Politika

Na dana&scaron;njoj sjednici Skup&scaron;tine do&scaron;lo je do žučne rasprave između poslanika Demokratske partije socijalista Nikole Milovića i ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slavena Radunovića.
Naime, tokom izlaganja poslanika Milovića o planiranim radovima na ostrvu Sveti Nikola u Budvi, do&scaron;lo je do burne reakcije ministra Radunovića.&nbsp;
"Legalizujete priču devastacije onoga &scaron;to je preostalo u Crnoj Gori... Danas priznajete da se zbog va&scaron;ih odluka ne može doći do primorja Crne Gore, ko su zakupci plaža? Op&scaron;ta je tuča pred Morskim dobrom kad se dijele tenderi, a govorite nam o tome da su rekordne sezone... A zbog toga vas čeka politička odgovornost. Ministre, čuo sam i da se red čeka skoro do biv&scaron;eg Privrednog suda da se ucrtavaju razne lokacije i dobijaju razni kvadrati, redovi se čekaju ispred ministarstva...", rekao je Milović.
Na to je reagovao Radunović: "Miloviću, lažovčino jedna, sram te bilo, da ti tako kažem...".
Reagovala je predsjedavajuća Zdenka Popović tražeći da se vodi računa o kulturi dijaloga.
"Vi&scaron;e ste rekli o sebi nego o meni. Čuvajte se vi onoga &scaron;to su va&scaron;e odluke, sve ono &scaron;to ste potpisali brzo će vas stići. Znate da sam pogodio gdje najvi&scaron;e boli, stiže ruka pravde koju ste obećavali", kazao je nakon toga Milović.

Žučna rasprava u Skupštini između Radunovića i Milovića

VERBALNI SUKOB

&Scaron;ef Kluba poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić izjavio je da su predstavnici te stranke inicirali saslu&scaron;anje ministra ekonomije Nika Đeljo&scaron;aja, socijalnog staranja Damira Gutića i direktora Fonda PIO Vladimir Drobnjaka zbog položaja penzionera.
Njihov prijedog, kazao je Nikolić, potpisali su i predsjednik Odbora za ekonomiju, finansije i budžet Boris Mugo&scaron;a i poslanik Građanskog pokreta URA Milo&scaron; Konatar.
&bdquo;Pitanje je kako će preživjeti penzioneri sa ovakvim primanjima, gdje preko 47.000 prima minimalnu penziju, a 112.000 prima ispod prosječne zarade u državi od 1.000 eura&ldquo;, ističe on.
Da li je, pita Nikolić, pravedno da istu penziju primaju oni koji su u fond uplaćivali 40 i oni sa 15 godina?
&nbsp;

Nikolić: Inicirali smo kontrolno saslušanje ministara i direktora Fonda PIO zbog položaja penzionera

„PITANJE JE KAKO ĆE PREŽIVJETI PENZIONERI SA OVAKVIM PRIMANJIMA"

Vlada mora hitno iskoristiti obećanja sa Samita u Tivtu i tražiti od članica Unije dupliranje resursa Evropske komisije za crnogorski portfolio. To je, u intervjuu za Pobjedu, ocijenila Dina Bajramspahić, politikolo&scaron;kinja i građanska aktivistkinja. Ona kaže da, uzimajući u obzir činjenicu da su sljedeće godine izbori, &bdquo;rok za zavr&scaron;etak pregovora vi&scaron;e nije politički slogan nego test institucionalne sposobnosti države&ldquo;.
"Istovremeno, Briselu se moraju slati drastično kvalitetniji akti, kako bi se prekinuo vi&scaron;emjesečni administrativni &bdquo;ping-pong&ldquo; koji usporava zatvaranje poglavlja. Problem Crne Gore nije manjak političke podr&scaron;ke EU, već nesposobnost da se taj povoljan momentum pretvori u mjerljive rezultate. Trenutna politička dinamika ne pogoduje finalizaciji pregovora, a nedostaju i unutra&scaron;nje jedinstvo i ozbiljan fokus na preuzete obaveze", ističe Bajramspahić.
Kada je riječ o zahtjevima iz platforme, koju je vlasti ponudio dio opozicionih stranaka, Bajramspahić kaže da su u javnom interesu i da prate reforme koje vlast odlaže ili otaljava.
&ldquo;U njima nema partijskih interesa, jer oni koriste svima, a nekoliko stavki najvi&scaron;e samom Pokretu Evropa sad&rdquo;, ističe Bajramspahić.
Primjer je, navodi ona, suzbijanje zloupotrebe državnih resursa u izborne svrhe.
&ldquo;Tu institucionalnu prednost trenutno uzurpiraju druge partije na vlasti i to uglavnom na &scaron;tetu PES-a, dok je biračko tijelo opozicije stabilno&rdquo;, navodi sagovornica Pobjede.
Međutim, kako ističe Bajramspahić, PES pokazuje kratkovidost i nesposobnost da strate&scaron;ki promi&scaron;lja čak i sopstveni razvoj, a kamoli državne interese za koje je preuzeo odgovornost, a koje nije u stanju da isporuči.
Bajramspahić navodi i da su zahtjevi opozicije i tekuće reforme međusobno povezani procesi te da bez političkog dogovora neke reforme neće biti moguće usvojiti u Skup&scaron;tini, a bez sprovedenih reformi neće biti ni zatvaranja poglavlja.
Vlada i pregovarački tim i dalje insistiraju na tome da sva pregovaračka poglavlja budu zatvorena do kraja ove godine. Koliko je taj rok danas realan imajući u vidu preostale obaveze i potrebu za saglasno&scaron;ću svih država članica Evropske Unije?
BAJRAMSPAHIĆ: Samit u Tivtu je bio veliki uspjeh države i ohrabrenje za zavr&scaron;etak pregovora. Ključni izazov je pretočiti &scaron;ansu, koja je stvarna, u realne rezultate. Postoji jaz između deklarativnih izjava i praktične situacije na terenu. Pregovori su usporeni do krajnjih granica. Činjenica je da je ova godina, za sada, veoma neuspje&scaron;na kada je u pitanju zatvaranje pregovaračkih poglavlja. Krajnje nerazumno smo izgubili prvih &scaron;est mjeseci, tokom kojih smo zatvorili samo dva poglavlja. Najave su da ćemo zatvoriti jo&scaron; samo dva tokom juna, maksimalno četiri. Ostaje nam nevjerovatnih 15 do 17 nezatvorenih poglavlja do kraja godine.
Jednostavno ne djeluje realno da ćemo uspjeti. To vi&scaron;e nije pitanje političke volje nego administrativne izvodljivosti. Cilj nije nedostižan, ali je za njegovo ostvarenje potrebno znatno ubrzanje dinamike i u Crnoj Gori i u institucijama EU tokom narednih mjeseci.
Osnovana je zabrinutost i potrebna je budna pažnja svih koji žele da vide Crnu Goru kao punopravnu članicu EU. Nezadovoljavajući je tempo i sa strane Crne Gore i u Briselu, gdje se veoma sporo evaluira formalno i su&scaron;tinsko ispunjenje obaveza za zatvaranje poglavlja.
Pozivajući se na obećanja sa Samita iz Tivta, Vlada treba hitno da uputi inicijativu prema državama članicama i najvi&scaron;im tijelima EU i zamoli da se resursi Evropske komisije na crnogorskom portfoliju dupliraju kako bi se pomoglo Crnoj Gori da ispuni zacrtani tempo. Istovremeno, kvalitet akata koje Vlada &scaron;alje u Brisel treba da bude drastično bolji, kako se ne bi gubilo vrijeme na vi&scaron;emjesečni ping-pong, &scaron;to usporava zatvaranje poglavlja. Crna Gora danas nije suočena sa manjkom političke podr&scaron;ke iz Evropske unije.
Naprotiv, problem je prije svega u pretvaranju povoljnog političkog momentuma u mjerljive rezultate na terenu. Trenutna politička dinamika u državi ne pogoduje finalizaciji pregovora. Potrebno je veće jedinstvo i ozbiljniji fokus na obavezama, koji izostaje. Neophodno je zatvoriti &scaron;to vi&scaron;e poglavlja ove godine, jer je naredna godina parlamentarnih i lokalnih izbora u jednom danu. Prljava kampanja već uzima zamah i nema sumnje da će se sve zakomplikovati poprilično. Rok za zavr&scaron;etak pregovora vi&scaron;e nije politički slogan nego test institucionalne sposobnosti države. Ako propustimo da iskoristimo narednih &scaron;est mjeseci, postoji realan rizik da evropska agenda postane talac predizborne kampanje, &scaron;to bi dovelo u neizvjesnost finalizaciju pregovora.
Koliko opoziciona platforma predstavlja stvarni poku&scaron;aj političkog konsenzusa o evropskoj agendi, a koliko pritisak na vladajuću koaliciju da prihvati određena pravila igre prije nastavka pregovora o ključnim reformama?
BAJRAMSPAHIĆ: Platforma dijela opozicije je jedini poku&scaron;aj rje&scaron;avanja političke krize koja realno prijeti i procesu evropske integracije Crne Gore. Bolji nemamo, a problem je gorući. Vladajuća većina sa svoje strane nije ponudila drugu platformu, niti pokazuje da razumije ozbiljnost situacije.
Time je pokazala svoje domete i nedostatak državničke odgovornosti. Vlast je glavni nosilac odgovornosti za kapitalne procese, ne opozicija, dok je krajnje legitimno da opozicija u svakoj zemlji upućuje zahtjeve vlasti. Opozicija treba da isporučuje zahtjeve u kontinuitetu i da vr&scaron;i pritisak na vlast da bude bolja. To joj je posao. Čak bih rekla da je spisak zahtjeva morao biti ambiciozniji i smjeliji.
Svi zahtjevi koji su navedeni u platformi su u javnom interesu i na liniji tekućih reformi koje se odlažu ili otaljavaju. Nije traženo ni&scaron;ta &scaron;to bi bilo u partikularnom interesu bilo koje partije ili pojedinca. Naprotiv, ono &scaron;to je na listi zahtjeva u interesu je i partija opozicije i nezavisnih poslanika koji nijesu učestvovali u sačinjavanju platforme.
&Scaron;tavi&scaron;e, nekoliko stavki sa liste je naročito u interesu PES-a. Na primjer, suzbijanje zloupotreba državnih resursa u izborne svrhe, jer je institucionalna prednost, koju masovno uzurpiraju partije na vlasti, najvi&scaron;e na &scaron;tetu PES-a. Partije većine ni zloupotrebama ne mogu nanijeti &scaron;tetu, kolikom-tolikom, ali stabilnom biračkom tijelu opozicije. Prelivanje se de&scaron;ava unutar vladajuće većine i uglavnom na &scaron;tetu PES-a. Međutim, PES je kratkovid da promi&scaron;lja i razvoj sopstvene partije, a kamoli strate&scaron;ke državne interese, za koje je formalno preuzeo odgovornost. Nije spreman ili u mogućnosti da isporuči rezultate.
Demokratska vlast ima obavezu da je u stalnoj komunikaciji sa opozicijom i da traga za najboljim rje&scaron;enjima o svim pitanjima. To bi trebalo da joj je manir tokom cijelog mandata, a vidimo kako prolazi ovaj poku&scaron;aj da vlast ne sprovodi samo svoju samovolju ne obazirući se na prigovore opozicije i civilnog dru&scaron;tva.
Od rje&scaron;avanja političke krize direktno zavisi usvajanje ustavnih izmjena i evropskih zakona, a na vlasti je prvenstvena odgovornost da iznađe rje&scaron;enje da dovede pristupne pregovore do kraja. Ako nemaju rje&scaron;enje i ovo je kraj njihovih potencijala, treba da priznaju i podnesu odgovornost. Bespotrebno se gubi vrijeme koje država ne može sebi da priu&scaron;ti.
Dijalog ne znači automatsko prihvatanje svakog zahtjeva opozicije. Ali u demokratskom sistemu postoji obaveza da se o takvim prijedlozima ozbiljno razgovara, posebno kada se odnose na relevantna pitanja koja su već prepoznata kao sporna u evropskim i drugim međunarodnim izvje&scaron;tajima. Mnogi od zahtjeva opozicije treba da budu praksa koja će važiti trajno, kao &bdquo;džentlmenski sporazum&ldquo; između svake vlasti i svake opozicije. Najveća opasnost nije u tome &scaron;to se vlast i opozicija ne slažu. Problem nastaje kada politički sukob postane važniji od državnih ciljeva oko kojih bi morao postojati minimum saglasnosti.
Ako vladajuća većina prihvati zahtjeve iz platforme koji se odnose na izborno zakonodavstvo, bezbjednosni sektor i imenovanja u pravosuđu, da li bi to moglo ubrzati zatvaranje pregovaračkih poglavlja ili su najveće prepreke ipak u sprovođenju reformi, a ne u političkom dijalogu?
BAJRAMSPAHIĆ: Ispunjavanje zahtjeva iz platforme bi pogodovalo demokratizaciji i evropeizaciji Crne Gore i dalo zamah zavr&scaron;etku pregovora. EU, prije svega, želi da vidi zreo pristup svih političkih aktera i kapacitet za dogovaranje i rje&scaron;avanje složenih pitanja. Umjesto toga, vidimo klasično balkansko inaćenje.
Time &scaron;to vlast blanco odbija zahtjeve opozicije, pokazuje da ne radi na reformama koje su svakako njena obaveza u okviru pristupnih pregovora. Evo egzaktnog primjera. U medijima se navodi da je jedna od ključnih prepreka za dogovor zahtjev opozicije da se izmjene kontroverzni zakoni iz sektora bezbjednosti. Međutim, izmjene Zakona o unutra&scaron;njim poslovima su već prihvaćena obaveza u dijalogu sa EU, sa kojom se već ozbiljno kasni. Bez ispunjenja te konkretne reforme neće biti moguće zatvoriti Poglavlje 23, koje se odnosi na pravosuđe i temeljna prava.
Možete li to pojasniti? &Scaron;ta tačno ta izmjena zakona podrazumijeva i gdje je zapelo?
BAJRAMSPAHIĆ: Država je preuzela kao obavezu da sprovede osam Operativnih zaključaka koji treba da budu ispunjeni do kraja trećeg kvartala ove godine, kao dio kriterijuma za zatvaranje Poglavlja 23 u oblasti reforme javne uprave. Četvrti zaključak se odnosi upravo na izmjene Zakona o unutra&scaron;njim poslovima kako bi se &bdquo;ponovo uspostavilo centralizovano zapo&scaron;ljavanje u ovoj oblasti&ldquo;.
Navedenom reformom treba da se onemogući dalje masovno zapo&scaron;ljavanje po specijalnim procedurama mimo Zakona o državnim službenicima i namje&scaron;tenicima i mimo Uprave za ljudske resurse. Budući da inovirana verzija Zakona o unutra&scaron;njim poslovima jo&scaron; nije stavljena u proceduru, slijedi da do kraja trećeg kvartala nećemo imati funkcionalan sistem centralizovanog zapo&scaron;ljavanja u MUP-u. Drugim riječima, vlast ne ulaže pune napore da zatvorimo Poglavlje 23, već odbija da sprovede formalne obaveze.
Takođe, vrijedi podsjetiti da i Zakon o unutra&scaron;njim poslovima i Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost moraju da budu usagla&scaron;eni sa Op&scaron;tom uredbom o za&scaron;titi ličnih podataka (GDPR) da bismo zavr&scaron;ili pregovore. Navedena obaveza takođe spada u Poglavlje 23, segment temeljna prava. Javna obećanja vlasti su bila da će harmonizacija sa standardima za&scaron;tite ličnih podataka biti spremna do juna kako bi unaprijeđene verzije zakona stupile na snagu prije isteka rokova za evaluaciju sprovedenih reformi, na osnovu kojih će EU cijeniti da li je Crna Gora ispunila obaveze u poglavljima 23 i 24.
I pored svega navedenog, iako su već preuzete obaveze da se isprave napravljeni propusti i zakoni vrate u prvobitno stanje, čujemo decidno odbijanje da se uvaže zahtjevi opozicije da se izmijene navedeni zakoni. &Scaron;teta je vi&scaron;estruka. Zbog neispunjavanje obaveza u Poglavlju 23 nećemo zatvoriti ovo poglavlje, dok su sa druge strane dovedene u pitanje ustavne izmjene koje imaju potencijal da potope cijele pregovore i zatvaranje svih ostalih poglavlja koja zavise od usvajanja evropskih zakona u Skup&scaron;tini.
Zahtjevi opozicije i tekuće reforme su međusobno povezani procesi, Bez političkog dogovora neke reforme neće biti moguće usvojiti u Skup&scaron;tini, a bez sprovedenih reformi neće biti ni zatvaranja poglavlja. Crna Gora danas ima politički kapital u Briselu kakav nema niko u regionu. Paradoks je da nam najveća prepreka vi&scaron;e nijesu evropske institucije, već sposobnost da kod kuće organizujemo i sprovedemo ono &scaron;to smo sami obećali.

Bajramspahić:  Problem CG nije manjak političke podrške EU, već nesposobnost da se taj povoljan momentum pretvori u mjerljive rezultate

"PES POKAZUJE KRATKOVIDOST I NESPOSOBNOST DA STRATEŠKI PROMIŠLJA ČAK I SOPSTVENI RAZVOJ, A KAMOLI DRŽAVNE INTERESE"

Zajednica op&scaron;tina (ZOCG) treba da bude vi&scaron;e uključena u dono&scaron;enje zakonskih rje&scaron;enja, jer bi to olak&scaron;alo njihovu primjenu, poručeno je sa sastanka čelnika crnogorskih op&scaron;tina sa izvjestiocem Evropskog parlamenta za Crnu Goru, Marjanom &Scaron;arecom.
&Scaron;arec je novinarima, nakon sastanka sa čelnicima op&scaron;tina u zgradi Glavnog grada, kazao da je razgovor bio konstruktivan i da je svaki predsjednik mogao da iznese svoje probleme.
On je rekao da su predsjednici op&scaron;tina najvi&scaron;e problematizovali zakone koji su, ili će biti donijeti na državnom niovu.
&ldquo;Bilo je vrlo zanimljivo čuti koji su problemi. Radi se uglavnom o zakonima koji se tiču op&scaron;tina - zakoni o privrednim dru&scaron;tvima, o javnom nabavkama, lokalnoj samoupravi, izborima, &scaron;umama, morskom dobru...&rdquo;, kazao je &Scaron;arec, prenosi agencija Mina.
On smatra da bi ZOCG trebalo vi&scaron;e da bude uključena u pripremanje zakona.
&ldquo;To bi smanjilo tenzije i doprinijelo tome da se neki zakoni lak&scaron;e primjenjuju&rdquo;, kazao je &Scaron;arec.
Kako je naveo, te teme će biti važne i ubuduće, jer zakone treba svaka op&scaron;tina da implementira na svojoj teritoriji.
&ldquo;Glavna poruka i želja je da bi Zajednica op&scaron;tina trebalo da bude vi&scaron;e uključena u samu pripremu zakona. Stekao sam utisak da njima nije važno iz koje je partije neko od njih, nego da imaju sredstva da rje&scaron;avaju problema građana&rdquo;, kazao je &Scaron;arec.&nbsp;
Prema njegovim riječima, to je su&scaron;tina svega, jer građane ne interesuje koja je partija na vlasti, nego da imaju nekoga s kim mogu da razgovaraju.&nbsp;
&ldquo;Takav utisak sam ja stekao na sastanku. Bilo je konstruktivno i zahvalan sam svima koji su do&scaron;li. Nije posljednji sastanak i siguran sam da će toga jo&scaron; vi&scaron;e biti kako se država bude približavala Evropskoj uniji (EU)&rdquo;, kazao je &Scaron;arec.
Upitan da prokomentari&scaron;e da li može Crna Gora da računa da će zatvoriti dva poglavlja koja se pominju u javnosti, &Scaron;arec je rekao da neće davati prognoze jer nije dio pregovaračkog procesa u samom jezgru.
&ldquo;Ali nadam se da je to ostvarivo i da će se to dogoditi, jer to bi bila dorba vijest, posebno sad poslije Samita u Tivtu koji je bio veliki dogđaja i potvrdio da je Crna Gora na agendi EU i samog pro&scaron;irenja&rdquo;, rekao je &Scaron;arec.
Predsjednik Upravnog odbora ZOCG Rado&scaron; Žugić rekao je da je sastanak bio konstruktivan i da su zahvalni &Scaron;arecu na interesovanju za probleme s kojima se suočavaju.
&ldquo;Nadam se da smo uspjeli da upoznamo &Scaron;areca sa svim izazovima s kojima se suočavamo, stavljajući poseban akcenat na određena zakonska rje&scaron;enja koja se, u jednom značajnom dijelu, implementiraju ili će se implementirati nakon usvajanja na državnom nivou&rdquo;, kazao je Žugić.
On je rekao da tu prije svega misli na zakon o lokalnoj samoupravi, javnim nabavkama, privrednim dru&scaron;tvima, &scaron;umama, morskom dobru, kao i na zakon o nacionalnim parkovima.
&ldquo;Ono &scaron;to smo istakli je decentralizacija op&scaron;tina, gdje smo svi bili stava da ona u svom konačnom obliku mora da počne od fiskalne decentralizacije, jer pojedine lokalne samopuprave nijesu kadre ni u mogućnosti da same izađu na kraj sa određenim zakonskim rje&scaron;enjima ukoliko im ne budu obezbijeđena određena finansijska sredstva&rdquo;, kazao je Žugić.
On je rekao da želi da se glas op&scaron;tina čuje u budućnosti &scaron;to vi&scaron;e.
&ldquo;Da ZOCG bude prepoznata i zastupljena za pregovaračkim stolom, jer snažne i prepoznate op&scaron;tine sjutra podrazumijevaju i snažnu državu&rdquo;, zaključio je Žugić.&nbsp;

Šarec: Zajednica opština CG da bude više uključena u donošenje zakona

ODRŽAN SASTANAK SA ČELNCIMA OPŠTINA

Vicepremijera Filipa Ivanovića Andrija Nikolić (DPS) pitao je tokom dana&scaron;anje sjednice Skup&scaron;tinr da li je tačno da je Holandija uslovila zatvaranje pregovaračkog poglavlja dva.&nbsp;
"I to uz zahtjev da se prihvati duži tranzicioni period, tokom kojeg građani Crne Gore i nakon ulaska u EU ne bi imali pun pristup trži&scaron;tu rada članica. Ako je tačno - koliko bi trajao taj period i za&scaron;to Vlada nije informisala javnost o tome", upitao je on.
Ivanović je odgovorio da pravo EU predviđa mogućnost tranzicionih aranžmana koje države mogu primjenjivati tokom ograničenog perioda nakon pristupanja nove članice.
"Takvi slučajevi nijesu presedan, nego su se de&scaron;avali gotovo uvijek kada su u pitanju prijemi novih članica. Tranzicioni period ne podrazumijeva automatsko zatvaranje trži&scaron;ta u svim državama članicama. Mnoge države su pri prethodnim pro&scaron;irenjima birale liberalniji pristup i otvarale svoja trži&scaron;ta rada bez čekanja isteka tranzicionog perioda", dodao je on.
&Scaron;to se tiče konkretnih detalja, istakao je da ih ne može dati.
"Proces pregovaranja je takav da neke stvari ne mogu biti javno izrečene dok se on ne zavr&scaron;i", kazao je on, dodav&scaron;i kako će sljedeće sedmice biti održana međuvladinana konferencija i da će na njoj biti riječi o poglavlju dva.
Ivanović je poručio kako nije bilo nikakvih uslovljavanja i zatezanja, te da je holandski premijer u Tivtu rekao kako je ta država impresionirana napretkom Crne Gore.
Nikolić je, govoreći o Samitu EU - Zapadni Balkan u Tivtu, kazao kako je riječ o diplomatskom uspjehu.
"Riječ je o diplomatskom uspjehu države koji je do&scaron;ao kao posljedica trogodi&scaron;nje političke saradnje parlamentarne većine i opozicije na planu evropskih integracija", rekao je on.
Poručio je i kako u vrijeme DPS-a većina nije imala konstruktivnu opoziciju kao &scaron;to je to slučaj danas.
"Mi i danas, kao odgovorna opozicija, pružamo ruku većini i Vladi u zavr&scaron;noj fazi integracija. Ali ne kako bismo bili ukras demokratije pred međunarodnom zajednicom", naglasio je on.
Vuković: Ne možete u Zagreb, nije Vas bilo ni u Tivtu, jer svi znaju &scaron;ta radite
Ivan Vuković (DPS) kazao je kako je Ivanović taj koji, po političkom zadatku, uvijek ru&scaron;i mogućnost da se u Crnoj Gori okupi proevropski potencijal.
"A taj potencijal stanuje i u ovom dijelu sale. Iza nas je 30 odsto ljudi u Crnoj Gori i svaki bez izuzetka podržava članstvo u EU. I vi svaki put kad se pojavi &scaron;ansa da se taj potencijal okupi, prvi ste koji to minirate. I to građani znaju, a i na&scaron;i partneri. I zato vi ne možete da pođete u Zagreb, niko Vas ne zove. Nigdje Vas nije bilo ni u Tivtu tokom Samita, jer ljudi znaju ovo o čemu ja govorim. Vi aktivno ru&scaron;ite politički dijalog u Crnoj Gori", poručio je on Ivanoviću.
Ivanović je Vukoviću kazao da je "neformalni izvjestilac iz Brisela", te da plasira neistine i poluinformacije.

Nikolić: Je li tačno da Holandija uslovljava zatvaranje poglavlja; Ivanović: Neke konkretne detalje ne mogu dati

SJEDNICA SKUPŠTINE

Biv&scaron;i predsjednik Crne Gore i počasni predsjednik DPS-a Milo Đukanović kazao je da ne planira povratak u aktivnu politiku, ističući da je fokusiran na druge aktivnosti. U intervjuu za FTV govorio o aktuelnim političkim odnosima Podgorice i Beograda, navodeći da je autistično-srbijanska politika odgovorna za skandalozni poku&scaron;aj upada kriminalaca u Tivat.
Dvadeset godina prije i danas
&bdquo;U ovo doba prije 20 godina Crna Gora je živjela neku svoju euforiju jer je ostvarila jedno, zaista vjerujem, istorijsko ostvarenje. Nije svakodnevni rezultat obnoviti nezavisnost svoje države&ldquo;, kazao je Đukanović.
Na samom početku razgovora podsjetio je na razvoj Crne Gore, i pravac koji je ova država svojom obnovom zacrtala kao cilj. &nbsp;
Dinamičan razvoj do 2020. godine i njena stagnacija poslije obilježje su Crne Gore koja je 'uplivala u vode populizma', poja&scaron;njava Đukanović.
Posebno je naglasio važnost Evropske unije, istaknuv&scaron;i pravac evropskog i evroatlantskog razvoja kao cilj Crne Gore kojem se nada u budućnosti.
&bdquo;Evropska unija danas želi pro&scaron;irenje. Ona to nije željela do 2020. godine. Želi pro&scaron;irenje i to je jako dobra vijest.&ldquo;
Na pitanje da li je 2028. godina očekivani period ulaska Crne Gore u EU, Đukanović je izrazio sumnju, a radi generalnog 'pada reformskog entuzijazma' u svim državama regiona, a pored 'unutra&scaron;njeg stanja stvari', kazao je.
Crnogorska vlast pod uticajem velikosrpskog nacionalizma
Govoreći o snagama koje su protiv samostalnosti Crne Gore, Đukanović je pojasnio kako smatra da je stanje u dru&scaron;tvu bolje, te kako su mladi ljudi sada usredsređeni na budućnost i žele svoju državu učiniti ljep&scaron;om za život.
&bdquo;Mislim da je u međuvremenu do&scaron;lo do konsolidacije javnosti koja je prihvatila Crnu Goru kao nezavisnu državu. I ne samo do konsolidacije, nego i do snaženja raspoloženja u korist nezavisne i evropske Crne Gore&ldquo;, kazao je.
S druge strane, dana&scaron;nju vlast je okarakterisao kao 'političku strukturu koja je bila protiv nezavisnosti' i koja je pod 'snažnim uticajem centrala velikosrpskog nacionalizma'.
&bdquo;Neki od njih su prihvatili nezavisnost i vi&scaron;e ne otvaraju to pitanje, ali neki među njima koji su, rekao bih, i politički najaktivniji, su i dalje zapravo u funkciji cilja velikosrpske politike prema Crnoj Gori&ldquo;, kazao je biv&scaron;i crnogorski predsjednik.
Uticaj i instrukcije takvih politika smatra odgovornim i za susjedske odnose, a koji su se pokvarili, kako kaže, i sa BiH i sa Hrvatskom.
Crkva kao instrument prekograničnog uticaja
&bdquo;Srpska pravoslavna crkva je parapolitička organizacija i oko toga, za mene lično, nema nikakve dileme. Ona je zapravo taj preostali instrument prekograničnog uticaja velikosrpskog nacionalizma. Slobodan Milo&scaron;ević je raspolagao i armijom, i policijom, carinom, službom bezbjednosti. Sada vi&scaron;e toga nema da bi se tim linijama moglo djelovati prema zemljama okruženja, ali Srpska pravoslavna crkva je preuzela sve te funkcije&ldquo;, rekao je Đukanović.
Naveo je osnovnu funkciju crkve &ndash; vjersku, a njeno uplitanje u politiku nazvao nedopustivim.
Budućnost regiona
Đukanović je ocijenio da je budućnost regiona &nbsp;EU i 'savremena evropska kultura i civilizacija'.
&bdquo;Na&scaron; region nema alternativne budućnosti&ldquo;, zaključio je, te dodao: &bdquo;Evropska unija ne smije vi&scaron;e da ima iluziju da može da ostavi bilo koji džep na evropskom kontinentu na milost i nemilost onih koji će uplivisati sa antievropskom politikom.&ldquo;
Vraćeni državljani Srbije iz Tivta u Beograd
Komentari&scaron;ući nedavni događaj vraćanja državljana Srbije iz Tivta u Beograd, Đukanović je odlučno rekao kako se zna kome je ovakav događaj trebao.
&bdquo;Ovo je izraz jedne neozbiljne, neodgovorne politike koja ne računa niti na dobrosusjedstvo, niti računa da zajedno sa drugim državama regiona u bliskoj budućnosti postane sastavni dio Evropske unije. Ovo je rezultat jedne autistične politike koja, rekao bih, sve svoje interese zadovoljava u stvaranju ovakvih incidenata da bi naglasili vlastitu važnost, a rekao bih da to sve zaista djeluje na duboku &scaron;tetu nacionalnih interesa njihovih država&ldquo;, pojasnio je, potvrdiv&scaron;i da misli na susjednu Srbiju i njenog predsjednika.
Povratak politici
&bdquo;Ne planiram da se vratim u aktivnu politiku&ldquo;, kazao je kratko Đukanović, obrazloživ&scaron;i svoj odgovor dugogodi&scaron;njom političkom karijerom i potrebom da se da prilika novim ljudima.
&bdquo;Mislim da je nova generacija Demokratske partije socijalista, na čijem sam čelu bio do prije par godina, apsolutno superiorna u pogledu kvaliteta političke &scaron;kole koju imaju i u pogledu kvaliteta uvjerenja za odbranu i afirmaciju vrijednosti koje su jako važne u Crnoj Gori&ldquo;, kazao je Đukanović.
'U Sarajevu je uvijek lijepo'
&bdquo;Kao i obično - u Sarajevu je uvijek zaista divno. Ovo je valjda posljednje preostalo mjesto iz nekada&scaron;nje zajedničke države sa tako otvorenom i &scaron;irokom du&scaron;om. Kad god sam ovdje, tu su moji prijatelji s kojima se družim i mimo političkih tema, tako da se zaista u ovom gradu osjećam jako lijepo. Tako je bilo i ovog puta i zato se zapravo uvijek sa rado&scaron;ću odazivam svakom pozivu i saradnji&ldquo;, kazao je na kraju razgovora biv&scaron;i lider Crne Gore i počasni predsjednik DPS-a, Milo Đukanović.

Đukanović: Ne planiram da se vratim u aktivnu politiku

"SRPSKA PRAVOSLAVNA CRKVA JE PARAPOLITIČKA ORGANIZACIJA, NJENO UPLITANJE U POLITIKU NEDOPUSTIVO"

Zavr&scaron;en je jo&scaron; jedan sastanak parlamentarne većine u Glavnom gradu u vezi sa izborom predsjednika lokalne Skup&scaron;tine.
Radio-televiziji Podgorica rečeno je da će pregovori biti nastavljeni.
Sastanku je prisustvovao i predstavnik Demokratske narodne partije (DNP) Vladimir Bulatović.
Kako je RTV Podgorica juče objavila, predstavnici većine su nakon sastanka kazali da se do kraja sedmice može očekivati predlaganje kandidata za novog predsjednika Skup&scaron;tine Glavnog grada.
DNP je predložio Ivanu Ma&scaron;ković za predsjednicu lokalnog parlamenta, dok su iz koalicije Za budućnost Podgorice najavili da će podržati takav predlog.
&nbsp;

Završen sastanak većine u Glavnom gradu, nastavljaju pregovore

PRISUSTVOVAO I PREDSTAVNIK DEMOKRATSKE NARODNE PARTIJE

Crna Gora trebalo bi da, na Međuvladinoj konferenciji 15. juna u Luksemburgu, privremeno zatvori jo&scaron; dva poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom (EU), kazala je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
Ona je rekla da očekuju zatvaranje poglavlja 2 - Sloboda kretanja radnika i 28 - Za&scaron;tita potro&scaron;ača i zdravlja.
Gorčević je u saop&scaron;tenju naveo da je to rezultat predanog rada Vlade i institucija i intenzivne komunikacije sa državama članicama, zahvaljujući čemu su se stekli uslovi da dva poglavlja, koja su već određeno vrijeme tehnički spremna, budu i zvanično privremeno zatvorena.
&ldquo;Dinamika zatvaranja pregovaračkih poglavlja teče prema planu. Sve reformske aktivnosti se privode kraju i sigurna sam da do kraja godine možemo zatvoriti preostalih 19 pregovaračkih poglavlja. Ohrabruje i činjenica da ovo neće biti posljednja zatvorena poglavlja prije ljetnje pauze&rdquo;, naglasila je Gorčević.&nbsp;
Ona je pojasnila da su koristi za građane od dva poglavlja koja bi trebalo da budu zatvorena 15. juna ogromne.
Kako je istakla Gorčević, zatvaranje pregovaračkog poglavlja 2 znači veću za&scaron;titu radnih prava u praksi, efikasniji nadzor i sigurnost da se propisi dosljedno primjenjuju.
&bdquo;Ovo poglavlje na&scaron;im građanima donosi pravo na jednak pristup poslovima u EU bez diskriminacije, mogućnosti zapo&scaron;ljavanja u državama članicama bez dodatnih administrativnih barijera i za&scaron;titu penzijskih, zdravstvenih i drugih socijalnih prava i van granica Crne Gore&ldquo;, kazala je Gorčević, prenosi agencija Mina.&nbsp;
Ona je objasnila da to crnogorskoj ekonomiji omogućava lak&scaron;i pristup kvalifikovanoj radnoj snazi, fleksibilnije i konkurentnije trži&scaron;te rada i stabilnije uslove za poslovanje sa EU kompanijama.&nbsp;
Gorčević je kazala da će privremeno zatvaranje poglavlja 28 osigurati da građani dobiju veću za&scaron;titu potro&scaron;ačkih prava i sigurnost proizvoda.&nbsp;
Kako je istakla, reformama u tom poglavlju uspostavljaju se jasni standardi u javnom zdravlju, uključujući prevenciju i kontrolu bolesti, &scaron;to povećava sigurnost građana.
&bdquo;Naporno smo radili prethodne tri godine i rezultati na&scaron;eg rada sada postaju vidljivi kroz uticaj koji imaju na kvalitet života na&scaron;ih građana. &nbsp;Ti benefiti će biti jo&scaron; veći ako, u ovoj zavr&scaron;noj fazi udružimo snage i ako svako odradi svoj dio posla. Zato želim da u zavr&scaron;nici pregovaračkog procesa svi budemo udruženi oko zajedničkog cilja &ndash; da Crna Gora postane 28. država članica EU do 2028. postane&ldquo;, poručila je Gorčević.
Ona je kazala da je Vlada svoj dio posla privela kraju, ali da je za uspje&scaron;nu finalizaciju obaveza neophodna sinergija sve tri grane vlasti, iskazana kroz jasnu političku volju i odlučnost da se preostale obaveze, posebno iz domena vladavine prava, realizuju kvalitetno i na vrijeme.
&ldquo;Evropska komisija i države članice su na na&scaron;oj strani i pružaju nam bezrezervnu podr&scaron;ku da do kraja godine zavr&scaron;imo pregovarački proces, &scaron;to je potvrđeno i na Samitu Zapadni Balkan &ndash; EU koji je održan u Tivtu&rdquo;, zaključila je Gorčević.&nbsp;

Gorčević: Sigurna sam da do kraja godine možemo zatvoriti preostalih 19 pregovaračkih poglavlja

SAOPŠTILA MINISTARKA EVROPSKIH POSLOVA

Crna Gora je na vrlo dobrom putu da postane sljedeća nova članica Evropske unije - to je, u intervjuu za Pobjedu, kazala Katlin Van Brempt, potpredsjednica Grupe socijalista i demokrata (S&amp;D), drugog najvećeg kluba poslanika u Evropskom parlamentu (EP), zadužena ua pro&scaron;irenje EU.
"Postignut je ogroman napredak, ali istovremeno vidimo da jo&scaron; postoji mnogo izazova. Ne radi se samo o poglavljima i njihovom zatvaranju. Vidim da postoji politički zamah, ali i politička kriza. I to dvoje treba spojiti. Trebalo bi političku krizu pretvoriti u politički zamah", istakla je Vam Brempt
Ona je pro&scaron;le sedmice boravila u Crnoj Gori, gdje je imala niz susreta sa predstavnicima crnogorskog parlamenta iz redova opozicije, poslanicima Demokratske partije socijalista (DPS) i Socijaldemokrata iz Evropskog saveza (ES), koje su pridružene članice Partije evropskih socijalista (PES).
- Da, sastali smo se sa sestrinskim strankama. Takođe smo upoznali i mnoge ljude iz civilnog dru&scaron;tva, &scaron;to je vrlo važno u jednoj dinamičnoj demokratiji kao &scaron;to je Crna Gora, jer oni i kritikuju i podržavaju. I vidjela sam mnogo toga zajedničkog, uključujući i ono u &scaron;to vjerujemo kao socijaldemokrate u Evropskom parlamentu &ndash; precizirala je ona.
&Scaron;ta ste očekivali i &scaron;ta ste saznali u tim razgovorima?
VAN BREMPT: Svi znaju o čemu je riječ. Potrebne su ustavne i reforme izbornog sistema. Takođe, mnogo je kritika i opozicionih stranaka i velikog dijela civilnog dru&scaron;tva u vezi sa Zakonom o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB) i Zakonom o unutra&scaron;njim poslovima.
Mislim da je ovaj trenutak veoma važan. Crna Gora je na putu ka pridruživanju EU i za to postoji velika podr&scaron;ka. Ali ulazak porazumijeva fundamentalnu tranziciju koja bi trebalo da uključuje sve proevropske stranke. To nije projekat vladajućih stranaka, niti projekat opozicije. To bi trebalo da bude zajednički projekat, jer zaslužuje podr&scaron;ku velike većine crnogorskih građana.
I to je moj apel. Ne možete za sve kriviti dio opozicije i &bdquo;otpisati&ldquo; ih. Razgovarala sam s njima i njihove politike su u potpunosti usklađene s procesom evropskih integracija i podržavaju ga. Ali, vladavina prava i demokratija takođe uključuju transparentnost u načinu na koji organizujete svoj sistem bezbjednosti. Dakle, opozicija ima važna pitanja kojima se svi moraju pozabaviti.
Moj apel je upućen i vladajućim strankama da, uz podr&scaron;ku Evropske komisije, opoziciona platforma bude način na koji će se rije&scaron;iti problemi. Mislim da je tada put ka pristupanju EU tu.
Upoznali ste se s platformom koju je opozicija predala u proceduru u Skup&scaron;tini Crne Gore. Je li previ&scaron;e striktna, odnosno treba li napraviti neke kompromise?
VAN BREMPT: Sve je kompromis, to je najvažnije u dobro funkcionalnoj demokratiji. To stalno radimo u Evropskom parlamentu.
Dozvolite mi da kažem Crnogorcima koji će glasati za Evropski parlament: imaćete svoje predstavnike u Briselu. Ako tamo idu misleći: &bdquo;U pravu sam, znam &scaron;ta želim i ovako ćemo to učiniti&ldquo;, onda ćete postati potpuno beskorisni u tom parlamentu.
Lično, pripadam drugoj najvećoj grupi u Evropskom parlamentu. Moćni smo, ali nam i dalje trebaju drugi da formiramo većinu. Zato morate praviti kompromise, a u tome nema ni&scaron;ta lo&scaron;e. Kompromisi se moraju praviti, ali tako da svi to vide kao pravedno rje&scaron;enje. To je ono na čemu vladajuće stranke zaista treba da porade.
Dakle, moramo &bdquo;odrasti&ldquo; u političkom smislu, zar ne?
VAN BREMPT: &bdquo;Odrastanje&ldquo; je previ&scaron;e pokroviteljski. Ne volim da zvučim pokroviteljski. Mislim da je Crna Gora vrlo sazrela. To jeste mala, ali ponosna zemlja, i to s pravom. Naravno, demokratija je vrlo složena. Opet, to je proces iznalaženja kompromisa. Ne možete se jednostavno držati samo svog stava. Na holandskom to kažemo &bdquo;het grote gelijk&ldquo;, &scaron;to znači &bdquo;biti ubijeđen da ste uvijek u pravu&ldquo;, a tako ne&scaron;to ne postoji. Opozicija nikada ne može biti u pravu? Naravno da može biti u pravu i u tome leži kompromis.
&Scaron;ta mislite o mogućnosti da Crna Gora zaista postane 28. država članica do 2028. godine? To podazumijeva zatvaranje poglavlja, Ugovor o pristupanju i njegovom potvrđivanje od svih 27 država članica do kraja 2027. Je li to moguće?
VAN BREMPT: To je vrlo zgusnut raspored. Svi to znaju, ali je sve moguće kada postoji politička volja. Zato toliko nagla&scaron;avam platformu opozicije. Ići će mnogo brže ako postoji &scaron;iroka podr&scaron;ka za taj dokument.
Drugo, u fokusu ne bi trebalo da budu samo usvajanja zakona. Trebalo bi se raditi i na njihovoj primjeni. Jo&scaron; postoji jaz koji treba prevladati.
Vidim mnogo želje u Evropi da se slijedi put i da Crna Gora postane 28. država članica. Možda zajedno s drugima, vidjećemo. Island je, konkretno, zanimljiv slučaj. I bilo bi dobro da zemlje dolaze iz različitih dijelova Evrope, jer Evropu čine raznolikosti, a ovo bi bio vrlo lijep primjer toga.
Kao i Island, Crna Gora je takođe vrlo mala država, kada govorimo o ekonomiji i broju građana. Koji su, po Va&scaron;em mi&scaron;ljenju, glavni izazovi za Crnu Goru?
VAN BREMPT: Prvo, saglasna sam da su Island i Crna Gora male zemlje. Njihovo pristupanje neće stvoriti fundamentalnu promjenu unutar Evropske unije ili na&scaron;ih ekonomija, niti će imati znatan uticaj na velike programe podr&scaron;ke koje imamo, kao &scaron;to su oni za poljoprivredu ili politiku kohezije.
Istovremeno, želim da naglasim da je ovo početna tačka većeg procesa pro&scaron;irenja. To se neće zaustaviti na Crnoj Gori. Svi gledaju u Ukrajinu. Prvo, tamo nam je potreban održivi mir. A kada se to postigne, put Ukrajine za pristupanje Evropskoj uniji je otvoren, opet, naravno, na osnovu zasluga i zatvorenih poglavlja.
Dolazim iz Belgije. Malo je veća od Crne Gore, ali je ipak jedna mala zemlja u Evropskoj uniji, a ujedno jedna od osnivača. Male zemlje često čine razliku. Budući da su male, nemaju one interese velikih ekonomija i otvorenije su za kompromise. Zbog toga ovo može i treba da bude istorijski trenutak za Crnu Goru.
Konkretno, moramo &bdquo;zgrabiti&ldquo; tu priliku?
VAN BREMPT: Apsolutno, morate je &bdquo;zgrabiti&ldquo;, ali na ispravan, pozitivan način.
U kontekstu rata u Ukrajini, koliko je pristupanje na&scaron;e zemlje važno za bezbjednost i Crne Gore i Evropske unije?
VAN BREMPT: To je ključno pitanje. Pro&scaron;irenje je uvijek obostrano korisno. Korisno je za postojeće članice, jer će pristupanje nove države ojačati Evropu. Čak i sa malom zemljom poput Crne Gore, koja neće znatno doprinijeti u bruto domaćem proizvodu ili odbrani.
Obostrana korist je i u tome &scaron;to se evropski kontinent ujedinjuje kako bi se svi snažije oduprli uticajima zemalja poput Kine i Rusije, njihovom stranom mije&scaron;anju i ne ba&scaron; legitimnim stranim investicijama. Nemojte me pogre&scaron;no shvatiti, ja jesam za strana ulaganja. Ali ako ste dio Evropske unije, tu postoje vrlo snažni mehanizmi za praćenje finansiranja, kroz javne nabavke. Pažljivo pratimo strana ulaganja posebno kada je u pitanju kritična infrastruktura.
Dakle, učlanjenjem postajete dio vrlo velikog ki&scaron;obrana, koji vas istovremeno &scaron;titi. Ne samo kroz vojno savezni&scaron;to, jo&scaron; je dug put do toga, već kada su u pitanju odbrana demokratije, vladavine prava i ekonomije kroz mehanizme javnih nabavki i borbe protiv korupcije. To crnogorskim građanima i preduzetnicima daje mnogo veću sigurnost za poslovanje i stvaranje radnih mjesta na legitiman način.
Prema ovogodi&scaron;njem njemačko-francuskom non-pejperu, koji je bio pomenut i u kontekstu Samita EU - Zapadni Balkan, među preporukama su i one da Crna Gora, a moguće i drugi kandidati za članstvo, nekoliko godina ne dobiju punopravni status. Hrvatska je imala punopravno članstvo, ali i vi&scaron;e godina tranzicionog perioda. Koji je Va&scaron; stav?
VAN BREMPT: Mislim da ne bi bilo pametno ne biti fleksibilan. Crna Gora je mala zemlja i nema ogromnu administraciju.
Željela bih da navedem primjer Hrvatske, koja je imala dugi prelazni period kada je u pitanju za&scaron;tita životne sredine. Riječ je o vrlo složenom zakonodavnom okviru, i to s pravom, jer se radi o za&scaron;titi javnog zdravlja i sredine u kojoj se živi. To je vrlo važna tema i osnov na&scaron;eg pravnog sistema. Ali potrebno je vrijeme da bi se realizovalo. Ne možete odjednom imati gotove cijele sisteme za preradu otpadnih voda, niti sve &scaron;to je potrebno u oblasi energetske efikasnosti. Slično je bilo i sa zakonima koji reguli&scaron;u rad, odnosno &scaron;tite radnike u Evropskoj uniji. Ali, ipak, fleksibilnost je moguća sa strane Evropske unije.
Međutim, želim da bude sasvim jasno da mi, kao S &amp; D, ne odobravamo nikakvo drugorazredno članstvo. Krajnji cilj je punopravno članstvo. Kada toliko nagla&scaron;avamo demokratske vrijednosti, bilo bi čudno reći: &bdquo;Možete sprovoditi sve zakone koji su potrebni, ali nemate pravo glasa u Savjetu Evrope ili u Evropskom parlamentu&ldquo;. To nikako ne odobravam.
Konačno, &scaron;to očekujete od Crne Gore za tri godine, kada se zavr&scaron;ava mandat aktuelnom sazivu Evropskog parlamenta?
VAN BREMPT: Željela bih da ljudi u Crnoj Gori 2029.&nbsp; izađu na evropske izbore i izglasaju svoje predstavnike.

Van Brempt: Ulazak u Evropsku uniju nije projekat ni vladajućih stranaka ni opozicije

POTPREDSJEDNICA GRUPE SOCIJALISTA I DEMOKRATA U EVROPSKOM PARLAMENTU, ZADUŽENA ZA PROŠIRENJE EU

Crna Gora bi u ponedjeljak, 15. juna, trebalo da zatvori jo&scaron; dva pregovaračka poglavlja na Međuvladinoj konferenciji sa Evropskom unijom (EU) u Luksemburgu, prenosi RTCG. Riječ je o Poglavlju dva &ndash; &nbsp;Sloboda kretanja radnika i Poglavlju 28 &ndash; &nbsp;Za&scaron;tita potro&scaron;ača i zdravlja.
Uoči ove Međuvladine konferencije najprije je potrebno da ambasadori zemalja članica daju zeleno svjetlo za održavanje međuvladine konferencije i očekuje se da će se to dogoditi u petak 12. juna.
Biće ovo treća međuvladina konferencija koju će Crna Gora organizovati u prvoj polovini ove godine za vrijeme kiparskog predsjedavanja Savjetu EU, koje će ostati upečatljivo za Crnu Goru po jo&scaron; jednoj istorijskoj odluci, a to je po osnivanju ad hoc radne grupe za izradu pristupnog ugovora sa na&scaron;om zemljom.
Nakon zatvaranja ova dva pregovaračka poglavlja, Crna Gora će imati ukupno zatvoreno 16 poglavlja u pregovorima sa EU od 33 poglavlja u kojima pregovara.

Crna Gora 15. juna zatvara još dva poglavlja?

POGLAVLJA  DVA I 28

Demokratska narodna partija i Pokret Evropa sad nijesu mogle da se usaglase i večeras nije do&scaron;lo do dogovora većine, kazala je Nađa Ljiljanić iz Pokreta za Podgoricu.
Ona je nakon večera&scaron;njeg sastanka saop&scaron;tila da je Pokret za Podgoricu inicirao sastanke većine, te da im nije sporan nijedan kandidat, prenosi Dan.
- Neke stvari se jednostavno ne mogu usaglasiti, vidjećemo &scaron;ta će dalje vrijeme pokazati - rekla je Ljiljanić.
Pozvala je na odgovornost prema građanima i istakla da Pokret nije za prinudnu upravu.
&Scaron;ef kluba odbornika DNP-a Vladimir Bulatović napustio je sastanak nakon sat i po i nije želio da se obrati medijima. On je poručio da će se DNP uskoro obratiti saop&scaron;tenjem.
Izjave za medije nijesu željeli da daju ni predstavnici PES-a, kao ni koalicije "Za budućnost Podgorice".

Ljiljanić: Nema dogovora u vezi sa političkom krizom u Podgorici