Politika

Poslanici crnogorskog parlamenta usvojili su danas Predlog rezolucije o integraciji Crne Gore u Evropsku uniju (EU), koja je, kako je saop&scaron;teno na sjednici, izraz posvećenosti interesima građana i jasnog opredjeljenja da je EU put najbolji pravac razvoja, prenosi agencija Mina.
Za usvajanje Predloga rezolucije glasala su 53 poslanika, dok protiv i uzdržanih nije bilo.
Poslanik Demokratske partije socijalista i predsjedavajući Odbora za evropske integracije, Ivan Vuković, govoreći o Predlogu rezolucije, rekao je da ulazak Crne Gore u EU predstavlja najvažniji strate&scaron;ki zadatak i cilj državne politike.
Prema Rezoluciji, parlament ima jednu od ključnih uloga u integracionom procesu i treba da da puni doprinos &bdquo;koordinisanom institucionalnom djelovanju s Vladom i predsjednikom Crne Gore, u interesu zavr&scaron;etka pristupnih pregovora s EU do kraja 2026&ldquo;.
Vuković je rekao da Skup&scaron;tina treba da doprinese i unapređenju saradnje sa predstavnicima organizacija civilnog dru&scaron;tva i medijske zajednice, u svrhu jačanja dru&scaron;tvenog konsenzusa u vezi s procesom evropske integracije.
Poslanik Pokreta Evropa sad Jovan Subotić kazao je da je Rezolucija izraz posvećenosti interesima građana Crne Gore i jasnog opredjeljenja da je EU put najbolji pravac razvoja.
&bdquo;Dugačak je i mukotrpan put integracije Crne Gore u EU, nama je pripala čast da se bavimo zavr&scaron;nom dionicom. Na kraju ovog puta je velika nagrada &ndash; ne&scaron;to najveće &scaron;to parlament može da pokloni građanima&ldquo;, rekao je Subotić.
On je naveo da će u toj nagradi uživati svi.
&bdquo;U ovom trenutku u Crnoj Gori stasavaju generacije koje neće poznavati druge realnosti osim evropske. Siguran sam da ona donosi bolju infrastrukturu, sport, zdraviju životnu sredinu i vraća Crnu Goru tamo gdje je već bila &ndash; perjanica regiona i svetionik onih koji koračaju za nama&ldquo;, kazao je Subotić.
On je rekao da političke razlike u državi neće nestati ulaskom u Uniju.
&bdquo;Bavićemo se drugim problemima u drugom okviru. Ovom Rezolucijom pokazali smo da smo spremni da budemo dio jednog organizma koji će zajedno proći kroz cilj i uskoro disati EU plućima. Nadam se da će to biti kraj pesimizma i početak optimizma za sve građane&ldquo;, zaključio je Subotić.
Poslanik Nove srpske demokratije Jovan Vučurović rekao je da je Predlog rezolucije simboličan dokument u procesu integracije i da pokazuje određeni stepen jedinstva koji su pokazali poslanici.
On je kazao da su imali veliku pomoć i od opozicije.
&bdquo;Da budem iskren, u samoj rezoluciji, u njenoj preambuli, postoje elementi koji nijesu bili neophodni da budu pomenuti, moglo je da se zaobiđe ne&scaron;to &scaron;to može da nas dijeli i trebalo je da se odnosi na ovaj saziv Skup&scaron;tine, da ne idemo dalje u pro&scaron;lost&ldquo;, dodao je Vučurović.
On je poručio da Crna Gora u EU treba da uđe sa kičmom.
&bdquo;U EU treba da uđemo sa kičmom i sa dostojanstvom i da poku&scaron;amo da ne idemo linijom da o državi odlučuju bilo kakvi pritisci i uslovljavanja&ldquo;, rekao je Vučurović.
Poslanik Građanskog pokreta URA Milo&scaron; Konatar kazao je da pripadnost Evropi treba dokazivati na djelu, a ne samo deklarativno, kao &scaron;to se to često radi u crnogorskom parlamentu.
To, kako je dodao Konatar, nije metod koji se primjenjuje u evropskim državama i u Evropskom parlamentu.
&bdquo;Ali prema mom mi&scaron;ljenju to nije su&scaron;tinski problem. Mislim da je su&scaron;tinski problem to &scaron;ta ćemo mi da radimo na dan kad postanemo članica EU, kako će izgledati taj 1. januar 2029. ili 2030. godine&ldquo;, rekao je Konatar.
On je kazao da je zato važno &bdquo;da ne preskačemo lekcije jer ćemo to platiti kad budemo dio EU&ldquo;.
&bdquo;Nadam se da svi vjerujemo u to i da Crna Gora ne treba da bude samo puki posmatrač, da ne budemo zapećak Evrope i zemlja gdje će se u Briselu, Madridu, Berlinu u novinskim člancima pitati kako je neka termoelektrana pu&scaron;tena u rad bez ikakvih dozvola ili kako pola ministara ne može da pokaže svoju fakultetsku diplomu&ldquo;, naveo je Konatar.
Poslanik Demokrata Momčilo Leković rekao je da put ka EU nije administrativni proces i neka forma.
&bdquo;To je duboka transformacija dru&scaron;tva, a ključ te transformacije je borba protiv organizovanog kriminala i korupcije&ldquo;, kazao je Leković.
On je dodao da su se vrata Unije počela otvarati kada je država počela da dobija pozitivne izvje&scaron;taje i da zatvara poglavlja, kao i kada je prije dvije godine započela istinsku borbu protiv organizovanog kriminala.
&bdquo;A ne samo kada smo pričali o reformama i kada smo pohvalno govorili o statističkim podacima, već kada su institucije počele da rade. Borba jo&scaron; traje ali sada ulazi u zavr&scaron;nu fazu, i zato je otpor prema toj borbi najjači&ldquo;, rekao je Leković.
On je naveo da, ako Crna Gora želi da zatvori sva poglavlja, mora da zatvori i poglavlje kriminala.
&bdquo;A upravo je petak test za sve nas. Kroz ove zakone koji jačaju i čiste institucije i koji prave pretpostavku za ulazak u EU, ni&scaron;ta ne može biti preče, mafiju ćemo izbaciti iz institucija. Bez ovih zakona o ANB-u i unutra&scaron;njim poslovima, nema ulaska u EU. Nećemo dozvoliti da prljavi policajci ostanu u institucijama&ldquo;, poručio je Leković.
Poslanik Demokratske narodne partije Vladislav Bojović rekao je da Crna Gora ključne izazove treba da rije&scaron;i prije samog ulaska u EU.
On je naveo da DNP redovno pravi istraživanja o EU putu Crne Gore i o tome kako su građani raspoloženi prema NATO-u.
&bdquo;Oko dvije trećine je za članstvo u EU, i mi ćemo danas svi zajedno podržati ovu Rezoluciju, i to je dobra poruka, ali za članstvo u NATO-u nema većine, i to treba konstatovati&ldquo;, rekao je Bojović.
On je kazao da u Uniju treba &bdquo;da uđemo kao pomireno i stabilno dru&scaron;tvo&ldquo;.
&bdquo;A ne na način da ulazimo u EU tako &scaron;to ćemo imati održane podjele i nerije&scaron;ena pitanja. Mi možemo ući u EU kao pomireno dru&scaron;tvo ako se rije&scaron;e pitanja statusa srpskog jezika, istorijske zastave trobojke, pitanje dvojnog državljanstva i ukoliko budemo imali jasne i ozbiljnije rezultate u borbi protiv kriminala i korupcije&ldquo;, kazao je Bojović.
On je rekao da će prvi test za to biti glasanje o Predlogu zakona o uvođenju trobojke.
&bdquo;EU integracija je proces koji zahtijeva da države otklone uzroke nestabilnosti i mi ovim inicijativama tražimo da se uvaže EU standardi&ldquo;, kazao je Bojović.
Poslanik Bo&scaron;njačke stranke Amer Smailović rekao je da je od 2006. država definisala spoljnopolitičke ciljeve i da mu je drago &scaron;to ni danas nije skrenula sa zacrtanog kursa.
&bdquo;Važno je da imamo koheziju kada je ovo pitanje na stolu jer nas čeka dosta posla u ovoj godini, koja je ključna, ne samo za EU put već će i umnogome odrediti sudbinu na&scaron;ih i budućih generacija i ne smijemo propustiti &scaron;ansu koja nam se ukazala&ldquo;, rekao je Smailović.
On je rekao da je uvjeren da &scaron;ansa neće biti propu&scaron;tena jer se, kako je naveo, zna da građani EU put vide kao jedini garant stabilnosti i mira.
&bdquo;Moramo obezbijediti građanima stabilnost i mir, a to jedino možemo kroz učlanjenje u EU i kroz po&scaron;tovanje ljudskih i manjinskih prava, a sve to će biti lak&scaron;e kada budemo dio evropskih država&ldquo;, naveo je Smailović.
Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugo&scaron;a rekao je da EU integracije nijesu samo papir.
&bdquo;EU integracije nijesu dono&scaron;enje na brzinu milion zakona, već primjena tih zakona i unapređenje standarda. U Crnoj Gori je problem su&scaron;tina, a ne forma&ldquo;, kazao je Mugo&scaron;a.
Mugo&scaron;a je naveo da se &bdquo;ova parlamentarna većina vi&scaron;e neće ponoviti&ldquo;.
&bdquo;Ona će možda izgurati ovaj tehnički dio jer je EU odlučila da Crna Gora bude prva članica EU i svi ćemo raditi na tome. Ono &scaron;to je dobro &ndash; &scaron;to ključna faza koja stiže nakon 2026, kada se u svim zemljama EU ratifikuje pristupni protokol, taj proces će nakon sljedećih izbora voditi nova većina koja će su&scaron;tinski, a ne samo deklarativno, voditi državu&ldquo;, zaključio je Mugo&scaron;a.
Poslanik Albanske alternative Artan Čobi, govoreći o Rezoluciji, rekao je da je to dokaz aktuelnog saziva parlamenta i Vlade da podr&scaron;ka EU putu nije samo deklarativna, već duboko ukorijenjena.
On je rekao da pripadnici albanskog naroda dijele posvećenost porodici najrazvijenijih demokratija svijeta.
&bdquo;Ovaj trenutak je presudan jer smo godinama slu&scaron;ali o EU perspektivi, ali tek sad svjedočimo o EU realnosti&ldquo;, rekao je Čobi.
On je kazao da je država prestala da &bdquo;tapka u mjestu&ldquo; i da su odblokirani procesi.
&bdquo;Nakon perioda stagnacije pokrenuli smo reforme u pravosuđu i bezbjednosnom sektoru. IBAR je međunarodni pečat da Crna Gora nije problem, već predvodnik&ldquo;, rekao je Čobi.

Skupština usvojila Predlog rezolucije o integraciji Crne Gore u EU

NA SJEDNICI NA CETINJU

Evakuacioni let crnogorskih državljana koji su turistički boravili u Jordanu i Egiptu uspje&scaron;no je organizovan i avion sa preko 70 putnika krenuo je sa aerodroma u egipatskom &Scaron;arm el &Scaron;eiku ka Podgorici, saop&scaron;tio je potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović.
To je, kako navodi, prvi evakuacioni let crnogorskih državljana za koje je Vlada Crne Gore sa Air Montenegrom uspjela da organizuje čarter let.&nbsp;
Ibrahimović je najavio organizovanje jo&scaron; jednog čarter leta sa Fly Dubai koji će sjutra iz Ujedinjenih Arapskih Emirata do Podgorice prevesti sve zainteresovane državljane Crne Gore, a njih je oko 160.
Svjedočimo, kaže Ibrahimović, eskalaciji bezbjednosne situacije i porastu tenzija u državama Bliskog istoka.&nbsp;
&bdquo;Ministarstvo vanjskih poslova, na čijem sam čelu, ulaže maksimalne napore da u stalnoj komunikaciji sa na&scaron;im kolegama iz ambasada Crne Gore, nadležnim konzulatima i počasnim konzulima, obezbijedi pravovremenu komunikaciju i pruži neophodnu pomoć na&scaron;im državljanima koji se nalaze u zemljama Zaliva, a koji žele da se vrate u Crnu Goru&ldquo;, navodi Ibrahimović uz poruku crnogorskim građanima da prate servisne informacije Ministarstva vanjskih poslova, kao i instrukcije lokalnih nadležnih organa. &nbsp;
&bdquo;Nadam se da će situacija &scaron;to prije deeskalirati i da će na&scaron;i državljani uskoro biti bezbjedno zbrinuti u svojim domovima&ldquo;,&nbsp; zaključio je Ibrahimović.
&nbsp;

Ibrahimović: Prvi evakuacioni let stigao iz Egipta, sjutra još 160 građana iz UAE

SAOPŠTIO MINISTAR VANJSKIH POSLOVA

Crnogorska opozicija uputiće danas pismo Delegaciji Evropske unije (EU) u Crnoj Gori u kojem će tražiti izja&scaron;njenje Evropske komisije (EK) povodom izmjena zakona o unutra&scaron;njim poslova i Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB), najavio je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić.
Nikolić je, na sjednici Skup&scaron;tine na Cetinju na kojoj se raspravlja Predlogu rezolucije o integraciji Crne Gore u EU, pozvao EK da hitno obavijesti parlament da li su zakoni i amandmani o kojima će se raspravljati u petak, usagla&scaron;eni sa Komisijom.
On je kazao da će od toga zavisiti budućnost Odbora za izbornu reformu.
&bdquo;Danas ćemo, kao &scaron;efovi klubova opozicije, uputiti pismo Delegaciji EU i od odgovora koji očekujemo od EK zavisiće i budućnost Odbora za izbornu reformu&ldquo;, rekao je Nikolić.
On je kazao da se mora konstatovati da vladajuća većina zloupotrebljava proces EU integracije &bdquo;jer se stvari fingiraju posebno kad nema komunikacije sa opozicijom o važnim odlukama&ldquo;.&nbsp;
&bdquo;Zloupotrijebili ste to &scaron;to smo rekli da ćemo podržati sve &scaron;to ima veze sa integracijom Crne Gore u EU. Dosad smo pristali da glasamo o nekoliko desetina zakona bez rasprave, međutim, ubuduće ćemo zahtijevati odgovorniji i transparentniji pristup i Vlade i Skup&scaron;tine&ldquo;, poručio je Nikolić.
On je kazao da će to učiniti kako ne bi dolazili u situaciju da &bdquo;pretrčavaju" preko zakonskih rje&scaron;enja.
Nikolić je rekao da će morati da se vodi rasprava kako bi građanima objasnili benefite zakonskih rje&scaron;enja koji su usklađeni sa EU zakonodavstvom.&nbsp;
&bdquo;Nećemo dozvoliti da se ugu&scaron;i opoziciona riječ u Skup&scaron;tini. Posljednji događaji u vladajućoj većini ubjedljivo svjedoče da ne bi bilo napretka u EU integraciji bez opozicije i DPS-a&ldquo;, dodao je Nikolić.&nbsp;
On je kazao da je formalni napredak koji se vidi, mnogo vi&scaron;i zbog EU, nego zbog unutra&scaron;njih reformi.
&bdquo;Pozivamo vas - nemojte da svojatate ono &scaron;to vam ekskluzivno ne pripada. Radujemo se da ste prihvatili na&scaron;u politiku jer je to dobro za Crnu Goru i hvala &scaron;to na taj način priznajete da smo ovu zemlju makar u tom segmentu vodili dobro&ldquo;, poručio je Nikolić.

Nikolić: Opozicija će tražiti izjašnjenje EK oko zakona o unutrašnjim poslovima i ANB-u

NAJAVIO POSLANIK DPS-A

Predsjednik države Jakov Milatović vratio je na ponovno odlučivanje Zakon o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u oblasti energetike između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), saop&scaron;teno je iz Milatovićevog kabineta.
Skup&scaron;tina je Zakon o potvrživanju Sporazuma sa UAE donijela na sjednici 27. februara.
Milatović je, povodom vraćanja na ponovno odlučivanje Zakona o potvrđivanju Sporazuma, kazao da njegova odluka nije usmjerena protiv razvoja, investicija, niti međunarodne saradnje.&nbsp;
&bdquo;Ona je usmjerena ka za&scaron;titi Ustava, pravnog poretka, ekonomskog suvereniteta i dugoročnih interesa države Crne Gore&ldquo;, poručio je Milatović.
Prema njegovim riječima, taj Sporazum, u obliku u kojem je usvojen, otvara ozbiljna i vi&scaron;eslojna ustavno-pravna pitanja koja nijesu adekvatno razmotrena.
&bdquo;Sporazum predviđa realizaciju projekata bez primjene zakonodavstva u oblastima koncesija, javnih nabavki, javnih tendera, postupaka javnog nadmetanja, te upravljanja državnom imovinom&ldquo;, kazao je Milatović.&nbsp;
On je istakao da se time dovodi u pitanje po&scaron;tovanje člana 140 stav 3 Ustava Crne Gore, kojim se zabranjuje naru&scaron;avanje slobodne konkurencije i stvaranje privilegovanog ili monopolskog položaja na trži&scaron;tu.
&bdquo;Na ovaj način se u nepovoljan položaj dovode domaće kompanije, kao i kompanije iz zemalja koje su strate&scaron;ki partneri, poput Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i država članica Evropske unije (EU)&ldquo;, naveo je Milatović.&nbsp;
Kako je naglasio, država ne smije suspendovati sopstvene sistemske zakone zarad bilo kojeg pojedinačnog sporazuma.&nbsp;
&bdquo;To nije reforma, već opasan presedan&ldquo;, poručio je Milatović.
Kako je dodao, Sporazumom se predviđa i da UAE neće biti predmet mehanizama za rje&scaron;avanje sporova definisanih ugovorima između ovla&scaron;ćenih tijela.&nbsp;
&bdquo;To znači da će druga strana biti izuzeta od odgovornosti u slučaju spora, &scaron;to otvara ključno pitanje: Ko i na koji način &scaron;titi državni interes Crne Gore&ldquo;, naveo je Milatović.
On je istakao da međudržavna saradnja mora počivati na principu uzajamnosti, a ne jednostranih obaveza.
&bdquo;Vlada se Sporazumom obavezuje da će sprovesti sve zakonodavne mjere potrebne za realizaciju projekata.
To znači da se izvr&scaron;na vlast unaprijed obavezuje na izmjene zakona, iako je dono&scaron;enje i izmjena zakona isključiva nadležnost Skup&scaron;tine Crne Gore&ldquo;, kazao je Milatović.
Prema njegovim riječima, takva formulacija direktno zadire u ustavni princip podjele vlasti.
&bdquo;Vlada preuzima obavezu obezbjeđenja zemlji&scaron;ta, izgradnje javne infrastrukture (putevi, voda, struja) i prilagođavanja planske dokumentacije&ldquo;, kazao je Milatović, dodajući da se sve to radi bez jasne finansijske procjene i bez planiranja u srednjoročnom fiskalnom okviru.&nbsp;
Država se, kako je upozorio, obavezuje na unaprijed nepoznate tro&scaron;kove.&nbsp;
&bdquo;Odgovorna politika ne smije graditi razvoj na fiskalnoj neizvjesnosti&ldquo;, naglasio je Milatović.
On je podsjetio i da je gotovo identičan sporazum u oblasti turizma i razvoja nekretnina već bio problematizovan od strane Evropske komisije, a isti je i predmet inicijative pred Ustavnim sudom.&nbsp;
&bdquo;Ustavni sud je po tom pitanju organizovao javnu raspravu, &scaron;to je izuzetno rijedak potez, upravo zbog ozbiljnosti ustavno-pravnih dilema&ldquo;, rekao je Milatović, navodeći da bi bilo racionalno i odgovorno sačekati konačan stav Ustavnog suda.&nbsp;
Prema riječima Milatovića, pred Crnom Gorom je izbor hoće li graditi razvoj na principima pravne sigurnosti, jednakosti i transparentnosti, ili će otvarati vrata presedanima koji dugoročno mogu oslabiti institucije i ugroziti državni interes.
&bdquo;Investicije su dobrodo&scaron;le. Partnerstva su potrebna. Energetska transformacija je neophodna&ldquo;, naveo je Milatovć, dodajući da ipak nijedan sporazum ne smije biti iznad Ustava.&nbsp;
On je istakao da nijedna investicija ne smije biti iznad zakona a nijedna Vlada ne smije preuzimati obaveze koje mogu ugroziti fiskalnu i institucionalnu stabilnost države.
&bdquo;Crna Gora mora biti pouzdan partner, ali prije svega mora biti pravno uređena država.&nbsp;
Crna Gora mora ostati država jednakih pravila za sve", zaključio je Milatović.
U saop&scaron;tenju Milatovićevog Kabineta navodi se da je on proglasio 23 druga zakona.

Milatović vratio Zakon o potvrđivanju Sporazuma sa UAE na ponovno odlučivanje

"DRŽAVA NE SMIJE SUSPENDOVATI SOPSTVENE SISTEMSKE ZAKONE ZARAD BILO KOJEG POJEDINAČNOG SPORAZUMA"

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović zakazao je nastavak sjednice Savjeta za odbranu i bezbjednost za 9. mart, a inicirao je i hitan sastanak nadležnih institucija zbog aktuelnih de&scaron;avanja na Bliskom istoku.
Milatović je, kako je saop&scaron;teno iz njegovog Kabineta, zakazao nastavak sjednice Savjeta za 9. mart, u 11 sati, imajući u vidu da predsjednik Vlade Milojko Spajić nije u državi ove sedmice.
&bdquo;Predsjednik države je, u svojstvu predsjedavajućeg Savjeta, u vi&scaron;e navrata inicirao nastavak sjednice, predlažući termine 30. decembra, 19. januara, 2. i 9. Imajući u vidu značaj tačaka dnevnog reda, dalja odlaganja nijesu prihvatljiva&ldquo;, poručili su iz Kabineta Milatovića, prenosi agencija Mina.
U saop&scaron;tenju se navodi da je Milatović inicirao održavanje hitnog informativnog sastanka nadležnih institucija u srijedu, 4. marta, radi razmjene ključnih informacija i preliminarne koordinacije u svjetlu aktuelnih de&scaron;avanja na Bliskom istoku.&nbsp;
Na sastanak su, kako se dodaje, pozvani predsjednik Skup&scaron;tine Crne Gore Andrija Mandić, potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić, ministar odbrane Dragan Krapović, ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović i direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Ivica Janović.
Iz Milatovićevog kabineta su kazali da će dnevni red sjednice Savjeta biti dopunjen informacijom o novonastaloj situaciji na Bliskom istoku i njenim bezbjednosnim i spoljnopolitičkim implikacijama po Crnu Goru.&nbsp;
&bdquo;Očekuje se puna institucionalna odgovornost svih nadležnih aktera, kako bi se obezbijedilo stabilno i koordinisano funkcionisanje u složenim međunarodnim okolnostima&ldquo;, zaključuje se u saop&scaron;tenju.

Milatović zakazao sjednicu Savjeta za odbranu i hitan sastanak zbog situacije na Bliskom istoku

SAOPŠTENO IZ KABINETA PREDSJEDNIKA DRŽAVE

Dok ekstremističke grupe u svijetu sve vi&scaron;e koriste vje&scaron;tačku iteligenciju za regrutovanje i propagandu, institucionalni odgovor Crne Gore na rast ekstremističkog sadržaja na internetu je slab i nekoordiniran, pokazalo je istraživanje Pobjede.
Međunarodni izvje&scaron;taji upozoravaju na nove taktike ekstremističkih grupa, koje koriste vje&scaron;tačku inteligenciju za &scaron;irenje propagande i vrbovanje pristalica. Navodi se da terorističke grupe koriste AI za izradu tekstova, slika i videa kako bi se približile mlađoj publici.
Stručnjak za bezbjednost Ivan Pekić upozorava da kori&scaron;ćenje deepfake tehnologije omogućava prelazak sa masovne propagande na precizno ciljane ekstremističke narative.
- Algoritmi preporučivanja sadržaja, optimizovani za maksimalno zadržavanje pažnje korisnika, proizvode dinamičke informacione mjehure (echo chambers) i postupnu normalizaciju radikalnih narativa. AI-generisani sadržaji dodatno doprinose ovoj dinamici kroz automatizovanu produkciju ideolo&scaron;ki koherentnih poruka, simulaciju autentičnih glasova i identiteta, emocionalno targetirane narative prilagođene psiholo&scaron;kom profilu pojedinca - kazao je Pekić za Pobjedu.
Evropska komisija (EK) je u izvje&scaron;taju o napretku za 2025. godinu upozorila na rastuće prisustvo ekstremističkog sadržaja na internetu, zajedno sa govorom mržnje i dezinformacijama, navodeći da je institucionalni odgovor na te pojave slab i nekoordiniran.
EK je pozvala crnogorske vlasti da ulože napore u suzbijanju stranog uplitanja i manipulacije informacijama, uključujući dezinformacije, kao i da jačaju otpornosti na sve oblike hibridnih prijetnji.
Vlada Crne Gore jo&scaron; nije usvojila Strategiju za prevenciju i suzbijanje radikalizacije i nasilnog ekstremizma za period 2025&ndash;2030, iako je sa njenom izradom počela pro&scaron;log septembra. U Strategiji za period od 2020&ndash;2024. upozorava se na ulogu interneta i dru&scaron;tvenih mreža u &scaron;irenju radikalnih ideja, mržnje i ekstremizma, i ukazuje na potrebu jačanja strate&scaron;ke komunikacije.
Pekić nagla&scaron;ava da kori&scaron;ćenjem digitalnih platformi, enkripcije i vje&scaron;tačke inteligencije, ekstremističke grupe mogu lak&scaron;e vrbovati nove članove, planirati napade, &scaron;iriti propagandu i izbjegavati nadzor bezbjednosnih institucija.
- Zbog toga je ključno da se ovaj trend prepozna na vrijeme i da se razvije sveobuhvatan pristup koji uključuje jačanje kapaciteta bezbjednosnih institucija, unapređenje zakonodavnog okvira, regionalnu i međunarodnu saradnju, ali i preventivne mjere - kazao je Pekić.
Preko deepfaka do novih pristalica Evropska policijska agencija (EUROPOL) je pro&scaron;log juna saop&scaron;tila da je u maju 2025. na internetu prijavljeno uklanjanje vi&scaron;e od 2.000 poveznica na džihadističku i krajnje desnu ekstremističku propagandu koja je bila usmjerena na maloljetnike. U izvje&scaron;taju se upozorava na zabrinjavajuće nove taktike ekstremističkih grupa, koje koriste AI za izradu tekstova, slika i videa kako bi se približile mlađoj publici.
- Propaganda često uključuje kombinaciju slika djece sa ekstremističkim porukama, upute za radikalizovane roditelje o &bdquo;odgoju budućih džihadista&ldquo;, sadržaje u formatu mimova i kratkih videa sa elementima video-igara i glorifikaciju maloljetnika koji su sudjelovali u terorističkim napadima - navode u EUROPOL-u.
Pro&scaron;log decembra Euronews je objavio da militantne grupe sve vi&scaron;e koriste generativne AI alate za izradu realističnih fotografija i videozapisa, navodeći da takav lažni sadržaj može pomoći u regrutaciji novih sljedbenika, zbunjivanju ili zastra&scaron;ivanju protivnika te &scaron;irenju propagande u razmjerama koje su do prije samo nekoliko godina bile nezamislive.
Ivan Pekić upozorava da manje države imaju posebnu ranjivost u digitalnom prostoru u poređenju sa većim sistemima.
- Manje države imaju ograničene resurse i stručnjake za sajber bezbjednost, &scaron;to otežava za&scaron;titu kritične infrastrukture i nadzor digitalnog prostora. Drugo, zbog manje populacije i manjih digitalnih zajednica, propagandni ili maliciozni sadržaji mogu brzo doprijeti do značajnog procenta stanovni&scaron;tva, povećavajući njihov uticaj.
Međunarodni centar za borbu protiv terorizma (ICCT) je u junu 2024. upozorio da su tokom rata u Gazi teroristi koristili generativnu vje&scaron;tačku inteligenciju i na internetu plasirali različite slike sa ciljem podsticanja dodatnog nasilja i &scaron;irenja propagande.
- Neke fotografije beba ili mladih ljudi povrijeđenih u ratu izgledale su kao da su manipulisane upotrebom generativne AI kako bi se stvorio veći haos i uznemirujući sadržaj na internetu. U vezi s istim sukobom, na dru&scaron;tvenim mrežama su se pojavile i slike i video-snimci vojnika Izraelskih odbrambenih snaga (IDF) koji nose pelene. Činilo se da je taj sadržaj generisala grupa povezana sa Hamasom koristeći generativnu AI, sa ciljem podrivanja izraelske vojske - navodi se u izvje&scaron;taju ICCT.
Ministarstvo se oslanja na prevenciju
Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) navode da je onlajn radikalizacija ozbiljan dru&scaron;tveni izazov kao i da je sve veća pažnja usmjerena na ulogu vje&scaron;tačke inteligencije u tim procesima.
- Zavod za &scaron;kolstvo je u saradnji sa Ministarstvom sačinilo namjenski priručnik (uputstvo) za nastavnike upućujući ih kako da prepoznaju rane znake radikalizacije kod učenika, uključujući promjene u pona&scaron;anju - Podjela odgovornosti i postupanje u cilju prevencije i u slučajevima pojave nasilja i vandalizma - kazali su Pobjedi iz Ministarstva.
U dokumentu koji je donijet u decembru 2023. predstavljene su vrste nasilja kod učenika i procedure za nastavnike i &scaron;kolu u tim slučajevima. Iz Ministarstva navode da se u slučajevima onlajn radikalizacije ili zloupotrebe tehnologije u &scaron;kolskom okruženju nastavnicima preporučuje da kontaktiraju &scaron;kolskog psihologa.
- Učenici se uče kritičkom razmi&scaron;ljanju kroz izborni predmet Medijska pismenost i radionice koje sprovodi Zavod za &scaron;kolstvo. Pažnja je usmjerena na prepoznavanje lažnih video-snimaka radi izazivanja panike ili mržnje. Na to kako algoritmi dru&scaron;tvenih mreža, uz pomoć vje&scaron;tačke inteligencije &bdquo;uvlače&ldquo; mlade u ekstremne sadržaje prikazujući im samo jednu stranu priče, kao i na prepoznavanje automatizovanih kampanja koje promovi&scaron;u terorizam ili radikalne stavove - kazali su iz Ministarstva.
Iz Agencije za nacionalnu bezbijednost (ANB) i Uprave policije nijesu odgovarali na pitanja Pobjede o strategiji sprečavanja AI ekstremističke propagande. Iz Agencije su pro&scaron;log juna Vijestima kazali da su dru&scaron;tvene mreže, zatvorene grupe na aplikacijama poput Telegrama i &scaron;irenje govora mržnje nova oružja radikalnih islamista u Crnoj Gori.
U izvje&scaron;taju o napretku za 2025. godinu Evropska komisija (EK) je pozvala Crnu Goru da uspostavi mrežu lokalnih kontakt tačaka za prevenciju nasilnog ekstremizma u op&scaron;tinama, navodeći da je u junu 2024. ANB, u saradnji sa policijom, spriječila uspostavljanje radikalne islamističke mreže u Crnoj Gori.
Islamska zajednica prati onlajn prostor
Iz Islamske zajednice u Crnoj Gori su kazali Pobjedi da sa pažnjom prate onlajn prostor, a posebno dru&scaron;tvene mreže gdje se eventualno mogu pojaviti ekstremistički i radikalni narativi.
- Do sada, iako su povremeno zabilježeni poku&scaron;aji &scaron;irenja ekstremističkih sadržaja, nijesmo uočili neki masovni trend ili značajnije prisustvo organizovanih grupa koje bi &scaron;irile tu ideologiju, makar na prostoru Crne Gore - kazali su iz Islamske zajednice.
Navode i da kontinuirano rade na informisanju i edukaciji vjernika o opasnostima radikalizacije i da ne prihvataju ni najmanje propagandu nasilja ni u kakvom obliku.
Iz Islamske zajednice su istakli da je važno preventivno djelovanje kroz edukaciju, promociju umjerenih i autentičnih islamskih vrijednosti, saradnju sa državnim organima, nevladinim organizacijama i drugim zajednicama u zajedničkim inicijativama protiv radikalizacije.
- Onlajn kampanje nemaju uticaj na rad Islamske zajednice, jer je ona uređen sistem koji počiva na vrijednostima tradicije Islama na ovim prostorima. Međutim, svakako da, makar donekle, te kampanje imaju uticaj na mlađe korisničke grupe i pojedince na digitalnim platformama. Stoga Islamska zajednica posvećuje pažnju prevenciji i edukaciji, a &scaron;to je jedan od prioriteta zajednice - kazali su iz Islamske zajednice.
Zajednica, dodali su, ima interne mehanizme praćenja i analize relevantnih sadržaja, a saradnja s nadležnim institucijama i stručnjacima omogućava pravovremenu identifikaciju potencijalno &scaron;tetnih narativa.

Teroristi koriste AI za propagandu, Crna Gora nema strategiju za suzbijanje hibridnih napada

MEĐUNARODNI IZVJEŠTAJI UPOZORAVAJU DA EKSTREMISTIČKE GRUPE KORISTE VJEŠTAČKU INTELIGENCIJU ZA ŠIRENJE NARATIVA I VRBOVANJE PRISTALICA

Rano jutros Botunjani i stanovnici Zete okupili su se kod kapije postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda Podgorice u Botunu kako bi blokirali ulazak radnika na gradili&scaron;te.
Kod kapije gradilista prisutna je policija, pi&scaron;e Dan.
Blokadu gradili&scaron;ta najavili su na zboru građana održanom u subotu, 28. februara.
Mje&scaron;tanin Botuna Dimitrije Raičković rekao je da od protesta neće odustati te da će se svakodnevno okupljati od 6 do 12 sati kod gradilista. On je istakao da neće dozvoliti radnicima da uđu na gradili&scaron;te.
- Očekujemo od nadležnih da nas pozovu na razgovor jer im je u interesu. &Scaron;to nas prije pozovu na razgovor, prije će nastaviti da se gradi. Ukoliko do razgovora ne dođe protesti će biti duži. Jutros smo se okupili samo mi iz Botuna, nijesmo nikog pozovali, ali od sjutra ce biti drugačije - rekao je Raičković.
Raičković kaže da odustati neće.&nbsp;
- Očekujem da se nas na razgovor pozove gradonačelnik Podgorice Sa&scaron;a Mujović i premijer Milojko Spajić i da čuju na&scaron;e mi&scaron;ljenje jer je to u interesu svih. Vidite radnika &nbsp;na gradili&scaron;tu nema, i neće ih biti dok ne budemo razgovarali - istakao je Raičković.
On je istakao da nijedna inspekcija nije do&scaron;la da ispita da li je otpad koji si iskopali kancerogen.
Protesti u Botunu ponovu su pokrenuti prije nekoliko dana zbog, kako tvrde mje&scaron;tani, otkopavanja opasnog otpada na gradili&scaron;tu. Informacija o toj vrsti otpada od nadležnih nije potvrđena, a rečeno je da će iskope ispitati CETI.

Protest u Botunu: Radnika neće biti na gradilištu dok nas Mujović i Spajić ne pozovu na razgovor

POLICIJA ČUVA ULAZ U GRADILIŠTE

Prvostepeno osuđeni Milo&scaron; Medenica nije pobjegao zbog Uprave policije, već neefikasnih zakonskih rje&scaron;enja, kazao je direktor policije Lazar &Scaron;ćepanović na zajedničkoj sjednici odbora za bezbjednost i odbranu i za politički sistem, pravosuđe i upravu.
<div class="cdm-photo">
"Blizu smo da lociramo onlajn platforme sa kojih se javlja. Zvanična forenzika kaže da je su njegovi snimci vje&scaron;tačka inteligencija", rekao je &Scaron;ćepanović.
Odbori će obaviti kontrolno saslu&scaron;anje direktora Uprave policije Lazara &Scaron;ćepanovića, ministra unutra&scaron;njih poslova Danila &Scaron;aranovića, umjesto direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost Ivice Janovića, Sanje Raičević i ministra pravde Bojana Božovića, na temu utvrđivanja okolnosti u vezi sa bjekstvom prvostepeno osuđenog Milo&scaron;a Medenice.
</div>
Poziv je bio upućen i predsjedniku podgoričkog Vi&scaron;eg suda Zoranu Radoviću, međutim on je najavio da neće doći na kontrolno saslu&scaron;anje.
Radović je objasnio kako bi njegovo saslu&scaron;anje pred Skup&scaron;tinom moglo naru&scaron;iti samostalnost i nezavisnost suda, koje jamči Ustav Crne Gore, kao i da smatra da raspravu o sistemskim problemima koji se tiču primjene pojedinih odredaba Zakonika o krivičnom postupku treba voditi na drugim adresama.
Milo&scaron; Medenica osuđen je na deset godina i dva mjeseca zatvora, a nakon izricanja presude je pobjegao i za njim je raspisana potjernica.
Direktor policije&nbsp;Lazar &Scaron;ćepanović&nbsp;kazao je da je posljednju komunikaciju sa sutkinjom Vesnom Kovačević imao 26. decembra 2025. godine kada su govorili o slučaju Vesne i Milo&scaron;a Medenice.
"To će vam potvrditi sutkinja, i tako se izjasnila sudiji Zoran Radoviču predsjedniku Vi&scaron;eg suda. Izvor joj je rekao da će Vesna Medenica izvr&scaron;iti samoubistvo i da će možda ona ili Milo&scaron; da se daju u bjekstvo. Tada sam je pitao za&scaron;to onda ne odredite pritvor, rekla je - to su Lazare čar&scaron;ijske priče ničim potvrđene", rekao je &Scaron;ćepanović.
Direktor policije traži od Sudskog savjeta da pokrene disciplinski postupak protiv Radovića
&Scaron;ćepanović, ustvrdiv&scaron;i da je jedan od najodgovrnijih i najtransparetnijih javnih funkcionera, kazao je da ostaje pri izrečenim stavovima u televizijskim nastupima i tražio od Sudksog savjeta da pokrene disciplinski postupak protiv predsjednika Vi&scaron;eg suda Zorana Radovića zbog njegove tvrdnje da &Scaron;ćepanoviću treba zabraniti da tumači pravo i pravne norme.
&Scaron;aranović: Uzrok bjekstva Medenice neodgovorno djelovanje jednog broja sudija
Ministar unutra&scaron;njih poslova Danilo &Scaron;aranović kazao je da je bjekstvo Medenice bilo posljedica, te da uzrok leži u nefunkcionalnosti pravnog okvira i neodgovornog djelovanja jednog broja sudija.
&Scaron;aranović je ponovio stanovi&scaron;te da kr&scaron;enje mjera nadzora nakon tri godine provedene u pritvoru, ne predstavljaju ni prekr&scaron;aj, ni krivično djelo, te da su zbog toga tražili da se u Zakonu o krivičnom postupku pritvor produži sa tri na pet godina.
Božović: Ministarstvo pravde nije imalo nadležnosti u slučaju Medenice
Ministar pravde Bojan Božović kazao je da njegovom resoru sužen prostor za djelovanjem u konkretnom slučaju, te da su od BOK-a dobili instrukcije da se u Krivični zakonik Cren Gore uvede novo krivično djelo &bdquo;kr&scaron;enje mjera nadzora&ldquo;, te da će se tim povodom čekati mi&scaron;ljenje eksperata EU.
Druga mjera, prema Božovićevim riječima, su izmjene Zakona o krivičnom postupku kojima bi se spriječilo odugovlačenje sudskih postupaka i koje će u budućim slučajevima dovesti di toga da kontrole optužnice ne traju po godinu, ili godinu i po.
&bdquo;Ministarstvo pravde, u slučaju Milo&scaron;a Medenice, nije imalo nikakvu nadležnost&ldquo;, kazao je Božović
Vuković: Na nivou parlamentarne većine dogovoreno da se rasprava opstruira
Poslanik DPS-a Ivan Vuković kazao je da mu djeluje da je cilj da se sjednica ne održi, jer je, kako je kazao, evidento da u političkom smsilu nekome ne odgovora da se pred očiima crnogorske javnosti govori o ovom slučaju koji je kompromitantan po državu Crnu Goru.
&bdquo;Nepodijeljeno je mi&scaron;ljenje građana da je ovo &scaron;to se de&scaron;ava uznemiravajuće. Siguran sam da je na nivou parlamentarne većine postignut dogovor da se dana&scaron;nja rasprava osptruira, odnonso da se ne održi&ldquo;, kazao je Vuković.
Nikolić: Građani imaju pravo da čuju ljude koji su do&scaron;li na saslu&scaron;anje
Nesporno je i činjenica je da građani imaju pravo da čuju ljude koji su do&scaron;li danas u parlament, ocijenio je poslanik DPS-a Andrija Nikolić.
"Do&scaron;ao je ko je do&scaron;ao. Stvar je nepo&scaron;tovanja parlamenta od strane onih koji se nijesu pojavili. Mislim da je direktor ANB-a imao obavezu da se pojavi. &Scaron;to se tiče predstavnika sudstva, mogu da razmijem, u formalno-pravnom smislu, odgovor predsjednice Vrhovnog suda Valentina Pavličić. Ali, ne mogu da razmijem da je predsjednik Vi&scaron;eg suda dobio zeleno svijelo da ide u televizijsku emisiju, a onda nema zeleno svijetlo da se pojavi u instituciju kao &scaron;to je parlament", kazao je Nikolić.
Demokrate: Kontrolno saslu&scaron;anje ne treba održati
Poslanik Demokrata Du&scaron;ko Stijepović smatra da kontrolno saslu&scaron;anje ne treba da se održi, jer na njemu nema predstavnika Vi&scaron;eg suda.&nbsp;
"Imamo ne&scaron;to &scaron;to je su&scaron;tinski lo&scaron;a poruka, da nema predstavnika sudstva koji bi trebalo da imaju suprotan narativ od ovih iz bezjednosnog sektora. I sad, &scaron;to bi trebalo, da se sva krivica svali na ministra Božovića? Da on odgovara ispred sudova?", rekao je Stijepović.&nbsp;
Laković: Možda da organizujemo kontrolno saslu&scaron;anje u nekom TV studiju
Predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu Miodrag Laković osvrnuo se na činjenicu da su predstavnivci suda odbili da dođu na kontrolno saslu&scaron;anje.
"Mogli bi možda da razmi&scaron;ljamo da kontrolno saslu&scaron;anje napravimo u nekom TV studiju, pa da čujemo i predstavnike suda", kazao je Laković.
I Lakovićev zamjenik, poslanik SD-a, Nikola Zirojević je kazao da nije primjereno da predsjednik Vi&scaron;eg suda gostuje po televizijama, a ignori&scaron;e da Skup&scaron;tini da odgovore za ono za &scaron;ta tvrdi da je u pravu.
"Činjenica da ga danas ovđe nema meni dovoljno govori &ndash; to nije samo kukavičluk, već i pokazatelj da je Sud u ovoj situaciji duboko zakazao. Zbog toga smatram da moramo održati ovo kontrolno saslu&scaron;anje i čuti ljude koji su danas ovdje. Treba da ispo&scaron;tujemo činjenicu da su prisutna dva ministra, direktor policije i koleginica koja nije direktorica ANB-a, ali vjerujem i znam da je dovoljno kompetentna da odgovori na sva pitanja, jer nije prvi put ovdje sa nama", kazao je Zirojević.
Mikić prozvao Vi&scaron;i sud: Gostuju po televizijama, a ne dolaze u Skup&scaron;tinu
Zoran Mikić, zamjenik predsjednika Odbora za politički sistem, kazao je na početku sjednice da odsustvo predstavnika Vi&scaron;eg suda, s obzirom na to da gostuju po televizijskim emisijama, a nijesu na&scaron;li za shodno da se nađu pred poslanicima, nije dobra poruka.
&bdquo;Ako navode da moramo zajedno institucionalno da djelujemo i da moramo da mijenjamo zakone u Skup&scaron;tini, a ne u televizijskim emisijama. Nedolazak predstavnika Vi&scaron;eg suda na kontrolno saslu&scaron;anje nije dobra praksa&ldquo;, kazao je Mikić.
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/Vgv58-IqNjY?embeds_referring_euri=https" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>
&nbsp;

Šćepanović o sutkinji koja mu je rekla da će Medenica pobjeći: "To su Lazare čaršijske priče"

"PITAO SAM JE ZAŠTO NE ODREDI PRITVOR"

Crnogorski pomorci u Persijskom zalivu nalaze se u osjetljivoj poziciji &ndash; zavise od odluka globalnih brodarskih kompanija i geopolitičkih kretanja, a njihova sigurnost je direktno vezana za stabilnost Hormu&scaron;kog moreuza, saop&scaron;teno je TVCG iz Ministarstva pomorstva.
Ministar pomorstva Filip Radulović kazao je da je resor koji vodi u komunikaciji s pomorcima, agencijama i kompanijama te da prikupljaju sve relevantne podatke o crnogorskim pomorcima pogođenim ratnom krizom na Bliskom istoku, prenosi portal RTCG.
Pozivaju sve pomorce, koji se nalaze u ovom području, da se jave Ministarstvu pomorstva.

Radulović: Naši pomorci u Persijskom zalivu da se jave Ministarstvu

"NJIHOVA SIGURNOST JE DIREKTNO VEZANA ZA STABILNOST HORMUŠKOG MOREUZA"

Ministarstvo vanjskih poslova (MVP) pozvalo je crnogorske državljane da se, zbog pogor&scaron;anja bezbjednosne situacije u regionu Bliskog istoka, do daljnjeg uzdrže od putovanja u Iran, Izrael, Ujedinjene Arapske Emirate (UAE), Katar, Kuvajt i Bahrein.
Iz MVP-a su kazali da kontinuirano prate razvoj situacije i da su u stalnom kontaktu sa relevantnim međunarodnim i lokalnim partnerima, kao i sa nadležnim diplomatsko-konzularnim predstavni&scaron;tvima, u cilju pravovremenog informisanja i za&scaron;tite interesa crnogorskih državljana.
Kako su kazali iz tog Vladinog resora, državljanima Crne Gore koji se trenutno nalaze u navedenim državama savjetuje se da zadrže prisebnost i postupaju promi&scaron;ljeno i odgovorno.
&bdquo;Da stave u prvi plan sopstvenu bezbjednost, dosljedno se pridržavajući uputstava i preporuka lokalnih vlasti, te da redovno prate zvanična saop&scaron;tenja MVP-a Crne Gore&ldquo;, dodaje se u saop&scaron;tenju, prenosi agencija Mina.
Navodi se da se, imajući u vidu privremene obustave i ograničenja u vazdu&scaron;nom saobraćaju u dijelu regiona Bliskog istoka, putnicima savjetuje da ostanu u kontaktu sa avio-kompanijama kako bi bili blagovremeno informisani o promjenama u rasporedu letova i alternativnim rje&scaron;enjima za nastavak putovanja.
&bdquo;Državljani Crne Gore pozivaju se na najveću moguću opreznost kao i da se drže podalje od javnih okupljanja i protesta&ldquo;, naglasili su iz MVP-a.
Kako su naveli, državljanima Crne Gore koji se nalaze u Izraelu savjetuje se da u prvi plan stave sopstvenu bezbjednost, dosljedno se pridržavajući preporuka nadležnih organa.
&bdquo;Kao i da se, radi koordinacije aktivnosti u vezi sa eventualnim napu&scaron;tanjem zemlje, obrate počasnom konzulu Crne Gore u Izraelu putem broja telefona +97235660667 ili elektronske po&scaron;te consulate@montenegroisrael-consulate.com&ldquo;, dodaje se u saop&scaron;tenju.
Iz MVP-a su kazali da državljani Crne Gore, u zavisnosti od toga gdje se nalaze, mogu dobiti Informacije i obratiti se za konzularnu pomoć na sljedeće brojeve telefona, ili putem elektronske po&scaron;te:
Ambasada Crne Gore u UAE
Tel: + 971562770174
+971 56 277 0174
+971 50 825 7561
E-mail: montenegrouae@mfa.gov.me
Ambasada Crne Gore u Turskoj
Tel: +90 312 436 46 98
+90 546 523 02 36
E-mail: turkey@mfa.gov.me
Generalni konzulat Crne Gore u Istanbulu
Tel: +90 (212) 278 00 07
+90 552 645 24 39
+90 505 925 56 89
E-mail: istanbul@mfa.gov.me
Kancelarija Ambsade Crne Gore u Turskoj sa sjedi&scaron;tem u Bakuu
Tel: +994 12 497 89 93
+994 51 621 97 91
E-mail: azerbaijan@mfa.gov.me
Počasni konzul Crne Gore u Jordanu
Tel: +962 6 5000590
+962 795550200
E-mail:montecons@naouri.com
Počasni konzul Crne Gore u Libanu
Tel: +961 9 222 314
+961 9 222 315
E-mail: info@montenegroconsulate-lb.org
Dežurni kontakti u MVP-u su:
Tel: +38267159000
+38267171777
E-mail: arhiva.konzularno@mfa.gov.me
&bdquo;Napominjemo da su bezbjednosne preporuke podložne brzim promjenama u skladu sa razvojem situacije i da će biti redovno ažurirane&ldquo;, dodaje se u saop&scaron;tenju MVP-a.

MVP apeluje: Izbjegavati putovanja u Iran, Izrael, UAE, Katar, Kuvajt i Bahrein

„GRAĐANI DA STAVE U PRVI PLAN SOPSTVENU BEZBJEDNOST"

U okviru NATO misije u Iraku (NMI) trenutno nema pripadnika Vojske Crne Gore (VCG), saop&scaron;teno je iz Ministarstva odbrane.
&bdquo;O eventualnom nastavku angažovanja na&scaron;ih pripadnika biće odlučeno nakon detaljne procjene bezbjednosnih rizika i u skladu sa razvojem situacije na terenu&ldquo;, pi&scaron;e u saop&scaron;tenju Ministarstva.
Podsjećaju da je NMI misija savjetodavno-trenažnog karaktera, uspostavljena na zahtjev iračke vlade u cilju jačanja kapaciteta bezbjednosnih institucija i doprinosa dugoročnoj regionalnoj stabilnosti.
"Pripadnici VCG u Iraku su do sada obavljali &scaron;tabne i logističke dužnosti&ldquo;, saop&scaron;tili su iz Ministarstva.

Nema pripadnika VCG u NATO misiji u Iraku