron;nja opozicija kod izgradnje prve faze, jer pau&scaron;alna i dnevnopolitička tumačenja nijesu moj manir. Svi znamo koliko je konfiguracija terena i sama trasa prve faze bila kompleksnija&rdquo;, kaže Mugo&scaron;a.
Mugo&scaron;a je upitao i da li se i druga faza morala raditi po žutom FIDIC-u, odnosno idejnom projektu i &scaron;to je razlog da se preko deset godina od potpisivanja ugovora za prvu fazu nije uradio glavni projekat druge faze.&nbsp;

Mugoša: Nadležni da odgovore zbog čega je značajno porasla cijena izgradnje druge dionice auto-puta