Politika

Poslanici u Skup&scaron;tini danas su nastavili s radom, a na njihova pitanja odgovaraju ministri.
Najprije je u parlamentu bila ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
Ivan Vuković (DPS) kazao je kako je evropska komesarka Marta Kos prilikom nedavne posjete Podgorici rekla da su evropske integracije proces koji zahtijeva saradnju i vlasti i opozicije, te da zbog toga tenzije, koje se vide i u Briselu, nijesu dobre.
"Budući da vas, za razliku od Kos, ne zabrinjava trenutna politička situacija u Crnoj Gori, kreirana zahvaljujući neodgovornosti Vlade i trulim kompromisima unutar vladajuće koalicije, crnogorskim građanima pojasnite &scaron;ta je to &scaron;to vi znate, a Kos ne zna - a tiče se nastavka pregovora sa EU. Jer, vi ste kazali da to &scaron;to opozicija ne učestvuje u punom kapacitetu u radu skup&scaron;tinskih odbora, ne pravi nikakvu razliku", naglasio je on.
Gorčević: Ako neko ne želi da prihvati poziv Vlade, vjerujem da će uvažiti poruke Brisela
Gorčević je rekla da vjeruje kako otvorena pitanja treba rje&scaron;avati zajedničkim djelovanjem i kroz konstruktivan pristup.
"Treba odvojiti evropsku agendu od dnevno-političkih tema. Sa najvi&scaron;ih evropskih adresa stižu poruke kontinuirane podr&scaron;ke Crnoj Gori. I poruke Marte Kos treba razumjeti kao poziv na zajedničko djelovanje. Ako neko ne želi da prihvati takav poziv Vlade, vjerujem da će uvažiti poruke koje dolaze iz Brisela", rekla je ona.
Vuković: Za&scaron;to Vi stalno ćutite, imate li i&scaron;ta konkretno da kažete?
Vuković je kazao kako je i očekivao da neće dobiti konkretan odgovor, te da je umjesto toga dostavljen politički pamflet, uz mnogo op&scaron;tih mjesta..
"Nikome ne pada na pamet da preuzme odgovornost, i za ono &scaron;to se de&scaron;ava u Skup&scaron;tini i za ono &scaron;to radi Vlada, a &scaron;to pravi ozbiljnu &scaron;tetu evropskoj perspektivi. Ali, ovakav pristup ne čudi od Vas. Vi nikad, ali nikad nijeste rekli ni&scaron;ta vezano za problematične odluke Vlade i većine koja Vas podržava, a koje su pravile ozbiljnu &scaron;tetu. Vi ste ćutali kad je nekome ovdje palo na pamet da usvoji onu skandaloznu Rezoluciju o Jasenovcu, iako smo svi znali njene političke efekte", dodao je on, pitajući Gorčević "ima li ona i&scaron;ta konkretno da kaže".
Istakao je kako je Gorčević ćutala i na "protivustavni rad Ustavnog odbora".
"Ćutite sve vrijeme o svim negativnim fenomenima na koje nas Brisel upozorava, uključujući i stanje u Javnom servisu. Vama to stanje odgovara. Na kraju ste prećutali i skandalozno usvajanje zakona o ANB-u i unutra&scaron;njim poslovima iako ste meni rekli da nijesu usklađeni sa evropskom legislativom. Ali nijeste imali hrabrosti da to javno kažete", istakao je on.
Ustvrdio je kako do 2026. neće biti zatvorena sva pregovaračka poglavlja, te je pitao Gorčević ko je odgovoran za to.
Gorčević: Ja jedino od Vas čujem da do kraja godine nećemo zatvoriti sva poglavlja
Gorčević je na to odgovorila kako su zakoni o ANB-u i unutra&scaron;njim poslovima važni zbog pregovaračkih poglavlja, pri čemu je rekla da je Vuković "najmanje pozvan da poziva nju na odgovornost".
"Govorim jasnim jezikom, uvijek imam tačne informacije, pozivam se na izvore iz Evropske komisije. Tačno je da smo imali komunikaciju i da sam Vas obavijestila da postoji dio koji se odnosi na usklađivanje Zakona o ANB-u i unutra&scaron;njim poslovima, koji se odnosi na za&scaron;titu podataka o ličnosti. Mislim da sam to rekla i Vama i javnosti. Prijedlog o usklađivanju je poslat Evropskoj komisiji na mi&scaron;ljenje", kazala je ona.
Ona je rekla kako jedino od Vukovića čuje da nećemo zatvoriti sva pregovaračka poglavlja do kraja godine.
"Ja ću podsjetiti da pojedini poslanici nijesu vjerovali ni da ćemo dobiti IBAR, pa ni da ćemo zatvoriti poglavlje pet, ni pet poglavlja u decembru. Uradićemo sve &scaron;to je do nas da bismo zatvorili sva poglavlja do kraja godine", dodala je Gorčević.
Vuković: Znači mijenjate retoriku - vi&scaron;e ne govorite da će sva poglavlja biti zatvorena do kraja 2026?
Vuković je poručio kako su Gorčević i Vlada u zabludi ukoliko misle da samo oni imaju direktne informacije iz Brisela.
"Ja znam da je stra&scaron;na pomama kad procuri neka informacija otud ili iz neke državne institucije, da se organizuju akcije, da se gleda kuda cure informacije. A Vi dobro znate na &scaron;to ja mislim, da ne pominjem imena.Svakako, drago mi je &scaron;to ste rekli ne&scaron;to &scaron;to javnost treba čuti - da opozicija nije potrebna u smislu realizacije ovog plana o zatvaranju poglavlja do kraja godine", naglasio je Vuković.
Dodao je kako se retorika mijenja.
"Danas ste rekli da će Vlada uraditi sve da budu zatvorena poglavlja, a ne da će poglavlja biti zatvorena do kraja 2026. Ali nijeste rekli ko će biti odgovoran ako se ispostavi da ste obmanuli građane, i premijer i Vi i svi koji ste obećavali da ćemo zatvoriti sva poglavlja do kraja godine", zaključio je on.
Čarapić: Ko je odlučio da nećemo zatvoriti sva poglavlja do kraja 2026?
Vasilije Čarapić (PES) reagovao je na Vukovićeve ocjene kako je nastup Gorčević bahat, te na to &scaron;to je poslanik DPS-a tokom govora nagla&scaron;avao svoju karijeru univerzitetskog profesora u odnosu na ranije angažmane ministarke.
"Ko je odlučio da mi nećemo zatvoriti poglavlja do kraja godine? Da li ste Vi to odlučili? To nije odlučila Vlada, ni većina, ni Evropska unija. Očigledno ste samo Vi usamljeni u tezi da mi radimo ne&scaron;to &scaron;to se ne de&scaron;ava", istakao je on.
Vuković: Ambasador je na sastanku demantovao ministra, rekao mu je - "ne pominjite na&scaron;u državu"
Vuković mu je u odgovoru citirao ono &scaron;to je rekla Gorčević, dodajući kako Vlada ne usmjerava kapacitete ka ostvarenju cilja o zatvaranju poglavlja.
"Prije mjesec ste donijeli zakone koji su nezamislivi u bilo kojoj evropskoj demokratiji. Vi uspostavljate apsolutnu političku kontrolu nad javnom i tajnom policijom, da Vam pojasnim. Čak su neki ambasadori reagovali na jednom sastanku, kako sam čuo, kada je ministar poku&scaron;ao da objasni kako je to 'kompilacija' rje&scaron;enja. Jedan ambasador mu je rekao - "ne pominjite na&scaron;u državu, toga nema u na&scaron;em zakonodavstvu". Vi ste glasali za to", odgovorio je Vuković.
Kazao je kako će vlast biti odgovorna ako poglavlja ne budu zatvorena do kraja godine.
"Bićete odgovorni i Vi lično i poslanički klub i koalicija kojoj pripadate. Imali ste pretpostavke kakve su se samo mogle poželjeti. Imali ste opoziciju koja je glasala i za lo&scaron;e zakone, samo zato &scaron;to su bitni zbog evropskih integracija, bez koje ne bi bilo ni početka izborne reforme", poručio je on.
Vuković-Kuč: Tehnička pitanja ne mogu prikriti stanje u Crnoj Gori
Aleksandra Vuković-Kuč (DPS) pitala je ministarku za&scaron;to joj je trebalo da govori da odlazak opozicije iz radnih tijela "neće pomoći, a ni odmoći".
"Mislim da nije dobra poruka, jer ona govori da su&scaron;tinski ne razumijete posao koji radite. Evropski put Crne Gore ne možete svoditi samo na tehnička pitanja, jer to ne može prikriti crnilo političko-dru&scaron;tvene zbilje koju danas živimo. To vam danas govore politikolozi koji su bili najveći protivnici DPS-a, da na sceni imamo etnofederalizaciju Crne Gore, jačanje &scaron;ovinizma i klerikalizma u sekularnoj državi. Kako to kada imamo snažnu evropsku integraciju", upitala je ona.
Gorčević: Recite ko vas od mojih saradnika opanjkava; Vuković-Kuč: Od stranaca smo saznali za to, provjerite
Gorčević je rekla da je uče&scaron;će svih aktera važno i poželjno, pri čemu je poslanicima DPS-a poručila da javno treba da kažu ko ih od njenih saradnika "opanjkava u Briselu".
"Mi od stranaca saznajemo te stvari. Za to smo čuli u Briselu, provjerite", odgovorila joj je Vuković-Kuč.
<div class="ng-star-inserted">
Kako je najavljeno, na poslanička pitanja odgovaraće i Damir Gutić, ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije i Mara&scaron; Dukaj, ministar javne uprave.&nbsp;
</div>
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/fRqOkDjn8fc" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>

Gorčević: Recite ko vas od mojih saradnika opanjkava; Vuković-Kuč: Od stranaca smo saznali za to, provjerite

NA PITANJA POSLANIKA ODGOVRARALA MINISTARKA EVROPSKIH POSLOVA

Savjet za davanje predloga naziva naselja, ulica i trgova, usvojio je inicijativu Evropskog saveza da se u Nik&scaron;iću podigne spomen-obilježje heroini Joki Baletić.
Inicijativu su podržala četiri člana savjeta, odnosno predstavnici Evropskog saveza, DPS-a, GP URA i Pokreta Evropa sad.
Predstavnik Demokrata, odnosno koalicije Za budućnost Nik&scaron;ića nije prisustvovao sjednici, a razlozi nijesu poznati.
Ivan Radojičić iz Evropskog saveza kazao je za Antenu M da će inicijativa biti upućena u skup&scaron;tinsku proceduru, a trebalo bi da bude razmatrana na prvoj narednoj sjednici lokalnog parlamenta, koja će biti održana 21. i 22. aprila.
Kako je istakao, ukoliko inicijativa bude prihvaćena, odluka o prijedlogu lokacije i idejnom rje&scaron;enju biće u nadležnosti predsjednika Op&scaron;tine i radnih tijela u okviru lokalne samouprave.
Naglasio je kako očekuju podr&scaron;ku Pokreta Evropa sad, a za usvajanje inicijative neophodan je 21 glas.
Podsjetimo, inicijativa Građanskog pokreta URA prethodno je odbijena na sjednici koja je održana 16. marta.
Članovi iz redova Pokreta Evropa sad, Demokrata i koalicije Za budućnost Nik&scaron;ića tada su bili uzdržani.
Joka Baletić je simbol hrabrog i nepokolebljivog otpora i borbe za slobodarske i antifa&scaron;ističke vrijednosti.
Zajedno sa Ljubom Čupićem, 9. maja 1942. godine, zarobljena je na području Kablene glavice.
Sa 17 godina osuđena je na smrt, a presudu je dočekala sa osmijehom, prkosno i ponosno.
Uoči pogubljenja je podigla ruke, sa stisnutim pesnicama kličući slobodi.
Nije dozvolila dželatu da joj stavi omču oko vrata, već je to učinila sama.

Usvojena inicijativa za podizanje spomen-obilježja Joki Baletić u Nikšiću

TREBALO BI DA BUDE RAZMATRANA NA PRVOJ NAREDNOJ SJEDNICI LOKALNOG PARLAMENTA

.Magacin restorana &bdquo;Stara kuća&ldquo; na Grahovu gotovo u potpunosti je uni&scaron;ten u požaru. To je Portalu RTNK kazao komandir Službe za&scaron;tite i spasavanja Nik&scaron;ić Slavko Tadić.
&ldquo;U 12.31 smo dobili dojavu da gori restoran &bdquo;Stara kuća&ldquo; na Grahovu. Poziv smo dobili od kolege Ćećanovića iz Cetinja sistemom tetra veze. Sihronizovanom akcijom upućene su Vatrogasno- spasilačke jedinice iz Cetinja, Kotora, Perasta i Nik&scaron;ića. Dolaskom na lice mjesta konstatovano je da je zapaljen magacinski prostor u objektu ispod samog restorana. Požar je lokalizovan za pola sata i veoma brzo uga&scaron;en. Nema povrijeđenih, a materijalna &scaron;teta je veća&ldquo;, kazao je Tadić.
Otežavajuću okolnost vatrogascima-spasiocima, pored udaljenosti, predstavljalo je i to &scaron;to je u objektu bio veći broj plinskih boca i buradi sa naftom u samom požaru.
&bdquo;Profesionalnim prilasku objektu, kao i čitavom akcijom spriječene su potencijalne žrtve i povrede. Hvala svim kolegama. Pokazali smo kako nas vatrogasni sistem funkcioni&scaron;e. Posebnu zahvalnost dobrovoljnim vatrogascima iz Grahovca, Milovićima koji su prvi stigli na lice mjesta i dali nemjerljiv doprinos&ldquo;, istakao je Tadić.

Grahovo: Izgorio magacin restorana „Stara kuća“, nema povrijeđenih

PRIČINJENA VEĆA MATERIJALNA ŠTETA

Opozicija u Srbiji se jako ohrabrila i obradovala nakon pobjede Petera Mađara u Mađarskoj, ali analize pobjede u Srbiji su jako povr&scaron;ne i navijačke, ocijenio je za Antenu M nekada&scaron;nji potpredsjednik Vlade Srbije Žarko Korać, dodaje da politika budućeg premijera neće biti toliko različita od Orbanove.
&bdquo;Dakle, oni vide mogućnost da se jedan autoritarni sistem porazi na izborima. Ono &scaron;to je bitna razlika koja bi morala biti ljudima na umu, kada govore o ovome &scaron;to se je dogodilo u Mađarskoj, da sami izbori u Mađarskoj su potpuno drugačije tekli nego u Srbiji. Mi smo imali nedavno izbore za 10 op&scaron;tina, uglavnom dosta malih, manjih u Srbiji. Bili su izvođeni džipovi, batina&scaron;i, kriminalci. Pretilo se na izbornim mjestima. Dakle, ne bi se moglo reći da su bili demokratski.
U isto vrijeme u Mađarskoj nemate nikog ko osporava izbore. Nije bilo nikakvih batina&scaron;a na izbornim mjestima. Kad je bilo prebrojavanje glasova, već je bilo jasno da je Orban izgubio izbore, on je tokom prebrojavanja glasova pozvao Petera Mađara da mu čestita na izborima. Za nas je u Srbiji nezamislivo da bi to uradio Vučić. Dakle, apsolutno drugačija atmosfera. &Scaron;ta god rekli o Orbanu, on ipak se pokazalo da nije diktator kako su često u afektu o njemu govorili&ldquo;, kaže Korać.
Upitan kakav će biti odraz poraza Obrana na političke tokove u Srbiji, Korać kaže da Vučiću nikako ne odgovara ovo &scaron;to se dogodio, te da je doživio težak politički udarac i da on vi&scaron;e nema direktnu za&scaron;titu u Evropskoj uninji.
&bdquo;Orban je bio saveznik Vučića unutar EU i on bi u su&scaron;tini blokirao svaki potez EU koji bi bio protiv Vučića. A sada toga vi&scaron;e Vučić nema. &Scaron;to znači da će kao jedna od posljedica pobjede Orbana u Srbiji Vučić morati mnogo vi&scaron;e da pazi &scaron;ta radi u odnosu na EU jer zapravo nema vi&scaron;e za&scaron;titnika unutar EU. Sigurno je da bi Orban blokirao svaki potez protiv Srbije. Sada takve ličnosti, odnosno pre svega države u EU Vučić nema. Dakle moraće Vučić mnogo vi&scaron;e da pazi jer kao &scaron;to znate sad se prvi put pominje da bi kao &scaron;to je Mađarska pod Orbanom i Srbiji mogla biti suspendovana ekonomska pomoć. Ne oduzeta nego suspendova. To je Orban sam doživio u Mađarskoj. Tako da za Vučića svakako je ovo vrlo lo&scaron;a vijest, a ohrabrenje za srpsku opoziciju&ldquo;, ističe Korać.
&nbsp;Kaže da je očekivao da će Orban mirno predati vlast.
&bdquo;Vidim da su tumačenja nekih analičara u Beogradu da je to zato &scaron;to je Mađarska u Evropskoj uniji. Ne, nego zato &scaron;to je stepen demokratije u Mađarskoj puno veći nego &scaron;to je u Srbiji, ako ćemo po&scaron;tenije nego &scaron;to je u na&scaron;em regionu, prije svega u Crnoj Gori i drugim dijelovima Balkana.vZnači, možda je tu Hrvatska neki mali izuzetak, Slovenija je sigurno izuzetak. Dakle, mi nemamo tu tradiciju parlamentarne demokratije, Mađarska se pokazalo da ima, i ono &scaron;to mi viđamo tokom izbora u Srbiji, to su mafija&scaron;ka posla.
U Mađarskoj toga apsolutno nije bilo, i &scaron;to je interesantno, u Mađarskoj je bio ogroman odziv Mađara koji žive van Mađarske, gledao sam slike iz Brisela, ne možete da zamislite koliki je to red pred konzulatom Mađarskim u Briselu. u Srbiji, dijaspora glasa vrlo malo, ali jedna stvar je sigurna, Orban je skinut sa vlasti glasovima mladih, i to odgovara pobuni studentskoj u Srbiji&ldquo;, napominje Korać.
Ističe da kada bi Vučić izgubio na izborima, odahnuo bi i region.
&bdquo;Srbija pravi jedan neprekedan pritsak na Bosnu i Hercegovinu, Republiku Srpsku i Crnu Goru, tako da mislim da bi to olak&scaron;alo demokratskoj Crnoj Gori da kad se promeni, a promijeniće se režim u Srbiji, dakle, da će taj lo&scaron; uticaj, ta manipulacija iz Beograda, prije svega medijska u slučaju Crne Gore, da će to na neki način se drastično smanjiti ili čak prestati&ldquo;.
Korać za kraj navodi da će posljedice biti i po Republiku Srpsku, jer neće imati takvu podr&scaron;ku kao &scaron;to su imali sa Orbanom na vlasti.

Korać: Porazom Orbana, Vučić više nema zaštitnika u EU, moraće mnogo više da pazi šta radi

OCJENJUJE EKADAŠNJI POTPREDSJEDNIK VLADE SRBIJE

Evropska komisija (EK) podržava vremenski okvir Crne Gore za zatvaranje svih pregovaračkih poglavlja do kraja godine, kazala je za TVCG analitičarka u Evropskom centru za politiku (EPC) Berta Lopez Domenek. Ističe da je sljedeći korak na državama članicama, odnosno da li će one biti spremne da potvrde ovaj tempo i daju zeleno svjetlo, kao i da je njihova glavna zabrinutost da se uvjere da zemlje koje pristupaju Uniji po&scaron;tuju demokratske standarde.
Ambiciozan tempo koji je Crna Gora sebi postavila ima podr&scaron;ku Evropske komisije, poručuje analitičarka Evropskog centra za politiku iz Brisela, Berta Lopez Domenek.
Ona kaže da je plan da se tokom trenutnog kiparskog predsjedavanja održi jo&scaron; nekoliko međuvladinih konferencija i zatvore jo&scaron; neka poglavlja.
&ldquo;Međutim, sljedeći korak je na državama članicama, dakle da li će one biti spremne da potvrde ovaj tempo i daju zeleno svjetlo za zatvaranje pregovora o pristupanju do kraja ove godine. Savjet počinje da radi na osnivanju ad hok radne grupe za izradu Ugovora o pristupanju. Kiparsko predsjedavanje se obavezalo da to učini u okviru svog mandata. Dakle, trebalo bi da vidimo osnivanje ove ad hok radne grupe nadamo se u narednim mjesecima&rdquo;, rekla je ona.
Podsjeća na poruke koje je uputila komesarka Marta Kos tokom nedavne posjete Podgorici- da je sada glavni zadatak zavr&scaron;etak reformi u oblasti vladavine prava, posebno onih koje se tiču pravosuđa. Nagla&scaron;ava i da će biti važno vidjeti i kakvi će se za&scaron;titni mehanizmi biti sadržani u Ugovoru o pristupanju Crne Gore.
Lopez Domenek kaže da jedna od glavnih briga država članica kako bi se omogućilo novo pristupanje jeste da se osigura da nove članice po&scaron;tuju vladavinu prava i demokratske standarde.
&ldquo;Dakle, za&scaron;titne mjere koje države članice odluče da sprovedu biće važne kako bi se 27 zemalja saglasilo. Takođe tu su i pregovori o prelaznim periodima u nekim od težih ili izazovnijih poglavlja, kao &scaron;to je, na primjer, poglavlje 27 koje se odnosi na životnu sredinu&rdquo;, kazala je ona.
Najavu Islanda koji bi mogao odmrznuti pregovore i ponovo ući u trku za članstvo, Lopez Domenek vidi kao činjenicu koja bi mogla ubrzati put Crne Gore.
&ldquo;U slučaju Islanda, ne postoji zabrinutost oko vladavine prava, već su ta pitanja vi&scaron;e vezana za ribarstvo. Ako odluče da ponovo pokrenu pregovore o pristupanju, ne mislim da bi Evropska unija rekla, u redu, idemo naprijed sa Islandom, a Crnu Goru ostavljamo po strani. Mislim da je u ovom trenutku Crna Gora dovoljno napredna da ima koristi od toga ukoliko se Island pridruži trci&rdquo;, navodi Lopez Domenek.
Referendum na Islandu mogao bi da se održi već krajem avgusta, a do tada pred najnaprednijom kandidatkinjom Crnom Gorom biće jo&scaron; mnogo posla.

Lopez Domenek: EK podržava vremenski okvir Crne Gore za zatvaranje svih poglavlja

OCIJENILA ANALITIČARKA U EVROPSKOM CENTRU ZA POLITIKU

Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Crne Gore Ervin Ibrahimović uvjeren je da će na&scaron;a zemlja do kraja godine kako je planirala zatvoriti sva, pa i poglavlje 31. koje je prije vi&scaron;e od godinu blokirala Hrvatska. Ministar tvrdi da zastoja u pregovorima između dviju država nema, te da je u zavr&scaron;noj fazi formiranje komisije koja će pregovarati sa Hrvatskom o vlasni&scaron;tvu nad &scaron;kolskim brodom Jadran.
Ne&scaron;to vi&scaron;e od osam mjeseci Crna Gora ima da ostvari zacrtani cilj - zavr&scaron;i pregovore sa Evropskom unijom i zatvori sva pregovaračka poglavlja. Ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović smatra da će u tom roku Podgorica uspjeti da dobije zeleno svjetlo Zagreb za zatvranje poglavlja 31. koje je Hrvatska ranije blokirala zbog nerije&scaron;enih odnosa sa Crnom Gorom.
"Ne zaboravimo, 17. marta smo zatvorili i 14. poglavlje gdje je Hrvatska dala zeleno svjetlo. Dakle, Hrvatska podržava na&scaron; evropski put i optimista sam, zbog svih ovih stvari koje smo do sada uradili, zbog pokazane želje da rije&scaron;imo sva ova otvorena pitanja, vjerujem da ćemo u narednom periodu, uz odgovornost i na&scaron;e države i Hrvatske, doći do dogovora i zatvoriti poglavlje 31", kazao je Ibrahimović.
To poglavlje koje se odnosi na spoljnu i bezbjednosnu politiku čeka dogovor dvije države o spornim pitanjima od 2024. kada je Hrvatska stavila rampu na njegovo zatvaranje. Iako je od tada pro&scaron;lo vi&scaron;e od godinu, ministar Ibrahimović tvrdi da pregovori izmedju dvije države teku u dobrom pravcu.
"Odgovorno tvrdim da nema zastoja i relaksiran sam u tom pravcu, iz razloga &scaron;to prije svega moramo biti svjesni da otvorena pitanja traju vi&scaron;e od 30 godina. S druge strane, razumijem javnost koja poku&scaron;ava ili želi da zna svakodnevno &scaron;ta mi to pričamo i dogovaramo sa na&scaron;om prijateljskom državom Hrvatskom, ali nemamo mi toliko informacija. I sa druge strane želimo da ovo poku&scaron;amo očuvati, ne da krijemo od naroda, ali očuvati ove na&scaron;e pregovore kako bismo na&scaron;li kvalitetna rje&scaron;enja i rasteretili buduće generacije, tih otvorenih pitanja", ističe Ibrahimović.
A, jedno od otvorenih pitanja koje je posebno privuklo pažnju javnosti jeste- vlasni&scaron;tvo nad &scaron;kolskim brodom Jadran. Hrvatska je u oktobru pro&scaron;le godine formirala Komisiju koja će se baviti pitanjem broda "Jadran", isto su tada najavili i iz resora Ibrahimovića, ali se to jo&scaron; uvek nije desilo.
"Formiranje komisije za pitanje &scaron;kolskog broda Jadran je u zavr&scaron;noj fazi, gdje će pored Ministarstva odbrane imati važnu ulogu i Ministarstvo vanjskih poslova. Dakle, spremni smo, želimo, obje strane su spremne za razgovor, ja vjerujem i dogovor, i za dobrobit obje države ćemo naći rje&scaron;enje koje će biti prihvatljivo za obje strane", kazao je on. .
Osim broda Jadran na koji pravo vlasni&scaron;tva polažu i Hrvatska i Crna Gora, sporno je, između ostalog, razgraničenje dvije države na Prevlaci, obe&scaron;tećenje zatočenika u nekada&scaron;njem logoru Morinj, kao i naziv bazena u Kotoru.

Ibrahimović: Nema zastoja u pregovorima sa Hrvatskom, zatvorićemo sva poglavlja po planu

SAOPŠTIO MINISTAR VANJSKIH POSLOVA

Devet mjeseci nakon &scaron;to je savjetodavno tijelo za ustavna pitanja Savjeta Evrope Venecijanska komisija uputila mi&scaron;ljenje povodom penzionisanja sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović krajem 2024. godine, koja je rezultirala vi&scaron;emjesečnom političkom krizom, te četiri mjeseca nakon &scaron;to je Ministarstvo pravde dobilo pozitivnu ocjenu na prijedlog izmjena Zakona o Ustavnom sudu, Vlada je Skup&scaron;tini konačno uputila nove odredbe kojima bi trebalo da se defini&scaron;e vi&scaron;e spornih pitanja.
Kako se navodi u dokumentu u koji je Pobjeda imala uvid, resorno ministarstvo na čijem je čelu Bojan Božović traži promjene u dijelu koji se odnosi na penzionisanje sudija, prestanak mandata, te funkcionisanje suda kada nijesu popunjena sva sudijska mjesta.
 Prema predloženim promjenama, Ustavni sud će biti u obavezi da godinu unaprijed, umjesto dosada&scaron;njih &scaron;est mjeseci, obavijesti predlagača &ndash; parlament ili predsjednika države &ndash; o tome da sudiji ističe mandat ili da on stiče uslove za penziju, zbog čega mu i prestaje funkcija.
- Sudija, odnosno predsjednik Ustavnog suda ispunjava uslove za starosnu penziju kada navr&scaron;i 66 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja &ndash; jedno je od rje&scaron;enja u predloženom dokumentu.
Istim tekstom dodati su posebni članovi koji defini&scaron;u na koji način se utvrđuje prestanak funkcije. Bez obzira da li je riječ o predsjedniku Ustavnog suda ili o sudijama, oni ne mogu učestvovati na sjednici na kojoj će se razmatrati njihovo razrje&scaron;enje. Ako ne postoji dovoljan broj sudija za održavanje ove sjednice, o razlozima za prestanak funkcije predlagače obavje&scaron;tava predsjednik suda, odnosno njegov zamjenik.
Zakonski bi trebalo da se reguli&scaron;e i situacija da Ustavni sud ne ostane na manje od četvoro sudija, tako &scaron;to bi se mandat produžavao onima koji su bez njega ostali zbog uslova za starosnu penziju ili 12 godina provedenih na toj funkciji.
Obrazloženje
 U pratećem tekstu izmjena, Ministarstvo pravde navelo je da su predložene mjere usklađene sa četiri preporuke iz mi&scaron;ljenja Venecijanske komisije od 16. juna pro&scaron;le godine, koje je zatraženo zbog načina na koji je prestao mandat sudija Dragani Đuranović. Prva preporuka odnosila se na &bdquo;dono&scaron;enje jasnog zakonskog okvira koji izričito uređuje starosnu granicu za penzionisanje sudija Ustavnog suda&ldquo;. Druga se ticala pojednostavljenog automatizma za obavje&scaron;tavanje o ispunjenju uslova za starosnu penziju sudija. Treća preporuka bila je da se sudijama u omogući dalje obavljanje funkcije do stupanja na dužnost novoizabranog kolege. Četvrtom tačkom je preporučeno da se pro&scaron;ire odredbe o izuzeću sudija u slučajevima sukoba interesa.
Ministarstvo je navelo i da su od Venecijanske komisije 15. decembra dobili &bdquo;naknadno mi&scaron;ljenje&ldquo;. Riječ je, u stvari, o stavu ovog pravnog tijela povodom prvog nacrta izmjena Zakona o Ustavnom sudu, gdje je navedeno kako posljednja od preporuka &bdquo;zahtijeva preciznije normiranje&ldquo;.
U obrazloženju su precizirali kako su u radnoj grupi koja je uradila predložene izmjene bili predstavnici resornog ministarstva, Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, zatim Ustavnog suda, te Skup&scaron;tine iz reda parlamentarne većine. Požalili su se kako nevladine organizacije nijesu bile zainteresovane za uče&scaron;će u tom tijelu, pa je ministar Božović sam pozvao njihovog predstavnika. Pozivu se nije odazvala ni parlamentarna opozicija, čiji je protest bio ključni razlog zbog kojeg je penzionisanje sudija Ustavnog suda zavr&scaron;ilo pred Venecijanskom komisijom. Posmatrač u grupi bio je predstavnik Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori.
Reakcije
 Nakon &scaron;to je pred poslanike konačno stigao dugo očekivani prijedlog izmjena Zakona o Ustavnom sudu, reakcija opozicije je u potpunosti izostala.
S obzirom na to da je Venecijanska komisija svoje mi&scaron;ljenje dala prije devet mjeseci, advokat Veselin Radulović smatra spornim &scaron;to Vlada tek sada predlaže neophodne izmjene.
- Sam protok vremena, kao i kvalitet predloženih rje&scaron;enja, vidim isključivo kao poku&scaron;aj političara - odnosno političkih partija - da zadrže &bdquo;status quo&ldquo;. Oni žele da zadrže stanje koje traje otkako je Ustavni sud u novom sazivu, gdje imaju svoje predstavnike. Ne ljude koji će &scaron;tititi Ustav i boriti se za po&scaron;tovanje principa ustavnosti i zakonitosti, već one koji će &scaron;tititi partijske, a nekada i lične interese. Nažalost, većina takvih sudija je u Ustavnom sudu &ndash; istakao je on.
Ovim potezom, dodaje, političari žele da takvo stanje &bdquo;potraje &scaron;to je duže moguće, jer je to u njihovom interesu&ldquo;.
Trenutno u Ustavnom sudu nedostaje dvoje sudija, a oboje predlaže predsjednik Crne Gore, pa sagovornik Pobjede kaže da ove izmjene zakona mogu biti i svojevrsni pritisak na Jakova Milatovića u susret parlamentarnom glasanju za njegove kandidate koje se već mjesecima odgađa.
No, Radulović ističe kako zakoni ni ranije nijesu bili sporni.
- Sporno je bilo to kako su te zakone tumačile sudije Ustavnog suda, odnosno &scaron;to su oni te zakone tumačili u skladu sa ličnim interesima. Zato smo imali situacije da nekim sudijama funkcija prestaje sa 65 godina, nekima sa 66, nekima sa 67, a nekima sa 66 i po godina. Dakle, sve je zavisilo od toga kako je ko u datom momentu mogao da ostvari svoj politički interes &ndash; naglasio je.
Po njemu, sudije su &bdquo;namjerno mije&scaron;ale dva instituta&ldquo; - prestanak funkcije po sili zakona i odlazak u penziju.
- Sudijama funkcija ne prestaje samim odlaskom u penziju, već sticanjem uslova za penziju. Ti uslovi propisani su Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju. Da li su oni bili dobri kada je u pitanju prestanak funkcije sudija svih sudova, pa i Ustavnog, sigurno nijesu. E, na tome je trebalo raditi i to je trebalo mijenjati &ndash; rekao je Radulović.
Do tada, dodaje, moraju se po&scaron;tovati postojeći uslovi. Uz to, smatra da predložene izmjene idu u istom pravcu - da se zadrži politički uticaj i politička kontrola nad Ustavnim sudom od strane političkih partija.
- Svako rje&scaron;enje može pogre&scaron;no da se tumači, kao &scaron;to su bila i ona sada važeća koja su, po mom sudu, bila prilično jasna. Međutim, kada imate situaciju da je sudijama Ustavnog suda, ali i političarima čiji su oni predstavnici, omogućeno da zakone tumače i primjenjuju u skladu sa trenutnim političkim i ličnim interesima, onda uvijek postoji opasnost da će se i ovaj zakon, ako bude usvojen, tumačiti na sličan način &ndash; kazao je Radulović.
Za njega to, ipak, ne predstavlja veliko iznenađenje, jer smatra da dru&scaron;tvo već dugo funkcioni&scaron;e pod konstantnim stranačkim pritiskom.
- Nažalost, živimo u partitokratskom dru&scaron;tvu i partitokratskom sistemu, u kojem političari nikako ne mogu da se odreknu privilegija i mehanizama koji im omogućavaju nastavak partitokratske vladavine. Žao mi je &scaron;to nemamo dovoljno sudija Ustavnog suda - a možda ni sudija drugih sudova &ndash; sa dovoljno integriteta koji bi bili spremni da u svakoj situaciji primijene zakon bez izuzetka, i da upravo te političare privedu pravdi i poznanju prava &ndash;smatra Radulović.
Blokade sistema ne rje&scaron;avaju se kreativnim tumačenjima
Ne manje spornom Veselin Radulović smatra i odluku predsjednika Skup&scaron;tine Andrije Mandića da konstatuje poslanički mandat Adelu Omeragiću iz vladajuće Bo&scaron;njačke stranke. Ovu odluku &scaron;ef parlamenta je obrazložio dopisom 55 poslanika koji su od njega zatražili &bdquo;prevazilaženje ustavne blokade&ldquo; nastale ostavkom doskora&scaron;njeg predsjednika Državne izborne komisije (DIK) Nikole Mugo&scaron;e, zbog čega to tijelo nije u mogućnosti da donosi odluke, dok je legitimitet najvi&scaron;eg zakonodavnog doma doveden u pitanje.
Radulović potez Mandića vidi kao nezakonit, jer nije ispo&scaron;tovana važeća procedura.
- Procedura nije samo puka forma koja se po&scaron;tuje reda radi, već se mora po&scaron;tovati u svakom slučaju, bez izuzetka. Činjenica je da postoji problem, jer DIK trenutno nije u punom sastavu, ali to je ne&scaron;to čime bi nadležni trebalo da se bave možda i kroz izmjene zakona. Blokade sistema se ne mogu rje&scaron;avati i izbjegavati ovako kreativnim tumačenjima &ndash; dodao je on.
U ovakvoj situaciji, ni Ustavni sud ne bi mogao potvrditi mandat Omeragića, iako je to organ koji odlučuje o rje&scaron;enjima DIK-a.
- Bilo bi interesantno čuti mi&scaron;ljenje Ustavnog suda. A možda i ne bi, jer on već godinama najvi&scaron;e liči na političke ćelije političkih partija. Te&scaron;ko je od njih očekivati autoritativno i stručno mi&scaron;ljenje o bilo čemu, pa i o ovom pitanju &ndash; zaključio je Radulović.

Radulović: Uvijek postoji opasnost da se zakoni tumače i primjenjuju u skladu sa političkim i ličnim interesima

VLADIN PRIJEDLOG IZMJENA ZAKONA O USTAVNOM SUDU CRNE GORE STIGAO PRED POSLANIKE

Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović kazao je da imaju informacije da su pro&scaron;le godine na skijali&scaron;tu u izgradnji na &Scaron;tedimu, kada je pucano sa kosovske strane, hici do&scaron;li iz kuće biv&scaron;eg premijera Kosova Ramu&scaron;a Haradinaja i biv&scaron;eg vođe tzv. Oslobodilačke vojske Kosova (OVK).
&ldquo;Pucalo se iz njegove kuće i to su utvrdili ljudi koji poznaju taj kraj i znaju gdje ko živi, mislim na lovce i graničare. To su podaci koje smo dobili sa terena i nemamo forenzičke dokaze za to. Uprava policije je davala vi&scaron;e puta saop&scaron;tenja a poslata je i nota ambasadoru Kosova i sa druge strane su odgovorili da nijesu na&scaron;li nikakve tragove i tako će da bude svaki sljedeći put kada budemo tražili pomoć sa te strane&rdquo;, kazao je Radunović u emisiji &ldquo;Okvir&rdquo;.
Podsjećamo, pucnjava na planini Hajli kod Rožaja, odnosno na novom skijali&scaron;tu &Scaron;tedim desila se u julu pretpro&scaron;le i avgustu pro&scaron;le godine, a u istrazi su bili uključeni policajci i Crne Gore i Kosova.
Osnovnom državnom tužila&scaron;tvu (ODT) u Rožajama je jo&scaron; tokom ljeta 2024. formiralo predmet, ali do sada učinioci nisu otkriveni.
Pucnjava je do&scaron;la sa strane Kosova, a zabilježena su o&scaron;tećenja kabina na ski centru &Scaron;tedim.
Crnogorska javnost je prvi put o pucnjavama na planini Hajli upoznata u avgustu 2025, kada se dogodio posljednji incident. Na kosovskoj strani, u neposrednoj blizini granice, nalazi se stočarsko naselje.
I Ministarstvo vanjskih poslova je na jesen pro&scaron;le godine reagovalo kako bi se problem rije&scaron;io diplomatskim kanalima.

Radunović: Imamo informaciju da je ka ski centar Hajla-Štedim pucano iz kuće Ramuša Haradinaja

SAOPŠTIO MINISTAR PROSTORNOG PLANIRANJA, URBANIZMA I DRŽAVNE IMOVINE

Svaka pravosnažna i izvr&scaron;na sudska odluka mora biti po&scaron;tovana, a eventualna odgovornost za njeno neizvr&scaron;avanje utvrđuje se u zakonom propisanim postupcima i pred nadležnim organima, poručio ministar pravde Bojan Božović, odgovarajući na pitanje poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Oskara Hutera o slučaju generalnog direktora RTCG-a Borisa Raonića. On je poručio da je važno sačekati konačan epilog svih postupaka koji se vode u vezi sa ovim slučajem.
Huter je pitao je ministra Božovića kako obja&scaron;njava činjenicu da brojne pravosnažne sudske presude u Crnoj Gori, one za nezakonito imenovanje generalnog direktora RTCG-a Borisa Raonića, ostaju neizvr&scaron;ene, čime se, kako konstatuje, direktno uru&scaron;ava vladavina prava i pravna sigurnost građana?
- Da li takvo stanje smatrate dokazom institucionalne nemoći i slabosti države? Ko snosi odgovornost zbog neizvr&scaron;avanja sudskih odluka i koje ćete konkretne, hitne mjere preduzeti da se prekine praksa da presude ostaju mrtvo slovo na papiru - pitao je Huter.
Huter je istakao da je nezakoniti generalni direktor RTCG Boris Raonić odavno postao rekorder po broju nezakonitih imenovanja na javnu funkciju, a da je nova prvostepena presuda po tužbi Slavena Knezovića je jo&scaron; jedna potvrda institucionalnog bezakonja.&nbsp;
- I pored vi&scaron;e pravosnažnih presuda koje potvrđuju da je Raonić nezakonito biran za direktora RTCG, gdin Raonić se na iste ne obazire niti one imaju djelotvorno dejstvo - kazao je Huter.
On je dodao da svjedočimo i drugim nezakonitim radnjama koje se ogledaju u podstrekivanju članova Savjeta RTCG da ne po&scaron;tuju presudu Vi&scaron;eg suda zbog čega su četiri člana ovog tijela prvostepeno osuđena na sedam mjeseci uslovne kazne zatvora.
- Gotovo četiri godine Raonić obavlja funkciju nezakonito, a &scaron;teta za budžet RTCG, odnosno po građane Crne Gore, je preko 200.000 eura. Osim materijalne &scaron;tete, nezakonito imenovanje Raonića je postalo redovan dio godi&scaron;njih izvje&scaron;taja Evropske unije o Crnoj Gori - konstatovao je Huter.
Božović je odgovorio da je saglasan da bez po&scaron;tovanja i izvr&scaron;enja pravosnažnih sudskih odluka nema pune vladavine prava niti pravne sigurnosti građana.
- To je princip od kojeg se ne može odstupati - istakao je Božović.
Kada je riječ o konkretnom predmetu, Božović kaže da je važno imati u vidu da jo&scaron; nemamo zaokružen pravni epolog. Kako je istakao, u ovom slučaju postojale su i ranije odluke sudova, uključujući i odluke kojima je utvrđivana nezakonitost pojedinih ranijih imenovanja.&nbsp;
- Takođe, nedavnim odlukama Vi&scaron;eg suda u Podgorici iz marta 2026. godine, u jednom predmetu prvostepena presuda je ukinuta i predmet vraćen na ponovno suđenje, dok je u drugom predmetu prvostepena odluka preinačena i tužbeni zahtjev odbijen. Osim toga, kao &scaron;to znate, i u krivičnom postupku protiv dijela članova Savjeta RTCG postoji prvostepena presuda, ali taj postupak nije pravosnažno okončan.
U takvoj procesnoj situaciji, kako kaže, bilo bi neadekvatno i neprimjereno da ministar pravde komentari&scaron;e meritum predmeta koji i dalje nije konačno razrije&scaron;en, niti da prejudicira ishod postupaka koji su jo&scaron; u toku.&nbsp;
- To ne bi bilo u skladu ni sa principom podjele vlasti, ni sa obavezom uzdržanosti izvr&scaron;ne vlasti u odnosu na sudske postupke ali ni u odnosu na rad tijela koje ima posjeduje nespornu autonomiju - naglasio je Božović.
Međutim, jasno poručuje da svaka pravosnažna i izvr&scaron;na sudska odluka mora biti po&scaron;tovana, a da se eventualna odgovornost za njeno neizvr&scaron;avanje utvrđuje u zakonom propisanim postupcima i pred nadležnim organima.&nbsp;
- Upravo zbog toga smatram da je važno sačekati konačan epilog svih postupaka koji se vode u vezi sa ovim slučajem. Ministarstvo pravde ostaje dosljedno stavu da se vladavina prava može graditi samo kroz po&scaron;tovanje sudskih odluka, jačanje pravne sigurnosti i puno uvažavanje institucionalnih nadležnosti svakog organa u sistemu - zaključio je Božović.

Huter: Raonić rekorder po broju nezakonitih imenovanja, šteta po RTCG 200.000 eura; Božović: Sačekati konačan epilog svih postupaka

MINISTAR PRAVDE PORUČIO DA SVAKA PRAVOSNAŽNA SUDSKA PRESUDA MORA BITI POŠTOVANA

Nacrti zajedničkih pozicija Evropske unije za poglavlje 2 (sloboda kretanja radnika) i 28 (za&scaron;tita potro&scaron;ača i zdravlja) u pregovorima o pristupanju Crne Gore na dnevnom su redu dana&scaron;nje sjednice Radne grupe EU za pro&scaron;irenje, potvrđeno je u Briselu.
U agendi za dnevni red dana&scaron;nje sjednice Radne grupe EU vidi se da počinje razmatranje zajedničkih pozicija, &scaron;to je korak za zatvaranju i ta dva poglavlja.
Evropska unija i Crna Gora prethodno su privremeno zatvorile pregovaračko poglavlje 21, koje se odnosi na transevropske mreže. To je ozvaničeno na Međuvladinoj konferenciji 17. marta u Briselu.
Na&scaron;a država je otvorila svih 33 pregovaračka poglavlja u procesu pristupanja EU. Do sada je privremeno zatvoreno 14 od 33 poglavlja.
Iz Evropske unije nagla&scaron;avaju da je dalji napredak uslovljen nastavkom reformskih procesa, jačanjem institucija i dosljednom primjenom usvojenih politika.
Crna Gora, kao najnapredniji kandidat za članstvo, nastavlja pregovore sa ciljem zatvaranja preostalih poglavlja i približavanja punopravnom članstvu u Evropskoj uniji, kazali su ranije iz crnogorske vlade.
Crna Gora je najnaprednija država u procesu pristupanja EU, poručio je nedavno i portparol Evropske komisije (EK) Gijom Mersije.
Vlada Crne Gore, kako je ranije objavljeno, postavila je cilj da zatvori sva poglavlja u pregovorima sa EU do kraja ove godine, kako bi članstvo bilo ozvaničeno 2028.godine.

U Briselu razgovori o zatvaranju još dva poglavlja sa Crnom Gorom

DO SADA JE PRIVREMENO ZATVORENO 14 OD 33 POGLAVLJA

Vlada je utvrdila Predlog za promjenu Ustava kojim se ukida imunitet članovima Vlade za krivična djela protiv službene dužnosti i uputila ga u skup&scaron;tinsku proceduru, saop&scaron;tio je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica.
"Javna funkcija ne smije biti &scaron;tit od zakona. Onaj ko vodi državu mora biti na prvoj liniji odgovornosti", naveo je Koprivica u objavi na mreži X.
Prema njegovim riječima, predloženo rje&scaron;enje predstavlja snažnu sistemsku mjeru prevencije korupcije.
"I poruka o spremnosti da se povinujemo najstrožijim antikorupcijskim standardima", kazao je Koprivica dodajući da se time realizuje i važna preporuka GRECO.
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;

Predložene izmjene Ustava kojima se ukida imunitet članovima Vlade