Politika

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović poručio je da je non pejper Evropske komisije važno upozorenje, koje Vlada treba ozbiljno da shvati i da promijeni praksu, koja je vrlo argumentovano izložena, a koja se tiče određenih segmenata iz poglavlja 23 i 24.
Prema njegovim riječima, non pejper Evropske komisije, koji se tiče progresa Crne Gore u oblastima vladavine prava, je jedno važno upozorenje koje dolazi od strane Evropske unije (EU) u, kako navodi, ključnom trenutku procesa evropskih integracija Crne Gore.
"Volio bih da, prije svega, Vlada to upozorenje vrlo ozbiljno shvati i da promijeni praksu koja je vrlo argumentovano izložena u tom non pejperu, a koja se tiče određenih segmenata iz poglavlja 23 i 24", naglasio je Milatović, odgovarajući na pitanje novinara na konferenciji za medije na Cetinju povodom zvanične posjete predsjednika Estonije Alara Karisa Crnoj Gori.
Mi&scaron;ljenja je da &scaron;to prije se promijeni praksa i &scaron;to prije se u određenim segmentima u oblasti vladavine prava počnu primjenjivati istinski evropski standardi, to će evropski put biti brži.
"Tu je formula data, a na nama je da je primijenimo", dodao je Milatović.
Milatović poziva sve donosioce odluka u Crnoj Gori da dodatno odgovornije, u narednom period, odnose se na proces evropskih integracija.
Predsjednik Estonije Alar Karis poručio je da i od crnogorskog naroda zavisi koliko Crna Gora ide na putu pristupanja EU, jer je, nagla&scaron;ava, to zasnovano na zaslugama.
"To se odnosi i na sve druge zemlje. Jako težak posao koji treba da se odradi", naglasio je Karis.
Podsjeća da je Estoniji trebalo vi&scaron;e od 10 godina da se pridruži EU.
"Svako poglavlje je važno", dodaje Karis.
Sa Milatovićem je, kako navodi, razgovarao i o pitanjima viza.
"To je te&scaron;ko pitanje, jer Crna Gora jo&scaron; nije dio EU. Istvoremeno je bitno da se taj problem viznog režima rije&scaron;i", zaključio je Karis.

Milatović: Non pejper EK važno upozorenje, Vlada da promijeni praksu

PORUČIO PREDSJEDNIK DRŽAVE

Na sceni je muk na ocjene Evropske komisije o neustavnosti odluke većine oko sutkinje Đjuranović, napisao je poslanik SD Boris Mugo&scaron;a u objavi na mreži X.
"Muk iako smo jasno i dobronamjerno ukazivali da se neke stvari ne rade ne zbog bilo kakvih emocija prema navedenoj sutkinji nego zbog činienice da demokratija nije vladavina većine kako radosno izjavi jedna od vedeta iste nego je demokratija vladavina prava; muk koji moraju da prekinu svi oni koji su u svojim nastupima bili najglasniji da je sve u skladu sa Ustavom (vladajuće političke partije, premijer, resorni potpredsjednicii ministri, razni eksperti iz ovog ili onog sektora, kandidati za najozbiljnije funkcije koji smatraju da su istaknuti pravnici&hellip;)&rdquo;, ističe Mugo&scaron;a.
Veoma je zanimljivo, napominje Mugo&scaron;a, kako predstavnici nekih partija jedva čekaju mi&scaron;ljenje Venecijanske komisije, iako su isti do sada ta mi&scaron;ljenja relativizovali i derogirali.
&ldquo;Umjesto retoričkih samohvalospjeva o hitanju Crne Gore ka EU, donosiocima odluka iz vlasti je bolje da jo&scaron; jednom, ovog puta, detaljno pročitaju 'Non-pejper' Evropske komisije koji se odnosi na napredak Crne Gore u pregovaračkim poglavljima 23 i 24&rdquo;, poručio je Mugo&scaron;a.

Mugoša: Muk na ocjene Evropske komisije o neustavnosti odluke oko sutkinje Đuranović

"VEOMA JE ZANIMLJIVO KAKO PREDSTAVNICI NEKIH PARTIJA JEDVA ČEKAJU MIŠLJENJE VENECIJANSKE KOMISIJE"

<div class="detail-body">
<div class="detail-body-text">
Stanje u dru&scaron;tvu, koje je sve če&scaron;će obilježeno nebrigom, neefikasno&scaron;ću i nedostatkom sistemskog rje&scaron;enja, neminovno se odražava i na zdravstveni sistem &ndash; pa tako i na rad Zavoda za hitnu medicinsku pomoć, tačnije Hitne pomoći u Kotoru, ocjenjuju u kotorskom DPS-u.
Nažalost, kako konsatuju, stanje u ovoj službi postaje sve alarmantnije.
"A posljedice ovakvog nemara direktno osjećaju i građani i radnici koji svakodnevno ulažu nadljudske napore da pruže neophodnu pomoć.
Radnici Hitne pomoći u Kotoru već duže vrijeme izražavaju duboko nezadovoljstvo uslovima u kojima rade. O ovome su vi&scaron;e puta upoznati i načelnik jedinice u Kotoru, kao i direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore, Vuk Niković. Ipak, uprkos apelima zaposlenih i jasnim pokazateljima ozbiljnih problema &ndash; konkretne mjere nijesu preduzete&rdquo;, saop&scaron;tili su iz DPS-a.
Kako napominju, tokom samo jednog mjeseca, maja 2025. godine, radnici su u vi&scaron;e navrata radili dnevne smjene bez prisustva ljekara, &scaron;to predstavlja direktno ugrožavanje zdravlja i bezbjednosti građana.&nbsp;
Situacija je, ističu, dodatno eskalirala kada je, zbog manjka osoblja, u nekoliko navrata doktor bio prinuđen da istovremeno obavlja dužnost vozača vozila hitne pomoći i ljekara.
&ldquo;Postavljamo logično i krajnje zabrinjavajuće pitanje: kako je moguće da jedna osoba istovremeno upravlja vozilom i pruža medicinsku pomoć? Da li je takav način rada bezbjedan, human i profesionalan? Pitanje koje se takođe nameće jeste &ndash; da li građani Kotora zaslužuju ovakav tretman? Da li građani jednog turističkog i istorijski značajnog grada treba da strepe da li će im, u momentima kada im je najpotrebnija, biti pružena stručna i pravovremena pomoć?&rdquo;, pitaju iz kotroskog DPS-a.
Apelovali su u ime svih zaposlenih koji, kako tvrde, trpe ogromno profesionalno i lično opterećenje, kao i u ime svih građana kojima je potrebna adekvatna zdravstvena za&scaron;tita, na direktora Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore da hitno preduzme konkretne korake kako bi se rije&scaron;ila trenutna kadrovska kriza u Hitnoj pomoći u Kotoru.&nbsp;
Pozvali su i ministra zdravlja Crne Gore da se lično i odgovorno uključi u rje&scaron;avanje ovog problema, jer je, kako napominju, riječ o pitanju koje se tiče osnovnog prava svakog građanina &ndash; prava na zdravstvenu za&scaron;titu i sigurnost.
&ldquo;Ovaj apel upućujemo ne samo politički, ne samo kao članovi Demokratske partije socijalista, već prije svega kao građani. Kao ljudi čiji su najbliži srodnici, prijatelji, kom&scaron;ije &ndash; često i glasači drugih političkih opcija &ndash; direktno ugroženi ovakvim stanjem.
Ova molba nije partijska, već ljudska i upućena je u interesu svih građana Kotora, bez obzira na političko opredjeljenje. Vrijeme je da se odgovorni suoče sa stvarno&scaron;ću i preduzmu hitne mjere. Jer zdravlje ne može čekati&rdquo;, zaključili su iz DPS-a.
</div>
</div>
<div class="detail-related">
<h4>&nbsp;</h4>
</div>

DPS Kotor: Alarmantno stanje u Hitnoj pomoći u Kotoru

"DOKTOR BIO PRINUĐEN DA ISTOVREMENO OBAVLJA DUŽNOST VOZAČA VOZILA HITNE POMOĆI I LJEKARA"

Ponovno usvajanje Zakona o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između vlada Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) u Skup&scaron;tini Crne Gore nije bila dobra odluka, poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović u emisiji "Argumenti".
"Mislim da sam vrlo jasno skrenuo pažnju poslanicima zbog čega smatram da bi se ponovnim usvajanjem sporazuma ugrozio državni interes. Sada možemo da konstatujemo da su oni u parlamentu koji su glasali za sporazum sada u formi zakona to uradili na &scaron;tetu državnog interesa. Vi&scaron;e je razloga zbog čega smatram da je to tako. Taj Sporazum je stavio van snage Zakon o javnim nabavkama, Zakon o državnoj imovini i da se na taj način poslala lo&scaron;a poruka od onih koji trebaju da &scaron;alju najbolje moguće poruke u kontekstu vladavine prava", rekao je Milatović, dodajući da je to lo&scaron;a poruka i evropskom putu i evropskim partnerima.
Podsjetio je da je pismo Evropske komisije bila potvrda da Sporazum nije dobar i &scaron;tetan po Crnu Goru.&nbsp;
Dodao je da je vlast nema sluha za sve argumentovane stavove.&nbsp;
"Sada je na meni da taj Zakon potpi&scaron;em", dodao je on.&nbsp;
Milatović je kazao da se postavlja pitanje ko može da za&scaron;titi u ovom trenutku interes građana Crne Gore od "bespravne radnje parlamentarne većine".&nbsp;
"Želim ovu stvar da izguram do kraja. Postavlja se pitanje i način na koji je ovaj Sporazum donijet. Za pitanja koja se tiču imovinskih prava strana, &scaron;to ovaj Sporazum uključuje, jer se njime predlaže da damo parče teritorije strancima za upravljanje, za takvu vrstu stvari potrebna je dvotrećinska većina u Skup&scaron;tini Crne Gore. Svi smo svjedoci da ona nije postojala, da je Sporazum usvojen sa većinom od 41 poslanika, tako da postoje dva načina preispitivanja samog sporazuma - ovaj u meritumu i ovaj drugi koji se tiče same procedure dono&scaron;enja tog Sporazuma", kazao je on.&nbsp;
Istakao je da će uskoro imati konsultacije na ovu temu kako bi, kako kaže, sagledao stvari iz vi&scaron;e aspekata i vidio koji su to mehanizmi na koji način za&scaron;tititi javni interes koji je "de facto ugrožen".&nbsp;
Govoreći o situaciji u Ustavnom sudu Crne Gore, Milatović je kazao da je u tom sudu četvoro sudija trenutno, te da je on uradio ono &scaron;to je do njega.&nbsp;
"Predložio sam sudiju Ustavnog suda, kao &scaron;to viidite to pitanje se jo&scaron; nije na&scaron;lo na dnevnom redu Skup&scaron;tine. Istovremeno, Ustavni odbor nije predložio jednog sudiju, tako da taj proces trenutno stoji u mjesto i mislim da to nije dobro i da se &scaron;alje jedna poruka ustavne nestabilnosti", rekao je Milatović i dodao da svakodnevno &scaron;alje apele i poruke ali da "mnogi na funkcijama u Crnoj Gori nemaju sluha za te poruke".&nbsp;
Poručuje da trenutna institucionalna odgovornost nije dobra.&nbsp;
"Čekamo odgovor Venecijanske komisije i mislim da će biti vrlo problematičan po one koji su na važnim funkcijama u državi. Mislim da takvo pona&scaron;anje mora da prestane. Jasno sam upozorio na određene stvari tokom pro&scaron;le godine. Osim sudije Ustavnog suda ima jo&scaron; problema dokumentovaniih u non paperu EK. Neko zaista mora da stane i zapita se gdje ovo ide", dodao je on.&nbsp;

Milatović: EK potvrdila da je Sporazum sa UAE štetan za CG, pitanje je ko može sada da zaštiti interes građana od bespravne radnje parlamentarne većine

"VLAST NEMA SLUHA ZA SVE ARGUMENTOVANE STAVOVE"

Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa poku&scaron;ava da ubijedi Srbiju i druge države Balkana da prime migrante koji su deportovani iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD), pi&scaron;e Blumberg (Bloomberg) pozivajući se na izvore &ldquo;upućene u pregovore&rdquo;. Da li je među njima i Crna Gora za sada nije poznato.
Zahtjevi upućeni zemljama u regionu dio su &scaron;ire strategije američke administracije da pronađe strane vlade koje su spremne da prihvate deportovane migrante, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore koji su, kako navode govorili anonimno zbog poverljivosti informacija.
Kako pi&scaron;e Blumberg, jedan od izvora navodi da su regionalne kancelarije Stejt departmenta (State Department) dobile zadatak da predstave ovu ideju potencijalnim partnerima. Nije poznato da li su postignuti konkretni dogovori.
Dodaju da ni Bijela kuća, ni Stejt department, kao ni Ministarstvo spoljnih poslova Srbije, nijesu odgovorili na njihove zahtjeve za komentar.
Radio Slobodna Evropa uputio je pitanja vladama Kosova i Srbije o tim navodima. Do objavljivanja vijest odgovor nije stigao.
Ističu da je maju, Vrhovni sud SAD dozvolio je administraciji Donalda Trampa da ukine privremeni pravni status za oko pola miliona ljudi poreklom sa Kube, Haitija, Nikaragve i Venecuele. Administracija je potom počela da traži moguće destinacije za deportaciju građana iz tih zemalja.
Blumberg podsjeća i da je u aprilu Wall Street Journal objavio da Va&scaron;ington razmatra mogućnost slanja deportovanih lica u Moldaviju, Kosovo i druge zemlje Balkana i svijeta, a da se Srbija do sada nije pominjala kao jedna od tih potencijalnih destinacija.
U istom tekstu, list podsjeća i na poslovne veze Trampove porodice u Srbiji.
Ističu da je Beograd planirana lokacija za izgradnju &ldquo;Trampova kula&rdquo;, projekta koji sprovodi investiciona firma čiji je suosnivač Džared Ku&scaron;ner, Trampov zet.
Blumberg za predsjednika Srbije Aleksandra Vučića pi&scaron;e da balansira između istoka i zapada, kao i da je vatreni Trampov obožavalac i da je bio je među prvima koji su mu čestitali u telefonskom pozivu na koji se javio Ilon Mask.
Blumberg pi&scaron;e da sporazum da se prihvate deportovani migranti ne bi bio bez presedana na Balkanu. Dodaje da je sličan dogovor postignut između Italije i Albanije, po&scaron;to je italijanska ministarka Đorđa Meloni vr&scaron;ila pritisak na balkanske zemlje da osnuju migrantske centre za sve one koji su zaustavljeni na moru u poku&scaron;aju da se iz Afrike domognu Evrope.
Ističu da najnoviji pregovori SAD sa balkanskim državama dolaze u trenutku kada je američka imigraciona politika predmet brojnih sudskih sporova. Vi&scaron;e od 200 migranata, većinom iz Venecuele, deportovano je u zatvore u Salvadoru.

Blumberg: Trampova administracija zatražila od balkanskih država da prihvate migrante iz SAD-a, ne zna se je li među njima i Crna Gora

U TRENUTKU KADA JE AMERIČKA IMIGRACIONA POLITIKA PREDMET BROJNIH SUDSKIH SPOROVA

Vr&scaron;ilac dužnosti direktora Agencije za sprečavanje korupcije Du&scaron;an Drakić reagovao je povodom izjave predsjednika Odbora za antikorupciju Jevta Erakovića o razlozima njegovog dana&scaron;njeg odsustva sa sjednice tog tijela. Drakić tvrdi da je informacija o pomjeranju sjednice Odbora stigla sa zaka&scaron;njenjem, te da nije imao namjeru da izbjegne sjednicu.
Na početku dana&scaron;ne sjednice Odbora, poslanik Dragan Bojović (DNP) kazao je, u ime parlamentarne većine, da neće glasati za dnevni red, te da time neće dati kvorum za nastav rada sjednice. Razlog zbog čega nije postojao kvorum za rad je, između ostalog, kako je istakao Bojović, &scaron;to v.d. direktor ASK-a Du&scaron;an Drakić nije u mogućnosti da prisustvuje sjednici. Eraković je poručio da je dana&scaron;nja prekinuta sjednica Odbora "dokaz poku&scaron;aja političkog uticaja na Savjet ASK-a".
Reagovanje Du&scaron;ana Drakića prenosimo integralno:
"Prije svega, želim naglasiti da Agencija za sprečavanje korupcije visoko uvažava rad Odbora za antikorupciju i smatramo ga ključnim partnerom u borbi protiv korupcije. Kroz vi&scaron;egodi&scaron;nju saradnju, uvijek smo bili spremni da pružimo potrebne informacije i aktivno i konstruktivno učestvujemo u radnim tijelima, jer smatramo da je transparentnost i otvorenost prema Odboru od esencijalnog značaja.
Kao &scaron;to je i obja&scaron;njeno, poziv za sjednicu koja je zakazana za srijedu, 4. jun, primio sam u skladu sa procedurama. S obzirom na važno prisustvo na 100. sastanku Grupe država protiv korupcije (GRECO), tijela za praćenje borbe protiv korupcije pri Savjetu Evrope u Strazburu, koji je bio planiran ranije, odložio sam obaveze kako bih prisustvovao ovoj sjednici i ispunio svoje obaveze prema Odboru.
Plenarno zasijedanje GRECO traje cijele nedjelje i to je bila prilika da se predstave napori koje Crna Gora ulaže da ispuni date preporuke o čemu ćemo izvijestiti krajem godine. I pored toga pomjerio sam uče&scaron;će za četvrtak i petak iz razloga važnosti prisustva sjednici Odbora i razgovora sa uvaženim poslanicima i predstavljanja ostvarenih rezultata i izazova sa kojima se surećemo u radu.
Međutim, 3. juna, dobio sam obavje&scaron;tenje da se sjednica pomjerila za 5. jun, &scaron;to je bilo u trenutku kada smo već imali prihvaćene i planirane aktivnosti u Strazburu.
Time je postalo nemoguće da prisustvujemo sjednici Odbora 5. juna, jer smo već imali unaprijed zakazane međunarodne obaveze. Ovaj vremenski sukob nije mogao biti predviđen, jer je informacija o pomjeranju sjednice stigla sa zaka&scaron;njenjem, nakon &scaron;to su već bila obavljena planiranja i dogovori sa međunarodnim partnerima.
Iako sam obavijestio predsjednika Odbora i druge članove u najkraćem mogućem roku, želim jasno naglasiti da nijesmo imali nikakvu namjeru da izbjegavamo ovu sjednicu. Naprotiv, uvijek smo bili spremni da učestvujemo u radnom tijelu i da doprinosimo njegovom radu".
Na kraju, želim ponoviti da je na&scaron; cilj da nastavimo sa punim angažmanom u saradnji sa Odborom za antikorupciju, jer smatram da je zajednički rad najbolji način da se suprotstavimo izazovima i pružimo građanima adekvatne odgovore. Nadam se da će naredne sjednice Odbora biti prilika da se nastavi dijalog i konstruktivan rad na važnim pitanjima za borbu protiv korupcije.

Drakić: Nijesam imao namjeru da izbjegnem sjednicu Odbora za antikorupciju

"INFORMACIJA O POMJERANJU SJEDNICE STIGLA SA ZAKAŠNJENJEM"

Evropska komisija ocijenila je da je jednostrana odluka crnogorskog parlamenta da penzioni&scaron;e sutkinju Ustavnog suda&nbsp;Draganu Đuranović&nbsp;izazvala ozbiljnu institucionalnu i političku krizu, upozoravajući na ugrožavanje nezavisnosti Ustavnog suda i principa podjele vlasti.
U najnovijem non-pejperu EK, koji se odnosi na napredak Crne Gore u oblasti vladavine prava, navodi se da odluka o penzionisanju Đuranović, donijeta 17. decembra 2024. godine, nije bila u skladu s Ustavom jer nije usvojena na plenarnoj sjednici Ustavnog suda, kako je predviđeno.
- Ta odluka nije bila u skladu s postupkom predviđenim Ustavom koji zapravo zahtijeva plenarnu odluku Ustavnog suda. Ta je odluka izazvala ozbiljnu krizu u Skup&scaron;tini. To je izazvalo snažnu zabrinutost oko po&scaron;tovanja nezavisnosti Ustavnog suda i podjele vlasti utvrđene Ustavom &ndash; navodi se u Non-pejperu.
Podsjećaju da je rad parlamenta nastavljen sredinom marta, kada je postignut politički dogovor uz posredovanje EU, uključujući i traženje mi&scaron;ljenja Venecijanske komisije o odluci Skup&scaron;tine.
- Dodatna je zabrinutost da je postupak Skup&scaron;tine za izbor novog sudije nastavljen i nije zaustavljen do ishoda mi&scaron;ljenja Venecijanske komisije &ndash; pi&scaron;e u ovom izvje&scaron;taju EK.
Ističe se da je ključno da se mi&scaron;ljenje Venecijanske komisije u potpunosti sprovede i da se uslovi političkog sporazuma po&scaron;tuju kako je dogovoreno između Vlade (uključujući parlamentarnu većinu) i opozicije.
- Kriza je nastala zbog nedostatka jasnih pravila o penzionisanju sudija zbog sukobljenih podzakonskih akata &ndash; pi&scaron;e u ovom dokumentu. Ističe se da je problem nedostatak posebnog zakona o radnim pravima sudija kojim bi se ojačala pravna sigurnost i nezavisnost pravosuđa.
Fali sudija i tužilaca
Navodi se da je pravosudni sistem generalno efikasan, da se donose kvalitetne odluke i optužnice u razumnom roku.
- Pravovremeno popunjavanje sudijskih i tužilačkih mjesta je i dalje izazov, između ostalog i zbog niskih plata. Crna Gora mora hitno rije&scaron;iti ovaj sistemski problem &ndash; pi&scaron;e u Non-pejperu.
Navodi se da su nedovoljni ljudski i fizički resursi i uslovi te da je i oprema neadekvatna.
- Stopa rje&scaron;avanja predmeta u 2023. ostala je znatno ispod 100 posto, &scaron;to znači da je tokom godine bilo vi&scaron;e primljenih nego rije&scaron;enih predmeta &ndash; pi&scaron;e u dokumentu.
U ko&scaron;tac sa ratnim zločinima
Crna Gora nastavlja da gradi vjerodostojan i održiv tempo u efikasnom istraživanju, kaznenom gonjenju i suđenju u slučajevima ratnih zločina, uključujući slučajeve na visokom nivou, u skladu s međunarodnim pravom i standardima.
Podsjeća se da je SDT pokrenulo je osam novih slučajeva, dok je 11 slučajeva iz prethodnih godina jo&scaron; u toku. Primljeno je sedam zahtjeva za međunarodnu pravnu pomoć (jedan iz Bosne i Hercegovine, dva iz Srbije, jedan s Kosova i tri iz Hrvatske), a poslato deset - jedan Srbiji, pet Bosni i Hercegovini i četiri Hrvatskoj.&nbsp;
Ističe se da su u februaru ove godine ponovo otvoreni predmeti Morinj, Bukovica i Kaluđerski Laz i Deportacija.

EK: Penzionisanje Đuranović bilo jednostrano i protiv Ustava

U NAJNOVIJEM NON-PEJPERU

Na početku sjednice Odbora za antikorupciju, poslanik Dragan Bojović&nbsp;(DNP) kazao je, u ime parlamentarne većine, da neće glasati za dnevni red, te da time neće dati kvorum za nastav rada sjednice Odbora.
Razlog zbog čega neće dati kvorum za rad je, između ostalog, kako kaže Bojović, &scaron;to v.d. direktor ASK-a Du&scaron;an Drakić nije u mogućnosti da prisustvuje sjednici.
"On je vrlo važan kao operativni organ, trebalo je uvažiti molbu da se sjednica pomjeri kada je on u prilici da bude prisutan. Agencija je počela da radi u punom kapacitetu i vidimo da se u posljednje vrijeme de&scaron;avaju razni vidovi opstrukcija. Zaista se Agencija na&scaron;la u vanrednom stanju, po&scaron;to smo mi zainteresovani da Agencija radi u punom kapacitetu tražićemo od vas posebnu sjednicu koja će uz članove Savjeta ASK-a razmatrati &scaron;ta mi kao Odbor možemo da uradi kako bi se omogućio nesmetan rad Agencije", rekao je Bojović.
Bojović je dalje istakao da su u saznanju da će sjednica Savjeta ASK-a biti sjutra održana.
Predsjedavajući na Odboru&nbsp;Jevto Eraković&nbsp;rekao je da je ovo jo&scaron; jedan primjer na koji se vidi odnos parlametarne većine prema ASK-u.
"Ono &scaron;to nas je iznenadilo je da, iako smo pozvali predstavnike ASK-a nijeste se pojavili na prethodnom sastanku. Čuli smo da parlamentarna većina čeka ishod sjutra&scaron;nje sjednice Savjeta, &scaron;to ja vidim kao neki vid političkog pritiska", kazao je Eraković.&nbsp;
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/fgK5BGKOzTU" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>

Prekinuta sjednica Odbora za antikorupciju; Bojović: Nećemo dati kvorum za rad, sjutra sjednica Savjeta ASK-a

"OVO JOŠ JEDAN PRIMJER NA KOJI SE VIDI ODNOS PARLAMETARNE VEĆINE PREMA ASK-U"

Biv&scaron;i visoki policijski službenik Milan Paunović je, poslije četvrt vijeka, pred skup&scaron;tinskim Anketnim odborom iznio je detalje koji nijesu zaintrigirali samo političku javnost. Njegovo izlaganje mora imati krivično-pravni epilog &ndash; rekao je biv&scaron;i pomoćnik direktora Uprave policije Nikola Janju&scaron;ević u centralnoj informativnoj emisiji &bdquo;24 sata&ldquo; Televizije E.&nbsp;
Izlaganje Milana Paunovića
Brojne su reakcije nakon izlaganja biv&scaron;eg visokog policijskog službenika Milana Paunovića pred skup&scaron;tinskim Anketnim odborom. Nekada&scaron;nji pomoćnik direktora Uprave policije, Nikola Janju&scaron;ević, smatra da Paunovićevo izlaganje mora imati krivično-pravni epilog.
&ndash; Nakon vi&scaron;e od četvrt vijeka, kolega Paunović iznio je detalje koji su zaintrigirali ne samo političku, već i crnogorsku javnost. Nadležni organi, u prvom redu tužila&scaron;tvo, zbog tih navoda moraju da formiraju predmet. Ako se ne varam, neko od članova Anketnog odbora postavio mu je pitanje za&scaron;to sve ranije nije saop&scaron;tio državnim organima. Paunović je odgovorio da je obavijestio tada nadležnog ministra, Vuka&scaron;ina Mara&scaron;a, i da je shvatio da je dovoljno uradio. Na insistiranje člana Anketnog odbora, Paunović je odgovorio da je imao strah, da je &bdquo;to bilo takvo vrijeme&ldquo;. Ipak, čudi me da poslije 2020. i promjena na funkcijama u pravosudnim institucijama, kolega Paunović svoja saznanja nije podijelio s nadležnim državnim organima, u prvom redu državnim tužila&scaron;tvom &ndash; kaže Janju&scaron;ević.
Kada nadležno državno tužila&scaron;tvo formira predmet, obja&scaron;njava Janju&scaron;ević, neophodno je da po Zakonu o krivičnom postupku utvrdi rokove zastarjelosti djela o kojima je Paunović govorio.
&ndash; Pod pretpostavkom da su ta djela počinjena, postoje rokovi zastarjelosti &ndash; nakon trideset godina. Postavlja se pitanje i da li postoje odgovarajući materijalni dokazi. Vi&scaron;e osoba koje je Paunović pomenuo vi&scaron;e nije među živima. Nadam se da će nadležno državno tužila&scaron;tvo formirati predmet, ali nijesam veliki optimista da će, s obzirom na to da je pro&scaron;lo vi&scaron;e od četvrt vijeka, biti valjanih dokaza &ndash; ocijenio je Janju&scaron;ević.
Na Anketnom odboru izostala su pitanja o deportaciji Bo&scaron;njaka, upadu u staru zgradu Vlade uoči inauguracije Mila Đukanovića za predsjednika (1998), ili o ulozi Sedmog bataljona na Cetinju (1999). Janju&scaron;ević kaže da niko nije sprječavao članove Odbora iz redova opozicije da ta pitanja postave.
&ndash; Pitanje deportacije je jedna od najvećih mrlja u novijoj crnogorskoj istoriji. Drago mi je &scaron;to je pokrenuta inicijativa da se podigne spomenik onima koji su na brutalan način izgubili živote, jer su deportovani u Republiku Srpsku i tamo ubijeni. Nekima ni kosti jo&scaron; nijesu pronađene... Sve &scaron;to se de&scaron;avalo na Anketnom odboru prati vokabular političkog marketinga, jer nijesmo vidjeli ni&scaron;ta od materijalnih dokaza, argumenata koji bi potkrijepili tvrdnje onih koji su saslu&scaron;avani &ndash; istakao je Janju&scaron;ević.
Izvrnuti narativ
Dan nakon sjednice Anketnog odbora, na sjednici Skup&scaron;tine, nekada&scaron;nji lideri Demokratskog fronta pokrenuli su narativ da su crnogorski režim Mila Đukanovića i ANB planirali i učestvovali u likvidaciji srpskog premijera Zorana Đinđića, iako se zna da je u Crnoj Gori boravio sakrivajući se od ruke Milo&scaron;evićevih legija. Poslanik DNP-a Milan Knežević poručio je i da je atentat na Vuka Dra&scaron;kovića, donekle, djelo crnogorske službe. Janju&scaron;ević i u takvom narativu vidi politički marketing.
&ndash; Poslije toliko godina spočitavati da je crnogorska ANB umije&scaron;ana u poku&scaron;aj atentata na Vuka Dra&scaron;kovića i ubistvo Zorana Đinđića je, u najmanju ruku, neozbiljno. Na Vuka Dra&scaron;kovića su postojala dva poku&scaron;aja atentata. Prvi je bio u oktobru 1999. godine na Ibarskoj magistrali, kada su na monstruozan način ubijena četiri mlada čovjeka iz Dra&scaron;kovićeve delegacije, odnosno Srpskog pokreta obnove. Drugi poku&scaron;aj atentata na Dra&scaron;kovića bio je nakon nepunu godinu, 15. juna, u Budvi. U oba slučaja Vuk Dra&scaron;ković je imao lak&scaron;e tjelesne povrede. U državi Srbiji su vođeni sudski postupci za oba poku&scaron;aja atentata. Za prvi je na vi&scaron;egodi&scaron;nju kaznu osuđen Rade Marković, tada&scaron;nji načelnik Resora državne bezbjednosti Srbije, zatim Milorad Ulemek Legija, komandant Jedinice za specijalne operacije, kao i vi&scaron;e članova te jedinice &ndash; policajaca, koji su bili neposredni izvr&scaron;ioci &ndash; podsjeća Janju&scaron;ević.
I za drugi poku&scaron;aj atentata na Dra&scaron;kovića, u Budvi, procesuirano je vi&scaron;e osoba pred sudom u Beogradu.
&ndash; Na vi&scaron;egodi&scaron;nje kazne osuđeni su Milan Radonjić, načelnik Centra državne bezbjednosti Beograda, kao i dva načelnika iz njegovog resora &ndash; Stevan Basta i Ratko Romić. Osuđeno je četvoro ili petoro policajaca iz Jedinice za specijalne operacije, koji su bili neposredni izvr&scaron;ioci. Ono &scaron;to je bitno, a &scaron;to je dokazano u sudskim predmetima, jeste da su ova lica iz Jedinice za specijalne operacije, od Beograda do Crne Gore i nazad, prevezena helikopterom Vojske Jugoslavije &ndash; podsjeća Janju&scaron;ević.
Napominje da se ni u jednom spisu, u slučajevima poku&scaron;aja atentata na Dra&scaron;kovića, ne pominje ni &bdquo;a&ldquo; od Agencije za nacionalnu bezbjednost Crne Gore.
&ndash; Kada je riječ o ubistvu premijera Srbije Zorana Đinđića 12. marta 2003. godine, u pravosnažnim sudskim postupcima osuđeni su: Rade Marković &ndash; na kaznu zatvora od 40 godina, Milorad Ulemek Legija &ndash; na 40 godina, Zvezdan Jovanović, neposredni izvr&scaron;ilac ubistva &ndash; takođe na 40 godina, kao i vi&scaron;e lica iz Jedinice za specijalne operacije. Ni u ovom predmetu, gdje je vođen sudski postupak pred Okružnim sudom u Beogradu, nigdje se ne pominje nijedno slovo, ni jedan zarez o bezbjednosnoj službi Crne Gore. Đinđić se upravo sklonio u Crnu Goru za vrijeme NATO bombardovanja, jer mu je život bio ugrožen od režima Slobodana Milo&scaron;evića, koji je tada bio na vlasti u Srbiji &ndash; podsjetio je Janju&scaron;ević.
Mandić i ANB
Neozbiljnim predlogom naziva inicijativu predsjednika Skup&scaron;tine Andrije Mandića da se rasformira ANB i napravi nova služba.
&ndash; To može da predloži neko ko bi želio da Crna Gora bude teritorija, a ne država. Ako bi ukinuli krovnu instituciju u sektoru bezbjednosti, vi&scaron;e nije riječ o državi, već teritoriji. Da li treba raditi određene reforme u sektoru bezbjednosti, primarno u Agenciji za nacionalnu bezbjednost &ndash; da, i to nije sporno. Ali da se rasformira Agencija za nacionalnu bezbjednost &ndash; to ni u kom slučaju &ndash; zaključio je Janju&scaron;ević.

Janjušević o prijedlogu Mandića da se rasformira ANB: To može da predloži neko ko bi želio da Crna Gora bude teritorija, a ne država

"IZLAGANJE MILANA PAUNOVIĆA NA ANKETNOM ODBORU MORA IMATI KRIVIČNO-PRAVNI EPILOG"

Partije koje nemaju jasan stav o važnim dru&scaron;tveno-političkim pitanjima, kakva su bila posljednja de&scaron;avanja u Skup&scaron;tini, kada se odlučivalo o smjeni predsjednika parlamenta Andrije Mandića, postaju moneta za potkusurivanje.To poručuje lider Bo&scaron;njačkog demokratskog pokreta Sead &Scaron;ahman komentari&scaron;ući to &scaron;to su poslanici Bo&scaron;njačke stranke u utorak nedolaskom na plenum izbjegli da se izjasne o opozicionoj inicijativi za razrje&scaron;enje prvog čovjeka Skup&scaron;tine.
&Scaron;ahman, u izjavi za Pobjedu, upozorava da biti bez stava ko&scaron;ta puno i u životu i u politici i kako će najveću cijenu takvog pona&scaron;anja Bo&scaron;njačke stranke platiti građani.
- I to ne samo politički, već svakodnevno, kroz pravnu nesigurnost, pad povjerenja u institucije i predstavnike građana, te osjećaj da je povjerenje zadobijeno na parlamentarnim izborima juna 2023. godine izigrano i iznevjereno &ndash; navodi &Scaron;ahman.
Bo&scaron;njačka stranka se, istič sagovornik Pobjede, slizala sa vla&scaron;ću u kojoj ključnu riječ ima predsjednik Skup&scaron;tine i lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić.
- Dakle, ukoliko želite aktivno da učestvujete u političkom životu Crne Gore, a naročito kao stranka koja nosi predznak časnog bo&scaron;njačkog naroda, morate imati nedvosmislene stavove po svim važnim pitanjima. Ne vidim &scaron;to se to drastično i su&scaron;tinski promijenilo u politici Andrije Mandića pa je poslanike Bo&scaron;njačke stranke navelo na to da ne budu prisutni na sjednici kada se raspravljalo i glasalo o smjeni čelnog čovjeka Skup&scaron;tine Crne Gore &ndash; kaže &Scaron;ahman.
Andrija Mandić je početkom ove godine čestitao 9. januar, neustavni Dan entiteta Republika Srpska, a potom 1. marta, na Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine, posjetio Banjaluku i pružio podr&scaron;ku promoteru separatističke politike Miloradu Dodiku, koga potražuju pravosudne institucije te susjedne zemlje.
Uz sve to, Mandić sa pozicije predsjednika Skup&scaron;tine građanima Crne Gore 21. maja nije čestitao Dan nezavisnosti, da bi potom u svoj kabinet primio nerezidentnu ambasadorku Izraela Avivit Bar-Ilan, koja je prethodno građane Crne Gore nazvala radikalima i prijetila prolivanjem krvi jer su se, revoltirani izraelskim zločinima i genocidom nad Palestincima u Gazi, protivili manifestaciji Dani izraelskog filma u Podgorici.
Podsjećajući na to, &Scaron;ahman nagla&scaron;ava da je politika koju vodi i zastupa Andrija Mandić u direktnoj suprotnosti sa onim &scaron;to je &bdquo;bila, jeste i biće bo&scaron;njačka politika u Crnoj Gori&ldquo;.
- Ne vidim razlog da se zastupnici te partije ne pojave na plenumu, iskažu svoje stavove i glasaju shodno tome. Nažalost, tome nijesmo bili u prilici da svjedočimo. Izbjegli su da bilo &scaron;to saop&scaron;te tim povodom, a uvjeren sam da će bo&scaron;njački narod, ali i svi građani Crne Gore to prepoznati i dati svoj odgovor već na narednim izborima &ndash; ističe &Scaron;ahman.
Uz sve to, &Scaron;ahman podsjeća i na primjer &scaron;efa poslaničkog kluba Bo&scaron;njačke stranke Amera Smailovića, koji je u utorak veče, nakon cjelodnevnog odsustva, kako kaže, uletio u plenarnu salu parlamenta i dao odlučujući glas ponovnom usvajanju Sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima.&nbsp;
- Svi ostali poslanici i predstavnici partija manje brojnih naroda bili su protiv ili uop&scaron;te nijesu ni do&scaron;li na glasanje. To dovoljno govori o dosljednosti u stavovima Bo&scaron;njačke stranke po brojnim važnim pitanjima &ndash; zaključuje &Scaron;ahman.
Podsjećajući da je aktuelni predsjednik Skup&scaron;tine na tu poziciju izabran sa 49, a da je za njegov opstanak na toj funkciji u utorak glasao svega 41 poslanik, iz Demokratske partije socijalista ističu da je većina za podr&scaron;ku Andriji Mandiću drastično pala i da kompletna parlamentarna većina prolazi kroz ozbiljnu krizu legitimiteta.
- Za Mandića nijesu glasale ni manjinske stranke koje zajedno s njim učestvuju u radu aktuelne vlade, pa je jasno i do kraja ogoljeno da su funkcije i privilegije jedino &scaron;to drži na okupu većinu koja aktivno uru&scaron;ava institucije i koči demokratski razvoj zemlje &ndash; poručili su iz DPS-a.
Odluku poslanika Bo&scaron;njačke stranke da nedolaskom na plenum izbjegnu da se izjasne o inicijativi za smjenu Andrije Mandića komentarisao je na platformi Iks i jedan od lidera Evropskog saveza Ivan Vujović.
Koristeći primjer Pokreta Evropa sad, koji je u jednom danu podržao izbor Marka Kovačevića za predsjednika op&scaron;tine Nik&scaron;ić, ostanak Mandića na čelu parlamenta i ponovno usvajanje Sporazuma sa Emiratima, Vujović je naveo kako od tog političkog subjekta mogu biti gori samo oni koji su, kako kaže, utekli sa glasanja.
- Da se ne bi izjasnili o vojvodi koji slavi dželate njihovih sunarodnika. Gadluk - napisao je Vujović u objavi na Iksu.
URA: Trgovina foteljama
Reagovali su i iz Građanskog pokreta Ura, poručujući kako je posebno poražavajuće &scaron;to su partije koje se predstavljaju kao građanske jo&scaron; jednom potvrdile da su &bdquo;politički priljepak Andrije Mandića, čiju su fotelju brižljivo sačuvale&ldquo;.
U GP URA zaključuju da je parlamentarna većina na aparatima i da im je za političko preživljavanje bila potrebna jo&scaron; jedna trgovina foteljama.

Šahman: Partije koje nemaju jasan stav o važnim društveno-političkim pitanjima postaju moneta za potkusurivanje

REAKCIJE NA ODLUKU BOŠNJAČKE STRANKE DA IZBJEGNE GLASANJE O SMJENI PREDSJEDNIKA SKUPŠTINE

Crna Gora, država koja pretenduje da bude prva sljedeća članica EU, i to 2028. godine, ambasadore nema u 16 zemalja.
Prema podacima koje je Portal ETV dobio od Ministarstva vanjskih poslova kojim rukovodi Ervin Ibrahimović, Crna Gora nema ambasadore u Albaniji, Argentini, Belgiji, Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Grčkoj, Njemačkoj, Ruskoj Federaciji, Svetoj Stolici, Turskoj, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Ujedinjenom Kraljevstvu, Hrvatskoj, &Scaron;paniji, Nizozemskoj i &Scaron;vajcarskoj.
Kada je u pitanju&nbsp; naimenovanje ambasadora,iz MVP za Portal ETV kažu da se na&scaron;a konzularna mreža trenutno sastoji od 30 ambasada, četiri konzulata i &scaron;est misija.
- Svih &scaron;est mjesta stalnih predstavnika (ambasadora) u misijama su popunjena, a od četiri generalna konzulata, trenutno su popunjena tri mjesta generalnih konzula, te samo jedno upražnjeno (GK Frankfurt) - navode oni.
&Scaron;to se tiče ambasada, Crna Gora trenutno nema ambasadore na &scaron;esnaest lokacija.
- U junu očekujemo stupanje na dužnost ambasadora u Poljskoj i Danskoj, a tokom jula/avgusta u Rumuniji. Podsjećamo i da je u proceduri imenovanje jo&scaron; &scaron;est ambasadora, koje takođe možemo očekivati ubrzo, imajući u vidu da su procedure u finalnoj fazi, te su dobijeni agremani država prijema - poručuju iz MVP.
Sa novim naimenovanjima i onima koja su u procesu, kako poručuju, na čelu vi&scaron;e od 2/3 diplomatsko konzularnih predstavni&scaron;tava ćemo imati ambasadore, &scaron;to je značajan iskorak u odnosu na prethodni period.
- Ukazujemo, takođe, da Ministarstvo vanjskih poslova, u okviru redovne procedure upućivanja diplomata na rad u DKP, u kontinuitetu unapređuje kadrovske kapacitete na&scaron;ih predstavni&scaron;tava, uz posvećenost popunjavanju ambasadorskih mjesta, u skladu sa svojim nadležnostima u tom postupku - poručuju iz ovog resora.
Dodaju da, u saradnji sa ostalim institucijama uključenim u proces, očekuju da u najskorijem roku budu okončane procedure za već predložene kandidate, aa uporedo sa tim radimo i na predlozima za popunjavanje ostalih, upražnjenih pozicija.

Crna Gora nema ambasadore u 16 zemalja