Politika

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović podnio je Ustavnom sudu Predlog za ocjenu ustavnosti člana 15 Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore, saop&scaron;teno je iz Kabineta predsjednika.
Obrazloženje Milatovića prenosimo integralno.
&ldquo;Zakonom o izmjenama i dopuni Zakona o Ustavnom sudu (&ldquo;Službeni list Crne Gore&rdquo;, broj 71/26), pored ostalog, izmijenjen je član 15 tog Zakona i propisana mogućnost da sudija Ustavnog suda, kome je prestala funkcija zbog ispunjenja uslova za starosnu penziju ili isteka mandata, nastavi da vr&scaron;i funkciju do izbora novog sudije.
Sadržina izmijenjenog člana 15 Zakona o Ustavnom sudu, ba&scaron; kao &scaron;to je to bio slučaj i sa sadržinom istog člana koji je prestao da važi, u suprotnosti je sa određenjima Ustava Crne Gore.
Naime, amandmanom XVI stav 2 Ustava Crne Gore (kojim je zamijenjen član 153 Ustava Crne Gore) utvrđeno je da se sudija Ustavnog suda bira na vrijeme od 12 godina. Shodno navedenom, jasno je da je odredba člana 15 Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore u suprotnosti sa Amandmanom XVI stav 2 Ustava Crne Gore.
Iz navedenih ustavnih određenja može se jasno zaključiti da Ustav imperativno određuje da mandat sudija Ustavnog suda traje 12 godina i ne daje osnov za produženje mandata ili vr&scaron;enja funkcije ustavnog sudije mimo ustavnog mandata. Nasuprot tome, osporenom odredbom člana 15 Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore predviđena je mogućnost da se produži vr&scaron;enje funkcije sudiji Ustavnog suda, kome je prestao mandat, nakon prestanka ustavom utvrđenog trajanja mandata.
Time zakonodavac, u cjelosti, dekonstitucionalizuje citirano ustavno određenje i derogira član 145 Ustava Crne Gore po kome zakon mora biti saglasan sa Ustavom.
Sagledavajući uporedna rje&scaron;enja u državama EU, koje dijele sličnu pravnu tradiciju kao Crna Gora (Republika Hrvatska, Republika Slovenija) zaključuje se da je propisivanje ovakvog rje&scaron;enja moguće samo u ustavu, a ne i mimo ustavom utvrđenih pravila.
Ukazujem na to da je ranije rje&scaron;enje, sadržano u članu 15 Zakona o Ustavnom sudu, propisivalo sličnu mogućnost koja je u stručnoj javnosti ocijenjena kao ustavno sporna. Podsjećam i da je Predsjednik Crne Gore podnio Ustavnom sudu predlog za ocjenu ustavnosti pomenute odredbe, te da je taj postupak i dalje u toku. Dodatno, upoređivanjem dosada&scaron;nje norme &ndash; kojom je vr&scaron;enje funkcije nakon isteka mandata bilo ograničeno na godinu dana &ndash; i novog rje&scaron;enja, prema kojem ta mogućnost može biti vremenski neograničena (ukoliko se ne izabere novi sudija), nameće se jasan zaključak: nova odredba ne rje&scaron;ava postojeći problem, već ga, naprotiv, dodatno usložnjava.
Naime, imajući u vidu dosada&scaron;nja iskustva sa izborom nedostajućih sudija Ustavnog suda, izvjesno je da se proces izbora novih sudija u budućnosti može iz političkih razloga prolongirati u nedogled, za &scaron;ta osporeni zakon stvara protivustavan osnov. Posebno nagla&scaron;avam rizik da se ovakvim postupanjem kreira opasan presedan, čija posljedica može biti to da se zakonskim putem, suprotno Ustavu, produžavaju mandati i drugim nosiocima najvažnijih državnih funkcija.
Odredba člana 15 Zakona sadrži jezičke i logičke kontradiktornosti koje dovode u pitanje njenu primjenjivost. Postavlja se pitanje: kako sudija &bdquo;kome je prestala funkcija&ldquo; može da &bdquo;nastavi da vr&scaron;i funkciju&ldquo; i kako može postojati &bdquo;upražnjeno mjesto&ldquo; ako ga i dalje popunjava lice koje, prema istom članu, nastavlja da radi uprkos prestanku funkcije? Jasno je da se omogućavanjem vr&scaron;enja dužnosti licu koje, po sili Ustava, vi&scaron;e nije ustavni sudija naru&scaron;ava pravni poredak, delegitimi&scaron;e rad Ustavnog suda i zadire u integritet same sudijske funkcije.
Usvojena odredba, dodatno, stavlja u povoljniji položaj sudije koji nastavljaju da vr&scaron;e funkciju mimo ustavnog mandata u odnosu na one čiji mandat traje tačno onoliko koliko Ustav propisuje &ndash; 12 godina.
Sa iznijetih razloga predlažem da Ustavni sud donese odluku kojom će utvrditi da odredba člana 15 Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore nije u saglasnosti sa Ustavom Crne Gore i da prestaje da važi danom objavljivanja Odluke Ustavnog suda u Službenom listu Crne Gore.&rdquo;
Podsjećamo da je prilikom podno&scaron;enja predloga za ocjenu ustavnosti ranije odredbe člana 15 Zakona o Ustavnom sudu, shodno odredbi člana 63 tog Zakona, Predsjednik Crne Gore zatražio da Ustavni sud donese rje&scaron;enje kojim se naređuje da se, do dono&scaron;enja konačne odluke o predlogu, obustavi izvr&scaron;enje pojedinačnog akta Skup&scaron;tine Crne Gore od 28. decembra 2025. godine kojim je utvrđeno da Desanka Lopičić nastavlja da vr&scaron;i funkciju sudije Ustavnog suda do izbora novog sudije.
Rje&scaron;avanje ovog pitanja od izuzetne je važnosti za legitimitet djelovanja Ustavnog suda, očuvanje ustavnosti i zakonitosti, ali i ostvarivanje vladavine prava u Crnoj Gori. Bez ulaženja u karakter odluke koju će donijeti Ustavni sud, pozivamo tu instituciju da se &scaron;to prije odredi prema podnijetom predlogu, na način kako to nalažu Ustav i Zakon o Ustavnom sudu Crne Gore. Crnogorska javnost, konačno, mora dobiti jasan odgovor Ustavnog suda na pitanje: da li se, mimo ustavom utvrđene dužine trajanja mandata nosilaca javnih funkcija, zakonom može produžavati taj mandat?"

Milatović podnio Predlog za ocjenu ustavnosti člana 15 Zakona o Ustavnom sudu

SAOPŠTENO IZ KABINETA PREDSJEDNIKA

Sjednica Skup&scaron;tine Glavnog grada biće održana u četvrtak.
Ksenija Aranitović, koja će ispred Kluba odbornika Demokratske partije socijalista, predsjedavati sjednicom Skup&scaron;tine, potvrdila je za Antenu M da je danas na sastanku &scaron;efova odborničkih klubova dogovoreno da sjednica bude u četvrtak u podne.&nbsp;
Na dnevnom redu će biti jedna tačka - izbor predsjednika Skup&scaron;tine Glavnog grada.&nbsp;
Jelena Borovinić Bojović, koja je bila na čelu gradskog parlamenta, podnijela je ostavku 26. maja.
Podr&scaron;ku lideru Preokreta Srđanu Periću, za predsjednika gradske skup&scaron;tine, najavili su Demokratska partija socijalista, Evropski savez, Stranka evropskog progresa i Demokratska narodna partija.&nbsp;

U četvrtak biraju predsjednika Skupštine Glavnog grada

DOGOVORENO NA SASTANKU ŠEFOVA ODBORNIČKIH KLUBOVA

Crna Gora, ukoliko nastavi sa ispunjavanjem obaveza i uz podr&scaron;ku institucija Evropske unije (EU) i država članica, tokom irskog predsjedavanja Savjetom EU može stići do zavr&scaron;nice pregovaračkog procesa, poručila je evropska komesarka za pro&scaron;irenje, Marta Kos.
Irska će, inače, predsjedavati Savjetom od 1. jula do 31. decembra 2026.
Ona je to kazala novinarima uoči sastanka Savjeta sa vanjske poslove Unije u Luksemburgu, gdje će danas biti održana i Međuvladina konferencija između EU i Crne Gore, ali i konferencije sa Ukrajinom i Moldavijom.
Kos je rekla da će danas biti zatvorena jo&scaron; dva pregovaračka poglavlja sa Crnom Gorom, čime će njihov ukupan broj biti povećan na 16.
&bdquo;To je otprilike polovina ukupnog posla koji Crna Gora treba da zavr&scaron;i&ldquo;, navela je Kos.
Ona je rekla da se upravo vratila iz Irske, koja će preuzeti naredno predsjedavanje Savjetom EU, i ocijenila da bi, ukoliko Evropska komisija, Crna Gora i države članice nastave da zajednički rade na ispunjavanju obaveza, tokom tog predsjedavanja ili na kraju bilo moguće privesti pregovore kraju.
Kos je istakla da je proces pro&scaron;irenja danas jedan od najvažnijih instrumenata vanjske politike EU.
&bdquo;U posljednjih 16 ili 17 mjeseci postigli smo vi&scaron;e nego tokom prethodnih 15 godina&ldquo;, rekla je Kos.
Ona je ocijenila da je dana&scaron;nji dan značajan za politiku pro&scaron;irenja EU, podsjećajući da će Ukrajina i Moldavija napraviti najveći iskorak od dobijanja statusa kandidata 2023. godine otvaranjem prvog klastera pregovora za obje države.
Kos je kazala da očekuje da će za te dvije države tokom jula biti otvoreno i preostalih pet klastera, ukoliko nastave da ispunjavaju postavljene uslove.
Ona je kazala da danas jeste dan za proslavu, ali i istakla da će iskoristiti priliku da apeluje na države kadnidate da nastave dinamiku pregovora.

Kos: Ovim tempom, Crna Gora do kraja godine može stići do završnice pregovaračkog procesa

PORUKA EVROPSKE KOMESARKE ZA PROŠIRENJE

Trenutna crnogorska vlada tehnički će odraditi posao, ali neće biti ta koja će formalno uvesti zemlju u EU, jer će joj isteći mandat prije zavr&scaron;etka procesa ratifikacije ugovora. To će uraditi naredna, a biće u najmanju ruku neobično ako dio nje bude neko ko ne priznaje nezavisnost Crne Gore, poručio je u intervjuu za Pobjedu izvjestilac Evropskog parlamenta za na&scaron;u zemlju Marjan &Scaron;arec.
On poja&scaron;njava da pod tim ne misli na one koji su 2006. glasali protiv nezavisnosti, već na one &bdquo;koji jo&scaron; danas tvrde da Crna Gora nema pravo na samostalnost&ldquo;.
Na pitanje da li je lo&scaron;a poruka da dio naredne vlade bude Demokratska narodna partija Milana Kneževića, znajući da će biti potrebno da tada Crna Gora &scaron;alje pozitivne signale u toku procesa ratifikacije ugovora o pristupanju EU, &Scaron;arec odgovara da nije na njemu da utiče na sastav bilo koje vlasti, ali ističe da ima određene rezerve.
- Birači odlučuju kome da daju podr&scaron;ku na izborima. Vidjećemo rezultate i ko će koliko da dobije. Za mene, pojedini te&scaron;ko da imaju &scaron;ta da traže u vlasti, jer legitimno je pitati &scaron;ta radi&scaron; u vladi zemlje čiju samostalnost ne priznaje&scaron; - navodi &Scaron;arec.
Sveta dužnost je prihvatanje ovakve Crne Gore
&Scaron;arec napominje da danas niko nema pravo da ne prihvata samostalnu Crnu Goru, te da je to &bdquo;sveta dužnost svih&ldquo;.
- A ko ne prihvata tu nezavisnost kao najbolje &scaron;to se moglo desiti Crnoj Gori, te&scaron;ko će me ubijediti da treba da bude dio vlasti - navodi sagovornik Pobjede.
On postavlja pitanje gdje je logika da neko želi biti u vlasti u državi koju ne priznaje.
- Mi imamo neke europoslanike koji svakog dana kritikuju Evropsku uniju i govore kako je sve lo&scaron;e. A za&scaron;to onda prima&scaron; platu? Za&scaron;to ne podnese&scaron; ostavku u Evropskom parlamentu i ode&scaron; tamo gdje si bio? Moje mi&scaron;ljenje jeste ono &scaron;to sam u svojoj čestitki zapisao - da je sveta dužnost svakog građanina Crne Gore da voli Crnu Goru, takvu kakva jeste. Razumijem da je 2006. bio referendum, po&scaron;tujem one koji su glasali protiv nezavisne Crne Gore, jer je to bilo njihovo pravo, i poku&scaron;avam da ih razumijem. Ali danas su svi dio te Crne Gore - navodi europarlamentarac.
Kako kaže, Crna Gora je činjenica i &bdquo;niko je vi&scaron;e neće vratiti u okrilje neke druge države.&ldquo;
- A oni koji žele da je vrate, pripadaju li oni vlasti, odnosno da li bi trebalo da budu dio vlasti. Kao &scaron;to sam rekao, nemam pravo da određujem, to je samo moje mi&scaron;ljenje, ali bi mi djelovalo vrlo čudno da ne priznaje&scaron; državu, a želi&scaron; da bude&scaron; dio njene vlasti - navodi on.
Nije tragedija ako se ne zatvore sva poglavlja ove godine Ukoliko se, uprkos najavama, sva poglavlja ne zatvore do kraja godine to, po mi&scaron;ljenju &Scaron;areca, neće biti neka velika tragedija.
- Vjerujem da je cilj ostvariv i da je moguće zatvoriti sva poglavlja do kraja godine. Već prije sam rekao da je ovaj plan vlade dosta ambiciozan, ali na njima je da postavljaju ciljeve i određuju koliko žele postići. Ne bih govorio o rokovima i nekom razočaranju niti bilo čemu sličnom, već kažem samo da treba nastaviti s radom - kaže &Scaron;arec.
Dodaje da je izbjegavao da govori o 2028. godini kao trenutku članstva.
- Ja sam u uvijek govorio o mandatu evropskih institucija kao ciljanom periodu, nikada nijesam govorio o konkretnim godinama. Međutim, mislim da građani sada imaju dosta nade i da su veoma pozitivno nastrojeni prema Evropskoj uniji. Lično ne bih davao prognoze, jer iz svog iskustva znam da to nikad ne može&scaron; sa sigurno&scaron;ću predvidjeti, po&scaron;to ne zavisi sve od tebe. Isto tako, ni ovdje ne zavisi sve od Vlade - navodi &Scaron;arec.
Dodaje da će biti srećan ako Crna Gora uđe u Evropsku uniju u ovom mandatu evropskih institucija.
- Ako pregovarački proces bude zavr&scaron;en 2027. godine, to neće biti nikakva tragedija, barem za mene. Ali dinamika procesa je važna, jer nijesu sva poglavlja jednako te&scaron;ka. Te&scaron;ka će biti poglavlja 23 i 24. To su zahtjevne oblasti koje se tiču pravosuđe, vladavine prava i slično. To su vrlo osjetljive teme, pogotovo u Crnoj Gori - kaže sagovornik Pobjede.
U tom smislu, kako navodi, veoma važna će biti i politička stabilnost. Zbog toga napominje da svi koji rade na evropskim integracijama moraju da nastave jo&scaron; jačim tempom.
Komentari&scaron;ući politički ambijent, koji je vrlo izazovan usljed naru&scaron;enog odnosa vlasti i opozicije, &Scaron;arec navodi da ćemo tek vidjeti u kom pravcu će ići dijalog.
-Vidjećemo hoće li biti ultimatuma ili neće. Ja ne bih sada očajavao. To je politički proces i mislim da su se, na kraju krajeva, barem do sada, svi pokazali razumnim u ovakvim trenucima, i vlast i opozicija - navodi on.
"Brinu me izbori i kampanja"
Izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru da će izbori 2027. godine predstavljati ogroman izazov.
- Izbori su veoma te&scaron;ka stvar za svaku politiku, bilo da je riječ o vlasti, opoziciji ili bilo kome drugom. Tada politička borba postaje intenzivnija i to obično nije najbolje vrijeme za ostvarivanje značajnijeg napretka. Upravo me to možda i najvi&scaron;e brine, ta činjenica da su izbori blizu i da će, ukoliko već nije, uskoro početi intenzivnija kampanja, &scaron;to može predstavljati dodatne pote&scaron;koće na evropskom putu - kaže &Scaron;arec.
Zato smatra da je važno da se &scaron;to vi&scaron;e uradi tokom ove godine, jer će to biti bolje za sam proces.
- Činjenica je da svi izbori na neki način zaustave normalan tok života. To je kao kada živite u kući i radite renoviranje. Ako renovirate kuhinju, ne možete ujutro piti kafu na isti način kao &scaron;to ste navikli svakog dana. Tako je i s izborima. oni remete svakodnevni život, mir i ustaljene tokove. To bi bilo isto u svakoj zemlji - navodi on.
Problem je, kako kaže, to &scaron;to se Crna Gora sada nalazi u veoma osjetljivoj fazi.
- Ova faza je posebno zahtjevna zato &scaron;to se cilj već nazire, vidimo ga i osjećamo da je blizu, ali smo jo&scaron; daleko od njega. U takvom procesu izbori su vjerovatno najnepovoljnija okolnost, jer tada počinju kampanje i svako se bori za glas svakog građanina. Kao &scaron;to sam rekao, ne možete istovremeno bezbrižno piti jutarnju kafu i renovirati kuhinju. Te dvije stvari jednostavno ne idu zajedno. Upravo zato me to brine i zato bih volio da se &scaron;to vi&scaron;e uradi tokom ove godine - navodi on.
&Scaron;arec ističe da će mnogi uskoro već početi da se bave predizbornom kampanjom, jer su, kako kaže, na kraju krajeva svi dužni svojoj partiji da to i rade.
- Znamo svi kako to ide. Oni koji su u politici duži period znaju kako je to, zato me to pla&scaron;i. Neko možda misli da može neke poene da dobije na račun neke ideje, može biti svega i svačega. Nadam se da će toga biti &scaron;to manje, ali možemo sve očekivati - navodi on.
Na pitanje da li u svemu tome opozicija može biti destruktivna na putu ka zavr&scaron;etku pregovora, &Scaron;arec kaže da je prirodno te&scaron;ka situacija svake opozicije.
- Kada si u opoziciji, ti mora&scaron; skretati pažnju na sebe, nema&scaron; neke poluge vlasti. A sada je crnogorska opozicija iznijela neke zahtjeve koje su i prije gpominjali. S druge strane, potrebna je za promjene Ustava dvotrećinska većina, a opozicija zna da se bez nje to ne može postići i sad koristi tu polugu da bi postigla neku pobjedu u tom procesu. Mislim da je, politički gledano, to sasvim normalno - kaže &Scaron;arec.
To, dodaje on, ne smije da čudi nikog.
- Uloga i obaveza opozicije je da se bori protiv Vlade, da se &scaron;to vi&scaron;e bori za prostor pod suncem, kao &scaron;to je obaveza ratnog zarobljenika da pobjegne - ističe on.
Referendum u Francuskoj ne bi bio dobar Govoreći o finalnoj fazi crnogorskog put u EU, &Scaron;arec kaže da je druga i glavna faza proces ratifikacije ugovora o pristupanju.
- Ja to zovem druga faza. Prva faza je ovo &scaron;to se sada de&scaron;ava, a druga faza je ratifikacija. Dobro je &scaron;to se sporazum, odnosno ovaj ugovor, već počeo izrađivati. To je dobar signal. Ali moramo znati da nijesu svi građani Evropske unije ba&scaron; skloni pro&scaron;irenju, upozorava europarlamentarac.
Kako kaže, treba razumjeti da to nije zbog Crne Gore.
- Nekima je problem pro&scaron;irenje kao takvo. Jer ne vide sve zemlje to na isti način i ne vide sve zemlje iste koristi od toga da dođe neka nova članica. Mislim da je Francuska takva zemlja u kojoj bi mogao biti održan i referendum. A referendum nije ba&scaron; najpovoljnija stvar, jer ima političara koji vode kampanje protiv pro&scaron;irenja EU - upozorava on.
Zato se, kako kaže, nada da će biti dovoljno mudrosti i razuma da se to prevaziđe.
- Zemlje kao &scaron;to su Slovenija, Kipar, Irska i druge vjerovatno neće predstavljati problem. Ali neke velike zemlje povremeno izražavaju određene rezerve. Nijesu ba&scaron; uvjerene da je pro&scaron;irenje dobra stvar. Tako da će tu biti jo&scaron; puno posla. Biće mnogo posla za crnogorsku diplomatiju, za evropske institucije. Svi ćemo tada morati zajedno da radimo kako bismo uvjerili sve države članice da ratifikuju ovaj ugovor, jer bez te ratifikacije nema ulaska, kaže &Scaron;arec.
Zato, prema njegovom mi&scaron;ljenju, mora da se prizna da predstoji jo&scaron; mnogo prepreka i mnogo borbi.
- Ali Crnoj Gori u istoriji nikada nije bilo ba&scaron; lako, kao &scaron;to nije bilo lako ni Sloveniji, odakle sam ja. Zato mislim da nema razloga za očajavanje niti za defetizam. Treba raditi i to je to. Ne zavisi sve ni od Crne Gore, ni od mene, ni od evropskih institucija. Na kraju će mnogo toga zavisiti od država članica - kazao je &Scaron;arec.
Na pitanje o pretpristupnom monitoringu nakon zatvaranja poglavlja, koji će se poklopiti sa procesom ratifikacije, &Scaron;arec ističe kao važnu činjenicu da će svi gledati kako stvari stoje u Crnoj Gori.
- Pažnja će biti usmjerena kako se odvijaju stvari. Svaki poremećaj stabilnosti ili bilo čega mogli bi u zemljama iskoristiti oni političari koji nijesu skloni pro&scaron;irenju pa bi rekli evo vidite, nijesu spremni. Dakle, trebaće puno truda da se ostavi &bdquo;umjetnički dojam&ldquo; Crne Gore. Zemlje članice su jedno, a mi smo drugo - kazao je on.
Kako dodaje, biće zemalja koje će odmah ratifikovati ugovor, bez pitanja.
- Njima je jasno da je pro&scaron;irenje nužno i da nije dobro da Zapadni Balkan nije u EU. Ipak, sve zemlje regiona nijesu odmakle daleko, ali Crna Gora jeste. Sigurno, ako se bude de&scaron;avalo neko vanredno stanje političko ili bilo kakvo, to neće biti dobro - zaključuje sagovornik Pobjede.
Knežević je gerilac koji nije postao vojnik
&Scaron;arec smatra da su godinama u Crnoj Gori mnogi političari promijenili stavove, pa danas, kako kaže, imamo i ministra odbrane koji je nekad bio protiv NATO.
- Stav ne mijenja samo mrtav i nepromi&scaron;ljen čovjek. Možda je neko glasao za neku drugu državu ili neku drugu opciju, ali 20 godina nezavisne Crne Gore pokazalo je da je to bila prava odluka. Činjenica da je Crna Gora danas u poziciji da može razmi&scaron;ljati o članstvu u Evropskoj uniji predstavlja veliko dostignuće - kaže &Scaron;arec.
Upitan da prokomentari&scaron;e aktere na političkoj sceni, poput Milana Kneževića koji istrajava na sopstvenom specifičnom narativu, &Scaron;arec kaže da je lider DNP-a &bdquo;svoja priča&ldquo;.
- Nijesam ba&scaron; ubijeđen da bi se on odu&scaron;evio Evropskom unijom. On je neki gerilac koji se nije uspio pretvoriti u redovnu vojsku. Kao političar, on ima svoje glasačko tijelo i trudi se da ga održi, to je logično. Legitimno. Pogotovo u demokratiji. Nemamo nikakvo pravo da bilo kome zabranjujemo njegove aktivnosti - poručuje &Scaron;arec.

Šarec: Biće u najmanju ruku neobično ako u sljedećoj vladi budu oni koji ne prihvataju nezavisnost Crne Gore

IZVJESTILAC EVROPSKOG PARLAMENTA ZA CRNU GORU

Međuvladina konferencija, na kojoj se očekuje da Crna Gora zatvori dva poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom (EU), biće održana danas u Luksemburgu.
Crna Gora bi trebalo da na toj konferenciji, 27. po redu, zatvori poglavlja 2 - Sloboda kretanja radnika i 28 - Za&scaron;tita potro&scaron;ača i zdravlja, prenosi agencija Mina.
Iz Vlade je saop&scaron;teno da će delegaciju Crne Gore predvoditi premijer Milojko Spajić.
Poglavlje 2 uređuje pravo građ ana država članica EU da rade, borave i slobodno se kreću unutar Unije bez diskriminacije po osnovu državljanstva.
Zatvaranjem Poglavlja 2 potvrđuje da je Crna Gora spremna da svojim građanima omogući lak&scaron;i pristup poslovima u EU, bez nepotrebnih administrativnih prepreka, kada država postane članica EU.
To će građanima omogućiti vi&scaron;e mogućnosti za zapo&scaron;ljavanje u EU, uz ista prava kao i radnici iz drugih država članica.
Poglavlje 28 obuhvata za&scaron;titu potro&scaron;ača, bezbjednost proizvoda i unapređenje javnog zdravlja kroz usklađivanje sa standardima EU.
Zatvaranje ovog poglavlja znači da je Crna Gora usvojila evropske standarde u oblasti za&scaron;tite potro&scaron;ača, mehanizama za rje&scaron;avanje sporova i obe&scaron;tećenja građana, kao i u oblastima prevencije bolesti, promocije zdravlja i bezbjednosti medicinskih proizvoda i procedura.
Crna Gora je do sada zatvorila 14 od ukupno 33 pregovaračka poglavlja, a plan Vlade je da do kraja godine zatvori sva poglavlja, kako bi država 2028. godine postala 28. članica Unije.

Međuvladina konferencija danas u Luksemburgu

OČEKUJE SE ZATVARANJE DVA POGLAVLJA

Odbornik Pokreta Preokret Srđan Perić saop&scaron;tio je da je za izbor na funkciju predsjednika Skup&scaron;tine Glavnog grada dobio usmenu podr&scaron;ku DNP-a i pisanu podr&scaron;ku DPS-a, navodeći da postoje naznake da bi podr&scaron;ka mogla biti i &scaron;ira od potrebne većine.
Perić je na press konferenciji rekao da je aktuelna vlast izgubila većinu početkom godine i da je, prema njegovom mi&scaron;ljenju, tada bilo po&scaron;teno raspisati nove izbore, pi&scaron;e RTCG.
- Vlast je to tada izbjegla, ali sada nemamo predsjednika gradskog parlamenta i na pragu smo prinudne uprave, &scaron;to je na &scaron;tetu građana - rekao je Perić.
Kaže da je u pitanju tehnički mandat da se ne bi nanosila &scaron;teta građanima.
- Građani ovako uzimaju instrumente političkim partijama koje su na vlasti i koje žele da sprovode samovolju - kazao je Perić.
Navodi da nijesu uslovljavani ni DPS ni DNP već da su oni podr&scaron;ku dali samovoljno.
- Očekujemo do sjednice u četvrtak da se svako izjasni sa tim u vezi. Treba mi podr&scaron;ka odbornika i građana jer moramo da se vratimo u okvire zakona i imamo kontrolu vlasti - poručio je Perić.
On je podsjetio da je Pokret Preokret insistirao da se pronađe rje&scaron;enje za izlazak iz institucionalne krize bez obzira na to koja je politička strana u pitanju, te da je prije deset dana predstavljen model za prevazilaženje postojeće situacije.
Kako je naveo, cilj je da Podgorica dobije predsjednika Skup&scaron;tine, da se obezbijedi kontrola rada gradske uprave i da građani iz krize izađu sa otvorenijom i transparentnijom lokalnom administracijom.
Perić je naglasio da se ne radi o koalicionom sporazumu niti o ulasku u vlast, već isključivo o uspostavljanju kontrolne funkcije koja bi omogućila realizaciju predloženog modela.
- Dobili smo usmenu podr&scaron;ku DNP-a, pisanu podr&scaron;ku DPS-a i postoje ozbiljne naznake da podr&scaron;ka za izbor može biti značajnija od onoga &scaron;to je potrebno. Time smo stekli preduslove da se uđe u proceduru izbora predsjednika Skup&scaron;tine - rekao je Perić.
Najavio je da će o tome u ponedjeljak u 12 sati obavijestiti predsjednicu Skup&scaron;tine Glavnog grada uz poziv javnosti i odbornicima da podrže predloženi model.
Prema njegovim riječima, usvajanjem tog rje&scaron;enja bila bi spriječena prinudna uprava, omogućeno razmatranje izvje&scaron;taja o radu gradskih službi i preduzeća, unaprijeđena pravila upravljanja u gradskim preduzećima, kao i organizovanje izbora u mjesnim zajednicama u roku od &scaron;est mjeseci.
Perić je poručio da sprovođenje ovog modela nije moguće bez zajedničkog angažmana svih odbornika u Skup&scaron;tini Glavnog grada.
Na pitanje da li očekuje da mu ostatak opozicije da podr&scaron;ku on je rekao da su sada iza&scaron;li sa onim &scaron;to imaju i da ne može da priča unaprijed.
- Obećali smo presjek i mi informi&scaron;amo sa onim &scaron;to imamo na stolu. Imamo naznake da je ta većina vi&scaron;e od onoga &scaron;to je potrebno. Ali da sačekamo da čujemo javnost i sve odobornike - naveo je Perić.
Bilo je, kaže kritika, ali mnogo vi&scaron;e pohvala na model koji su u Preokretu predložili da se izađe iz institucionalne krize. Uponedjeljak je, kaže, kolegijum ali do četvrtka će vidjeti kako stoje i o tome ponovo obavijestiti javnost.
Na pitanje &scaron;ta će biti na dnevnom redu na prvoj sjednici on je rekao da je važno da istakne da nema onih koji su poraženi ni onih koji treba da trijumfuju u ovoj situaciji.
- Izvje&scaron;taj o radu gradonačelnika i rada preduzeća će biti prve tačke jer ne želimo smjene nego oćemo sve da vratimo na kolojske rezultata. Nagla&scaron;avamo da imamo dva odbornika i ne donosi predsjednik sam odluke - istakao je Perić na konferenciji za medije.

Perić: Dobio sam podršku DNP-a i DPS-a za izbor predsjednika Skupštine Glavnog grada

"NIJESMO USLOVLJALI, PODRŠKU SU DALI SAMOVOLJNO"

Vlada Crne Gore razmatra nabavku dva vi&scaron;enamjenska aviona i dva helikoptera kako bi ojačala kapacitete za ga&scaron;enje požara, medicinske evakuacije, traganje i spa&scaron;avanje, ali i podr&scaron;ku policiji i Vojsci Crne Gore.
Posebnu zabrinutost izaziva činjenica da se sistem za&scaron;tite i spa&scaron;avanja i dalje oslanja na helikoptere AB212 i AB412 stare čak 47 i 28 godina, &scaron;to povećava tro&scaron;kove održavanja i smanjuje njihovu raspoloživost tokom najkritičnijih perioda požarne sezone.
U informaciji koju je Ministarstvo unutra&scaron;njih poslova dostavilo Vladi navodi se da postojeći helikopterski resursi Direktorata za za&scaron;titu i spa&scaron;avanje ne pružaju dovoljan kapacitet za efikasno suzbijanje velikih požara, posebno u uslovima sve intenzivnijih požarnih sezona izazvanih klimatskim promjenama.
- Neophodno je obezbijediti avione koji bi, pored helikoptera, predstavljali ključnu komponentu vazdu&scaron;ne komponente sistema za&scaron;tite i spa&scaron;avanja - navodi se u dokumentu.
Predviđeno je da avioni budu kori&scaron;ćeni za ga&scaron;enje požara iz vazduha, medicinsku evakuaciju pacijenata, prevoz tereta, strate&scaron;ki transport jedinica Vojske Crne Gore u skladu sa NATO ciljevima sposobnosti, kao i za prevoz lica.
U dokumentu se ističe da bi nabavka ovih letjelica unaprijedila kapacitete za odgovor na prirodne i druge nesreće, omogućila bržu medicinsku evakuaciju i smanjila zavisnost države od regionalnih mehanizama pomoći tokom požarnih sezona.
- Dvostruka namjena ovakvih aviona omogućava optimalno kori&scaron;ćenje budžetskih sredstava i ispunjavanje civilne i vojne funkcije koje komplementarno djeluju - navodi se u informaciji.Za realizaciju projekta predviđeno je formiranje interresorne radne grupe koju bi koordinisalo Ministarstvo odbrane, uz uče&scaron;će predstavnika Ministarstva unutra&scaron;njih poslova, Agencije za civilno vazduhoplovstvo, Ministarstva finansija i drugih institucija.
Poseban segment dokumenta odnosi se na nabavku dva vi&scaron;enamjenska helikoptera za potrebe ga&scaron;enja požara, traganja i spa&scaron;avanja, medicinske evakuacije, podr&scaron;ke Upravi policije i pomoći stanovni&scaron;tvu u vanrednim situacijama.
Kako se navodi, postojeći kapaciteti u značajnoj mjeri se oslanjaju na helikoptere AB212 i AB412, stare 47, odnosno 28 godina, &scaron;to utiče na povećanje tro&scaron;kova održavanja, otežanu nabavku rezervnih djelova i smanjenu raspoloživost tokom perioda najvećih potreba.
- Nabavka novih helikoptera vi&scaron;e nije pitanje razvoja kapaciteta, već pitanje očuvanja minimalne operativne sposobnosti države u oblasti za&scaron;tite i spa&scaron;avanja - ističe se u dokumentu.
Dodaje se da bi nova letjelica omogućila stabilniju operativnu raspoloživost, smanjenje zavisnosti od tehnički zastarjele flote i efikasnije izvr&scaron;avanje zadataka traganja i spa&scaron;avanja, ga&scaron;enja požara i pružanja pomoći stanovni&scaron;tvu.
Vlada će, kako se navodi, razmotriti mogućnost realizacije projekta kroz kreditni aranžman, kako bi se obezbijedio dugoročno održiv model finansiranja bez značajnijeg jednokratnog opterećenja državnog budžeta.

Vlada razmatra nabavku novih aviona i helikoptera za gašenje požara

SISTEM ZAŠTITE I SPAŠAVANJA I DALJE OSLANJA SE NA HELIKOPTERE  STARE ČAK 28 I 47 GODINA

<div class="ng-star-inserted">
<div class="ng-star-inserted">
Iz Kabineta predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića&nbsp;dostavili su izvod iz rje&scaron;enja koje su, kako kažu, dobili od Uprave za za&scaron;titu kulturnih dobara, a kojim se, tvrde, nedvosmisleno potvrđuje da je Dvorac na Kru&scaron;evcu za&scaron;tićen kao nepokretno kulturno dobro.
</div>
"Predmetni objekat uživa status kulturnog dobra na osnovu Rje&scaron;enja o stavljanju pod za&scaron;titu broj 1230 od 27.11.1957. godine, Rje&scaron;enja o uvođenju u Registar broj 01-1106/1-61 od 04.09.1961. godine i Rje&scaron;enja o upisu u Centralni registar broj 02-502 od 05.08.1993. godine - Dosije broj 69, Knjiga XI, strane 137-138", navode iz Kabineta Milatovića.
</div>
<div class="ng-star-inserted">
Kako podsjećaju u saop&scaron;tenju, Skup&scaron;tini Crne Gore je vraćen na ponovno odlučivanje Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njego&scaron;, uz ukazivanje na potrebu da se predloženo rje&scaron;enje dodatno preispita sa stanovi&scaron;ta njegove usklađenosti sa Ustavom Crne Gore i važećim zakonodavstvom.
</div>
<div class="ng-star-inserted">
"Dostavljeni izvod iz rje&scaron;enja dodatno potvrđuje opravdanost takvog postupanja, budući da se radi o nepokretnom kulturnom dobru u državnoj svojini, koje uživa poseban režim pravne za&scaron;tite. Posebno podsjećamo da je članom 42 stav 1 Zakona o za&scaron;titi kulturnih dobara izričito propisano da se nepokretno kulturno dobro u državnoj svojini ne može otuđiti", zaključeno je u saop&scaron;tenju.
</div>
<div class="ng-star-inserted">
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" title="Fotografija 1: FOTO Kabinet predsjednika Crne Gore: Nedvosmisleno potvrđeno da je Dvorac na Kru&scaron;evcu za&scaron;tićen kao nepokretno kulturno dobro" src="https://media.antenam.net/media/antenam/2026/06/12/1781261710bojyxwmwcmyediwi.jpg" alt="Fotografija 1: FOTO Kabinet predsjednika Crne Gore: Nedvosmisleno potvrđeno da je Dvorac na Kru&scaron;evcu za&scaron;tićen kao nepokretno kulturno dobro" width="270" height="381" data-medialib-author="" data-medialib-source="Kabinet predsjednika Crne Gore" />|&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;Foto: Kabinet predsjednika Crne Gore
</div>

Kabinet predsjednika: Dvorac na Kruševcu zaštićeno kulturno dobro, ne može se otuđiti

DOSTAVLJENA DOKUMENTACIJA IZ UPRAVE ZA ZAŠTITU KULTURNIH DOBARA

Najnoviji non pejper Evropske komisije (EK) za poglavlja o vladavini prava pokazao je da je Crna Gora napredovala u svim oblastima, rekao je glavni pregovarač sa Evropskom unijom (EU) Predrag Zenović, navodeći da je evidentno jačanje svih pravosudnih institucija.
Zenović je na konferenciji za novinare povodom predstavljanja Non pejpera za poglavlja 23 i 24, kazao da se radi o afirmativnom, pozitivnom dokumentu.&nbsp;
&ldquo;Evidentno je da govorimo o napretku u svim oblastima, imamo jačanje svih institucije koji čine sistem vladavine prava&rdquo;, rekao je Zenović.&nbsp;
On je kazao da pored određenih nedostataka i prostora za unapređenje, ukupna ocjena ima dvojaku strate&scaron;ku važnost.
&ldquo;Prva je ta da se ovim potvrđuje da ono &scaron;to je ambicija Crne Gore o zatvaranju poglavlja 23 i 24, realna i da je država u dobrom balansu onoga &scaron;to su tehnička poglavlja&rdquo;, kazao je Zenović.
Prema njegovim riječima, da je dokument negativan ne bi se moglo govoriti o tome da će Crna Gora zatvoriti dva poglavlja naredne sedmice.
Državna sekretarka u Ministarstvu za evropske poslove Biljana Papović kazala je da je pred Crnom Gorom najpozitivnija ocjena u vladavini prava u posljednjih nekoliko godina.
&ldquo;Prema ocjenama EK, većina kijučnih reformi je pokrenuta, a institucije sve če&scaron;će proizvode mjerljive rezultate&rdquo;, navela je Papović.
Ona je kazala da je prva i najvažnija poruka da je Crna Gora nastavila da napreduje ka ispunjavanju zavr&scaron;nih mjerila za poglavija 23 i 24.
&ldquo;Crna Gora je uspjela da konsoliduje rad ključnih institucija u pravosuđu, borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, pa se fokus reformi sve vi&scaron;e pomjera sa usvajanja propisa na njihovu dosljednu primjenu i ostvarivanje konkretnih rezultata&rdquo;, dodala je Papović.
Ona je rekla da je to važno jer se uspjeh u zavr&scaron;noj fazi pregovora vi&scaron;e ne mjeri brojem usvojenih zakona ili strategija, već sposobno&scaron;ću institucija da funkcioni&scaron;u stabilno, profesionalno i nezavisno.
&ldquo;Upravo u tom segmentu registruje se kvalitativni napredak Crne Gore&rdquo;, smatra Papović.
Ona je dodala da su posebno prepoznata strukturna unapređenja u oblasti pravosuđa.&nbsp;
&ldquo;Komisija konstatuje nastavak sprovođenja reformskih strategija, jačanje institucionalne stabilnosti Vrhovnog suda, Vrhovnog državnog tužila&scaron;tva i Specijalnog državnog tužila&scaron;tva (SDT)&rdquo;, kazala je Papović.
Ona je rekla da se pozitivno ocjenjuje i pokretanje postupka za izmjenu Ustava, usmjerenu na dodatno jačanje garancija nezavisnosti sudstva i tužila&scaron;tva, u skladu sa preporukama Evropske i Venecijanske komisije.
Prema riječima Papović, u borbi protiv korupcije prepoznat je nastavak izgradnje institucionalnog i strate&scaron;kog okvira, prije svega rezultata u procesuiranju slučajeva visoke korupcije.&nbsp;
&ldquo;Posebno se registruje nastavak pozitivnog trenda u radu SDT-a, Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) i drugih institucija uključenih u borbu protiv korupcije&rdquo;, navela je Papović.
Ona je kazala da u borbi protiv organizovanog kriminala, EK konstatuje nastavak izgradnje bilansa rezultata u istragama, optužnicama i međunarodnoj saradnji.&nbsp;
Papović je dodala da dokument registruje napredak i u oblasti temeljnih prava.&nbsp;
&ldquo;Pozitivno se ocjenjuju aktivnosti na unapređenju antidiskriminacionog zakonodavstva, za&scaron;tite prava osoba sa invaliditetom, unapređenja prava LGBTIQ osoba, razvoja strate&scaron;kih okvira za prava žrtava, kao i dalji razvoj institucionalnih mehanizama za za&scaron;titu ljudskih prava&rdquo;, dodala je Papović.&nbsp;
Ona je govoreći o izazovima koji predstoje, kazala da se u segmentu pravosuđa, među najvažnijim ostaje postizanje političkog dogovora o ustavnim izmjenama, zatim preostala imenovanja.
&ldquo;Napredak u ovim oblastima biće i najvažniji pokazatelj kome su evropske integracije istinski prioritet&rdquo;, ocijenila je Papović.
Kada je riječ o borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, Papović je rekla da fokus ostaje na daljem jačanju kapaciteta nadležnih institucija, unapređenju njihove efikasnosti i nastavku ostvarivanja mjerijivih i održivih rezultata.
&ldquo;U oblasti temeljnih prava potrebno je nastaviti unapređenje za&scaron;tite ranjivih grupa, primjene antidiskriminacionog zakonodavstva, za&scaron;tite novinara i mehanizama za za&scaron;titu ljudskih prava&rdquo;, navela je Papović.
Prema njenim riječima, dodatni napori očekuju se i u viznoj politici, migraciji, azilu i upravijanju granicama.
&ldquo;Posebnu pażnju zaslužuje i poruka koja se provlači kroz čitav dokument, a odnosi se na potrebu političke stabilnosti i institucionalne odgovornosti. U vi&scaron;e oblasti EK ukazuje da je za zavr&scaron;etak reformi neophodno pravovremeno dono&scaron;enje odluka kaje zahtjevaju politički konsenzus i parlamentarnu podr&scaron;ku&rdquo;, kazala je Papović.&nbsp;
Ona je poručila da je zato neophodno da Skup&scaron;tina preuzme punu odgovornost u rje&scaron;avanju pitanja koja su u njenoj nadležnosti, a koja predstavljaju dio zavr&scaron;nih mjerila.
&Scaron;efica Pregovaračke radne grupe za Poglavlje 23 Jelena Grdinić rekla je da ohrabruje to &scaron;to su sve reforme pri kraju.
&ldquo;Tako da je vjerujemo da je vi&scaron;e nego realno da će ovo pregovaračko poglavlje biti zatvoreno do kraja godine&rdquo;, navela je Grdinić.&nbsp;
Ona je, govoreći o borbi protiv korupcije, kazala da su radili kako na preventivnim, tako i izmjenama samog zakonodavstva.
&ldquo;I to je ono &scaron;to je konstatovano. Ali ono &scaron;to se bilježi kroz cijeli izvje&scaron;taj je dobar bilans kada su u pitanju optužnice, istrage ali i presude i povećan broj presuda&rdquo;, dodala je Grdinić.
Ona je rekla da, kada je u pitanju borbu protiv organizovanog kriminala, EK itekako prati sami bilans rezultata i to je, kako je dodala, ne&scaron;to &scaron;to je izuzetno značajno.
&Scaron;efica Radne grupe za Pregovaračko poglavlje 24 Jovana Mijović kazala je da je borba protiv organizovanog kriminala saradnjom sa Europolom i Eurodžastom govori da nikad nije bio veći protok informacija između institucija.&nbsp;
Ona je navela da su pohvaljene akcije bezbjednosnog sistema u borbi protiv organizovanog kriminala.&nbsp;
&ldquo;Ostaje pitanje migracija i azila koja su uspje&scaron;no rije&scaron;ena nakon dvije godine izgradnjom novih prihvatnih centara. U zavr&scaron;nim mjerilima nemamo otvorenih pitanja i blizu smo zatvaranju&rdquo;, kazala je Mijović.&nbsp;
Ona je dodala da izvje&scaron;taj prvi put pokazuje blizinu zatvaranja poglavlja.
Mijović je navela da se izvje&scaron;taju pohvaljuje rad SDT-a i SPO-a.&nbsp;
&ldquo;Kao i to &scaron;to je Crna Gora konačno uspjela da rije&scaron;i pitanje njihovih prostornih kapaciteta&rdquo;, rekla je Mijović.
Ona je kazala ostaje pitanje rje&scaron;avanja migracija, azila.
Mijović je, govoreći o zavr&scaron;nih mjerilima, ocijenila da država u ovom trenutku nema otvorenih pitanja u pogledu poglavlja 24.
&ldquo;Sve na&scaron;e aktivnosti su blizu zavr&scaron;etka. Crna Gora po prvi put ima smje&scaron;taj za mu&scaron;ke žrtve trgovine ljudima, tako da je upravo ovaj izvje&scaron;taj dokaz na&scaron;e predanosti&rdquo;, zaključila je Mijović.

Zenović: Non-pejper EK pokazao napredak u svim oblastima, zatvaranje poglavlja 23 i 24 je realno

PREDSTAVLJEN NON-PEJPER EK

Ukoliko u vremenu pred nama dogovor između vlasti i opozicije izostane, to će poslati zabrinjavajuću poruku i građanima i evropskim partnerima da politički akteri nijesu spremni da pitanja od op&scaron;teg interesa stave ispred partijskih kalkulacija, &scaron;to istovremeno otvara pitanje institucionalne zrelosti sistema i sposobnosti političkih elita da ispune obaveze koje proizlaze iz evropske agende. To je, u intervjuu za Pobjedu, ocijenila docentkinja na Univerzitetu Donja Gorica Nikoleta Đukanović, napominjući da je vremena sve manje, jer se bliži izborna godina kada se po demokratskim praksama ne preporučuju značajne izmjene izbornog zakonodavstva.
Đukanović upozorava i da Evropska unija proces pristupanja ne posmatra samo kroz formalno ispunjavanje tehničkih kriterijuma, već i kroz kvalitet demokratskih institucija i funkcionisanje političkog sistema.
&Scaron;ta očekujte u narednom periodu povodom reformi u oblasti izbornog zakonodavstva? Ako izostane dogovor opozicije i parlamentarne većine, kakvu to poruku &scaron;alje Briselu, ali i samim građanima?
ĐUKANOVIĆ: Vrijeme nam definitivno ne ide u prilog. Sve smo bliže periodu od godinu dana prije redovnih parlamentarnih izbora, kada se prema dobrim demokratskim praksama ne preporučuju značajne izmjene izbornog zakonodavstva. Zbog toga je prostor za ozbiljnu i kvalitetnu izbornu reformu sve uži. Istovremeno, te&scaron;ko je govoriti o stvarnoj političkoj volji za reformu, jer da je ona postojala, ključna pitanja izbornog sistema mogla su biti rije&scaron;ena tokom 2024. i 2025. godine, pa čak i ranije.
Umjesto toga, svjedočimo kontinuiranom odlaganju i izostanku političkog konsenzusa. Ukoliko dogovor između vlasti i opozicije izostane, to će poslati zabrinjavajuću poruku i građanima i evropskim partnerima. Prije svega, da politički akteri nijesu spremni da pitanja od op&scaron;teg interesa stave ispred partijskih kalkulacija. To istovremeno otvara i pitanje institucionalne zrelosti sistema i sposobnosti političkih elita da ispune obaveze koje proizlaze iz evropske agende.
Ako zaista zastanemo i Crna Gora na kraju ne uspije da postigne taj dogovor o ključnim izmjenama izbornog zakonodavstva, koliko to može realno da ugrozi plan zatvaranja pregovaračkih poglavlja do kraja naredne godine? Može li se desiti da Brisel jednostavno progleda kroz prste?
ĐUKANOVIĆ: To svakako može predstavljati ozbiljan izazov. Evropska unija ne posmatra proces pristupanja samo kroz formalno ispunjavanje tehničkih kriterijuma, već i kroz kvalitet demokratskih institucija i funkcionisanje političkog sistema. Zato se postavlja pitanje da li bi EU mogla da zanemari činjenicu da nijesu obezbijeđeni puni uslovi za održavanje fer i demokratskih izbora, ukoliko bi ostali segmenti pregovaračkog procesa napredovali.
Dosada&scaron;nja iskustva pokazuju da je Evropska unija u određenim situacijama znala da bude pragmatična kada postoji &scaron;iri politički interes za pro&scaron;irenje. Međutim, dugoročno gledano, te&scaron;ko je zamisliti punu integraciju države koja nije rije&scaron;ila ključna pitanja izbornog integriteta i povjerenja u izborni proces. Upravo zbog toga ostaje otvoreno pitanje da li će se zatvaranje poglavlja zaista odvijati planiranom dinamikom ukoliko izostanu reforme koje su od su&scaron;tinskog značaja za demokratiju.
Stalno se ističe kako je Crna Gora najdalje odmakla u procesu pristupanja EU. Ipak, sasvim se mogućim čini i scenario da mi ispunimo veliki dio tehničkih mjerila, a da zbog ovih nerije&scaron;enih pitanja izbornog sistema i hronične političke polarizacije ipak ne zatvorimo sva poglavlja u tom predviđenom roku. Dijelite li tu bojazan?
ĐUKANOVIĆ: Potpuno ste u pravu, takav scenario je sasvim moguć. Iako je Crna Gora trenutno najdalje odmakla među državama kandidatima iz regiona, i dalje postoji veliki broj izazova koji mogu usporiti ili otežati zavr&scaron;etak pregovora sa na&scaron;e strane. Tu, prije svega, mislim na političke krize, institucionalne probleme, sporost u sprovođenju reformi i nedostatak političke volje u pojedinim oblastima.
Posebno su osjetljiva poglavlja 23 i 24, koja se odnose na vladavinu prava, pravosuđe i temeljna prava, ali i Poglavlje 27 koje se tiče životne sredine i klimatskih promjena, gdje su potrebni značajni institucionalni i finansijski kapaciteti. Zbog toga nije dovoljno formalno ispunjavati tehnička mjerila. Jednako je važno pokazati održive rezultate i političku posvećenost reformama. Ukoliko se postojeći problemi nastave, nije isključeno da planirani rokovi budu pomjereni.
Kada podvučemo crtu, &scaron;to je zapravo danas veća opasnost za na&scaron; evropski put - sam nedostatak reformi ili očigledan nedostatak političke volje da se one sprovedu onog trenutka kada zadiru u interese partija, bilo na vlasti ili u opoziciji? Razmi&scaron;ljaju li politički akteri uop&scaron;te o posljedicama svojih postupaka po građane ove zemlje?
ĐUKANOVIĆ: Vidim to tako da su nedostatak reformi i nedostatak političke volje međusobno uzročno-posljedično povezani i te&scaron;ko ih je posmatrati odvojeno. Reforme izostaju upravo onda kada nema spremnosti političkih aktera da prihvate promjene koje mogu ograničiti njihov politički uticaj ili ugroziti njihove kratkoročne interese. Vjerujem da su politički akteri uglavnom svjesni posljedica svojih odluka po evropski put zemlje i po građane. Međutim, praksa pokazuje da su njihove političke kalkulacije često dominantno usmjerene ka očuvanju partijskih pozicija i ostvarivanju neposrednih političkih ciljeva.
Problem nastaje kada evropske reforme zahtijevaju kompromis, odricanje od dijela političke kontrole ili jačanje institucija na račun partijskog uticaja. Tada se evropska agenda često povlači pred uskim partijskim interesima, a cijenu takvog pristupa na kraju plaćaju građani, kroz sporiji razvoj države i usporavanje evropske integracije.&nbsp;
Evropska podr&scaron;ka postoji, ali napredak ka članstvu zavisi od nas
Kako ocjenjujete poruke poslate sa nedavno održanog Samita Evropske unije i Zapadnog Balkana u Tivtu? U kojoj mjeri takvi međunarodni događaji mogu ubrzati na&scaron; put ka punopravnom članstvu?
ĐUKANOVIĆ: Samit EU - Zapadni Balkan predstavlja važan politički signal i potvrdu da je Crna Gora prepoznata kao relevantan partner u evropskim procesima. Posebno je značajno &scaron;to su sa tog skupa poslate jasne poruke podr&scaron;ke evropskoj perspektivi regiona i potrebi jačanja stabilnosti, demokratije i bezbjednosti na evropskom kontinentu.
Međutim, ovakvi događaji, koliko god bili važni za međunarodni položaj države, ne mogu zamijeniti domaće reforme. Najvažniji dio posla i dalje ostaje na crnogorskim institucijama i političkim akterima. Evropska podr&scaron;ka postoji, ali napredak ka članstvu zavisi prvenstveno od na&scaron;e sposobnosti da sprovodimo reforme, jačamo institucije i postižemo politički konsenzus o pitanjima koja su ključna za evropsku integraciju.

Đukanović: Prostor za ozbiljnu i kvalitetnu izbornu reformu sve uži

KOMENTAR O IZMJENAMA IZBORNOG ZAKONODAVSTVA I ROKOVIMA U VEZI SA ZATVARANJEM PREGOVARAČKIH POGLAVLJA

Klub poslanika Demokratske partije socijalista neće ove godine predlagati kandidate za članove Žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade.
To je na press konferenciji u Skup&scaron;tini saop&scaron;tila poslanica te stranke Zoja Bojanić-Lalović.
"Razlog je pro&scaron;logodi&scaron;nja dodjela. Ne želimo da dajemo legitimitet tom procesu. Sudski procesu koji se tiču pro&scaron;logodi&scaron;nje dodjele jo&scaron; su u toku", rekla je ona.
Kako je dodala, nije riječ o odricanju o odgovornosti, već činjenica da bi uče&scaron;ćem relativizovali otpor koji su građani iskazali pro&scaron;le godine.
"Kao i u slučaju izbora članova Savjeta RTCG, vlast pokazuje da je jedino zanima institucionalna kontrola", istakla je Bojanić-Lalović.

DPS neće predlagati članove Žirija za Trinaestojulsku nagradu: Razlog - prošlogodišnja dodjela