Politika

Gradonačelnik Podgorice Sa&scaron;a Mujović istakao je za RTV Podgorica da je ispo&scaron;tovana kompletna zakonska procedura u vezi izgradnje kamenoloma u Kučima i da je PUP-om predviđena izgradnja privrednih objekata na toj lokaciji. On je komentarisao optužbe DPS-a da je zemlji&scaron;te sporno i da se odluka o izgradnji kamenoloma stavi van snage.
&bdquo;Prvo treba pomenuti da za vrijeme zaključenja kupoprodajnog ugovora, je bio na snazi prostorno urbanistički plan koji na pomenutoj lokaciji predviđa mogućnost izgradnje razvoja privrednih aktivnosti u okviru ovog ruralnog područja. Lokacija kamenoloma može a i ne mora biti definisana Prostorno urbanističkim planom. PUP precizira da je na ovom području moguća gradnja malih pogona proizvodno servisnih djelatnosti, a eksploatacija kamena predstavlja upravo takav oblik privredne djelatnosti, zasnovane na privrednim resursima prostora&ldquo;, istakao je Mujović.
&Scaron;to se tiče elaborata o procjeni utivaja na životnu sredinu, kako navodi, u momentu zaključenja ugovora nije postojao takav dokument, iz razloga &scaron;to Glavni grad nije bio vlasnik predmetnog zemlji&scaron;ta.
Dodaje da su se, nakon upisa vlasni&scaron;tva Glavnog grada u katastarsku evidenciju, stekli su se uslovi da se isti uradi.
Gradonačelnik se osvrnuo na primjer Botuna navodeći da je elaborat dobijen prije godinu dana.
&bdquo;Ne bi bilo lo&scaron;e prisjetiti se primjera Botuna, znate sami kada je definisana lokacija. Elaborat smo dobili tek možda prije nekih godinu dana&ldquo;, kazao je gradonačelnik.
&Scaron;to se tiče nekih pokazatelja studije ekonomsko finansijske opravdanosti, Mujović napominje da je metar kvadratni tog imanja, plaćen 3,52 eura.
&bdquo;Iako je od strane Uprave za imovinu procijenjena vrijednost tog zemlji&scaron;ta 15 eura na istoj lokaciji, tačnije po pet puta nižoj cijeni je kupljeno to zemlji&scaron;te&ldquo;, kazao je.
Prema njegovim riječima fizičko lice je za razmjenu dobilu tu parcelu u naselju Prvi maj, ukupne povr&scaron;ine 1044 metara kvadratnih po cijeni 501 euro po metru kvadratnom.
&bdquo;Da napomenemo to da je prije zaključenja ugovora sprovedena kompletna zakonska procedura. Nakon zaključenja ugovora, Glavni grad je dostavio svu prateću dokumentaciju Vrhovnom državnom tužila&scaron;tvu, Državnoj revizorskoj instituciji i Za&scaron;titniku imovinsko pravnih interesa Crne Gore. Sve je to urađeno 5. avgusta 2025. godine&ldquo;, istakao je Mujović.
Do sada, kako kaže, nije bilo nikakvih reakcija na dostavljenu dokumentaciju od strane navedenih institucija, a vezano za zakonitost pravnog posla.
&bdquo;Dakle sad za sad ono &scaron;to je vrlo važno napomenuti je da odbornici imaju pravo da iznesu svoj stav, da iznesu svoje sumnje, dobro je da tu svoju dokumentaciju dostave ingerentnim organima, neka oni odrade svoj dio posla i svakako je svima u interesu da se ova situacija &scaron;to prije rije&scaron;i&ldquo;, poručio je Mujović.
&nbsp;

Mujović: Procedura oko kamenoloma zakonita, tužilaštvo da donese konačan sud

SAOPŠTIO GRADONAČELNIK PODGORICE

Vlada Crne Gore je na dana&scaron;njoj sjednici kojom je predsjedavao premijer Milojko Spajić, razmotrila vi&scaron;e kadrovskih pitanja. U tom kontekstu, kako je saop&scaron;teno,Vlada je:
1. donijela Rje&scaron;enje o razrje&scaron;enju članova Savjeta za reviziju u sastavu i to: Bojana Delić, Ana Lalević Filipović, Snežana Mugo&scaron;a, Radmila Ivanović i Miroslav Pejović;
2. donijela Rje&scaron;enje o imenovanju članova Savjeta za reviziju u sastavu: Radmila Ivanović, Miroslav Pejović, Minas Trubljanin, Tanja Laković i Maja Ivanović;
3. donijela Rje&scaron;enje o prestanku vr&scaron;enja dužnosti v. d. sekretarke Ministarstva ekonomskog razvoja Milice Musović;
4. donijela Rje&scaron;enje o prestanku mandata generalnog direktora Direktorata za zdravstvenu za&scaron;titu, regulisane profesije i nadzor nad funkcionisanjem strukovnih regulatornih tijela (komora) u Ministarstvu zdravlja dr Ognjena Delića;
5. predložila Skup&scaron;tini akcionara &bdquo;Crnogorska plovidba&ldquo; AD Kotor da za članove Odbora direktora ovog Dru&scaron;tva izabere: Vladimira Tadića, Kristinu Kovačević i Dejana Keljevića;
6. odredila Anta Stani&scaron;ića za punomoćnika &ndash; predstavnika državnog kapitala na vanrednoj sjednici Skup&scaron;tine akcionara &bdquo;Crnogorska plovidba&ldquo; AD Kotor;
7. donijela Rje&scaron;enje o razrje&scaron;enju članice Savjeta Javne ustanove Muzej savremene umjetnosti Crne Gore mr Isidore Damjanović;
8. donijela Rje&scaron;enje o imenovanju Stevana Kilibarde za člana Savjeta Javne ustanove Muzej savremene umjetnosti Crne Gore i
9. donijela Rje&scaron;enje o razrje&scaron;enju državne sekretarke u Ministarstvu zdravlja mr Slađane Peri&scaron;ić.

Nova kadrovska rješenja Vlade

SA DANAŠNJE SJEDNICE

Predsjednik države Jakov Milatović vratio je Skup&scaron;tini na ponovno odlučivanje Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB), zbog spornih odredbi o mjerama tajnog nadzora.
Parlament je Zakon o ANB-u donio na sjednici 6. marta.
Milatović je, u obrazloženju koje je uputio Skup&scaron;tini, naveo da u potpunosti podržava unapređenje normativnog okvira u sektoru bezbjednosti, kao i reformske aktivnosti koje sprovodi aktuelno rukovodstvo ANB-a.&nbsp;
&bdquo;U tom smislu, pozdravljam usvajanje onih zakonskih rje&scaron;enja koja će doprinijeti unaprjeđenju rada te institucije&ldquo;, kazao je Milatović, prenosi agencija Mina.
Kako je rekao, priroda odnosa koje taj Zakon uređuje, kao i opravdano pojačan senzibilitet javnosti, obavezuju na poseban stepen opreza i odgovornosti.&nbsp;
&bdquo;Negativne prakse iz pro&scaron;losti, koje su rezultirale brojnim krivičnim postupcima protiv nekada&scaron;njih čelnika Agencije, upravo u vezi nadležnosti Agencije, služe kao trajna opomena da zakonska ovla&scaron;ćenja moraju biti precizno određena, a nezavisni nadzor strog i efikasan&ldquo;, dodao je Milatović.
On je istakao da, imajući u vidu navedeno, a rukovodeći se principom potpune usklađenosti sa evropskim standardima, smatra da je neophodno da ukaže na sporne odredbe usvojenog zakona.&nbsp;
&bdquo;Na njih su, s pravom, upozorili Evropska komisija (EK) kao i nevladine organizacije koje se bave ovom obla&scaron;ću (MANS, Institut alternativa, HRA i drugi)&ldquo;, rekao je Milatović.
On je ukazao na neusklađenost sa pravnom tekovinom Evropske unije (EU).
&bdquo;Odredbe usvojenog zakona nijesu upodobljene sa EU Op&scaron;tom uredbom o za&scaron;titi podataka (GDPR) i EU Direktivom o sprovođenju zakona (LED), &scaron;to je zvanično konstatovano od strane EK&ldquo;, kazao je Milatović.&nbsp;
Prema njegovim riječima, iako EK ostavlja mogućnost naknadnog usklađivanja do zatvaranja pregovora, sa aspekta interesa crnogorskih građana i za&scaron;tite njihovih osnovnih prava, od krucijalne je važnosti da se zakonski okvir u ovoj osjetljivoj oblasti odmah harmonizuje sa najvi&scaron;im evropskim standardima, a ne da se taj proces odlaže bez navođenja jasnih razloga zbog kojih se to čini.
Milatović je ukazao i na neusklađenost sa Ustavom Crne Gore i međunarodnim standardima u dijelu prava na privatnost.
&bdquo;Ključno sporno rje&scaron;enje Zakona ogleda se u tome &scaron;to se ukida prethodno sudsko odobrenje za primjenu mjera tajnog nadzora koje uključuju praćenje, osmatranje i elektronsku pretragu na javnom mjestu uz kori&scaron;ćenje tehničkih sredstava za dokumentovanje. Riječ je o mjeri koja omogućava tajno i sistematsko bilježenje kretanja, kontakata, pona&scaron;anja i navika pojedinca&ldquo;, rekao je Milatović.&nbsp;
On je kazao da, iako se te mjere sprovode u javnom prostoru, njihova priroda i domet pokazuju da mogu omogućiti dubok i sistematičan uvid u privatni život pojedinca, a sve bez prethodnog odobrenja suda.
Prema ocjeni Milatovića, takvo rje&scaron;enje mora se posmatrati u svjetlu ustavnih i međunarodnih garancija prava na privatnost.&nbsp;
&bdquo;Član 40 Ustava Crne Gore propisuje da je &bdquo;zajamčeno pravo na po&scaron;tovanje privatnog i porodičnog života&ldquo;. Ovo ustavno jemstvo obavezuje zakonodavca da mjere koje mogu ozbiljno zadirati u privatnu sferu građana uređuje restriktivno i uz odgovarajuće za&scaron;titne mehanizme, &scaron;to ovdje nije slučaj&ldquo;, rekao je Milatović.
On je istakao da je za&scaron;tita privatnosti potvrđena i u međunarodnim instrumentima za&scaron;tite ljudskih prava, koji su obavezujući za Crnu Goru.&nbsp;
Milatović je naveo da član 12 Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima propisuje da niko ne smije biti izložen proizvoljnom mije&scaron;anju u svoj privatni život, porodicu, dom ili prepisku.&nbsp;
&bdquo;Isto načelo sadržano je i u članu 17 Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, koji zabranjuje nezakonito ili proizvoljno mije&scaron;anje u privatni život i garantuje pravo na zakonsku za&scaron;titu od takvog mije&scaron;anja&ldquo;, kazao je Milatović.
Kako je rekao, na evropskom nivou, član 8 Evropske konvencije o ljudskim pravima jemči pravo na po&scaron;tovanje privatnog i porodičnog života, doma i prepiske, uz pravilo da se javna vlast može mije&scaron;ati u ostvarivanje tog prava samo ako je takvo mije&scaron;anje propisano zakonom i neophodno u demokratskom dru&scaron;tvu radi za&scaron;tite legitimnih ciljeva, uključujući nacionalnu bezbjednost i javnu sigurnost.
&bdquo;Iz ovih ustavnih i međunarodnih standarda proizilazi da nije dovoljno da zakon samo predvidi mogućnost tajnog nadzora. Kada mjera omogućava sistematsko prikupljanje podataka o kretanju, kontaktima i pona&scaron;anju lica, zakon mora istovremeno obezbijediti i djelotvorne mehanizme za&scaron;tite od proizvoljnosti i zloupotrebe&ldquo;, istakao je Milatović.&nbsp;
On je naveo da se ukidanjem prethodnog sudskog odobrenja slabi upravo taj za&scaron;titni mehanizam, jer odluka o zadiranju u privatnost ostaje isključivo u rukama organa izvr&scaron;ne vlasti koji mjeru predlaže i sprovodi, bez prethodne kontrole nezavisnog organa sudske grane vlasti.
Milatović je naglasio i neuvažavanje presuda Evropskog suda za ljudska prava o granicama privatnosti u javnom prostoru.
&bdquo;Mjere tajnog nadzora su po svojoj prirodi takve da nužno zadiru u pravo na privatnost. Upravo zato međunarodni standardi ne polaze od toga da je njihova primjena u svakom slučaju zabranjena, već od toga da između interesa države da &scaron;titi bezbjednost i prava pojedinca na privatnost mora postojati jasan balans&ldquo;, kazao je Milatović.&nbsp;
On je naglasio da se taj balans obezbjeđuje za&scaron;titnim mehanizmima, a jedan od najvažnijih među njima jeste nezavisan nadzor nad primjenom takvih mjera.
&bdquo;Da bi taj za&scaron;titni mehanizam uop&scaron;te imao smisla, najprije mora biti jasno da se predmetna mjera uop&scaron;te podvodi pod pravo na privatnost. Upravo to potvrđuje praksa Evropskog suda za ljudska prava&ldquo;, rekao je Milatović.&nbsp;
On je naveo da je sud jasno pokazao da činjenica da se određene radnje, poput praćenja i osmatranja, preduzimaju na javnom mjestu ne znači da se one nalaze izvan za&scaron;tite člana 8 Evropske konvencije.
&bdquo;U predmetu Uzun protiv Njemačke, Evropski sud za ljudska prava utvrdio je da i GPS praćenje predstavlja mije&scaron;anje u privatni život, iako se odvija u javnom prostoru. Sud je pritom naglasio da su vizuelni i audio nadzor jo&scaron; osjetljiviji, jer mogu otkriti vi&scaron;e podataka o pona&scaron;anju osobe&ldquo;, dodao je Milatović.
On je rekao da iz presuda Evropskog suda proizilazi jasan zaključak - takve mjere nijesu same po sebi nedopu&scaron;tene, ali upravo zato &scaron;to zadiru u pravo na privatnost moraju biti praćene djelotvornim za&scaron;titnim mehanizmima.&nbsp;
&bdquo;U konkretnom slučaju, problem nije u tome &scaron;to zakon predviđa mogućnost njihove primjene, već u tome &scaron;to za njihovu primjenu uklanja jedan od ključnih za&scaron;titnih mehanizama &mdash; prethodni sudski nadzor&ldquo;, rekao je Milatović.
Kako je kazao, time se naru&scaron;ava ravnoteža između legitimnog interesa države koji se tiče brige o nacionalnoj bezbjednosti s jedne strane i za&scaron;tite prava na privatnost građana s druge strane, &scaron;to nije u skladu sa standardima Evropskog suda za ljudska prava.
Milatović je ukazao i na uklanjanje sudskog nadzora bez valjanog razloga.
&bdquo;Dodatno zabrinjava to &scaron;to za ukidanje prethodnog sudskog odobrenja nije dat uvjerljiv ni logičan razlog. Ranije zakonsko rje&scaron;enje već je omogućavalo hitno postupanje u slučajevima kada prijeti nastupanje posljedica, tako &scaron;to je direktor Agencije mogao odmah naložiti primjenu mjere, uz obavezu da se zahtjev za odobrenje bez odlaganja dostavi sudu, koji je morao odlučiti u roku od 48 sati&ldquo;, rekao je Milatović.&nbsp;
Kako je naveo, ako odobrenje ne bi bilo dato, mjera se morala obustaviti, a prikupljeni materijal uni&scaron;titi.&nbsp;
&bdquo;Samo postojanje takvog modela pokazuje da je bilo moguće istovremeno obezbijediti operativnu efikasnost i nezavisnu kontrolu. Zbog toga se potpuno uklanjanje suda iz postupka ne može opravdati praktičnim razlozima, već predstavlja slabljenje postojeće za&scaron;tite Ustavom zagarantovanog prava na privatnost&ldquo;, istakao je Milatović.&nbsp;
On je rekao da je posebno važno i to &scaron;to predmetna mjera može trajati do dvije godine, dok zakon ne propisuje dovoljno jasno &scaron;ta se de&scaron;ava sa prikupljenim podacima nakon prestanka mjere, &scaron;to dodatno pojačava potrebu za prethodnim sudskim nadzorom.
Milatović je ocijenio da su potrebna dodatna preispitivanja drugih spornih rje&scaron;enja.
&bdquo;Pored navedenih razloga, važno je ukazati i na to da zakon nije pripreman i usvajan uz dovoljno inkluzivan pristup i pravnu izvjesnost, iako uređuje posebno osjetljiva pitanja koja se odnose na privatnost, rad Agencije, raspolaganje javnim sredstvima i položaj zaposlenih&ldquo;, dodao je Milatović.&nbsp;
Prema njegovim riječima, na potrebu dodatnog preispitivanja ukazala je i specijalna izvjestiteljka Ujedinjenih nacija za pravo na privatnost, koja je izrazila zabrinutost zbog pojedinih rje&scaron;enja i izostanka adekvatnih za&scaron;titnih garancija.&nbsp;
Milatović je kazao da su slične primjedbe dolazile i iz domaće stručne i zainteresovane javnosti, ne samo u odnosu na mjere tajnog nadzora, već i u odnosu na pitanja javnih nabavki, kao i zasnivanja i prestanka radnog odnosa.
&bdquo;Vraćanjem ovog zakona na ponovno odlučivanje, omogućavam predlagaču zakona da otkloni navedene normativne nedostatke i Skup&scaron;tini Crne Gore predloži zakon koji će biti u punoj saglasnosti sa Ustavom i evropskim standardima. Shodno navedenom, smatram da je potrebno da se Skup&scaron;tina Crne Gore ponovno odredi prema predmetnom Zakonu&ldquo;, zaključio je Milatović.

Milatović vratio Skupštini Zakon o ANB-u

UKAZAO NA NEUSKLAĐENOST SA PRAVNOM TEKOVINOM EVROPSKE UNIJE

&nbsp;Nakon &scaron;to su odbornici DPS-a u Skup&scaron;tini Glavnog grada saop&scaron;tili da postoji sumnja u koruptivne radnje povezane sa planovima za kamenolom u Kučima, uz tvrdnje da su u tome učestvovali&nbsp; "Putevi" i Glavni grad, te da se u određenom dijelu pominje i umije&scaron;anost Vlade Crne Gore, reagovali su iz preduzeća "Putevi".
&ldquo;Prije svega, važno je naglasiti da je postupak razmjene zemlji&scaron;ta sproveden u skladu sa važećim zakonima i kroz redovne procedure nadležnih institucija, uz saglasnost koju je dala Vlada Crne Gore i konačnu potvrdu Skup&scaron;tine Glavnog grada. Sve odluke koje se odnose na raspolaganje gradskim zemlji&scaron;tem donose se u jasno definisanom institucionalnom okviru, uz potrebne saglasnosti i kontrolu nadležnih organa. Tvrdnje da je riječ o &ldquo;tajnom poslu&rdquo;, kao i insinuacije da je neko omogućio nečiju nezakonitu dobit, potpuno su neosnovane i predstavljaju političke kvalifikacije koje nijesu potkrijepljene činjenicama&rdquo;, navodi se u reagovanju Puteva.
Prema njihovim riječima, postupak razmjene nije sproveden mimo institucija, niti je riječ o bilo kakvoj netransparentnoj aktivnosti.
&ldquo;Izvr&scaron;ni direktor Rado&scaron; Zečević ostaje otvoren za svaku provjeru nadležnih institucija i podržava potpunu transparentnost svih odluka koje se tiču javnog interesa. Smatramo da je u interesu javnosti da se ovakve teme sagledavaju na osnovu činjenica i relevantne dokumentacije, a ne kroz političke interpretacije. Pozivamo sve političke aktere na odgovoran javni diskurs i izno&scaron;enje tačnih i provjerenih informacija&rdquo;, pi&scaron;e u reagovanju.

"Putevi": Zečević ostaje otvoren za svaku provjeru nadležnih institucija

ODGOVORILI NA TVRDNJE ODBORNIKA DPS-A

Odbornik DPS-a u Skup&scaron;tini Glavnog grada, Vladan Arsović saop&scaron;tio je da postoji sumnja u koruptivne radnje povezane sa planovima za kamenolom u Kučima. On tvrdi da su u tome učestvovali preduzeće Putevi i Glavni grad, dok se u određenom dijelu pominje i umije&scaron;anost Vlade Crne Gore.
Prema njegovim riječima, sporna lokacija navodno nije bila planirana u dokumentima koji se odnose na koncesije i geolo&scaron;ka istraživanja. Za to, kako tvrde, postoje i dokumenta Ministarstva energetike i rudarstva.
Navodi i da zbog toga nije urađen elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu, niti su lokalne službe, prema tvrdnjama, mogle zvanično izdati tehničke uslove za izgradnju kamenoloma.
Arsović je istakao i zabrinutost zbog mogućeg uticaja na biodiverzitet i vodosnabdijevanje u tom području.
&bdquo;Na&scaron;e mi&scaron;ljenje je da je riječ o velikoj aferi, odnosno koruptivnom poslu u kojem su učestvovali prije svega preduzeće Putevi i Glavni grad, a u jednom dijelu i Vlada Crne Gore&ldquo;, kazao je Arsović.
Ističe da posjeduju dokumenta koja jasno pokazuju da te lokacije nema u planu koncesija za geolo&scaron;ka istraživanja.
&bdquo;Posebno mje&scaron;tani treba da budu zabrinuti zbog ovih informacija, jer se kamenolom nalazi na trasi u blizini rezervoara za vodosnabdijevanje&ldquo;, naveo je Arsović.
&bdquo;Imovina Glavnog grada prelazi u ruke privatnika&ldquo;
Odbornik DPS-a Andrija Klikovac govorio je o navodnom prenosu imovine Glavnog grada u ruke privatnika Radenka Mijovića, koji je, kaže Klikovac, bio vlasnik parcele u naselju Medun.
&bdquo;Planirani kamenolom ne postoji na toj lokaciji u zvaničnim planovima niti u planu davanja koncesija&ldquo;, kazao je Klikovac.
On je naglasaio da su gotovo svi mje&scaron;tani Meduna protestvovali protiv izgradnje kamenoloma zbog potencijalnog gubitka vode, problema sa pra&scaron;inom, saobraćajem i o&scaron;tećenjem lokalnih puteva.
&bdquo;Želimo da otkrijemo kako imovina Glavnog grada prelazi u ruke privatnika, odnosno fizičkog lica, Radenka Mijovića. Svu ovu dokumentaciju već danas ćemo dostaviti Osnovnom državnom tužila&scaron;tvu i Specijalnom državnom tužila&scaron;tvu, a i proslijedićemo dokumentaciju svim medijskim kućama da detaljno imaju sve podatke u vezi ovoga&ldquo;, naveo je Klikovac.
Pozvao je Mujovića da razrije&scaron;i Zečevića, te da ukoliko to ne uradi, smatraće ga saučesnikom u ovoj radnji.
Klikovac je pojasnio o kom iznosu se radi.
&bdquo;Ukupni prihod od prodaje stambenih jedinica procijenjen je na 9,2 miliona eura, po cijeni od 2.8000 eura po metru kvadratnom. Prethodni vlasnik zemlji&scaron;ta dobija 25 odsto u stambenim jedinicama, &scaron;to bi iznosilo oko dva miliona eura&ldquo;, kazao je Klikovac.
On je naglasio da će Mijović, koji je procijenio zemlji&scaron;te na oko pola miliona eura, nakon izgradnje objekta ostvariti preko noći vrijednost od približno dva miliona eura.

DPS sumnja u korupciju zbog kamenoloma, pozvali Mujovića da razriješi Zečevića

"LOKACIJE ZA KAMENOLOM NEMA U PLANSKIM DOKUMENTIMA I PLANU KONCESIJA"

Crna Gora je najnaprednija država u procesu pristupanja EU, kazao je portparol Evropske komisije (EK) Gijom Mersije.
&ldquo;EU pro&scaron;irenje je proces zasnovan na zaslugama, a ne takmičenje između partnera&rdquo;, kazao je Mersije u Briselu.
Kako je rekao, svaka država napreduje u skladu sa sopstvenim napretkom u sprovođenju potrebnih reformi.
&ldquo;Crna Gora i Albanija obje dobro napreduju u tom procesu i pokazuju svoju posvećenost evropskom putu, pri čemu je Crna Gora najnaprednija država u procesu pristupanja, po&scaron;to je zatvorila vi&scaron;e od trećine svojih pregovaračkih poglavlja&rdquo;, naveo je Mersije.
Podsjetimo, ova izjava dolazi nakon komentara evropske komesarke Marte Kos o poziciji Albanije u procesu evropskih integracija.
Vlada Crne Gore, kako je ranije objavljeno, postavila je cilj da zatvori sva poglavlja u pregovorima sa EU do kraja ove godine, kako bi članstvo bilo ozvaničeno 2028.godine.

EK: Crna Gora najnaprednija zemlja u procesu pristupanja EU

SAOPŠTIO PORTPAROL EVROPSKE KOMISIJE

Biv&scaron;i predsjednik Crne Gore Milo Đukanović neće prisustvovati sjednici Anketnog odbora, koja je zakazana za sjutra, a na kojoj je trebalo da se obavi njegovo saslu&scaron;anje, radi prikupljanja informacija i činjenica o postupanjima državnih organa i drugih subjekata u slučajevima politički motivisanih ubistava koja su se dogodila od uvođenja vi&scaron;estranačja do danas.
U dopis predsjedniku Anketnog odbora Andriji Nikoliću, Đukanović navodi da je na sve dosada&scaron;nje pozive crnogorskih institucija odgovarao predusretljivo, vjerujući da se takva odgovornost prema državi Crnoj Gori podrazumijeva i da u svim slučajevima, kada to može, treba da doprinese ostvarenju ciljeva državnih organa, uključujući i ad-hoc formiranim radnim tijelima parlamenta.
"Ipak, ovog puta to neću uraditi, iz dva razloga: Sve &scaron;to sam imao da kažem na teme koje su inspirisale formiranje Anketnog odbora, već sam vi&scaron;e puta javno saop&scaron;tavao. Na najteže od tih pitanja, kao &scaron;to je ubistvo Du&scaron;ka Jovanovića, svoje stavove sam svojevremeno saop&scaron;tio i na plenarnoj sjednici Parlamenta. Kako tim svojim, javno saop&scaron;tenim iskazima, nemam &scaron;ta dodati, ne vidim svrhu uče&scaron;ća u radu Odbora. Uz uvjerenje da su ti odgovori na raspolaganju članovima Anketnog odbora i zainteresovanim poslanicima u arhivi Parlamenta.
Takođe, iz makar povr&scaron;nog praćenja rada Anketnog odbora, kako od odabira tema, tako i pozivanja gostiju, rekao bih da je od početne ideje da se neki, eventualno nedovoljno rasvijetljeni događaji iz crnogorske političke pro&scaron;losti dodatno razjasne, Odbor u međuvremenu postao jo&scaron; jedno mjesto partijskog, neargumentovanog prepucavanja, sve vi&scaron;e u funkciji kampanje za predstojeće parlamentarne izbore", pi&scaron;e u pismu predsjedniku Anketnog odbora.
Đukanović ističe da nema namjeru da u tome učestvuje.
"Odlučio sam da Vam&nbsp; zahvalim i saop&scaron;tim razloge zbog čega ne mogu prihvatiti poziv", naveo je Đukanović u dopisu.
&nbsp;
&nbsp;
<div class="se-embed se-embed--twitter">&nbsp;</div>
&nbsp;

Đukanović neće prisustvovati sjednici Anketnog odbora

"NE ŽELIM DA UČESTVUJEM U PARTIJSKOM PREPUCAVANJU"

Aktuelni v.d. direktora ASK Du&scaron;an Drakić danas nije dobio podr&scaron;ku potrebnu za izbor na puni mandat na funkciju direktora u punom mandatu. Tri člana Savjeta ASK-a glasali su za njega za, jedan član bio je uzdržan, a jedan protiv. To nije bilo dovoljno za njegov izbor. Savjet ASK-a danas će raspisati novi konkurs za izbor direktora u punom mandatu.
Prethodno je nekada&scaron;nji v.d. sekretara Tužilačkog savjeta Mithat Kuč odustao &nbsp;trke za direktora Agencije za &nbsp;sprečavanje korupcije (ASK).
O povlačenju kandidature Kuč je obavijestio predsjednika i članove Savjeta ASK-a.
U trci je ostao samo aktuelni v.d. direktora ASK-a Du&scaron;an Drakić, koji pred Savjetom te institucije predstavlja svoju viziju razvoja ove institucije.
Kandidat Du&scaron;an Drakić u svom predstavljanju rekao je da je kao v.d. direktora u prethodnih godinu i po pro&scaron;ao veoma izazovan period, ali da je ASK radio kvalitetno.&nbsp;
"Izbor direktora u punom mandatu važan je za nastavak reformi", istakao je Drakić i naglasio da je ASK-u potrebna stabilnost i strategija razvoja.
"Program rada koji sam predložio ne tražo blanko povjerenje. Danas radimo sa nizom ograničenja, ali zaposleni u ASK-u pokazali su visok nivo posvećenosti i profesionalnosti. Rezultati koje smo ostvarili doprinijeli su porastu povjerenja javnosti. Direktor mora biti sa integritetom i u punom mandatu. Borba protiv korupcije je dugoročan proces. ASK mora djelovati profesionalno, nezavisno, u interesu javnosti i vladavine prava", istakao je Drakić.
Drakić je govoreći o radu u ASK-u &nbsp;rekao da je pred tom institucijom od 1057 rije&scaron;eno 60 odsto u prethodnom periodu, ali da je pred njima jo&scaron; posla.&nbsp;
"Neophodna je detaljna analiza svih predmeta koji su u radu. Mi za godinu dana ćemo imati raspisane izbore u istom danu. Mislimo da će ta kampanja biti veoma izazovna, i da će biti mnogo rizika koje smo već definisali u saradnji sa na&scaron;im inostranim partnerima i institucijama. Moramo uspostaviti nove kontrolne mehanizme koji će doprinijeti integritetu tih procesa", rekao je Drakić.&nbsp;
Govorio je o neophodnosti umreženosti sa drugim organima i organima gonjenja, ali i neophodnosti informacione reforme. Najavio je novi način prijave imovine od strane funkcionera.
"Jedino &scaron;to tražimo od stranih partnera je njihova ekspertiza i znanje, i uz njihovu ekspertsku podr&scaron;ku nastojimo da predmete koje orbađujemo dovedemo do kraja", istakao je Drakić.&nbsp;
Sa četiri glasa za i jednim uzdržanim Savjet Agencije za sprečavanje korupcije utvrdio je 26. februara listu kandidata za direktora.
Za utvrđivanje liste su bili predsjednik savjeta ASK-a Pavle Ćupić, članovi Slavica Mirković, Aleksandra Vuka&scaron;inović i Mladen Tomović. Uzdržana je bila članica Dragana &Scaron;uković.
Savjet Agencije, na sjednici koja je prekinuta 19. februara nije utvrdio listu kandidata koju su činili dosada&scaron;nji vr&scaron;ilac dužnosti direktora Du&scaron;an Drakić, nekada&scaron;nji v.d. sekretara Tužilačkog savjeta Mithad Kuč i predsjednik Crnogorsko-slovačkog prijateljstva Mihal Spevak.
Tokom sjednice je nedavno utvrđeno da Spevak ne ispunjava uslove.

Drakić nije izabran za direktora ASK-a

AKTUELNI V.D. DIREKTORA AGENCIJE ZA SPREČAVANJE KORUPCIJE

Kandidat za direktora ASK Mithat Kuč odustao je od trke za tu funkciju, saznaje Portal ETV.
O tome je, kako saznajemo, obavijestio predsjednika i članove Savjeta ASK.
Kuč je u dopisu naveo, između ostalog, da, imajući u vidu okolnosti u vezi sa sprovođenjem ovog postupka, uključujući utisak da je odluka već unaprijed određena, smatra da njegovo dalje uče&scaron;će u postupku ne bi doprinijelo očuvanju ličnog i profesionalnog integriteta.
&ndash; Stoga vas, uz zahvalnost na ukazanoj prilici, obavje&scaron;tavam da se povlačim iz daljeg uče&scaron;ća u postupku izbora direktora i da neću prisustvovati zakazanom intervjuu &ndash; naveo je on.
 Odluku donosi, kako je kazao, vođen ličnim i profesionalnim uvjerenjem da princip integriteta mora imati prednost nad bilo kojom funkcijom.
 Kazao je da se prijavio na javni konkurs za direktora Agencije za sprečavanje korupcije, uvjeren da svojim dosada&scaron;njim profesionalnim iskustvom može doprinijeti jačanju integriteta institucije i unapređenju sistema prevencije korupcije.
 &ndash; Tokom svog profesionalnog angažmana u sudu, Tužilačkom savjetu i Vrhovnom državnom tužila&scaron;tvu imao sam priliku da neposredno sagledam funkcionisanje pravosudnog sistema, kao i izazove sa kojima se institucije suočavaju u oblasti vladavine prava. To iskustvo mi je omogućilo da prepoznam slabosti u sistemu, ali i načine na koje se mogu unaprijediti mehanizmi transparentnosti, odgovornosti i institucionalne efikasnosti &ndash; naveo je on.
Dodao je da smatra da se samo kroz transparentan rad, jačanje integriteta javnih funkcionera i saradnju sa drugim institucijama može izgraditi povjerenje građana u institucije sistema.
Osim Kuča, koji je odustao, kandidat za direktora je i aktuelni v.d. direktora ASK Du&scaron;an Drakić.
Za danas je bilo planirano intervjuisanje kandidata za direktora ASK u punom mandatu.

Kuč odustao od trke za prvog čovjeka ASK: Odluka o direktoru je već unaprijed određena

ZA DANAS  BILO PLANIRANO INTERVJUISANJE KANDIDATA ZA DIREKTORA ASK U PUNOM MANDATU

Ukoliko Skup&scaron;tina Crne Gore do 31. marta usvoji dopune Zakona o privrednim dru&scaron;tvima gradska preduzeća imaće jo&scaron; tri mjeseca da usklade poslovanje odnosno da donesu nove statute, razrije&scaron;e sada&scaron;nje izvr&scaron;ne direktore i izaberu nove te smijene odbore direktora koje novo zakonsko rje&scaron;enje ne prepoznaje.
Po novom Zakonu o privrednim dru&scaron;tvima, čija je primjena počela 1. januara, rok u kojem su preduzeća morala da usklade poslovanje ističe 31. marta.&nbsp;
Saglasnost na nove statute i naimenovanje direktora mora dati Skup&scaron;tina Glavnog grada, a na sjednici zakazanoj za 19. mart na dnevnom redu nema takve tačke dnevnog reda. Kako je u Podgorici izvjesna kriza vlasti i moguća blokada rada Skup&scaron;tine pitanje je kakve bi to posljedice moglo da ima na gradsku komunalnu privredu odnosno poslovanje Vodovoda, Puteva, Čistoće, Deponije, Zelenila...
Izmjene zakona sa novim rokom od tri mjeseca tražila je Zajednica op&scaron;tina Crne Gore, a detalje je za &bdquo;Dan&ldquo; saop&scaron;tila Mi&scaron;ela Manojlović, generalna sekretarka Zajednice op&scaron;tine.
&ndash; U skup&scaron;tinskoj proceduri je dopuna Zakona o privrednim dru&scaron;tvima na osnovu koje je predloženo odlaganje primjene za jo&scaron; tri mjeseca. On nije uvr&scaron;ten u dnevni red naredne sjednice Skup&scaron;tine Crne Gore. Takođe, u skup&scaron;tinskoj proceduri je i Zakon o upravljanju dru&scaron;tvima u državnom i op&scaron;tinskom vlasni&scaron;tvu, koji se po prvi put donosi, a ni njega nema na dnevnom redu naredne sjednice. Ovim zakonom bi se odložila primjena na 12 mjeseci &scaron;to znači da bi preduzeća u tom periodu trebalo da usklade poslovanje &ndash; kazala je Mi&scaron;ela Manojlović.
Manojlović je navela da su preduzeća dužna da donesu nove statute, imenuju novo rukovodstvo i da sve podatke i novi statut koji mora da se usvoji i objavi u Službenom listu, po&scaron;alju Centralnom privrednom registru do 31. marta.
&ndash; Ti podaci se mogu samo elektronski predati, a njima elektronski sistem ne funkcioni&scaron;e i sada ne može niko da se registruje &ndash; navela je Manojlović.
Zamjenik gradonačelnika Podgorice Boris Spalević prije nekoliko dana je za &bdquo;Dan&ldquo; saop&scaron;tio da ga od moguće prinudne uprave u Glavnom gradu vi&scaron;e brine novi Zakon o privrednim dru&scaron;tvima, za koji smatra da nije dobro urađen. On je naveo da Zakon o lokalnoj samoupravi gradska preduzeća vidi na jedan način, a Zakon o privrednim dru&scaron;tvima na drugi te da su ove pravne norme u koliziji.
Manojlović potvrđuje da se ti zakonu u nekim rje&scaron;enjima ne podudaraju. Ona obja&scaron;njava da se na privredna dru&scaron;tva u vlasni&scaron;tvu op&scaron;tine primjenjuje ne samo sistemski Zakon o lokalnoj samoupravi, već i Zakon o finansiranju lokalne samouprave, Zakon o državnoj imovini, Zakon o komunalnim djelatnostima, Zakon o radu i Zakon o sprečavanju korupcije te da bi usklađivanje statuta sa sistemom lokalne samouprave po automatizmu povlačilo povredu odredbi Zakona o privrednim dru&scaron;tvima.
&ndash; Ako bi se op&scaron;tine odlučile da imaju odbor direktora za preduzeća taj odbor bi imenovao direktora koji je u dvojakoj ulozi - kao direktor, a istovremeno i kao član odbora direktora, kako to propisuje Zakon o privrednim dru&scaron;tvima. Ovakvo rje&scaron;enje je u direktnoj koliziji sa sistemskim Zakonom o lokalnoj samoupravi prema kome direktora, kao organa upravljanja op&scaron;tinskog privrednog dru&scaron;tva, imenuje skup&scaron;tina op&scaron;tine, a ne odbor direktora. Osim toga, njegovom imenovanju mora da predhodi raspisivanje javnog konkursa na koji skup&scaron;tinu op&scaron;tine obavezuje član 24 stav 4 Zakona o radu. U slučaju da odbor direktora, neposrednom primjenom Zakona o privrednim dru&scaron;tvima, preuzme nadležnost skup&scaron;tine op&scaron;tine za imenovanje direktora i da raspi&scaron;e javni konkurs za izbor direktora, takav konkurs ne bi bio javni jer bi po njemu mogao biti izabran samo jedan od članova odbora direktora &ndash; kazala je Manojlović.
Ona je dodala da je rje&scaron;enje prema kome je direktor istovremeno i član odbora direktora u direktnoj koliziji i sa Zakonom o sprečavanju korupcije.
&ndash;Direktor je javni funkcioner koji je takvim odredbama doveden u direktan konflikt interesa po osnovu vr&scaron;enja dvije javne funkcije. U ovoj situaciji on svakako ima obavezu da podnese ostavku na funkciju člana odbora direktora, u suprotnom ta funkcija prestaje po automatizmu danom imeniovanja za direktora &ndash; navodi Manojlović.

Gradska preduzeća pred blokadom

PO NOVOM ZAKONU O PRIVREDNIM DRUŠTVIMA,  ROK U KOJEM SU PREDUZEĆA MORALA DA USKLADE POSLOVANJE ISTIČE 31. MARTA

Skup&scaron;tina Crne Gore ponovo će 19. marta odlučivati o izmjenama i dopunama Zakona o unutra&scaron;njim poslovima, o Zakonu o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, kao i o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u oblasti energetike između vlada Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović vratio je te zakone Skup&scaron;tini na ponovno odlučivanje.
Na dnevnom red sjednice biće jo&scaron; i predlog izmjena i dopuna Zakona o privrednim dru&scaron;tvima, kao i izmjena i dopune Zakona o registraciji privrednih i drugih subjekata.
&nbsp;

Skupština 19. marta ponovo o zakonima o unutrašnjim poslovima i ANB-u