Politika

Na početku sjednice Odbora za antikorupciju, poslanik Dragan Bojović&nbsp;(DNP) kazao je, u ime parlamentarne većine, da neće glasati za dnevni red, te da time neće dati kvorum za nastav rada sjednice Odbora.
Razlog zbog čega neće dati kvorum za rad je, između ostalog, kako kaže Bojović, &scaron;to v.d. direktor ASK-a Du&scaron;an Drakić nije u mogućnosti da prisustvuje sjednici.
"On je vrlo važan kao operativni organ, trebalo je uvažiti molbu da se sjednica pomjeri kada je on u prilici da bude prisutan. Agencija je počela da radi u punom kapacitetu i vidimo da se u posljednje vrijeme de&scaron;avaju razni vidovi opstrukcija. Zaista se Agencija na&scaron;la u vanrednom stanju, po&scaron;to smo mi zainteresovani da Agencija radi u punom kapacitetu tražićemo od vas posebnu sjednicu koja će uz članove Savjeta ASK-a razmatrati &scaron;ta mi kao Odbor možemo da uradi kako bi se omogućio nesmetan rad Agencije", rekao je Bojović.
Bojović je dalje istakao da su u saznanju da će sjednica Savjeta ASK-a biti sjutra održana.
Predsjedavajući na Odboru&nbsp;Jevto Eraković&nbsp;rekao je da je ovo jo&scaron; jedan primjer na koji se vidi odnos parlametarne većine prema ASK-u.
"Ono &scaron;to nas je iznenadilo je da, iako smo pozvali predstavnike ASK-a nijeste se pojavili na prethodnom sastanku. Čuli smo da parlamentarna većina čeka ishod sjutra&scaron;nje sjednice Savjeta, &scaron;to ja vidim kao neki vid političkog pritiska", kazao je Eraković.&nbsp;
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/fgK5BGKOzTU" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>

Prekinuta sjednica Odbora za antikorupciju; Bojović: Nećemo dati kvorum za rad, sjutra sjednica Savjeta ASK-a

"OVO JOŠ JEDAN PRIMJER NA KOJI SE VIDI ODNOS PARLAMETARNE VEĆINE PREMA ASK-U"

Biv&scaron;i visoki policijski službenik Milan Paunović je, poslije četvrt vijeka, pred skup&scaron;tinskim Anketnim odborom iznio je detalje koji nijesu zaintrigirali samo političku javnost. Njegovo izlaganje mora imati krivično-pravni epilog &ndash; rekao je biv&scaron;i pomoćnik direktora Uprave policije Nikola Janju&scaron;ević u centralnoj informativnoj emisiji &bdquo;24 sata&ldquo; Televizije E.&nbsp;
Izlaganje Milana Paunovića
Brojne su reakcije nakon izlaganja biv&scaron;eg visokog policijskog službenika Milana Paunovića pred skup&scaron;tinskim Anketnim odborom. Nekada&scaron;nji pomoćnik direktora Uprave policije, Nikola Janju&scaron;ević, smatra da Paunovićevo izlaganje mora imati krivično-pravni epilog.
&ndash; Nakon vi&scaron;e od četvrt vijeka, kolega Paunović iznio je detalje koji su zaintrigirali ne samo političku, već i crnogorsku javnost. Nadležni organi, u prvom redu tužila&scaron;tvo, zbog tih navoda moraju da formiraju predmet. Ako se ne varam, neko od članova Anketnog odbora postavio mu je pitanje za&scaron;to sve ranije nije saop&scaron;tio državnim organima. Paunović je odgovorio da je obavijestio tada nadležnog ministra, Vuka&scaron;ina Mara&scaron;a, i da je shvatio da je dovoljno uradio. Na insistiranje člana Anketnog odbora, Paunović je odgovorio da je imao strah, da je &bdquo;to bilo takvo vrijeme&ldquo;. Ipak, čudi me da poslije 2020. i promjena na funkcijama u pravosudnim institucijama, kolega Paunović svoja saznanja nije podijelio s nadležnim državnim organima, u prvom redu državnim tužila&scaron;tvom &ndash; kaže Janju&scaron;ević.
Kada nadležno državno tužila&scaron;tvo formira predmet, obja&scaron;njava Janju&scaron;ević, neophodno je da po Zakonu o krivičnom postupku utvrdi rokove zastarjelosti djela o kojima je Paunović govorio.
&ndash; Pod pretpostavkom da su ta djela počinjena, postoje rokovi zastarjelosti &ndash; nakon trideset godina. Postavlja se pitanje i da li postoje odgovarajući materijalni dokazi. Vi&scaron;e osoba koje je Paunović pomenuo vi&scaron;e nije među živima. Nadam se da će nadležno državno tužila&scaron;tvo formirati predmet, ali nijesam veliki optimista da će, s obzirom na to da je pro&scaron;lo vi&scaron;e od četvrt vijeka, biti valjanih dokaza &ndash; ocijenio je Janju&scaron;ević.
Na Anketnom odboru izostala su pitanja o deportaciji Bo&scaron;njaka, upadu u staru zgradu Vlade uoči inauguracije Mila Đukanovića za predsjednika (1998), ili o ulozi Sedmog bataljona na Cetinju (1999). Janju&scaron;ević kaže da niko nije sprječavao članove Odbora iz redova opozicije da ta pitanja postave.
&ndash; Pitanje deportacije je jedna od najvećih mrlja u novijoj crnogorskoj istoriji. Drago mi je &scaron;to je pokrenuta inicijativa da se podigne spomenik onima koji su na brutalan način izgubili živote, jer su deportovani u Republiku Srpsku i tamo ubijeni. Nekima ni kosti jo&scaron; nijesu pronađene... Sve &scaron;to se de&scaron;avalo na Anketnom odboru prati vokabular političkog marketinga, jer nijesmo vidjeli ni&scaron;ta od materijalnih dokaza, argumenata koji bi potkrijepili tvrdnje onih koji su saslu&scaron;avani &ndash; istakao je Janju&scaron;ević.
Izvrnuti narativ
Dan nakon sjednice Anketnog odbora, na sjednici Skup&scaron;tine, nekada&scaron;nji lideri Demokratskog fronta pokrenuli su narativ da su crnogorski režim Mila Đukanovića i ANB planirali i učestvovali u likvidaciji srpskog premijera Zorana Đinđića, iako se zna da je u Crnoj Gori boravio sakrivajući se od ruke Milo&scaron;evićevih legija. Poslanik DNP-a Milan Knežević poručio je i da je atentat na Vuka Dra&scaron;kovića, donekle, djelo crnogorske službe. Janju&scaron;ević i u takvom narativu vidi politički marketing.
&ndash; Poslije toliko godina spočitavati da je crnogorska ANB umije&scaron;ana u poku&scaron;aj atentata na Vuka Dra&scaron;kovića i ubistvo Zorana Đinđića je, u najmanju ruku, neozbiljno. Na Vuka Dra&scaron;kovića su postojala dva poku&scaron;aja atentata. Prvi je bio u oktobru 1999. godine na Ibarskoj magistrali, kada su na monstruozan način ubijena četiri mlada čovjeka iz Dra&scaron;kovićeve delegacije, odnosno Srpskog pokreta obnove. Drugi poku&scaron;aj atentata na Dra&scaron;kovića bio je nakon nepunu godinu, 15. juna, u Budvi. U oba slučaja Vuk Dra&scaron;ković je imao lak&scaron;e tjelesne povrede. U državi Srbiji su vođeni sudski postupci za oba poku&scaron;aja atentata. Za prvi je na vi&scaron;egodi&scaron;nju kaznu osuđen Rade Marković, tada&scaron;nji načelnik Resora državne bezbjednosti Srbije, zatim Milorad Ulemek Legija, komandant Jedinice za specijalne operacije, kao i vi&scaron;e članova te jedinice &ndash; policajaca, koji su bili neposredni izvr&scaron;ioci &ndash; podsjeća Janju&scaron;ević.
I za drugi poku&scaron;aj atentata na Dra&scaron;kovića, u Budvi, procesuirano je vi&scaron;e osoba pred sudom u Beogradu.
&ndash; Na vi&scaron;egodi&scaron;nje kazne osuđeni su Milan Radonjić, načelnik Centra državne bezbjednosti Beograda, kao i dva načelnika iz njegovog resora &ndash; Stevan Basta i Ratko Romić. Osuđeno je četvoro ili petoro policajaca iz Jedinice za specijalne operacije, koji su bili neposredni izvr&scaron;ioci. Ono &scaron;to je bitno, a &scaron;to je dokazano u sudskim predmetima, jeste da su ova lica iz Jedinice za specijalne operacije, od Beograda do Crne Gore i nazad, prevezena helikopterom Vojske Jugoslavije &ndash; podsjeća Janju&scaron;ević.
Napominje da se ni u jednom spisu, u slučajevima poku&scaron;aja atentata na Dra&scaron;kovića, ne pominje ni &bdquo;a&ldquo; od Agencije za nacionalnu bezbjednost Crne Gore.
&ndash; Kada je riječ o ubistvu premijera Srbije Zorana Đinđića 12. marta 2003. godine, u pravosnažnim sudskim postupcima osuđeni su: Rade Marković &ndash; na kaznu zatvora od 40 godina, Milorad Ulemek Legija &ndash; na 40 godina, Zvezdan Jovanović, neposredni izvr&scaron;ilac ubistva &ndash; takođe na 40 godina, kao i vi&scaron;e lica iz Jedinice za specijalne operacije. Ni u ovom predmetu, gdje je vođen sudski postupak pred Okružnim sudom u Beogradu, nigdje se ne pominje nijedno slovo, ni jedan zarez o bezbjednosnoj službi Crne Gore. Đinđić se upravo sklonio u Crnu Goru za vrijeme NATO bombardovanja, jer mu je život bio ugrožen od režima Slobodana Milo&scaron;evića, koji je tada bio na vlasti u Srbiji &ndash; podsjetio je Janju&scaron;ević.
Mandić i ANB
Neozbiljnim predlogom naziva inicijativu predsjednika Skup&scaron;tine Andrije Mandića da se rasformira ANB i napravi nova služba.
&ndash; To može da predloži neko ko bi želio da Crna Gora bude teritorija, a ne država. Ako bi ukinuli krovnu instituciju u sektoru bezbjednosti, vi&scaron;e nije riječ o državi, već teritoriji. Da li treba raditi određene reforme u sektoru bezbjednosti, primarno u Agenciji za nacionalnu bezbjednost &ndash; da, i to nije sporno. Ali da se rasformira Agencija za nacionalnu bezbjednost &ndash; to ni u kom slučaju &ndash; zaključio je Janju&scaron;ević.

Janjušević o prijedlogu Mandića da se rasformira ANB: To može da predloži neko ko bi želio da Crna Gora bude teritorija, a ne država

"IZLAGANJE MILANA PAUNOVIĆA NA ANKETNOM ODBORU MORA IMATI KRIVIČNO-PRAVNI EPILOG"

Partije koje nemaju jasan stav o važnim dru&scaron;tveno-političkim pitanjima, kakva su bila posljednja de&scaron;avanja u Skup&scaron;tini, kada se odlučivalo o smjeni predsjednika parlamenta Andrije Mandića, postaju moneta za potkusurivanje.To poručuje lider Bo&scaron;njačkog demokratskog pokreta Sead &Scaron;ahman komentari&scaron;ući to &scaron;to su poslanici Bo&scaron;njačke stranke u utorak nedolaskom na plenum izbjegli da se izjasne o opozicionoj inicijativi za razrje&scaron;enje prvog čovjeka Skup&scaron;tine.
&Scaron;ahman, u izjavi za Pobjedu, upozorava da biti bez stava ko&scaron;ta puno i u životu i u politici i kako će najveću cijenu takvog pona&scaron;anja Bo&scaron;njačke stranke platiti građani.
- I to ne samo politički, već svakodnevno, kroz pravnu nesigurnost, pad povjerenja u institucije i predstavnike građana, te osjećaj da je povjerenje zadobijeno na parlamentarnim izborima juna 2023. godine izigrano i iznevjereno &ndash; navodi &Scaron;ahman.
Bo&scaron;njačka stranka se, istič sagovornik Pobjede, slizala sa vla&scaron;ću u kojoj ključnu riječ ima predsjednik Skup&scaron;tine i lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić.
- Dakle, ukoliko želite aktivno da učestvujete u političkom životu Crne Gore, a naročito kao stranka koja nosi predznak časnog bo&scaron;njačkog naroda, morate imati nedvosmislene stavove po svim važnim pitanjima. Ne vidim &scaron;to se to drastično i su&scaron;tinski promijenilo u politici Andrije Mandića pa je poslanike Bo&scaron;njačke stranke navelo na to da ne budu prisutni na sjednici kada se raspravljalo i glasalo o smjeni čelnog čovjeka Skup&scaron;tine Crne Gore &ndash; kaže &Scaron;ahman.
Andrija Mandić je početkom ove godine čestitao 9. januar, neustavni Dan entiteta Republika Srpska, a potom 1. marta, na Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine, posjetio Banjaluku i pružio podr&scaron;ku promoteru separatističke politike Miloradu Dodiku, koga potražuju pravosudne institucije te susjedne zemlje.
Uz sve to, Mandić sa pozicije predsjednika Skup&scaron;tine građanima Crne Gore 21. maja nije čestitao Dan nezavisnosti, da bi potom u svoj kabinet primio nerezidentnu ambasadorku Izraela Avivit Bar-Ilan, koja je prethodno građane Crne Gore nazvala radikalima i prijetila prolivanjem krvi jer su se, revoltirani izraelskim zločinima i genocidom nad Palestincima u Gazi, protivili manifestaciji Dani izraelskog filma u Podgorici.
Podsjećajući na to, &Scaron;ahman nagla&scaron;ava da je politika koju vodi i zastupa Andrija Mandić u direktnoj suprotnosti sa onim &scaron;to je &bdquo;bila, jeste i biće bo&scaron;njačka politika u Crnoj Gori&ldquo;.
- Ne vidim razlog da se zastupnici te partije ne pojave na plenumu, iskažu svoje stavove i glasaju shodno tome. Nažalost, tome nijesmo bili u prilici da svjedočimo. Izbjegli su da bilo &scaron;to saop&scaron;te tim povodom, a uvjeren sam da će bo&scaron;njački narod, ali i svi građani Crne Gore to prepoznati i dati svoj odgovor već na narednim izborima &ndash; ističe &Scaron;ahman.
Uz sve to, &Scaron;ahman podsjeća i na primjer &scaron;efa poslaničkog kluba Bo&scaron;njačke stranke Amera Smailovića, koji je u utorak veče, nakon cjelodnevnog odsustva, kako kaže, uletio u plenarnu salu parlamenta i dao odlučujući glas ponovnom usvajanju Sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima.&nbsp;
- Svi ostali poslanici i predstavnici partija manje brojnih naroda bili su protiv ili uop&scaron;te nijesu ni do&scaron;li na glasanje. To dovoljno govori o dosljednosti u stavovima Bo&scaron;njačke stranke po brojnim važnim pitanjima &ndash; zaključuje &Scaron;ahman.
Podsjećajući da je aktuelni predsjednik Skup&scaron;tine na tu poziciju izabran sa 49, a da je za njegov opstanak na toj funkciji u utorak glasao svega 41 poslanik, iz Demokratske partije socijalista ističu da je većina za podr&scaron;ku Andriji Mandiću drastično pala i da kompletna parlamentarna većina prolazi kroz ozbiljnu krizu legitimiteta.
- Za Mandića nijesu glasale ni manjinske stranke koje zajedno s njim učestvuju u radu aktuelne vlade, pa je jasno i do kraja ogoljeno da su funkcije i privilegije jedino &scaron;to drži na okupu većinu koja aktivno uru&scaron;ava institucije i koči demokratski razvoj zemlje &ndash; poručili su iz DPS-a.
Odluku poslanika Bo&scaron;njačke stranke da nedolaskom na plenum izbjegnu da se izjasne o inicijativi za smjenu Andrije Mandića komentarisao je na platformi Iks i jedan od lidera Evropskog saveza Ivan Vujović.
Koristeći primjer Pokreta Evropa sad, koji je u jednom danu podržao izbor Marka Kovačevića za predsjednika op&scaron;tine Nik&scaron;ić, ostanak Mandića na čelu parlamenta i ponovno usvajanje Sporazuma sa Emiratima, Vujović je naveo kako od tog političkog subjekta mogu biti gori samo oni koji su, kako kaže, utekli sa glasanja.
- Da se ne bi izjasnili o vojvodi koji slavi dželate njihovih sunarodnika. Gadluk - napisao je Vujović u objavi na Iksu.
URA: Trgovina foteljama
Reagovali su i iz Građanskog pokreta Ura, poručujući kako je posebno poražavajuće &scaron;to su partije koje se predstavljaju kao građanske jo&scaron; jednom potvrdile da su &bdquo;politički priljepak Andrije Mandića, čiju su fotelju brižljivo sačuvale&ldquo;.
U GP URA zaključuju da je parlamentarna većina na aparatima i da im je za političko preživljavanje bila potrebna jo&scaron; jedna trgovina foteljama.

Šahman: Partije koje nemaju jasan stav o važnim društveno-političkim pitanjima postaju moneta za potkusurivanje

REAKCIJE NA ODLUKU BOŠNJAČKE STRANKE DA IZBJEGNE GLASANJE O SMJENI PREDSJEDNIKA SKUPŠTINE

Evropska komisija predstavila je zemljama članicama EU neformalni dokument (non-paper) koji se odnosi na napredak Crne Gore u vladavini prava, odnosno u poglavljima 23 i 24. U dokumentu u koji je dopisnik RTCG iz Brisela imao uvid ističe se da su nakon intenzivne faze reformi 2024. godine, glavni zakoni koji garantuju nezavisnost i nepristrasnost pravosudnog sistema sada uglavnom u skladu sa evropskim standardima.
U oblasti pravosuđa, Crna Gora je kako je ocijenjeno, započela implementaciju ranije izmijenjenog zakonskog okvira koji je dao neke početne pozitivne rezultate. Pored toga, u toku je rad na implementaciji Strategije reforme pravosuđa 2024-2027 i pratećeg akcionog plana za period 2024-2025, bez potpunog ostvarivanja svih planiranih aktivnosi za 2024. godinu.
Konstatuje se da je Sudski savjet jednoglasno naimenovao novog predsjednika Vrhovnog suda, &bdquo;uz učvr&scaron;ćivanje legitimiteta i stabilnosti ključne sudske institucije&ldquo;, dok ostaje da se obezbijedi pravovremeno pounjavanje pozicija u sudstvu i tužila&scaron;tvu.
Ojačati nezavisnost Sudskog i Tužilačkog savjeta
U dokumentu se, između ostalog, navodi da Crna Gora tek treba da sprovede zakonske reforme kako bi dodatno ojačala nezavisnost Sudskog i Tužilačkog savjeta. Konkretno, ukidanje ministra pravde kao člana Sudskog savjeta po službenoj dužnosti, kao i broj sudija izabranih od strane kolega.
&ldquo;Za ove promjene neophodne su ustavne izmjene, a proces je pokrenut usvajanjem nacrta predloga Vlade. U tom kontekstu, novi ministar imenovan u avgustu 2024. neformalno se obavezao da će nastaviti praksu svog prethodnika da ne učestvuje na sjednicama Sudskog savjeta. &Scaron;to se tiče Tužilačkog savjeta, čeka se izričita odredba u Ustavu o njegovom sastavu i načinu izbora članova, jer Venecijanska komisija to smatra održivijim zakonskim rje&scaron;enjem&rdquo;, navodi se u dokumentu.
Istiće se da Parlament mora donijeti odluku da bez odgađanja naimenuje nove članove Tužilačkog i Sudskog savjeta.
Slučajevi neprimjerenog uticaja javnosti na pravosuđe i dalje izazivaju zabrinutost nekih zainteresovanih strana.
&ldquo;Zainteresovane strane su prijavile slučajeve da visoki zvaničnici i političke ličnosti javno komentari&scaron;u aktuelne slučajeve visokog profila, &scaron;to može doprinijeti podrivanju povjerenja javnosti u pravosuđe&rdquo;, navodi se u dokumentu.
Odluka o penzionisanju sudije Ustavnog suda izazvala parlamentranu krizu
Dodaje se da je izvje&scaron;tajni period obilježila duboka institucionalna i politička kriza nakon odluke Skup&scaron;tine da jednostrano proglasi penzionisanje sudije Ustavnog suda 17. decembra 2024.
&ldquo;Ova odluka nije bila u skladu sa procedurom predviđenom Ustavom koja zapravo zahtijeva plenarnu odluku Ustavnog suda. Ova odluka izazvala je ozbiljnu krizu u Parlamentu. Ovakvi događaji izazvali su veliku zabrinutost u pogledu po&scaron;tovanja nezavisnosti Ustavnog suda i podjele vlasti sadržanih u Ustavu&rdquo;, navodi se u dokumentu.
Rad Parlamenta je, kako se konstatuje, nastavljen sredinom marta, kada je postignut politički dogovor uz posredovanje EU, uključujući i traženje mi&scaron;ljenja Venecijanske komisije o odluci parlamenta.
&ldquo;Dodatna zabrinutost je &scaron;to je procedura parlamenta za izbor zamjene predmetnog sudije Ustavnog suda nastavljena i nije zaustavljena do ishoda mi&scaron;ljenja Venecijanske komisije. Ostaće od su&scaron;tinskog značaja da se mi&scaron;ljenje Venecijanske komisije u potpunosti primijeni i da se po&scaron;tuju uslovi političkog sporazuma kako je dogovoreno između vlade (uključujući i parlamentarnu većinu) i opozicije&rdquo;, ističe se u dokumentu Evropske komisije.
SDT ojačalo kapacitete u suzbijanju korupcije
U oblasti suzbijanja i prevencije korupcije, istaknuto je da je Specijalno tužila&scaron;tvo dodatno povećalo svoje kapacitete u suzbijanju korupcije, s tim &scaron;to je evidencija istraga i krivičnog gonjenja u slučajevima korupcije na visokom nivou u stalnom porastu od 2022. godine, nastavljajući sa trendom rasta.
&ldquo;Međutim, mali broj pravosnažnih presuda i nedostatak djelotvornih i odvraćajućih kazni doprinose percepciji nekažnjivosti. Efikasnost Agencije za prevenciju korupcije je nastavila da se unaprjeđuje, a potrebni su dalji napori na povećanju njenog kvaliteta, kapaciteta, efektivnosti i rezultata&rdquo;, ističe se u dokumentu.
Pokrenuti &scaron;to prije proces naimenovanja članova savjeta AMU i RTCG
U dijelu koji se odnosi na slobodu izražavanja ističe se da efikasnu implementaciju novih zakona o audiovizuelnim medijskim servisima i Zakona o nacionalnom javnom emiteru (RTCG) ometaju ka&scaron;njenja u transparentnim i na zaslugama zasnovanim imenovanjima u Savjete Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU) i RTCG.
&ldquo;S tim u vezi, sada je hitno da Skup&scaron;tina Crne Gore imenuje nove članove Savjeta AMU, obezbjeđujući njegovo puno funkcionisanje i nezavisnost. Pored toga, Skup&scaron;tina mora bez odlaganja pokrenuti proces izbora za imenovanje tri člana Savjeta RTCG&rdquo;, navodi se, između ostalog, u dokumentu.
Dodaje se i da crnogorske vlasti nastavljaju da pružaju generalno brz i efikasan odgovor institucija i organa za sprovođenje zakona na nove slučajeve nasilja nad novinarima.
&ldquo;U 2024. godini organi gonjenja su vodili 14 predmeta, u dva su podigli optužnice i u tri pokrenuli prekr&scaron;ajni postupak. Policija je evidentirala 16 slučajeva nasilja nad medijima, uključujući sedam koje su tužila&scaron;tvo okarakterisalo kao krivična djela. Većina slučajeva se odnosila na uznemiravanje i prijetnje na mreži. Tri novinara ostaju pod policijskom za&scaron;titom&rdquo;, konstatovano je u dokumentu.
Nagla&scaron;eno je i da su nastavljeni slučajevi verbalnih napada i uznemiravanja na medije od strane javnih zvaničnika i političkih partija.
Zapo&scaron;ljavanja u policiji sprovesti u skladu sa zaslugama
U dijelu dokumenta koji se odnosi na poglavlje 24- Pravda, sloboda i bezbjednost navodi se da je u septembru pro&scaron;le godine Skup&scaron;tina usvojila izmjene i dopune Zakona o unutra&scaron;njim poslovima koje se odnose na prijem policijskih službenika.
&ldquo;Priprema ovih amandmana obavljena je bez javnih konsultacija i bez uče&scaron;ća nevladinih organizacija, &scaron;to je u suprotnosti sa preporukama Evropske komisije. Nakon usvajanja ovih izmjena, Ministarstvo unutra&scaron;njih poslova je 2025. godine pokrenulo kampanju za zapo&scaron;ljavanje 815 policajaca (od kojih je 249 predviđeno za graničnu policiju). Crna Gora treba da osigura da je tekuća kampanja zapo&scaron;ljavanja zasnovana na zaslugama i da postoje proceduralne garancije protiv neprimjerenog političkog uplitanja u organe za sprovođenje zakona&rdquo;, ističe se u dokumentu.
Vi&scaron;e presuda u slučajevima organizovanog kriminala
Evropska komisija ocjenjuje da je broj pravosnažnih presuda u slučajevima organizovanog kriminala u porastu, &ldquo;&scaron;to ukazuje na proaktivnije i uspje&scaron;nije istrage i krivično gonjenje&rdquo;.
&ldquo;Međutim, potrebno ga je dodatno pobolj&scaron;ati, posebno u oblastima krijumčarenja duvana, samostalnih krivičnih djela pranja novca i trgovine ljudima. Broj slučajeva zamrzavanja imovine i zapljene imovine je neznatno povećan, međutim, evidencija o konačnoj konfiskaciji imovine ostaje ograničena i treba je ojačati. Pored toga, uprkos povećanju broja otvorenih finansijskih istraga, broj konfiskacija je ostao nizak. Crna Gora treba da se pozabavi problemom svog nepotpunog katastra zemlji&scaron;ta, &scaron;to otežava sprovođenje finansijskih istraga i konfiskaciju imovine&rdquo;, nagla&scaron;eno je u non-paperu.
Nazadovanje u viznoj politici
U dijelu dokumenta koji se odnosi na usklađenost sa viznom politikom, konstatuje se da Crna Gora ima bezvizni režim sa 13 zemalja koje se nalaze na listi zemalja sa obaveznim vizom EU, od kojih 9 uživaju trajno izuzeće od viza (Azerbejdžan, Bahrein, Bjelorusija, Kina, Kuvajt, Katar, Rusija, Saudijska Arabija, Turska), a četiri imaju sezonsko ukidanje viza za ulazak u Crnu Goru između marta i oktobra iz turističkih razloga (Jermenija Egipat, Uzbekistan,Kazahstan).
Podsjeća se da je Crna Gora u decembru 2024. promijenila svoj bezvizni režim dodajući Bahrein i Saudijsku Arabiju na svoju listu trajno izuzetih zemalja. Crna Gora je, dodaje se, u februaru 2025. usvojila odluku o sezonskom ukidanju viza kojom se period ukidanja produžava sa 1. marta na 1. novembar. Takođe je Uzbekistan dodat na listu sezonskih izuzetaka, nakon &scaron;to je uklonjen sa liste 2024.
&bdquo;Svojim odlukama iz decembra i februara, Crna Gora nazaduje u ispunjavanju obaveza iz zavr&scaron;nih mjerila i umanjuje svoj kredibilitet da ispuni ove zahtjeve. Crna Gora treba konkretno da pokaže svoju posvećenost usklađivanju sa listom viza EU&ldquo; nagla&scaron;ava se u dokumentu.
&nbsp;

Non paper EK: Parlament mora donijeti odluku da bez odgađanja naimenuje nove članove Tužilačkog i Sudskog savjeta

"ZAKONI U PRAVOSUĐU UGLAVNOM U SKLADU SA EU STANDARDIMA"

Jučera&scaron;nja rasprava u Skup&scaron;tini Crne Gore povodom smjene aktuelnog predsjednika Skup&scaron;tine Andrije Mandića pokazala je da je podr&scaron;ka Mandiću drastično opala te da parlamentarna većina u cjelini prolazi kroz ozbiljnu krizu legitimiteta, smatraju u Demokratskoj partiji socijalista.&nbsp;
"Naime, podsjećanja radi, Andrija Mandić izabran je na poziciju predsjednika Skup&scaron;tine podr&scaron;kom 49 poslanika, dok je za njegov jučera&scaron;nji opstanak na toj funkciji glasao svega 41 poslanik. Kada se tome doda činjenica da za njega nijesu glasale ni manjinske stranke, a koje zajedno sa njim učestvuju u radu aktuelne Vlade, jasno je i do kraja ogoljeno da su funkcije i privilegije jedino &scaron;to održava na okupu većinu koja aktivno uru&scaron;ava institucije i koči demokratski razvoj zemlje", navedeno je u saop&scaron;tenju DPS-a.&nbsp;
Ipak, kako istilu, ono &scaron;to je obilježilo jučera&scaron;nji dan je skandalozna odluka Vi&scaron;eg državnog tužila&scaron;tva.
"Koje je, po očiglednom nalogu Andrije Mandića, promijenilo sopstvenu kvalifikaciju djela od prije par mjeseci i umjesto dvostrukog te&scaron;kog ubistva u poku&scaron;aju čitav događaj okarakterisalo kao krivično djelo izazivanje op&scaron;te opasnosti i nano&scaron;enje te&scaron;kih tjelesnih povreda.Ovim je na najbjelodaniji način potvrđen ranije izrečeni stav Demokratske partije socijalista da je državno tužila&scaron;tvo instrument u rukama parlamentarne većine zaduženo da hapsi političke neistomi&scaron;ljenike i čuva aktere aktuelne vlasti", poručuju u saop&scaron;tenju.
Ipak, ono o čemu bi svi trebalo da vode računa je da se od odgovornosti ne može pobjeći, ističu u DPS-u.
"Doći će vrijeme za polaganje računa za sva nepočinstva koja se u ovom vremenu de&scaron;avaju, a koja će na&scaron;a stranka, bez obzira na trenutno stanje, i dalje nastaviti uredno da procesuira pred nadležnim organima čekajući neko drugo vrijeme kada će služenje zakonu, a ne ovoj ili onoj vlasti, biti jedina vodilja pravosudnih funkcionera", zaključuju u saop&scaron;tenju.

DPS: Većina za podršku Mandiću drastično opala, odluka Višeg tužilaštva skandalozna

"DOĆI ĆE VRIJEME ZA POLAGANJE RAČUNA ZA SVA NEPOČINSTVA KOJA SE U OVOM VREMENU DEŠAVAJU"

Crnogorske vlasti planiraju da u saradnji sa kompanijom iz Sjedinjenih Američkih Država pokrenu proizvodnju bespilotnih letjelica, a prva serija će biti donirana Ukrajini, pi&scaron;e u dokumentu Vlade Crne Gore.
Iz Vlade poručuju da je inicijativa na liniji opredjeljenja Crne Gore, koja će, uz ostalo, ojačati domaću odbrambenu industriju.
"... Unaprijediti sposobnost Vojske u odnosu na NATO, podržati odbrambene potrebe Ukrajine, kao i poziciju Crne Gore kao pozudanog snabdjevača najsavremenije odbrambene opreme na globalnom trži&scaron;tu", navela je Vlada.
Nije poznato kada će proizvodnja početi i koliko će sredstava crnogorske vlasti namijeniti za te potrebe.
U dokumentu se ističe da će sporazum do 15 miliona dolara podržati i američka administracija na čelu sa predsjednikom Donaldom Trampom. To je, inače, novac koji je SAD namijenila za Vojsku Crne Gore.
&Scaron;ta predviđa pismo namjere
Vlada je na sjednici 29. maja odobrila "pismo namjere" za investiranje u proizvodnju bespilotnih vazduhoplovnih sistema (Unmanned aircraft system - UAS) i razvoj izvoza sa crnogorskih aerodroma.
To pismo uskoro će potpisati potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljo&scaron;aj i Robert J. Donahue, direktor kompanije By Light professional IT services LLC.
Ono će biti uvod u ugovor koji bi trebalo da bude potpisan u septembru.
Iz njegovog Ministarstva nijesu odgovorili na upit Radija Slobodna Evropa gdje će biti pogon, kada bi trebalo da počne sa proizvodnjom i koliko osoba će biti zaposleno.
Crna Gora, takođe, dokumentima potvrđuje da će obezbijediti zakonodavni okvir za proizvodnju i izvoz vojnih komponenti i opasnih materija.
Inače, Vlada trenutno radi na nacrtu zakona o proizvodnji naoružanja i vojne opreme, koji bi trebalo da bude gotov do kraja godine.
U aranžman je uključeno osam ministarstava, Agencija za civilno vazduhoplovstvo i Aerodrom u Podgorici.
Saradnja sa crnogorskim kompanijama
Vlada će, takođe, izdvojiti sredstva za uspostavljanje proizvodnog pogona za bespilotne sisteme sa kompanijom By Light i njenim partnerom 4WINDS LLC, koji će za potrebe projekta u Crnoj Gori osnovati firmu.
Sporazum predviđa kori&scaron;ćenje kompanija iz Crne Gore i regiona za testiranje vazdu&scaron;nih i podvodnih tehnologija bespilotnih sistema.
Posebno ističu dvije kompanije sa sjevera zemlje koje se bave proizvodnjom vojne opreme i eksplozivnih sredstava &ndash; Tara aerospace iz Mojkovca i Polimex iz Berana.
One su ranije bile u djelimičnom ili potpunom državnom vlasni&scaron;tvu, ali su u međuvremenu privatizovane.
Vlada je zadržala 12,5 odsto akcija u Tari, koja je specijalizovana za sisteme vazdu&scaron;ne bezbjednosti a pro&scaron;lu godinu je zavr&scaron;ila sa vi&scaron;e od 8,6 miliona eura dobiti.
Sa vi&scaron;e od 4,2 miliona eura profita poslovao je i beranski Poliex - koji se bavi proizvodnjom eksploziva.
I do deset sati leta
Na internet stranici američke kompanije By Light mogu se naći četiri vrste bespilotnih letjelica.
Navode da njihove letjelice imaju "dugo vrijeme leta i niske akustične potpise, dok istovremeno postižu multimodalnu sposobnost misije u vazduhu i vodi".
Najsavremeniji među njima je HALO-6 VTOL, čija maksimalna nosivost je 27,2 kilograma i može ostati u vazduhu i do deset sati.
Ova kompanija takođe omogućava obučavanje pilota dronova.
Kompanija i njene podružnice dobile su vrijedne ugovore sa američkim institucijama.
Nastavak podr&scaron;ke Ukrajini
Vlada Crne Gore saglasna je da donira prvu seriju rane proizvodnje bespilotnih sistema i prateće odbrambene opreme Ukrajini.
"Tekući sukob u Ukrajini nagla&scaron;ava hitnu potrebu za UAS sistemima i bezbjednim transportom opasnih materija", navodi se u dokumentu.
Naime, dronovi se često koriste u sukobima ruskih i ukrajinskih snaga, koji su počeli invazijom Moskve februara 2022.
Crna Gora - članica NATO i kandidat za članstvo u Evropskoj uniji - pružila je Ukrajini od početka invazije vojnu pomoć od 11,3 miliona eura, primila procentualno najveći broj ukrajinskih državljana, uvela sankcije Rusiji...
Crna Gora i Ukrajina usaglasile su nedavno tekst sporazuma o desetogodi&scaron;njoj saradnji, koji se odnosi na podr&scaron;ku u slučaju oružanog napada, ulaganje u odbrambenu industriju, obavje&scaron;tajnu saradnju kao i obnovu ratom razorene zemlje.
Sporazum jo&scaron; nije potpisan.
Sličan sporazum sa Ukrajinom do sada je potpisalo oko 30 zemalja, uglavnom članica NATO.
Skup&scaron;tini Crne Gore je proslijeđen predlog odluke o uče&scaron;ću u jednoj "ukrajinskoj misiji", a koju organizuje NATO.
Ambasada SAD: Ulaganje u odbranu pokazuje ozbiljnost CG
Iz Ambasade SAD su saop&scaron;tili da njihova vlada podstiče sve partnerske zemlje da ulažu i sarađuju sa američkim firmama.
"Ulaganje u odbrambene sposobnosti, poput američkih bespilotnih vazduhoplovnih sistema, pokazuje ozbiljnost Crne Gore u pogledu ispunjavanja obaveza prema Alijansi, u vrijeme kada tražimo od Evrope da preuzme veći teret za svoju bezbjednost".
Članice NATO, prema sporazumu, treba da izdvajaju najmanje dva odsto BDP-a na odbranu.
Iz Ambasade podsjećaju da su očekavanja SAD veća.
"Kao &scaron;to je predsjednik Tramp rekao, bitno je da se svi saveznici na Ha&scaron;kom samitu obavežu da će tro&scaron;iti pet odsto BDP-a na odbranu", navode iz Ambasade.
Sporazum će - ako bude odobren - promovisati "zajedničku sigurnost, stabilnost i prosperitet", zaključili su iz Ambasade u odgovoru za RSE.

U saradnji sa SAD, Crna Gora planira proizvodnju dronova, a prvu seriju doniraće Ukrajini

NIJE, MEĐUTIM, POZNATO KADA ĆE TAČNO PROIZVODNJA POČETI

Iz Ministarstvo unutra&scaron;njih poslova (MUP) saop&scaron;tili su da je Radna grupa za kontrolu biračkog spiska nastavila terenske provjera u op&scaron;tini &Scaron;avnik i utvrdila da postoji sumnja uistinitost prijave prebivali&scaron;ta za 75 osoba.
"Tokom terenskih provjera prebivali&scaron;ta za 136 lica, njih 27 zatečeno je na adresama na kojima su prijavili prebivali&scaron;te, a identifikovano je ukupno 75 lica za koja postoji sumnja u istinitost prijave prebivali&scaron;ta.
Kada je riječ o dva biračka mjesta na kojima nije okončan izborni proces, terenskim provjerama je utvrđeno da &scaron;est lica, koja se nalaze na biračkom spisku za biračko mjesto broj 14, &nbsp;ne boravi na adresama na kojima imaju prijavljeno prebivali&scaron;te, dok je za 10 lica, koja se nalaze na biračkom spisku za biračko mjesto broj 1, utvrđeno da ne borave na adresama na kojima imaju prijavljeno prebivali&scaron;e", navodi se u saop&scaron;tenju.
Kako je saop&scaron;teno, protiv ovih osoba, kako navode, biće pokrenut upravni postupak u skladu sa članom 15a Zakona o registrima prebivali&scaron;ta i boravi&scaron;ta.
"Podsjećamo da je analiza stanja biračkog spiska u op&scaron;tini &Scaron;avnik pokazala značajan porast broja upisanih birača &ndash; sa 1.597 evidentiranih 13. aprila 2022. godine, na 1.968 evidentiranih 12. oktobra 2022. godine, &scaron;to predstavlja povećanje od 371 birača. Većina ovih lica su osobe koje su u izbornoj godini odjavile prebivali&scaron;te iz drugih op&scaron;tina i prijavile ga u &Scaron;avniku.
Nakon &scaron;to izborni proces nije okončan, utvrđeno je da se od tih 371 novo prijavljenih birača njih 236 vratilo u prethodne op&scaron;tine prebivali&scaron;ta, usljed čega su ista lica istovremeno evidentirana na biračkim spiskovima dvije op&scaron;tine. Na dva biračka mjesta u &Scaron;avniku, gdje je izborni proces bio prekinut, upisano je ukupno 207 novih birača, od kojih se 153 kasnije vratilo u op&scaron;tine u kojima su ranije imali prebivali&scaron;te.
Radna grupa će nastaviti aktivnosti na unapređenju procesa verifikacije biračkih spiskova u cilju za&scaron;tite integriteta izbornog sistema i po&scaron;tovanja zakonskih procedura", poručuju iz MUP-a.

MUP: Identifikovano 75 osoba za koje postoji sumnja u istinitost prijave prebivališta u Šavniku

OD 136 PROVJERAVANIH

Crna Gora, država koja pretenduje da bude prva sljedeća članica EU, i to 2028. godine, ambasadore nema u 16 zemalja.
Prema podacima koje je Portal ETV dobio od Ministarstva vanjskih poslova kojim rukovodi Ervin Ibrahimović, Crna Gora nema ambasadore u Albaniji, Argentini, Belgiji, Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Grčkoj, Njemačkoj, Ruskoj Federaciji, Svetoj Stolici, Turskoj, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Ujedinjenom Kraljevstvu, Hrvatskoj, &Scaron;paniji, Nizozemskoj i &Scaron;vajcarskoj.
Kada je u pitanju&nbsp; naimenovanje ambasadora,iz MVP za Portal ETV kažu da se na&scaron;a konzularna mreža trenutno sastoji od 30 ambasada, četiri konzulata i &scaron;est misija.
- Svih &scaron;est mjesta stalnih predstavnika (ambasadora) u misijama su popunjena, a od četiri generalna konzulata, trenutno su popunjena tri mjesta generalnih konzula, te samo jedno upražnjeno (GK Frankfurt) - navode oni.
&Scaron;to se tiče ambasada, Crna Gora trenutno nema ambasadore na &scaron;esnaest lokacija.
- U junu očekujemo stupanje na dužnost ambasadora u Poljskoj i Danskoj, a tokom jula/avgusta u Rumuniji. Podsjećamo i da je u proceduri imenovanje jo&scaron; &scaron;est ambasadora, koje takođe možemo očekivati ubrzo, imajući u vidu da su procedure u finalnoj fazi, te su dobijeni agremani država prijema - poručuju iz MVP.
Sa novim naimenovanjima i onima koja su u procesu, kako poručuju, na čelu vi&scaron;e od 2/3 diplomatsko konzularnih predstavni&scaron;tava ćemo imati ambasadore, &scaron;to je značajan iskorak u odnosu na prethodni period.
- Ukazujemo, takođe, da Ministarstvo vanjskih poslova, u okviru redovne procedure upućivanja diplomata na rad u DKP, u kontinuitetu unapređuje kadrovske kapacitete na&scaron;ih predstavni&scaron;tava, uz posvećenost popunjavanju ambasadorskih mjesta, u skladu sa svojim nadležnostima u tom postupku - poručuju iz ovog resora.
Dodaju da, u saradnji sa ostalim institucijama uključenim u proces, očekuju da u najskorijem roku budu okončane procedure za već predložene kandidate, aa uporedo sa tim radimo i na predlozima za popunjavanje ostalih, upražnjenih pozicija.

Crna Gora nema ambasadore u 16 zemalja

SAOPŠTENO IZ  MINISTARSTVA VANJSKIH POSLOVA

Poslanici Skup&scaron;tine Crne Gore odbili su danas, većinom glasova, inicijativu dijela opozicionih partija za razrje&scaron;enje predsjednika parlamenta Andrije Mandića.
Za smjenu Mandića, na tajnom glasanju, glasalo je 20, dok je protiv bio 41 poslanik.
U inicijativu za smjenu Mandića, koju su podnijeli poslanici Demokratske partije socijalista (DPS) i Socijaldemokrata (SD), navodi se da se od konstituisanja 28. saziva Skup&scaron;tine, integritet predstavničkog doma svih građana smi&scaron;ljeno uru&scaron;ava.
&ldquo;Najodgovorniji za grubu zloupotrebu Skup&scaron;tine i ustupanje njenih resursa bezbjednosno interesantnim osobama, zatim za ukidanje njene kontrolne uloge, kao i za sprovođenje nacionalističke i antievropske politike i remećenje mukotrpno građene politike odnosa sa susjedima, je Mandić&rdquo;, navodi se u inicijativi.
&Scaron;ef poslaničkog kluba DPS-a Andrija Nikolić rekao je, obrazlažući inicijativu, da je Mandić čitavu karijeru posvetio služenju interesima druge države, a protiv interesa sopstvene.
&ldquo;Crna Gora je jedina država na svijetu u kojoj je moguće da visoki državni zvaničnici postanu ljudi koji ne vole sopstvenu zemlju&rdquo;, naveo je Nikolić.
On je rekao da je decenijama interesna grupa koju predvodi Mandić &ldquo;politički parazitirala&rdquo; na spinu o navodnoj ugroženosti Srba u Crnoj Gori, dok je u međuvremenu postao jedan od najbogatijih ljudi u Crnoj Gori, &scaron;to pokazuju imovinski kartoni.
Nikolić je kazao da je Mandić ranije htio da diže revolucije u Skup&scaron;tini Crne Gore povodom mnogo ozbiljnijih i legalnijih poslova nego &scaron;to je saradnja sa Mohamedom Alabarom, ali da danas ćuti jer vjerovatno ima neke interese u tom poslu.
Kako je naveo, Mandić je uspostavio zid ćutanja u Skup&scaron;tini u odnosu na poku&scaron;aj te&scaron;kog ubistva, kako ga je tužila&scaron;tvo prvobitno kvalifikovalo, a koje je počinio pripadnik njegovog ličnog obezbjeđenja.
&ldquo;Vi&scaron;e državno tužila&scaron;tvo je danas prekvalifikovalo to krivično djelo i kaže da nije poku&scaron;aj te&scaron;kog ubistva nego izazivanje op&scaron;te opasnosti i nedozvoljeno držanje oružja. Sa kim se vi spradate? Kome se rugate i kome pričate o vladavini prava?&rdquo;, naveo je Nikolić.
Nikolić je rekao da je Mandić &ldquo;uhapsio&rdquo; svaku instituciju u državi i da drži morale pridike, ali da nije objasnio kako je bezbjednosno interesantna osoba član njegovog obezbjeđenja, kako je mogla da nosi pi&scaron;tolj i duži oružje, i ko je tu osobu ovlastio da vozi auto Skup&scaron;tine Crne Gore, kojim je poku&scaron;ano krivično djelo koje je danas prekvalifikovano.
&ldquo;Ovim se &scaron;alje poruka da svi mogu da pucaju u noge i da dobiju lak&scaron;u kaznu od one koju propisuje Krivični zakonik&rdquo;, rekao je Nikolić i dodao da čelnici iz bezbjednosnog sektora nijesu na&scaron;li za shodno da čestitaju policiji na brzo rasvijetljenom krivičnom djelu.
Nikolić je rekao da je najgore od svega toga &scaron;to Mandić nikada, od obnove crnogorske nezavisnosti, građanima ne čestita taj državni praznik.
&ldquo;Građanima i ne treba Va&scaron;a čestitka zato &scaron;to bi bila licemjerna i neiskrena. Sjedite na mjestu predsjednika parlamenta države koju ne priznajete, ali vi ne mijenjate svoju politiku, a ovi politički manipulatori koji se predstavljaju kao građanska opcija daju vam alate i instrumente da ostvarujete svoju politiku&rdquo;, naglasio je Nikolić.
Nikolić je kazao da Mandić sjedi u fotelji predsjednika Skup&scaron;tine Crne Gore koju ne priznaje.
&ldquo;I svako ko Vam dopu&scaron;ta da sjedite u njoj, gori je od Vas&rdquo;, dodao je Nikolić.
Kako je rekao, možda ne bi bilo &scaron;trajka povodom priznanje nezavisnosti Kosova da je Mandić ranije dobio neku fotelju.
Nikolić je kazao da su Mandić i parlamentarna većina na &ldquo;daljinskom upravljaču Aleksandra Vučića i Srpske pravoslavne crkve&rdquo; i da sve dok ponizno služe Beogradu ne moraju da brinu.
On je rekao i da je Mandić za zapadne partnere &ldquo;potro&scaron;ni materijal&rdquo; i da će biti u većini onoliko koliko ne bude opstruirao osnovnu orjentaciju Crne Gore &ndash; a to je članstvo u Evropskoj uniji.
&ldquo;Ako može Marko Kovačević da ostane predsjednik Op&scaron;tine Nik&scaron;ić, neka i Mandić ostane predsjednik Skup&scaron;tine Crne Gore. Ne treba to razdvajati. A oni koji danas glasaju da odbranite fotelju grđi su od Vas deset puta&rdquo;, rekao je Nikolić.
Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Vasilije Čarapić kazao je da je postala tradicija da ovakva inicijativa stiže od kolega iz DPS-a.
&bdquo;DPS-u najmanje smeta Mandić. Oni žele da naprave neki pritisak na manjinske partije i da stvore priliku kako bi pričali protiv PES-a&ldquo;, dodao je Čarapić.
Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević rekao je da se danas ne radi o Mandiću, već o nemirenju sa činjenicom da Srbin bude na čelu Skup&scaron;tine ili bilo kojoj poziciji odlučivanja.
&bdquo;Jer se mi ne uklapamo u njihov postreferendumski kalup&ldquo;, rekao je Knežević.
Mandić je kazao da se danas čuo veliki broj optužbi.
&ldquo;Mnogo toga &scaron;to je rečeno nije istina, ali je u političkoj borbi sve dozvoljeno. Kolege iz opozicije imaju pravo da saop&scaron;te stvari za koje misle da nisu najsrećnije rečene i koje su o&scaron;tre i da očekuju da će svi koji su čuli povjerovati u optužbe, pa na sljedećim izborima glasati za njih&rdquo;, rekao je Mandić.
Manidć je kazao da on &ldquo;priča o budućnosti&rdquo; i da Crna Gora može biti sljedeća članica EU.
&ldquo;Kao &scaron;to sam isti bio &lsquo;92 godine na onome čemu je bio DPS. Ja sam isti oduvijek. Živim od &scaron;estog razreda osnovne &scaron;kole na istoj adresi &ndash; u kući koju je sagradio moj otac. Nijesam uvećao bogatstvo za jedan cent, bez ono &scaron;to sam naslijedio od roditelja&rdquo;, rekao je Mandić.
On je, govoreći o svom brataniću Danilu Mandiću, kazao da se ne odriče onih koji su mi najbliži.
&ldquo;Za razliku od onih koji su bili spremni da izdaju rođaka 1941. do 1945. godine. Moramo da se držimo jedni drugih. Ako je neko prekr&scaron;io zakon &ndash; nema različitih ar&scaron;ina ni za mog sinovca, ni za mog sina, ni za mene&rdquo;, kazao je Mandić.
On je, u obraćanju poslanicima DPS-a, rekao da su oni danas elita DPS-a.
&ldquo;Nemojte da branite njihova nepočinstva. Vi to nijeste radili. Za&scaron;to zalažete mladost i političke karijere koji su bili spremni za to? Uzeli su milijarde eura i ubijali ljude. Za&scaron;to nam obja&scaron;njavate da su oni stvorili Crnu Goru kad su sa mnom &lsquo;92 bili i govorili da čuvamo zajedničku državu. Za&scaron;to preskačete jedan dio partijske istorije?&rdquo;, kazao je Mandić.

Odbijena inicijativa za smjenu Mandića; Nikolić: Oni koji danas glasaju da odbranite fotelju grđi su od Vas deset puta

PROTIV JE  BIO 41, ZA 20 POSLANIKA

Zoran Lazarević&nbsp;je razrije&scaron;en na dana&scaron;njoj sjednici Savjeta za odbranu bezbjednost - saop&scaron;tio je predsjednik Crne Gore&nbsp;Jakov Milatović&nbsp;zahvaljujući mu na dosada&scaron;njem angažmanu.
Pukovnik Miodrag Vuksanović je, sa druge strane, unaprijeđen u brigadnog generala i naimenovan na čelo General&scaron;taba Vojske Crne Gore.
Osim toga, kako je u izjavi za medije nakon sjednice SOB saop&scaron;tio Mialtović, Darko Vuković je, takođe, unaprijeđen i biće Admiral mornarice.
Ministar odbrane&nbsp;Dragan Krapović&nbsp;je čestitao brigadnom generalu Vuksanoviću na izboru.
"Takva odluka je veoma značajna. Dana&scaron;njom sjednicom i odlukama demonstrirali smo odgovornost u zahtjevnim geopolitičkim okolnostima i demonstrirali državno jedinstvo uoči samita NATO-a koji će se održati za dvadesetak dana", poručio je Krapović.
Milatović je naglasio i da je usvojena odluka o povećanju izdvajanja za odbranu u skladu sa članstvom u NATO. On je kazao da je atmosfera na sjednici SOB bila konstruktivna.
"Živimo u nepredvidivim geopolitičkim okolnostima i danas smo pokazali ozbiljnost i odgovornost", ocijenio je on.

Milatović: Zoran Lazarević razriješen, Vuksanović naimenovan na čelo GŠVCG

NA DANAŠNJOJ SJEDNICI SAVJETA ZA ODBRANU BEZBJEDNOST

Vlada Crne Gore je danas, na elektronskoj sjednici, imenovala Ivicu Janovića za direktora Agencije za nacionalnu bezbjednosti (ANB) u punom mandatu, saznaju "Vijesti" iz vi&scaron;e izvora.
Ovaj predlog dostaviće se Skup&scaron;tini, odnosno nadležnom Odboru za bezbjednost i odbranu, radi davanja mi&scaron;ljenja u skladu sa zakonom, rečeno je "Vijestima".
Janović je 12. decembra pro&scaron;le godine naimenovan za vr&scaron;ioca dužnosti direktora ANB-a, nakon &scaron;to je dotada&scaron;nji &scaron;ef ANB-a Boris Milić podnio ostavku poslije razgovora sa premijerom Milojkom Spajićem.

Janović naimenovan za direktora ANB-a u punom mandatu