Komisija Dume za istraživanje slučajeva miješanja stranih država u unutrašnje poslove Rusije pozvala je 23. novembra da se kao nepoželjne ili ekstremističke proglase 30 stranih nevladinih organizacija (NVO), uključujući i neke iz Crne Gore.

To je izjavio predsjednik tamošnjeg komiteta za bezbjednost i borbu protiv korupcije Vasilij Piskarev, na sastanku komisije, prenosi TASS.

Napominje se da se radi o organizacijama koje pripadaju Australiji, Austriji, Sjedinjenim Američkim Državama, Mađarskoj, Danskoj, Španiji, Letoniji, Litvaniji, Luksemburgu, Holandiji, Norveškoj, Poljskoj, Njemačkoj, Crnoj Gori, Češkoj i Švedskoj.

Prema riječima Piskareva, ove strukture su odgovorne za slučajeve provokacija i separatizma na teritoriji Ruske Federacije. Osim toga, tvrdi on, bavili su se miješanjem u izbore, propagandom i "uvlačenjem maljoletnih Rusa u ilegalne aktivnosti". Uz to se, kaže, zalažu i za uvođenje antiruskih sankcija i obezbjeđivanje oružja i vojne opreme Kijevu.

Vijest je objavio i Projekat za izvještavanje o organizovanom kriminalu i korupciji (OCCRP). 

“All those organisations are administered by governments of NATO countries and aim to undermine our country from within,” says Vasily Piskarev, the head of the commission.https://t.co/kAr24XMadx

— Novaya Gazeta Europe (@novayagazeta_en) November 23, 2022

Podsjetimo, nedugo nakon ruske agresije na Ukrajinu Vlada Ruske Federacije objavila je spisak stranih država i teritorija koje "vrše neprijateljske radnje protiv Rusije, ruskih pravnih i fizičkih osoba" na kojem su se našle Crna Gora i Sjeverna Makedonija.

Crna Gora se krajem februara, nakon agresije na Ukrajinu, pridružila svim restriktivnim mjerama protiv Moskve, među kojima je niz paketa individualnih i ekonomskih sankcija koje je Evropska unija usvojila. Crnogorski zvaničnici su više puta posjetili Kijev. 

Predsjednik Vlade Dritan Abazović poručio je ranije da Crna Gora stoji uz ukrajinski narod i osuđuje rusku agresiju, te istakao da očuvanje međunarodnog poretka, zasnovanog na principima međunarodnog prava, mora biti osnova savremenih međunarodnih odnosa.