Politika

Crnogorski predsjednik Jakov Milatović kazao je da postoji mogućnost da njegov ukrajinski kolega Volodimir Zelenski uskoro posjeti Crnu Goru. On je to rekao novinarima nakon svečanosti koju su institucija predsjednika Crne Gore, Ministarstvo odbrane i Glavni grad organizovali povodom obilježavanja 9. maja - Dana pobjede nad fa&scaron;izmom. Odgovarajući na pitanje da li je tačno da će Zelenski doći u Crnu Goru, Milatović je naveo da je stav Crne Gore o Ukrajini od početka rata vrlo jasan. "Ne bih jo&scaron; zvanično ni&scaron;ta potvrđivao, ali mogu da kažem da postoji mogućnost da uskoro budem domaćin Zelenskom&rdquo;, rekao je Milatović, a prenosi agencija Mina. Kako je kazao, ukoliko bi Zelenski do&scaron;ao u Crnu Goru, sastao bi se i sa drugim crnogorskom zvaničnicima. &ldquo;Moguće da bi do&scaron;lo i do potpisivanja određenih sporozuma, između ostalog sporazuma o prijateljstvu između Crne Gore i Ukrajine i drugih sporazuma na kojima trenutno radi Vlada Crne Gore&rdquo;, rekao je Milatović. Prema njegovim riječima, to bi bila prilika da se jo&scaron; jednom pokaže prijateljstvo između Crne Gore i Ukrajine. Milatović je najavio da će predsjednik Evropskog savjeta Antonio Ko&scaron;ta u Crnu Goru stići 14. maja, na njegov poziv. &ldquo;Mislim da je to velika stvar za Crnu Goru i jo&scaron; jedna potvrda povjerenja koje evropski visoki zvaničnici imaju prema Crnoj Gori&rdquo;, dodao je Milatović. On je naveo da je vi&scaron;e puta govorio da je upravo sada najbolji mogući trenutak da se napravi veliki korak naprijed kada je u pitanju evropski put Crne Gore. &ldquo;Kao &scaron;to vidite, ja non stop radim na tome i upravo i moj poziv Ko&scaron;ti i njegov dolazak u Crnu Goru 14. maja ide svemu tome u prilog&rdquo;, dodao je Milatović. Odgovarajući na pitanje brine li ga poku&scaron;aj revizije istorije Srpske pravoslavne crkve i kako gleda na izjavu mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija da je Pavle Đuri&scaron;ić bio veliki heroj, Milatović je kazao da misli da je rekao sve organizujući veličanstvenu proslavu, u cilju promocije antifa&scaron;ističkih vrijednosti i tekovina na kojima se temelji i moderna Crna Gora. &ldquo;Borba za slobodu, borba za pravdu, za jednakost, ali istovremeno i borba za obnovu na&scaron;e državnosti tada u okvirima jugoslovenske zajednice su temelji onoga &scaron;to su nam upravo heroji antifa&scaron;ističke borbe u Crnoj Gori ostavili&rdquo;, naveo je Milatović. On je poručio da je, u tom smislu, njegov stav potpuno jasan. &ldquo;Mogu da govorim riječima i djelima, a svima ostalima, naravno, ostavljam da sude o tome&rdquo;, dodao je Milatović. Na pitanje da li je takva izjava Joanikija poku&scaron;aj mijenjanja istorije i osuđuje li takvu izjavu, Milatović je kazao da misli da je sve rekao, upravo svim svojim stavovima i svojim izjavama kada su u pitanju antifa&scaron;ističke vrijednosti i antifa&scaron;ističke tekovine na kojima se bazira i moderna Crna Gora. &ldquo;Tako da su moji stavovi tu vrlo jasni&rdquo;, poručio je Milatović.

Milatović: Postoji mogućnost da Zelenski posjeti Crnu Goru

POTVRDIO DA PREDSJEDNIK EVROPSKOG SAVJETA DOLAZI U CRNU GORU 14. MAJA

Konstituenti vladajuće većine ne smiju podržati razrje&scaron;enje predsjednika Skup&scaron;tine Crne Gore Andrije Mandića, ali će biti zadovoljstvo za opoziciju i otrežnjujuće za Brisel da gledaju sjednice parlamenta i kako ga Pokret Evropa sad brani - rekao je biv&scaron;i diplomata i odbornik Evropskog saveza u Skup&scaron;tini Glavnog grada Milo&scaron; Đuričković&nbsp; gostujući u emisiji "Na kraju dana" na Televiziji E.
To će, prema njegovim riječima, biti otrežnjenje i za onaj dio građanski orijentisanih ljudi koji su dali podr&scaron;ku PES-u gajeći iluziju da su oni taj neki faktor koji može da drži pod kontrolom Demokratski front a da se ispunjava EU agenda.
- Da se podiže standard i da imamo razvoj građanskog dru&scaron;tva u Crnoj Gori - to će biti otrežnjujuće i za glasače, i tu vidim najveći potencijal te inicijative. Ono &scaron;to je kod mene za očekivati, kako bude vrijeme odmicalo, kako bude falilo nekog novca koji treba u njihovim planovima da stigne iz EU, ili nekih nagrada i rezultata koji treba da stignu, vidjeće se jedan stepen anti EU raspoloženja i kod njih, koji imaju naziv Pokret Evropa sad. Odjednom ćete da vidite neke komentare, možda ne toliko javne, ali intimno oni već saop&scaron;tavaju takve stavove u smislu da EU previ&scaron;e traži, da su previ&scaron;e zahtjevni, mi treba da pravimo ustupke, a sa druge strane ne nude investicije, ne nude progres. Stvar je vrlo jednostavna, vi treba da sprovodite ono &scaron;to je u Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, treba da zavr&scaron;avate domaće zadatke i na kontu toga dobijate ono &scaron;to vas sljeduje - smatra Đuričković.
Evropski poslanik iz Hrvatske Tomislav Sokol kazao je u intervju za Antenu M da Mandića vidi kao najveći problem Crne Gore, međutim, da je problem puno &scaron;iri od njega, jer je on personifikacija velikosrpske politike koja se infiltrirala u sve pore sistema, političke, medijske i obrazovne. Sokol je komentari&scaron;ući i nedavni incident sa sinovcem Mandića, koji je bezbjednosno interesantno lice zaposleno u Skup&scaron;tini Crne Gore, kazao da u demokratskim dru&scaron;tvima postoji i moralna, ali i politička odgovornost.
Stav Sokola je poznat odavno u Evropi, kaže Đuričković, a naročito u SAD-u, ali se biralo da se taj stav stavi po strani i da bude fokus na druge teme.
Smatra Đuričković da neko iznosi taj stav jasno i precizno poput Sokola, dok drugi taj stav drugačije artikuli&scaron;u, ali se odnos prema Mandiću i personifikaciji svega &scaron;to je on promijenio zarad nekih drugih ciljeva i ambicija pojedinih zemalja.
- Izlaganja Sokola su hiruru&scaron;ki precizna. Imali smo prilike da vidimo proteklih dana, proteklih nedjelja da on poprilično zaboli pojedine crnogorske zvaničnike iz toga razloga &scaron;to razobličava čitavu situaciju u Crnoj Gori i, rekao bih, da stavlja fokus na su&scaron;tinske stvari. Velika je opasnost ako mi kao opozicija, i crnogorski građani, ali u konačnom i briselska administracija izabere da ignori&scaron;e ono &scaron;to je realno stanje u Crnoj Gori, ono &scaron;to je uloga Mandića, ono &scaron;to je uloga Kneževića u čitavom ovom procesu i ono &scaron;to je uloga u konačnom jednog od ključnih političkih igrača u Crnoj Gori, a to je Srpske pravoslavne crkve, ako to odluče s te adrese da ignori&scaron;u na kraju dana to neće izaći na dobro - rekao je Đuričković.

Đuričković: Biće otrežnjujuće za Brisel da gleda kako PES brani Mandića

"KONSTITUENTI VLADAJUĆE VEĆINE NE SMIJU PODRŽATI RAZRJEŠENJE PREDSJEDNIKA SKUPŠTINE CRNE GORE"

Devetog maja 1945. godine, kapitulacijom nacističke Njemačke okončan je Drugi svjetski rat u Evropi. Od tada se 9. maj obilježava kao Dan pobjede, a slavi se i kao Dan Evrope.
Bezuslovnu kapitulaciju Njemačke u Berlinu je ne&scaron;to iza ponoći potpisao feldmar&scaron;al Vilhelm Kajtel, u ime Sovjetskog Saveza potpisnik je bio mar&scaron;al Georgij Žukov, a u ime zapadnih saveznika britanski vazduhoplovni general Artur Teder.
Time je formalno zavr&scaron;en Drugi svjetski rat u Evropi, ali su ostaci njemačkih trupa i njihovih saveznika jo&scaron; nekoliko dana pružali otpor. U Jugoslaviji je to potrajalo do 15. maja.
Datum koji predstavlja definitivni zavr&scaron;etak Drugog svetskog rata jeste 2. septembar, kada je na američkom bojnom brodu "Misuri" u Tokijskom zalivu Japan potpisao kapitulaciju poslije bačenih atomskih bombi na Hiro&scaron;imu i Nagasaki.
U ratu koji je trajao ne&scaron;to manje od &scaron;est godina na&scaron;la se 61 država i oko 110.000.000 vojnika.
Procjene govore o 50 do 80 miliona poginulih, među njima je bilo 38 do 55 miliona civila.
Državna komisija biv&scaron;e Jugoslavije svojevremeno je objavila da je u ratu poginulo 1.706.000 osoba, među njima vi&scaron;e od 300.000 boraca.
Dan Evrope
Deveti maj obilježava se i kao Dan Evrope jer je tog dana, 1950. godine, ministar spoljnih poslova Francuske Robert &Scaron;uman objavio deklaraciju kojom je pozvao na uspostavljanje novog poretka u kojem ne bi bilo mjesta za sukobe među evropskim zemljama.
Su&scaron;tina njegove ideje bila je uspostavljanje zajedničkih tijela, tačnije odnosa, najprije u proizvodnji i distribuciji uglja i čelika, kao temelja industrijske snage.
Naredne godine osnovana je Evropska komisija za ugalj i čelik, koja je vremenom prerasla u Evropsku ekonomsku zajednicu, da bi četiri decenije kasnije, 1991. godine, u holandskom gradiću Mastrihtu bila progla&scaron;ena Evropska unija.
Evropski savjet je 1955. godine u Milanu odlučio da se dan objavljivanja &Scaron;umanovog plana &ndash; 9. maj, obilježava kao Dan Evrope.

Deveti maj – dan pobjede nad fašizmom i rođenje evropskog jedinstva

OBILJEŽAVA SE DAN POBJEDE I DAN EVROPE

Pregovori o formiranju lokalne vlasti započeti su ove sedmice, a kako je gostujući u emisiji &bdquo;U četiri oka&rdquo; rekao Stevan Katić, aktuelni predsjednik Op&scaron;tine i nosilac liste &bdquo;Znamo se po djelima&rdquo;, prvi krug razgovora obavljen je sa Novskom listom, koalicijom za &bdquo;Budućnost Herceg Novog i Boke&rdquo; i građanskim pokretom URA, a do kraja sedmice razgovaraće i sa Građanskim pokretom &bdquo;Idemoooo!&ldquo;, prenosi RTHN.
Katić vjeruje da će na zasijedanju lokalnog parlamenta 20. maja, do kada je rok za formiranje vlasti, odnosno verifikaciju mandata i podno&scaron;enje izvje&scaron;ta Op&scaron;tinske izborne komisije, biti izabran predsjednik Skup&scaron;tine op&scaron;tine.
&ldquo;Imali smo konsultacije sa najvećim političkim subjektima, koji su postigli rezultate u Herceg Novom, tako da smo već obavili taj prvi krug razgovora sa Novskom listom, koalicijom &bdquo;Budućnost Herceg Novog i Boke&rdquo;. Razgovarali smo, takođe, i sa URA-om. Razgovaraćemo do kraja sedmice i sa Građanskim pokretom &bdquo;Idemoooo!&ldquo;&rdquo;, navodi on.
Zajednički sastanak potencijalnih koalicionih partnera, kako kaže Katić, biće organizovan nakon pojedinačnih razgovora sa svim potencijalnim koalicionim partnerima.
&ldquo;Kako bi definisali taj okvirni koalicioni sporazum, koji bi trebalo da bude potpisan, nadam se, do te konstitutivne sjednice, odnosno do 20. maja. Na osnovu dosada&scaron;njih razgovora i konsultacija sa svim na&scaron;im dosada&scaron;njim partnerima, mislim da neće biti velikih problema da se konstitui&scaron;e vlast u Herceg Novom, kao &scaron;to je to bilo 2017. i 2021. godine&rdquo;, uvjeren je Katić.
Koalicija sa dosada&scaron;njim partnerima i novim potencijalnim značila bi snažnu većinu u lokalnom parlamentu, smatra aktuelni predsjednik Op&scaron;tine.
&ldquo;Vlast u Herceg Novom, koja je i u prethodnih osam godina, odnosno prvo četiri, a zatim jo&scaron; četiri godine, vodila grad, kada saberemo ukupan broj mandata, uvećali smo taj broj za jedan. Do sada smo imali 27 od 35, sada je tu mogućnost za 28, pa čak i za 29. U svakom slučaju ćemo se dogovoriti narednih dana&rdquo;, kazao je on.
Konstitutivna sjednica Skup&scaron;tine op&scaron;tine Herceg Novi zakazana je za 20. maj, u 13 sati. Na predloženom dnevnom redu nalaze se dvije tačke: Izvje&scaron;taj Op&scaron;tinske izborne komisije o sprovedenim izborima za izbor odbornika u Skup&scaron;tini op&scaron;tine Herceg Novi, na izborima održanim 13. aprila ove godine i izbor predsjednika Skup&scaron;tine op&scaron;tine Herceg Novi.
&nbsp;

Počeli pregovori o formiranju vlasti u Herceg Novom

"U OPTICAJU 29 MANDATA"

U skup&scaron;tinsku proceduru predali smo predlog za razrje&scaron;enje predsjednika Skup&scaron;tine Andrije Mandića, rekao je na pres konferenciji &scaron;ef poslaničkog kluba DPS-a &nbsp;Andrija Nikolić.
-Od početka njegovog mandata se uni&scaron;tava pozicija i uloga patlamenta. Taj čovjek ne može vi&scaron;e biti na čelu Skup&scaron;tine, rekao je Nikolić.
Kako je kazao, Mandić i insitucije su "podigli te&scaron;ki zid ćutanja zbog poku&scaron;aja ubistva koje je učinio Danilo Mandić".
-Jo&scaron; ne znamo kako je BIL lice postalo obezbjeđenje nekome u Skup&scaron;tini i kako je do&scaron;lo u posjed automobila koje pripada Skup&scaron;tini, naveo je Nikolić.
On je kazao da Parlament vi&scaron;e nema kontrolnu funkciju.
-Ukinuta je mogućnost opoziciji da traži kontrolna saslu&scaron;anja. Premijerski sat se ne održava po usvojenom poslovniku. Devet mjeseci VDT traži ukidanje imuniteta Marku Kovačeviću. Osim toga, drži se već osam mjeseci predlog za uce&scaron;će crnogorskih vojnika za pomoć Ukrajini, nisu izabrani članovi Savjeta AEM i RTCG- naveo je on.
Jasno je, kako kaže, da je najodgovorniji za sve ovo upravo Andrija Mandić.
Nikolić se osvrnuo i na dono&scaron;enje odluke o novom logotipu Skup&scaron;tine, kao i na posjetu Mandića Banjaluci i Miloradu Dodiku nakon presude.
-Mandić ni danas nije priložio validan dokaz da je državljanin Crne Gore, odnosno Srbije, jer je rekao da je to stekao nakon 2006. godine. Ne sumnjamo da će se ovakvi slučajevi nastaviti kako bismo bili zaustavljeni na putu ka EU, rekao je Nikolić.
Mugo&scaron;a: Ovo je fasadna priča o demokratiji
Poslanik SD-a Boris Mugo&scaron;a rekao je da je za sedam godina bilo četiri predsjednika Parlamenta.
-Ovo je samo fasadna priča o demokratiji, a najrigidniji odnos predsednika Patlamenta prema opoziciji za cijelo to vrijeme. Smanjivanje kontrolne funkcije parlamenta, premijerskog sata i izostanak ministara sa plenuma da poslanici dobiju odgovore nakon mjesec i po dana, rekao je Mugo&scaron;a.
Pokazuje se, dodaje on, nevjerovatan odnos prema parlamentarcima i prekidanje izlaganja u Skup&scaron;tini.
-Sve je ovo fingiranje evropskih integracija, do&scaron;li smo u situaciju da evropska aktivnost zavisi samo od njega, naveo je Mugo&scaron;a, ističući da odgvornost nije samo Mandićeva, već svih onih koji to toleri&scaron;u.

Nikolić: Mandić više ne može biti na čelu Skupštine, uništava poziciju i ulogu Parlamenta

DPS I SD PREDALI U PROCEDURU PRIJEDLOG ZA RAZRJEŠENJE

Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević očekuje da će sjednica Skup&scaron;tine, na kojoj će se poslanici ponovo izjasniti o Sporazumu o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između vlada Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), biti održana prije Dana nezavisnosti i uvjerena je da će ponovo dobiti većinsku podr&scaron;ku.&nbsp; &nbsp; Nemamo jo&scaron; tačan datum nove sjednice. Naravno, to će biti &scaron;to prije, nastoji se da bude održana prije praznika. Da li će to biti 19. ili 20. maj &ndash; odlučiće predsjednik Skup&scaron;tine i o tome obavijestiti poslanike &ndash; kazala je Gorčević u emisiji &ldquo;Iznova&rdquo; na Televiziji Nova M, prenosi Pobjeda.
Crnogorski parlament je 23. aprila, po hitnom postupku, usvojio zakone o potvrđivanju dva sporazuma koja je Vlada potpisala sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je &scaron;est dana kasnije proglasio Zakon o potvrđivanju Sporazuma o ekonomskoj saradnji, dok je drugi koji se odnosi na Sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina vratio poslanicima na ponovno odlučivanje.
Prethodno je zatražio mi&scaron;ljenje komesarke za pro&scaron;irenje Marte Kos koja je u odgovoru Milatoviću konstatovala da ovaj dokument na prvi pogled nije suprotan pravu Evropske unije (EU), niti Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju Crne Gore EU (SSP), ali upozorava da bi nepravilna primjena i tumačenje nekih njegovih odredbi mogli dovesti do kr&scaron;enja ovih propisa u oblasti javnih nabavki i diskriminacije evropskih i crnogorskih kompanija u korist potencijalnih investitore iz UAE.
Dok predsjednik države, opozicija i NVO sektor smatraju da je Kos potvrdila ono na &scaron;ta sve vrijeme upozoravaju, odnosno ukazala na zabrinjavajuće aspekte Sporazuma koji odudaraju od pravne tekovine EU, a tiču se javnih nabavki, tendera i konkurencije, u vlasti su zadovoljni stavom iz EK i tumače ga kao zeleno svjetlo postojećoj sadržini dokumenta.
Na tom stanovi&scaron;tu je i ministarka Gorčević koja tvrdi da se mi&scaron;ljenje evropske komesarke ne kosi ni sa jednom izjavom iz Vlade.
Jasna poruka koju smo dobili iz ovog mi&scaron;ljenja je da Sporazum sa UAE nije protivan Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, nikakvim odredbama koje se kose sa evropskim pravom, niti na bilo koji način može ugroziti na&scaron; evropski put. Međutim, s obzirom da je EK partner i na&scaron; prijatelj u cjelokupnom procesu, oni nam nude podr&scaron;ku i pomoć kako bi na najbolji način i&scaron;li ka implementaciji i potpisivanju ugovora koji će i dalje biti usklađen sa pravom EU &ndash; istakla je Gorčević.
Vjeruje, kako je rekla, da su mi&scaron;ljenjem komesarke Kos odagnate dileme oko Sporazuma, ali i da su postavljena neka nova pitanja vezana za ugovor.
Komentari&scaron;ući glavne primjedbe da Sporazum ne po&scaron;tuje princip konkurencije i ravnopravnog položaja na trži&scaron;tu i da bi se mogla prekri&scaron;ti pravila EU o javnim nabavkama, Gorčević je rekla da svaki međudržavni ugovor koji proističe iz sporazuma mora dobiti mi&scaron;ljenje Evropske komisije prije potpisivanja.
U slučajevima da neki nacrt ugovora ne bude dobro napisan i predat, EK će nam skrenuti pažnju prije njegovog potpisivanja. To smo u obavezi, posebno u zavr&scaron;noj fazi zatvaranja poglavlja, i niko neće dozvoliti da neka tehnička procedura ugrozi na&scaron; vanjskopolitički cilj &ndash; uvjerava Gorčević.
Stoga je uvjerena da poslanici sada definitivno mogu glasati kao i prije nekoliko nedjelja.
Podr&scaron;ku Sporazumu sa UAE prvi put su dali Pokret Evropa sad, Nova srpska demokratija, Demokrate, Bo&scaron;njačka stranka, a Gorčević je uvjerena da će poslanici iz tih partija ponovo pritisnuti zeleni taster.
&ldquo;Na osnovu informacije koju sada imam i razgovora sa političkim partijama vjerujem da će biti isti ishod kao i prvi put&rdquo;, zaključila je Gorčević.

Gorčević: Skupština će ponovo o Sporazumu prije praznika, očekujem isti ishod

PORUČUJE MINISTARKA EVROPSKIH POSLOVA

Skup&scaron;tinsko zasjedanje na kom poslanici Demokrata postavljaju pitanja ministru unutra&scaron;njih poslova Danilu &Scaron;aranoviću iz njihove partije je farsa, vrsta igrokaza koji se naziva fasadnom demokratijom. To je, gostujući u centralnoj informativnoj emisiji na Televiziji E, kazao politički analitičar Marko Savić.
Uloga političke partije koja sebe naziva Demokratama je, dodaje on, razarajuća.&nbsp;
- Oni su spremni za jedan ovakav propagandni igrokaz koji ima za cilj da spasi one koje su njihovi funkcioneri, ali ne zbog op&scaron;teg nego zbog partijskog interesa. Razumijevajući da je njihov udio u biračkom tijelu i na lokalnim izborima koji to pokazuju u opadanju, oni su povukli i ovaj potez koji, čini mi se, nijesmo imali priliku da vidimo do sada u parlamentu. To spa&scaron;avanje je zapravo put u propast i ostaće kao slikovit prikaz onoga do čega ovakav tip političke partije i ovakav tip bavljenja politikom može da nas dovede - istakao je Savić.
Komentari&scaron;ući izjavu ministra unutra&scaron;njih poslova Danila &Scaron;aranovića da je manje ubistava nego prije 2020. i da je na snazi vladavina prava bez zata&scaron;kavanja slučajeva, Savić kaže da je riječ o obmani javnosti u službi partijske propagande.
- Koji karakteri to rade? To rade oni koji su spremni, bez obzira na svoje obrazovanje i bez obzira na svoje iskustvo da zauzimaju najodgovornije pozicije u izvr&scaron;noj vlasti, ili bilo kojoj drugoj grani vlasti. Živimo takav dru&scaron;tveni kolaps u kojem je moguće da ako ste član partije i neko postavi ispred vas zadatak i kaže danas ćete vi da budete glavni za urbanizam, javne radove, bezbjednost u državi, građevinarstvo, istraživanje podmorja ili kako god, a da vi iza sebe imate samo partijsku knjižicu i samo iskustvo rada u partiji - ti ljudi će to da prihvate - kazao je Savić.&nbsp;
 To je, kako obja&scaron;njava, po&scaron;ast koju tranziciono drustvo koje je kao ovo crnogorsko ne ispravlja niti ima strate&scaron;ki odgovor na tu po&scaron;ast.&nbsp; - Meni je žao &scaron;to to moram tako da kažem, ali ljudi koji zauzimaju te funkcije oni ne mogu da dokuče obuhvat i srž vrijednosti kao &scaron;to su odgovornost i integritet, ali oni upravljaju politikama. U tom paradoksu mi zapravo živimo i taj paradoks pravi ovaj politički, dru&scaron;tveni, socijalni, kulturolo&scaron;ki vakum u kojem mi moramo da gasimo požare iz dana u dan, kako bismo ostali pri čistoj svijesti - naglasio je Savić.
Istoijski revizionizam je alatka i model meke moći, obja&scaron;njava on.
Takav model, dodaje, trudi se da obesmisli bilo kakvu argumentovanu raspravu o istorijskim faktima, događajima, ideolo&scaron;kim razlikama, zločinima i totalitarizmu.&nbsp;
- Da mi živimo u državi u kojoj imamo jasnu i striktnu podijeljenost između crkvene i svjetovne vlasti, onda bi već u prvim satima nakon primjera istorijskog revizionizma imali jasan odgovor Univerziteta Crne Gore, Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, onda ne vi&scaron;e od pet do &scaron;est umnih glava napravilo nekakav javni skup u kojem bismo opet izniji ono &scaron;to su istorijske istine i činjenice, dakle o tome nema rasprave.
S druge strane to bi bio alarm Ministarstvu prosvjete i nauke da pregleda dodatno i evaluira kurikulume i da vidi &scaron;ta se od toga nalazi i na koji način je obja&scaron;njeno u na&scaron;im knjigama, međutim po&scaron;to mi živimo u dru&scaron;tvu u kojem postoji simbioza djelovanja svjetovne i crkvene vlasti po uzoru na model koji posluje u Rusiji, gdje je ta simbioza dosegla najvi&scaron;i nivo, a onda u Srbiji preslikana, mi takav odgovor nemamo - rekao je Savić.
Crna Gora, kaže on, nije gradila jasnu nacionalnu obrazovnu politiku koja bi za&scaron;titila crnogorski identitet i kulturno naslijeđe na način koji odgovaraistorijskim argumentima i faktima koji su dokazivi.&nbsp;
- To je paradoks u koji oni koji ba&scaron;tine istorijski revizionizam hoće da nas uvedu, a sve rade zarad pomirenja, to je prva stvar, da oni to rade iznad ideologije, i da je rasprava o nacionalizmima i ideologijama zapravo passe, to vam je onaj narativ koji usvajaju &ldquo;iznad situa&scaron;i&rdquo; i ovi &ldquo;trećeputa&scaron;i&rdquo; kada kažu ajmo o ekonomskim temama, jer su ove druge teme passe i na kraju nas poklope time da ono &scaron;to je njihovo, a koriste ove alatke mnogo že&scaron;će i konkretnije nego &scaron;to imaju institucionalni odgovor, nažalost postanje jedina istina i da imate generacije koje stasavaju razumijevajući ovo kao jedinu istinu - zaključio je Savić.

Savić: Razarajuća uloga političke partije koja sebe zove Demokratama

OCJENJUJE POLITIČKI ANALITIČAR

Zarade za april uvećane od 192 pa do čak 700 eura primila su 24 poslanika u crnogorskom parlamentu, kojima su očigledno dva mjeseca zaredom isplaćene varijabile.
Naime, "Dan" je ranije objavio da su plate dijela poslanika i za mart bile uvećane i do 530 eura, a iz Skup&scaron;tine su tada objasnili da se radi o varijabilama na koje je pravo stekao dio poslanika "za izuzetan doprinos u radu u crnogorskom parlamentu".
Podaci za april pokazuju da je plate veće od 2.000 eura primilo 28 poslanika, od kojih su 24 dobili uvećane zarade u poređenju sa januarom, odnosno kojima su dva mjeseca zaredom očigledno isplaćene varijabile.&nbsp;
Neto zarade veće od 2.000 primili su:
Andrija Mandić (2.860 eura, &scaron;to je 525 eura vi&scaron;e nego u januaru, kada je primio 2.335 eura),
Zoja Lalović Bojanić (2.001 euro),
Nikola Camaj (2.690, &scaron;to je povećanje za 525 eura u poređenju sa januarom, kada je primio 2.165 eura),
Velimir Đoković (2.046 eura, koliko je primio i u januaru),
Dejan Đurović (2.541 euro, &scaron;to je vi&scaron;e za 525 eura nego u januaru, kada mu je plata bila 2.016 eura),
Radinka Ćinćur (2.182 eura),
Branka Marković (2.046 eura),
Mirsad Nurković (2.565 eura, &scaron;to je povećanje za 525 eura u poređenju sa januarom, kada je primio 2.040 eura),
Mehmed Zenka (2.076 eura),
Jelenka Andrić (2.125 eura, &scaron;to je povećanje za 350 eura u odnosu na januar, kada je primila 1.775 eura),
Boris Bogdanović (2.357 eura, &scaron;to je povećanje od 526 eura u poređenju sa januarom, kada je primio 1.831 euro),
Dragan Bojović (2.114 eura, &scaron;to je povećanje za preko 360 eura u odnosu na januar, kada mu je plata bila 1.752 eura),
Vladislav Bojović (2.182 eure, &scaron;to je povećanje od 192 eura u poređenju sa januarom, kada je primio 1.990 eura),
Bogdan Božović (2.232 eura, &scaron;to je povećanje od 525 eura u poređenju sa januarom, kada mu je isplaćeno 1.707 eura),
Vasilije Čarapić (2.270 eura, &scaron;to je porast od 525 eura u poređenju sa januarom, kada mu je isplaćeno 1.745 eura),
Artan Čobi (2.248 eura, &scaron;to je povećanje od 526 eura u poređenju sa januarom, kada je primio 1.722 eura),
Milan Knežević (2.368 eura, &scaron;to je povećanje od 537 eura u poređenju sa januarom, kada mu je isplaćen 1.831 euro),
Milo&scaron; Konatar (2.357 eura, &scaron;to je za 526 eura vi&scaron;e nego u januaru, kada je primio 1.831 euro),
Boris Mugo&scaron;a (2.611 eura, &scaron;to je povećanje od 701 euro u odnosu na januar, kada je primio 1.910 eura),
Jelena Nedović (2.102 eura, &scaron;to je 350 eura vi&scaron;e nego u januaru, kada je primila 1.752 eura),
Andrija Nikolić (2.346 eura, &scaron;to je 537 eura vi&scaron;e nego u januaru, kada je primio 1.809 eura),
Boris Pejović (2.291 euro, &scaron;to je 515 eura vi&scaron;e nego u januaru, kada je primio 1.776 eura),
Jevrosima Pejović (2.312 eura, &scaron;to je za 526 eura vi&scaron;e nego u januaru, kada je primila 1.786 eura),
Dražen Petrić (2.057 eura, &scaron;to je 358 eura vi&scaron;e nego u januaru, kada mu je plata bila 1.699 eura),
Zdenka Popović (2.338 eura, &scaron;to je za 525 eura vi&scaron;e nego u januaru, kada joj je isplaćeno 1.813 eura),
Amer Smailović (2.278 eura, &scaron;to je povećanje od 526 eura u poređenju sa januarom, kada je primio 1.752 eura),
Du&scaron;ko Stijepović (2.095 eura, odnosno 350 eura vi&scaron;e nego u januaru, kada mu je plata bila 1.745 eura) i
Adrijan Vuksanović (2.300 eura, odnosno 525 eura vi&scaron;e nego u januaru, kada mu je neto plata bila 1.775 eura).

Pojedinim poslanicima aprilska zarada uvećana i do 700 eura

"ZA IZUZETAN DOPRINOS U RADU U CRNOGORSKOM PARLAMENTU"

Glavni grad dodijelio je danas zemlji&scaron;te Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija za izgradnju dva nova vrtića u Podgorici.
Usliijedila je reakcija biv&scaron;eg gradonačelnika Podgorice i potpredsjednik Demokratske partije socijalista Ivan Vuković koji tvrdi da je riječ o odluci staroj punih pet godina.
"Na inicijativu tada&scaron;nje gradske uprave, Skup&scaron;tina Glavnog grada donijela je odluku da Vladi ustupi parcele za potrebe izgradnje vrtića na Starom aerodromu i u Murtovini. Odluka je usvojena 15. maja 2020. &lsquo;Ispunjavamo predizborna obećanja&rsquo;, kaže gradonačelnik - danas", saop&scaron;tio je Vuković.
Ugovor su danas potpisali gradonačelnik Podgorice Sa&scaron;a Mujović i ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jak&scaron;ić Stojanović.
Riječ je o dvije parcele u naseljima Stari aerodrom i Murtovina.
&nbsp;

Vuković: Odluka koju Mujović predstavlja kao ispunjenje predizbornog obećanja usvojena prije  pet godina

TVRDI BIVŠI GRADONAČELNIK PODGORICE

Na dana&scaron;njoj sjednici Skup&scaron;tine Crne Gore na poslanička pitanja odgovarao je ministar unutra&scaron;njih poslova Danilo &Scaron;aranović. Sjednicu je, između ostalog, obilježio sukob njega i poslanika DPS-a Oskara Hutera, a skup&scaron;tinsko obezbjeđenje je, kako prenosi potral RTCG, nakon &scaron;to je data pauza u zasjedanju spriječilo fizički kontakt između njih dvojice.
Tok sjednice
&Scaron;aranović je rekao da je do 30. avgusta 2020. godine bilo 59 nerasvijetljenih ubistava, jer , kako kaže, najvi&scaron;i policijski funckioneri koji kada su li&scaron;avali slobode članove njima suprotstavljenih OKG, nijesu ih privodili u policiju ili tužila&scaron;tvo, nego su ih na kesama na glava privodili vođama klanova u Crnoj Gori.
"Ubistva su izvođena uz dirigentsku palicu vrha UP da se ne mogu rasvijetliti. Ali nijesu očekivali da će se desiti ovakve reforme u vrhu UP. Pa od toga momenta do danas imamo svega tri nerasvijetljena ubistva, i desetine rasvijetljenih ubistava iz tog perioda", istakao je &Scaron;aranović.
Kaže da su javnosti dobro poznata imena, &nbsp;u određenim sredinama u Crnoj Gori progla&scaron;avana herojima.
"Ta lica pružala su logističku podr&scaron;ku, obezbjeđivala prevoz ubica, učila ih kako da na Lovćenu spaljuju tijela članova suprotstavljenih OKG. I znate ko je to radio? Vrh bezbjednosnog sektora u Crnoj Gori. Je li tada iko tražio ostavku u sektoru bezbjednosti? Imali smo nula zahtjeva", istakao je &Scaron;aranović.
"Nema vi&scaron;e "mog i tvog" direktora Uprave policije, potpredsjednika Vlade, tužioca postoji samo zakon i ambijent u kojem će vladavina prava biti polazna pretpostavka.
Odgovarajući na pitanja poslanika, &Scaron;aranović je kazao da u ovom trenutku neće doći do otvaranja isturenog policijskog odjeljenja u naselju Spuž, &scaron;to, kako kaže, ne znači da do toga neće doći u narednom periodu.
Najavio je uspostavljanje, tj. vraćanje instituta "policajac pozornik", i "policajac u zajednici".
&Scaron;ranović je istakao da je jedan iod prioriteta MUP-a borba protiv ekonomskog kriminaliteta.
"Značajan dio privatnog sektora služio je za pranje novca stečenog kriminalnom djelatno&scaron;ću", naveo je &Scaron;aranović.
Navodi da je ključna stvar novac, i &scaron;teta koja je učinjena budžetu.&nbsp;
"U mandatu 43. Vlade ukupna otkrivena materijalna &scaron;teta zbog krivičnih djela iz oblasti ekonomskog kriminala iznosila je oko 59 miliona eura. U dosada&scaron;njem mandatu ove vlade ta cifra iznosi preko 608 miliona eura", istakao je &Scaron;aranović.
Huter: Sram te bilo; &Scaron;aranović: Sram tebe bilo
Poslanik DPS-a Oskar Huter tražio je od &Scaron;aranovića da ga upozna sa realizacijom zahtjeva koje je usvojila Skup&scaron;tina Prijestionice, a koji su u vezi sa MUP-om, a tiču se tragedije na Cetinju od 1. januara ove godine.
&Scaron;aranović je naglasio da je isti saziv Skup&scaron;tine prijestonice imao potpuno različit odnos prema tragediji na Medovini 2022., i tragediji u januaru ove godine.
"Kad je u pitanju Medovina bilo je nula definisanih zaključaka, vrlo vjerovatno jer je na čelu Biroa za operativnu koordinaciju bio Ra&scaron;ko Konjević, predsjednik političkog subjekta iz kojeg dolazi gradonačelnik Cetinja. Početkom ove godine, nakon tragedije, isti saziv je definisao određene zaključke, vrlo vjerovatno jer je na čelu Biroa bio Aleksa Bečić, ministar unutrađnjih poslova ja, a na čelu policije Lazar &Scaron;ćepanović, i &scaron;to je ovo druga Vlada i većina", istakao je on.
Kaže da su nakon tragedije u Medovini izostali protesti, i pozivi na ostavke.
"A nema potrebe da vas podsjećam na situaciju kada je lice koje je optuženo za najteža krivična djela, sa inciijalima N.K., koji se u slučaju Medovine infiltrirao u policijske redove. Radi se o licu za koje su na teritoriji Prijestonice organizovani protesti podr&scaron;ke", istakao je &Scaron;aranović.
Kaže da bi i Petar I i Petar II Petrović Njego&scaron; plakali da znaju da se na Cetinju veličaju oni koji su izvr&scaron;ioci najtežih krivičnih djela, oni koji su davali instrukcije kako paliti tijela.
"Je li to oda slobodarskom Cetinju"?, pitao je &Scaron;aranović Hutera.
Odgovarajući na pitanje Huteru, kaže da su neki zaključci zavr&scaron;eni, a neki su u proceduri, dok prvi neće ni biti ispunjen.
Izrazio je žal &scaron;to na licu Hutera vidi osmjeh, i istakao da bi svi iz dinastije Petrović Njego&scaron; plakali da vide sada&scaron;nji ambijent na Cetinju.
"&Scaron;to danas imamo preko 150 članova OKG, gdje su se takmičili ko će biti bolji u izvr&scaron;enju ubistava, i stepenu monstruoznosti u njihovom izvr&scaron;enju", istakao je &Scaron;aranović.
Huter mu je rekao da treba da ga bude sramota zbog ovakvog odgovora, na &scaron;ta je &Scaron;aranović odgovorio "sram tebe bilo".
Sjednica je nakratko prekinuta.
Obezbjeđenje spriječilo kontakt između &Scaron;aranovića i Hutera
Nakon verbalne rasprave ministra &Scaron;aranovića i poslanika DPS-a Oskara Hutera spriječen je fizički sukob između njih dvojice zahvaljujući reakciji skup&scaron;tinskog obezbjeđenja.&nbsp;
Huter je krenuo prema &Scaron;aranoviću, ali je skup&scaron;tinsko obezbjeđenje spriječilo da do kontakta dođe

Šaranović: Plakali bi vladika Rade i Sveti Petar jer su se na Cetinju veličali odgovorni za najgora krivična djela; Huter: Sram Vas bilo!

SKUPŠTINSKO OBEZBJEĐENJE SPRIJEČILO KONTAKT IZMEĐU ŠARANOVIĆA I HUTERA

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović čestitao je pobjedu i novi mandat predsjedniku Turske Redžepu Tajipu Erdoganu.
"Najsrdačnije čestitke na Va&scaron;oj izbornoj pobjedi. Dok nastavljate mandat na mjestu Predsjednika, želim Vam da vodite Tursku prema novim uspjesima! Radujem se &scaron;to ćemo raditi zajedno na daljem jačanju saradnje između na&scaron;e dvije prijateljske države", napisao je Milatović na Tviteru.
<blockquote class="twitter-tweet">
Warmest congratulations to <a href="https://twitter.com/RTErdogan?ref_src=twsrc%5Etfw">@RTErdogan</a> on your election victory. As you continue to serve as President, I wish you to lead Turkey towards new successes! I very much look forward to working together on furthering the cooperation between our two friendly countries 🇲🇪🇹🇷.
&mdash; Jakov Milatovic 🇲🇪🇪🇺 (@JakovMilatovic) <a href="https://twitter.com/JakovMilatovic/status/1663062140700196871?ref_src=twsrc%5Etfw">May 29, 2023</a></blockquote>

Milatović čestitao Erdoganu: Da Tursku vodite ka novim uspjesima