Politika

Guvernerka Irena Radović je juče parlamentu ponovo uputila prijedloge za imenovanje Gordane Kalezić i Milana Remikovića za viceguvernere CBCG. Skup&scaron;tina u maju nije izabrala Kalezić i Remikovića za viceguvernere Centralne banke (CBCG), jer nijedno od kandidata nije dobilo potrebnu podr&scaron;ku poslanika.
Za izbor Kalezić glasao je 21 poslanik, isto toliko ih je bilo uzdržano, dok niko nije bio protiv. Remikovića je podržalo 15 poslanika, 28 je bilo uzdržano, a niko nije bio protiv. Njih je prvobitno na te funkcije prvi put pro&scaron;le godine predložila guvernerka Radović.
Uticaj na nezavisnost
Evropska komisija u izvje&scaron;taju za Crnu Goru registrovala je političke zastoje u dijelu izbora viceguvernera i članova Savjeta Centralne banke Crne Gore (CBCG). To, kako navode, negativno utiče na nezavisnost ove institucije i direktno ugrožava ispunjavanje obaveza iz Poglavlja 17 koje se odnosi na ekonomsku i monetarnu politiku.
- Crna Gora mora da obezbijedi transparentan izbor članova Savjeta i viceguvernera koji će biti baziran na stručnosti i usklađen sa Zakonom o CBCG &ndash; navodi se u izvje&scaron;taju EK objavljenim u utorak, uz problematizovanje &scaron;to je Skup&scaron;tina u maju odbila prijedloge guvernerke za imenovanje viceguvernera bez obrazloženja.
I Međunarodni monetarni fond (MMF) je nedavno ukazao na veliki značaj operativne nezavisnosti CBCG, &scaron;to podrazumijeva i adekvatnu kadrovsku popunjenost. Zato su apelovali da se &scaron;to prije popune mjesta u Savjetu CBCG i viceguvernera.
Obrazloženje
U obrazloženju guvernerka Radović je navela da je Gordana Kalezić od februara 2019. godine zaposlena u Centralnoj banci kao direktorica Direkcije za nadzor oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma i za&scaron;tite prava klijenata kreditnih institucija i korisnika finansijskih usluga.
- Od 2020. godine je članica Komiteta za superviziju i sanaciju kreditnih institucija Centralne banke, gdje je u jednom periodu bila i njegova predsjednica, a sada je zamjenica predsjednice. Članica je stalne delegacije Crne Gore pri Komitetu eksperata za evaluaciju mjera za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma - MONEYVAL, kao stalnom nadzornom tijelu Savjeta Evrope. U postupku evaluacije sistema Cme Gore od strane MONEYVAL-a, koji je započet tokom 2022. godine, dala je izuzetan doprinos uspje&scaron;no predstavljajući znatan dio sistema u svim fazama evaluacije, &scaron;to je rezultiralo usvajanjem pozitivnog izvje&scaron;taja o evaluaciji Cme Gore na plenarnom zasijedanju MONEYVAL-a, u decembru 2023. godine &ndash; navodi se u obrazloženju.
U obrazloženju se ističe da je Kalezić nakon specijalističkih obuka i dobijenih sertifikata od strane FATE (Financial action task force) i MONEYVAL-a, i pored aktivnog doprinosa kad je Crna Gora u pitanju, jedina je ekspertkinja iz Crne Gore ekstemo angažovana od strane MONEYVAL-a za potrebu procjene usklađenosti finansijskog sistema drugih jurisdikcija, uključujući zemlje članice EU, sa FATF standardima.
Dodaje se da je Kalezić članica Pregovaračke radne grupe za pripremu i vođenje pregovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji za oblast pravne tekovine Evropske unije koja se odnosi na pregovaračko poglavlje 4 - Sloboda kretanja kapitala, kao i Koordinacionog tijela za praćenje pregovora sa EU iz djelokruga nadležnosti CBCG i perspektive integracije u Ekonomsku i monetarnu uniju i Eurosistem.
- Početkom 2023. godine imenovana je za članicu Koordinacionog tijela za izradu Nacionalne procjene rizika od pranja novca i finansiranja terorizma i upravljanje utvrđenim rizicima. U toku 2024. godine je, kao dio najužeg tima Centralne banke Cme Gore, koji je uspje&scaron;no i značajno prije predviđenih rokova pripremio u julu predatu aplikaciju za pristup Cme Gore SEPA, koordinirala važan segment aktivnosti na pripremi aplikacije. Znatno je doprinijela ostvarenju potrebnih rezultata, neophodnih za pro&scaron;irenje geografskog obuhvata SEPA na Crnu Goru kroz usklađivanje regulatomog okvira sa evropskom legislativom i dostizanje visokih standarda koje postavlja Evropska centralna banka (ECB) i Bankarska unija &ndash; kaže se, između ostalog, u obrazloženju.
Radno iskustvo
Guvernerka Irena Radović je u obrazloženju navela da je Milan Remiković cjelokupno profesionalno i radno iskustvo stekao radeći u Centralnoj banci. Od 2007. do 2010. godine kao kontrolor u Sektoru za kontrolu banaka, obavljao je poslove kontrole kreditnog rizika u bankama, vr&scaron;io analizu kreditnog rizika i učestvovao u razvoju i primjeni politika, procedura, smjernica za rad i priručnika.
- Od 2010. do 2016. godine je kao vi&scaron;i kontrolor obavljao najsloženije poslove u procesu kontrole kreditnog rizika, pripremao analize finansijskih pokazatelja pravnih lica u postupcima izdavanja odobrenja ili saglasnosti, pripremao analize o trendovima kreditnog rizika na nivou bankarskog sistema, uključujući i pružaoce nebankarskih finansijskih usluga, te učestvovao u izradi i realizaciji vi&scaron;e projekata iz oblasti upravljanja kreditnim rizikom &ndash; pi&scaron;e u obrazloženju.
U obrazloženju je navedeno da je Remiković od 2016. do 2020. godine kao portfolio menadžer rukovodio timovima za posredne i neposredne kontrole poslovanja banaka i radio na najkompleksnijim poslovima uključujući: definisanje godi&scaron;nje supervizorske strategije, koordinaciju aktivnosti i rje&scaron;avanje najsloženijih problema u procesu kontrole banaka, praćenje ukupnog rizičnog profila kontrolisanih banaka, predlaganje supervizorskih mjera i praćenje njihove realizacije, te implementaciju brojnih projekata u koordinaciji s međunarodnim partnerima.
- Od 2020. do 2024. godine, odnosno od osnivanja Direkcije za sanaciju kreditnih institucija, kao njen direktor radio je na uspostavljanju ove ključne funkcije Centralne banke kao organa za sanaciju, ovla&scaron;ćenog da primjenjuje instrumente sanacije i izvr&scaron;ava sanaciona ovla&scaron;ćenja utvrđena Zakonom o sanaciji kreditnih institucija. Učestvovao je u pripremi propisa iz oblasti sanacije kreditnih institucija i pripremi internih akata kojima se detaljnije opisuje način, proces planiranja i sprovođenje sanacije &ndash; dodaje se u obrazloženju.
Rukovodio je procesom uspostavljanja Sanacionog fonda i pripreme podzakonskih akata i metodologije u skladu sa evropskom regulativom. Radio je na odobravanju i izmjenama planova sanacije kreditnih institucija, praćenju i odobravanju minimalnih zahtjeva za regulatornim kapitalom i kvalifikovanim obavezama i koordinirao aktivnosti na realizaciji međunarodnih ugovora i memoranduma o razumijevanju.
Od 12. jula 2024. godine obavlja poslove direktora Sektora za kontrolu koji je zadužen za kontrolu banaka i pružalaca finansijskih usluga u Centralnoj banci.
Od 2023. godine je član Pregovaračke radne grupe za pripremu i vođenje pregovora o pristupanju Crne Gore EU za oblast pravne tekovine EU koja se odnosi na pregovaračko poglavlje 9 - Finansijske usluge, kao i Koordinacionog tijela za praćenje pregovora sa EU iz djelokruga nadležnosti Centralne banke i perspektive integracije u Ekonomsku i monetarnu uniju i Eurosistem.

Radović parlamentu predložila iste kandidate nakon što u maju nijesu dobili podršku

GUVERNERKA CBCG PONOVO UPUTILA SKUPŠTINI PRIJEDLOGE ZA NAIMENOVANJE VICEGUVERNERA

Izvje&scaron;taj Evropske komisije ponovo je postavio ogledalo pred Crnu Goru, upozoravajući da, uprkos formalnom napretku i najboljim prosječnim ocjenama do sada, su&scaron;tinske reforme i dalje izostaju. Izvr&scaron;na direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević za Portal ETV poručuje da je sada ključno pitanje &ndash; želimo li da vidimo uljep&scaron;anu ili realnu sliku sebe?
Izvr&scaron;na direktorica Centra za građansko obrazovanje kazala je da &bdquo;Izvje&scaron;taj Evropske komisije, kao i uvijek, drži ogledalo pred Crnom Gorom, ali je pitanje kakvu sliku sebe želimo vidjeti: uljep&scaron;anu ili realnu.&ldquo;
Ona je dodala da &bdquo;formalno, EK prepoznaje napredak i ocijenila nas je najboljim prosječnim rezultatom do sada, ali između redova je ozbiljno upozorenje &ndash; zakoni postoje, ali vladavina prava jo&scaron; ne funkcioni&scaron;e u na&scaron;oj praksi.&ldquo;
Najkritičnije ocjene, prema riječima Uljarević, odnose se na srž pregovaračkog procesa, odnosno poglavlja 23 i 24.
- Drugim riječima, na papiru smo najspremniji, ali u praksi i dalje ranjivi na stare obrasce negativnog političkog uticaja. Tehnički napredak, poput usklađivanja zakonskih tekstova, nije dovoljan dok institucije i donosioci odluka ne pokažu profesionalizam, odgovornost i volju za primjenu, čak ili posebno kada to ugrožava njihove monopole moći - istakla je ona.
Prema njenim riječima, &bdquo;iako Brisel otvara vrata nevjerovatne prilike, vlasti jo&scaron; nisu pokazale da je znaju iskoristiti, a četiri zatvorena poglavlja od pro&scaron;log izvje&scaron;taja primarno su rezultat dobre volje EU nego stvarnog rada u Crnoj Gori.&ldquo;
- Najveći izazovi ostaju u vladavini prava, preciznije nezavisnosti pravosuđa, borbi protiv korupcije, političkoj instrumentalizaciji institucija, slobodi medija i povezanim oblastima - ocijenila je Uljarević, dodajući da &bdquo;civilno dru&scaron;tvo funkcioni&scaron;e u nepovoljnom okruženju, dok vlasti pokazuju nisku otpornost na maligne uticaje.
Crna Gora ima realnu &scaron;ansu da bude spremna za članstvo do 2028. godine, ali samo zato &scaron;to je EU odlučila da nam pruži tu priliku. Umjesto da se ovo shvata kao garantovani &lsquo;poklon&rsquo;, &scaron;to je trenutno pristup vlasti, treba prepoznati obavezu da se odlučno i sveobuhvatno primijene reforme, poručila je Uljarević.
Ona je naglasila da &bdquo;fokus mora biti na stvarnim promjenama u praksi, transparentnosti i depolitizaciji institucija, uz jačanje političke kulture kao temelja stabilnosti i efikasno kori&scaron;ćenje EU fondova.&ldquo;
Na kraju je upozorila da &bdquo;simulirane reforme i uhu ugodna retorika ne mogu &lsquo;otkočiti&rsquo; ove ključne oblasti, jer u konačnici rezultati moraju biti mjerljivi i vidljivi.&ldquo;

Uljarević: Crna Gora pred ogledalom Evropske komisije – zakoni postoje, ali vladavina prava još ne funkcioniše

"PITANJE KAKVU SLIKU SEBE ŽELIMO VIDJETI: ULJEPŠANU ILI REALNU"

&Scaron;ef delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler kazao je da se Crna Gora uprkos dobrom izvje&scaron;taju Evropske komisije ne smije opu&scaron;tati i da mora da zadrži fokus.
U emisiji "Argumenti" na TVCG kazao je da je članstvo bez prava glasa lo&scaron;a ideja koja nije potekla od EU.
Satler je kazao je da je "tim Crna Gora" uradio dobar posao &scaron;to je rezultiralo dobrim izvje&scaron;tajem Evropske komisije.
"Ovo je timski rad i svaka čast, ovo je bila dobra poruka. Ali, rekao sam - nemojte se opu&scaron;tati, najteže tek slijedi", kazao je Satler.
Na pitanje da li je moguće da se za 14 mjeseci zatvore sva poglavlja, Satler odgovara da moramo održati fokus.
"Želimo da vidimo i brzinu, ali i kvalitet", rekao je &scaron;ef delegacije EU u Crnoj Gori i dodao da žele Crnu Goru u EU, ali "Crnu Goru koja je dobro pripremljena".
Kada je riječ o izgradnji kolektora u Botunu, on je kazao da to treba pomatrati iz aspekta zdravlja. Istakao je da je riječ o velikom ekolo&scaron;kom problemu.
"Vlast je potpisala ugovore prije nekoliko godina i ukoliko ne počnete sa izgradnjom moraćete da platite kazne. Postoji i aspekt poglavlja 27. Ukoliko niste u stanju da tretirate otpadne vode u glavnom gradu gdje živi vi&scaron;e od polovine stanovnika, to je ogroman problem i članice će to primijetiti. Sve su to aspekti koji zagovaraju jasno da se nastavi sa izgradnjom. Optimističan sam", kazao je Satler.

Satler: Članstvo bez prava glasa loša ideja koja nije potekla od EU

KAZAO ŠEF DELEGACIJE EVROPSKE UNIJE U CRNOJ GORI

Vlada Crne Gore je, na dana&scaron;njoj sjednici kojom je predsjedavao potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutra&scaron;nju politiku Aleksa Bečić, razmotrila vi&scaron;e kadrovskih pitanja.
U tom kontekstu, Vlada je donijela:
1. &nbsp; &nbsp; &nbsp;Rje&scaron;enje o imenovanju Dubravke Mihailović za zamjenicu glavnog revizora Revizorskog tijela,
2. &nbsp; &nbsp; &nbsp;Rje&scaron;enje o razrje&scaron;enju predsjednika i članova Upravnog odbora Akreditacionog tijela Crne Gore, u sastavu: prof. dr Aleksandar Vujović, predsjednik, i članovi: Jelena Jovanović, Dragan Vukčević, Jovan Nikolić i Danijela &Scaron;uković,
3. &nbsp; &nbsp; &nbsp;Rje&scaron;enje o imenovanju predsjednika i članova Upravnog odbora Akreditacionog tijela Crne Gore, u sastavu: prof. dr Aleksandar Vujović, predsjednik, i članovi: Bujar Hasangjekaj, Milica Bečić, Miomir Vulić i Bekim &Ccedil;oba,
4. &nbsp; &nbsp; &nbsp;Rje&scaron;enje o prestanku mandata direktora ranije Uprave za dijasporu Predraga Mitrovića,
5. &nbsp; &nbsp; &nbsp;Rje&scaron;enje o imenovanju Jovana Bojovića za člana Savjeta za vladavinu prava,
6. &nbsp; &nbsp; &nbsp;Rje&scaron;enje o razrje&scaron;enju člana Biroa za operativnu koordinaciju Janka Lakovića, i Rje&scaron;enje o imenovanju pukovnika Milana Bigovića za novog člana ovog Biroa,
7. &nbsp; &nbsp; &nbsp;Rje&scaron;enje o prestanku vr&scaron;enja dužnosti v. d. direktora Uprave za gazdovanje &scaron;umama i lovi&scaron;tima Milo&scaron;a Rajkovića,
8. &nbsp; &nbsp; &nbsp;Rje&scaron;enje o određivanju Milo&scaron;a Rajkovića za vr&scaron;ioca dužnosti direktora Uprave za gazdovanje &scaron;umama i lovi&scaron;tima,
9. &nbsp; &nbsp; &nbsp;Rje&scaron;enje o imenovanju mr Veselina Klikovca za izvr&scaron;nog direktora Dru&scaron;tva za promet roba i usluga &bdquo;Montenegro Bonus&ldquo; d. o. o. Cetinje,
10. &nbsp;Rje&scaron;enje o opozivu Amera Cikotića sa dužnosti generalnog konzula u Generalnom konzulatu Crne Gore u Sjedinjenim Američkim Državama, sa sjedi&scaron;tem u Njujorku,
11. &nbsp;Rje&scaron;enje o postavljenju Snežane Jonice za generalnu konzulku u Generalnom konzulatu Crne Gore u Sjedinjenim Američkim Državama, sa sjedi&scaron;tem u Njujorku,
12. &nbsp;Rje&scaron;enje o postavljenju Amera Cikotića za generalnog konzula u Generalnom konzulatu Crne Gore u Saveznoj Republici Njemačkoj, sa sjedi&scaron;tem u Frankfurtu i
13. &nbsp;Rje&scaron;enje o imenovanju Nikole Vukčevića za savjetnika potpredsjednika Vlade za međunarodne odnose.

Jonica generalna konzulka u Njujorku, Cikotić u Frankfurtu

DONIJETO VIŠE KADROVSKIH RJEŠENJA NA SJEDNICI VLADE

Poslanici opozicije u Odboru za bezbjednost i odbranu Skup&scaron;tine Crne Gore&nbsp;uputili su zahtjev za kontrolno saslu&scaron;anje&nbsp;predsjednika Vlade Crne Gore Milojka Spajića, ministra unutra&scaron;njih poslova Danila &Scaron;aranovića, v. d. direktora Uprave policije Lazara &Scaron;ćepanovića i direktora ANB-a Ivice Janovića.
Saslu&scaron;anje na temu "Dezinformacije sektora bezbjednosti povodom incidenta na Zabjelu u kojem je ranjen državljanin Crne Gore, na osnovu kojih je Vlada Crne Gore ukinula bezvizni režim sa Republikom Turskom" zatražili su:&nbsp;Danijel Živković, Dritan Abazović, Nikola Janović, Nikola Zirojević i Jevrosima Pejović.&nbsp;
"Zbog incidenta na Zabjelu u kojem je napadnut državljanin Crne Gore, te zvaničnog saop&scaron;tenja Uprave policije da su među osumnjičenima turski državljani koji žive i rade u Crnoj Gori, u Podgorici i drugim crnogorskim gradovima, nastupila je atmosfera tenzija, grupe ljudi mar&scaron;irale su ulicama i prijetile migrantima, a Vlada premijera Milojka Spajića donijela je hitnu odluku o ukidanju bezviznog režima sa Republikom Turskom. Iako je naknadna istraga pokazala da u incidentu nijesu učestvovali državljani Republike Turske, već da su osumnjičena lica iz Azerbejdžana na privremenom boravku u Crnoj Gori, posljedice po odnose dvije države već su nastupile.
Zbog netačnog informisanja javnosti od strane Uprave policije, urgentne odluke Vlade Crne Gore koja je donesena na temelju dezinformacija, eskalacije ksenefobije na ulicama, kao i potencijalnog naru&scaron;avanja tradicionalno dobrih bilateralnih odnosa Podgorice i Ankare, i moguće recipročne reakcije, smatramo da je neophodno organizovati kontrolno saslu&scaron;anje predsjednika Vlade Crne Gore Milojka Spajića, ministra unutra&scaron;njih poslova Danila &Scaron;aranovića, v.d. direktora Uprave policije Lazara &Scaron;ćepanovića i direktora ANB-a Ivice Ivanovića", pi&scaron;e u obrazloženju za kontrolno saslu&scaron;anje.

Opozicija traži kontrolno saslušanje premijera i čelnika bezbjednosnog sektora

SASLUŠANJE NA TEMU "DEZINFORMACIJE SEKTORA BEZBJEDNOSTI POVODOM INCIDENTA NA ZABJELU"

Premijer Milojko Spajić poručio je da će Vlada ponovo sagledati sve opcije oko uvođenja viza za državljane Turske. Ističe da je riječ o privremenoj mjeri zasnovanoj na bezbjednosnoj procjeni, a ne na pojedinačnim incidentima. 
Naglasio je da Crnu Goru očekuje period usklađivanja vizne politike sa Evropskom unijom, &scaron;to, kako kaže, potvrđuje brzinu njenog pristupanja EU.
&ldquo;Imamo put, korak po korak, plan rasta je negdje tagetirao taj tempo usklađivanja viznog režima sa EU, tako da mislim da nam predstoji jedan period usklađivanja. Mislim da to pokazuje brzinu pristupanja EU, govori o tome da niko nije očekivao da će Crna Gora tako brzo napredovati&rdquo;, kazao je Spajić odgovarajući na pitanja novinara tokom predstavljanja izvje&scaron;taja o napretku.
Na konstataciju novinara da je Vlada vrlo brza bila u uvođenju viza za državljane Turske kada je reagovala na incident na Zabjelu, Spajić je kazao da nijedan poseban incident, već procjena bezbjednosne situacije.
&ldquo;Mi smo naglasili da je to privremenog karaktera. Definitivno ćemo sagledati sve opcije. Jako bitno je održati ekonomsku aktivnost, jako dobre odnose sa svim tim zemljama gdje je potrebno uvođenje viza. Mislim da ćemo u komunikaciji sa tim zemljama naći najbolja rje&scaron;enja&rdquo;, kazao je Spajić.

Spajić o ukidanju bezviznog režima za Tursku: Sagledaćemo sve opcije

"RIJEČ O PRIVREMENOJ MJERI ZASNOVANOJ NA BEZBJEDNOSNOJ PROCJENI, A NE NA POJEDINAČNIM INCIDENTIMA"

Izvje&scaron;taj Evropske komisije (EK) pokazao je da je Crna Gora ostvarila vidljiv napredak na evropskom putu, kazao je ambasador Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler, poručujući da će naredna godina biti presudna kada su u pitanju reforma u oblasti pravosuđa i borba protiv kriminala i korupcije.
Satler je, na konferenciji za novinare u Podgorici, rekao da je ovo bila vrlo uspje&scaron;na godina za evropski put Crne Gore.
&bdquo;Ostvaren je vidljiv napredak i Evropa to jasno prepoznaje, prepoznaje vas kao jasne predovodnike ovog procesa&ldquo;, naveo je Satler.
On je kazao da će naredna godina biti presudna, posebno u oblasti pravosudnih reformi, izbora sudija Ustavnog suda, sprovođenja preporuka Venecijanske komisije, jačanja borbe protiv korupcije i kriminala.
Satler je poručio da će biti potrebno jo&scaron; truda i političke stabilnosti, kao i jasan fokus Vlade i Skup&scaron;tine. 
&bdquo;EU stoji čvrsto uz Crnu Goru na tom putu, sa snažnom podr&scaron;kom i jasnim očekivanjima&ldquo;, naveo je Satler.
Prema njegovim riječima, trenutni geopolitički izazovi pojačali su uvjerenje da EU mora da učini mnogo vi&scaron;e kako bi za&scaron;titila sopstvenu bezbjednost i prosperitet. 
&bdquo;To se može uspje&scaron;no postići samo zajedničkim radom sa na&scaron;im susjedima na stvaranju snažne, bezbjedne i ujedinjene Evrope zasnovane na zajedničkim demokratskim vrijednostima&ldquo;, kazao je Satler.
On je rekao da je, u tom smislu, pristupanje država Zapadnog Balkana ključni geopolitički alat za Uniju. 
&bdquo;EU snažno podržava Crnu Goru i njene susjede sa Zapadnog Balkana da ispune sve kriterijume za članstvo jačanjem institucija, demokratskim upravljanjem i reformama javne uprave&ldquo;, kazao je Satler. 
Crna Gora je, kako je naveo, postigla značajan napredak u reformskoj agendi.
&bdquo;I to je dobra vijest, i bila je u mogućnosti da primi isplate u iznosu od oko 45 miliona EUR iz prve dvije tran&scaron;e&ldquo;, rekao je Satler i istakao i članstvo Crne Gore u SEPA. 
&ldquo;Država se pridružila Konvenciji o zajedničkom tranzitnom postupku. To je drugo veliko postignuće koje se desilo u prethodnom periodu. Sljedeći veliki korak je da Crna Gora ima besplatan roming sa zemljama EU&rdquo;, naveo je Satler. 
On je podsjetio da je Nik&scaron;ić izabran za Evropsku prijestonicu kulture, navodeći da je to treći grad na Zapadnom Balkanu koji je ikada dobio tu titulu. 
Satler je istakao da je ton ovogodi&scaron;njeg Izvje&scaron;taja mnogo pozitivniji.
&ldquo;Dobra vijest je da je Crna Gora znatno ostvarila napredak u spremnosti", kazao je Satler.
On je rekao da je ovo najbolji izvje&scaron;taj koji je Crna Gora ikada dobila od EK, navodeći da je država ojačala poziciju predvodnice u procesu pristupanja Uniji. 
 Izvje&scaron;taj EK, kako je kazao Satler, upućuje i na slabosti. 
&ldquo;Navodi se odlučan korak ka izbornoj reformi. Ostvarili ste međupartijski konsenzus koji je dozvolio da se reforma ostvari&rdquo;, dodao je Satler. 
On je poručio da postoji jo&scaron; nekoliko stvari koje treba zavr&scaron;iti, dodajući da je Crna Gora prevazi&scaron;la ustavnu i institucionalnu krizu. 
&bdquo;Izvje&scaron;taj bilježi dobar napredak u poglavlju 23. U poglavlju 24 ostvareni su dobri rezultati. Država treba da obezbjedi stabilnost u policiji imenovanjem rukovodilaca u punom mandatu&rdquo;, rekao je Satler.
Prema njegovim riječima, zakonodovni i institucionalni okvir je uspostavljen, ali je potreban novi zakon o Za&scaron;titniku ljudskih prava i sloboda. 
&ldquo;Crna Gora je zadržala punu uslađenost sa spoljnom i bezbjednosnom politikom EU. Samo nastavite tako&rdquo;, poručio je Satler.
On je rekao da Crna Gora treba da pronađe rje&scaron;enja za prevazilaženje otvorenih pitanja sa Hrvatskom.
&ldquo;Uskoro će lopta biti na terenu država članica. U decembru očekujemo važnu Međuvladinu konferenciju. Nadamo se brzom napretku kada je riječ o imenovanju sudija, članova Sudskog i Tužilačkog savjeta i guvernera Centralne banke&rdquo;, kazao je Satler.
Premijer Milojko Spajić rekao je da je ovo najpozitivniji izvje&scaron;taj EK dosad.
&bdquo;To je potvrda da smo na nacionalnim prioritetima radili predano. Na&scaron; reformski put nije lak, polazna osnova je prilično izazovna, ali svakodnevno pokazujemo da rezultati dolaze kada postoji jasan cilj&ldquo;, naveo je Spajić.
On je rekao da Izvje&scaron;taj, pored svih pozitivnih ocjena, jasno pokazuje izazove koji su pred državom.
&bdquo;Preporuke Brisela ne vidim kao &bdquo;packe&ldquo;, već kao jasan put za na&scaron;u administraciju, Vladu i parlament&ldquo;, dodao je Spajić.
On je rekao da je ovim Izvje&scaron;tajem Crna Gora potvrdila lidersku poziciju u pregovorima sa EU.
 EK, kako je dodao Spajić, prepoznaje napredak u čak 18 oblasti.
&bdquo;Vlada će nastaviti da unapređuje ambijent za nezavisan rad tužila&scaron;tva, sudstva, policije&ldquo;, poručio je Spajić.
On je kazao da pregovori sada ulaze u ključnu fazu &ndash; fazu složenih političkih odluka.
&bdquo;Vizna politika predstavlja upravo jedan takav primjer kompleksne političke odluke, koju nakon nužnih odlaganja na ovom putu moramo preuzeti, uprkos izazovnim ekonomskim efektima usklađivanja viznog režima sa EU&ldquo;, rekao je Spajić.
On je pohvalio konstruktivnu ulogu opozicije na putu ka EU, &scaron;to, kako je rekao, pokazuje da je Crna Gora u fazi demokratskog sazrijevanja i dru&scaron;tvene transformacije.
Spajić je, odgovarajući na pitanja novinara o izboru direktora Javnog servisa koji je notiran u Izvje&scaron;taju, kazao da izvr&scaron;na vlast nema uticaj na Javni servis u tolikom obimu i da su tu sudske istance.

Satler: CG ostvarila vidljiv napredak, naredna godina presudna; Spajić: Pregovori ulaze u fazu kompleksnih političkih odluka

"PRISTUPANJE DRŽAVA ZAPADNOG BALKANA KLJUČNI GEOPOLITIČKI ALAT ZA UNIJU"

Klub poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) zatražio je od skup&scaron;tinskog Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje hitno kontrolno saslu&scaron;anje čelnika zdravstvenog sistema i Ministrastva finansija zbog, kako su naveli iz te partije, velikih problema u oblasti zdravstva.
Poslanik DPS-a Elvir Zvrko kazao je da traže hitno saslu&scaron;anje ministra zdravlja Vojislava &Scaron;imuna, uz obavezno prisustvo ministra finansija Novice Vukovića i direktora Montefarma i Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO), Aleksandra Bogavca i Vuka Kadića.
Zvrko je, na konferenciji za novinare u parlamentu, kazao da zdravstveni sistem vi&scaron;e ne može da čeka.
&bdquo;Vi&scaron;e nije pitanje da li zdravstveni sistem ima problema, već koliko dugo jo&scaron; može da izdrži ovakav odnos vlasti prema zdravlju građana&ldquo;, rekao je Zvrko, prenosi agencija Mina.
On je podsjetio da je u ponedjeljak odgođena sjednica Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje, na kojoj je, na zahtjev opozicije, trebalo da bude održano konsultativno saslu&scaron;anje &Scaron;imuna i Vukovića u vezi sa situacijom u zdravstvu.
Prema riječima Zvrka, o&scaron;tre ktirike koje Kadić upućuje &Scaron;imunu jasno govore da ključni donosioci odluka u zdravstvenom sistemu ne funkcioni&scaron;u kao tim.
&bdquo;Na brojne zahtjeve koje je FZO upućivao, Vlada je reagovala tek 15. oktobra odobriv&scaron;i 30 miliona EUR za nabavku ljekova i medicinskog materijala. Sigurni smo da to nije dovoljno i zato su potrebna obja&scaron;njenja kako se vidi funckionisanje zdravstvenog sistema do kraja godine&ldquo;, kazao je Zvrko.
Kako je naveo, svjedočilo se da su najteži pacijenti ostajali bez ljekova u prethodnom periodu. 
Zvrko je istakao da su ljekovi danas skoro 13 odsto skuplji nego na početku godine i da građani iz svog džepa plaćaju 40 odsto za usluge u zdravstvenom sistemu.
On je kazao da je sljedeći problem odliv kadra, dodajući da je, prema dostupnim podacima, zdravstveni sistem u posljednje tri godine napustilo 250 radnika, od čega oko 70 specijalista.
&bdquo;Direktor Kliničkog centra (KCCG) Aleksandar Radović kazao je da je konkurencija privatnih ustanova postala nelojalna i da se otvaranjem novih privatnih bolnica očekuje dodatni odlazak ljekara i medicinskih sestara iz javnog sektora&ldquo;, rekao je Zvrko.
Prema njegovim riječima, to je ne&scaron;to &scaron;to treba da svakoga zabrine, jer zdravstveni radnici napu&scaron;taju javni sektor zbog toga ne funkcioni&scaron;e adekvatno. 
&bdquo;Ako direktor KCCG zna sve ovo, sigurno zna i ministar zdravlja. Važno je koje će korake preduzeti i da li će podržati na&scaron; predlog zakona za povećanje zarada srednjeg medicinskog kadra, koji će uskoro biti u proceduri&ldquo;, naveo je Zvrko.
On je naglasio da su problem i falsifikovane diplome, ali da se ne vidi značajna reakcija &Scaron;imuna.
Zvrko je istakao da se pacijenti suočavaju i sa dugim listama čekanja. 
&bdquo;Prema podacima, danas se na specijalističke preglede u KCCG čeka &scaron;est mjeseci. Ako se toliko čeka u KCCG, koliko se onda čeka u bolnicama u unutra&scaron;njosti&ldquo;, upitao je Zvrko.
On je podsjetio i na tragični događaj u Op&scaron;toj bolnici Nik&scaron;ić, kada je preminulo novorođenče koje je rođeno zdravo.
&bdquo;U civilizovanom dru&scaron;tvu smrt novorođeneta ne može da se tretira kao nemili događaj. To je tragedija koja mora da pokrene čitav zdravstveni sistem i od &Scaron;imuna očekujemo da se ispita odgovornost unutar sistema i provjera kvaliteta rada u porodili&scaron;tima&ldquo;, rekao je Zvrko, a prenosi agencija Mina.

DPS traži kontrolno saslušanje zbog problema u zdravstvenom sistemu

"PITANJE JE KOLIKO DUGO JOŠ MOŽE DA IZDRŽI OVAKAV ODNOS VLASTI PREMA ZDRAVLJU GRAĐANA"

Crna Gora treba da pobolj&scaron;a rezultate u pogledu krivičnih gonjenja i presuda u slučajevima korupcije, posebno na visokom nivou, ali i ukupnu efikasnost pravosuđa, uključujući smanjenje zaostalih predmeta, ocijenjeno je u godi&scaron;njem Izvje&scaron;taju Evropske komisije (EK) o napretku Crne Gore.
U dokumentu, koji je danas predstavljen u Briselu, konstatuje se da je prekretnica napravljena u junu pro&scaron;le godine, kada su usvojena zavr&scaron;na mjerila za poglavlja 23 i 24 i otvorena nova faza u pregovorima, ali i da je Crna Gora od tada napredovala privremenim zatvaranjem dodatnih pregovaračkih poglavlja.
&ldquo;Ovi koraci u pregovorima o pristupanju EU odražavaju političku posvećenost crnogorskih vlasti strate&scaron;kom cilju evropske integracije, koji je dosljedno istican kao ključni prioritet za državu&rdquo;, navodi se u Izvje&scaron;taju.
Ističe se da je Vlada ostvarivala rezultate u stabilnom okruženju, uprkos velikom broju ministara i koaliciji različitih partija.
&ldquo;Crna Gora je zadržala fokus na agendi evropskih integracija, iako je proces usklađivanja zakonodavstva sa EU u određenim pregovaračkim poglavljima usporio početkom ove godine zbog unutra&scaron;njih političkih izazova&rdquo;, navodi se u dokumentu.
Dodaje se da Crna Gora i njene demokratske institucije ostaju krhke i podložne političkim krizama i mogućim institucionalnim blokadama.
EK je u Izvje&scaron;taju konstatovala da op&scaron;ti okvir u Crnoj Gori pruža osnovu za demokratsko sprovođenje izbora, podsjećajući da su, nakon dugog odgađanja, usvojene izmjene Zakona o izboru odbornika i poslanika, kao i Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja.
&ldquo;Međutim, ove izmjene nijesu bile su&scaron;tinski konsultovane sa relevantnim akterima, uključujući EK, i samo su djelimično obuhvatile postojeće preporuke OEBS/ODIHR-a i GRECO-a&rdquo;, navodi se u dokumentu.
Ukazuje se da su neophodne dodatne izmjene pravnog okvira kako bi se otklonili nedostaci i u potpunosti uskladilo izborno zakonodavstvo sa pravnom tekovinom EU i evropskim standardima o inkluzivnim i transparentnim izbornim procesima.
U Izvje&scaron;taju se navodi da crnogorski parlament efektivno ostvaruje ovla&scaron;ćenja, uključujući kontrolu izvr&scaron;ne vlasti i uče&scaron;će u zakonodavnom procesu, ali i ukazuje na neredovna pojavljivanja premijera (Milojka Spajića) u Skup&scaron;tini koja su, kako se navodi, izazvala određenu zabrinutost.
Podsjeća se i na institucionalnu i političku krizu zbog odluke parlamenta da jednostrano proglasi penzionisanje sudije Ustavnog suda i prekine njegov mandat.
To je, kako je ocijenjeno, izazvalo zabrinutost u pogledu po&scaron;tovanja nezavisnosti Ustavnog suda i principa podjele vlasti utvrđenog Ustavom.
EK je ukazala da je parlament, uprkos tim de&scaron;avanjima i jasnim preporukama Venecijanske komisije, nastavio proceduru izbora zamjene za pomenutog sudiju Ustavnog suda.
U Izvje&scaron;taju je nagla&scaron;eno da preporuke Venecijanske komisije u tom kontekstu moraju biti hitno sprovedene.
 EK je ocijenila da je u poglavlju 23 - Pravosuđe i temeljna prava, Crna Gora ostvarila određeni napredak i da je između umjerenog i dobrog nivoa pripremljenosti za primjenu pravne tekovine EU i evropskih standarda u toj oblasti.
Navodi se da bi Crna Gora trebalo da nastavi sa imenovanjima na visoke pravosudne funkcije putem postupaka zasnovanih na zaslugama i transparentnosti, uključujući Ustavni sud, kao i Sudski i Tužilački savjet.
EK je preporučila da Crna Gora pobolj&scaron;a ukupnu efikasnost pravosudnog sistema, uključujući smanjenje zaostalih predmeta, sprovođenjem ciljanih mjera, posebno u Vi&scaron;em sudu u Podgorici, Upravnom sudu Crne Gore i Specijalnom državnom tužila&scaron;tvu.
I u segmentu borbe protiv korupcije Crna Gora je, prema ocjeni EK, umjereno pripremljena.
EK je preporučila Crnoj Gori da pobolj&scaron;a rezultate u pogledu proaktivnih istraga, krivičnih gonjenja i presuda u slučajevima korupcije, posebno korupcije na visokom nivou.
U Izvje&scaron;taju se navodi da je zakonodavni i institucionalni okvir za temeljna prava u velikoj mjeri uspostavljen, i dodaje da Crna Gora i dalje u značajnoj mjeri ispunjava svoje međunarodne obaveze u oblasti ljudskih prava.
&ldquo;Ipak, potrebno je uložiti dodatne napore kako bi se ovaj okvir u potpunosti sproveo i obezbijedio pristup pravdi i ostvarivanje prava u upravnim i sudskim postupcima, posebno za osobe u ranjivim situacijama&rdquo;, kaže se u dokumentu.
EK je ocijenila da je Crna Gora umjereno pripremljena u oblasti slobode izražavanja i da je ostvaren određeni napredak u sprovođenju reformi.
&ldquo;Crna Gora i dalje sprovodi politiku nulte tolerancije prema nasilju nad novinarima. U julu je Parlament imenovao tri nova člana Savjeta Radio televizije Crne Gore (RTCG)&rdquo;, kaže se u dokumentu i konstatuje da kasni imenovanje članova Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU).
Navodi se da su preporuke EK iz prethodne godine u toj oblasti djelimično sprovedene, kao i da bi Crna Gora naredne godine trebalo da nastavi dosljedno sprovođenje svih zakona koji se odnose na medije i dodatno ih uskladi sa pravnom tekovinom EU, obezbjeđujući brzo imenovanje članova Savjeta AMU.
&ldquo;I da eventualne buduće izmjene medijskog zakonodavstva, ukoliko budu potrebne, ne ugroze dosada&scaron;nji napredak, posebno u pogledu za&scaron;tite političke nezavisnosti javnog servisa RTCG i AMU, uključujući za&scaron;titu uređivačke, institucionalne i finansijske nezavisnosti ovih organizacija od bilo kakvog oblika neprimjerenog uticaja&rdquo;, kaže se u dokumentu.
U Izvje&scaron;taju je ukazano i na pravni postupak kojim se osporava zakonitost imenovanja generalnog direktora RTCG-a Borisa Raonića, uz ocjenu da to i dalje otvara pitanja o nedostatku transparentnosti i mogućem kr&scaron;enju zakonskih procedura.
&ldquo;Brzo pravno razrje&scaron;enje ovog slučaja od su&scaron;tinskog je značaja za obezbjeđivanje potpune usklađenosti javnog emitera sa zakonom i najvi&scaron;im standardima profesionalnog integriteta i odgovornosti&rdquo;, navodi se u dokumentu.
U Izvje&scaron;taju je konstatovano da je Crna Gora dostigla stepen između umjerenog i dobrog nivoa pripremljenosti u oblasti pravde, slobode i bezbjednosti.
&ldquo;Ostvaren je ograničen napredak, započet je rad na unapređenju opreme za nadzor granica, u toku je kampanja zapo&scaron;ljavanja novih službenika granične policije, a instalirana je oprema za elektronsku registraciju migranata u prostorijama granične policije u Božaju i Pljevljima&rdquo;, kaže se u dokumentu.
EK je istakla da je neophodno dodatno ojačati kapacitete za upravljanje granicama rje&scaron;avanjem ključnih nedostataka u infrastrukturi i opremi za nadzor granica, ali i preduzeti neophodne korake za uspostavljanje sistema unaprijed dostavljenih podataka o putnicima (API) i sistema biometrijske registracije migranata.
EK je konstatovala i da je Crna Gora u decembru pro&scaron;le godine odobrila ukidanje viza za dvije dodatne zemlje &ndash; Bahrein (trajna odluka) i Uzbekistan (sezonski), kao i da je unaprijedila sezonsko ukidanje viza za Saudijsku Arabiju u trajno ukidanje, čime je, kako se navodi u dokumentu, značajno nazadovala u usklađivanju sa viznom politikom EU.
 U dokumentu je nagla&scaron;eno da vizna politika Crne Gore nije u potpunosti usklađena sa politikom EU i da Crna Gora treba da okonča sporazume o bezviznom režimu sa zemljama za čiji ulazak u EU je potrebna viza.
&ldquo;U skladu sa već preuzetim obavezama iz Reformske agende, naročito sa zemljama koje predstavljaju rizik u pogledu neregularnih migracija ili bezbjednosti EU&rdquo;, navodi se u Izvje&scaron;taju i podsjeća da puna usklađenost sa listom zemalja čijim državljanima je potrebna viza za ulazak EU predstavlja zavr&scaron;no mjerilo u okviru Poglavlja 24.
U oblasti borbe protiv te&scaron;kog i organizovanog kriminala EK je navela da bi Crna Gora trebalo da ostvari napredak u popunjavanju upražnjenih radnih mjesta u Specijalnoj policijskoj jedinici (SPU), Specijalnom državnom tužila&scaron;tvu (SDT) i Vi&scaron;em sudu u Podgorici, ali i obezbijedi odgovarajuće prostorije za SDT i SPU.
EK je preporučila i da se obezbijedi stabilnost u svim sektorima i direktoratima policije imenovanjem rukovodilaca i direktora sa punim ovla&scaron;ćenjima, kroz objektivan i na zaslugama zasnovan postupak.
Crna Gora bi, kako se navodi u dokumentu, trebalo i da ublaži rizike od korupcije i infiltracije organizovanog kriminala u agencijama za sprovođenje zakona i pravosuđu.
EK je ocijenila i da je potrebno hitno reorganizovati Ministarstvo unutra&scaron;njih poslova i policiju u cilju jačanja prevencije korupcije i unutra&scaron;nje kontrole.

EK: Poboljšati rezultate u slučajevima korupcije i efikasnosti pravosuđa

OCIJENJENO U GODIŠNJEM IZVJEŠTAJU EVROPSKE KOMISIJE O NAPRETKU CRNE GORE

Komesarka za pro&scaron;irenje Marta Kos kazala je na pres konferenciji povdom usvajanja Paketa pro&scaron;irenja da je Crna Gora trenutno zemlja kandidat koja ima najveći nivo op&scaron;te spremnosti za članstvo u EU.
Ona je odgovarajući na pitanje novinara kazala da će uskoro otpočeti proces izrade ugovora o pristupanju između EU i Crne Gore.
-Crna Gora želi da u 2026. godini zaključi pregovore. Ambicije su važnije od godina i rokova i mi ih podržavamo, navela je Kos.
Kako je dodala, Crna Gora je ambicije koje je imala ispratila konkretnim rezultatima.
-Danas je to zemlja koja ima najveću generalnu spremnost za članstvo od svih kandidata. Očekujemo da će do kraja ove godine uspjeti da zatvore pet ili &scaron;est pregovaračkih poglavalja, rekla je Kos.
Ona je na početku pres konferencije istakla da danas EU "mora da uradi vi&scaron;e da bi za&scaron;titila kontinent njegovu sigurnost i prospreritet."
-Zajedno sa novim članicama želimo kreirati jo&scaron; jaču Evropu, sa puno mira i prosperiteta. Mislim da je 2025. godina bila sjajna za proces pro&scaron;irenja. Progres je očigledan i pokazali su ga četiri zemlje. Već smo počeli u određenim oblastima postepenu intergraciju zemalja i to sve dokazuje obostranu posvećenost, navela je Kos.
Dodaje da svako pro&scaron;irenje mora Uniju učiniti jačom.
-Prvo, buduće članice moraju biti odgovorne a onda i mi moramo biti spremni za veću EU. S obzirom na rezultate pojedinih država, sada je pro&scaron;irenje realnost - istakla je.
Visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbednost Kaja Kalas&nbsp;kazala je da je pro&scaron;irenje neophodno "ako želimo biti jači i otproniji".
-&Scaron;ansa za pro&scaron;irenje se ne otvara često, ali sada je prozor otvoren i moramo to iskoristiti. Ne nudimo prečice, pridruženje EU ostaje proces zasnovan na zaslugama. Pro&scaron;irenje nije samo o kandidatima. EU mora takođe biti spremna. EK radi na reformama da bi bila spremna na rast. &Scaron;irenje EU je u na&scaron;em interesu i to je investicija u stabilnost - navela je Kalas.

Kos: Uskoro počinje izrada ugovora o pristupanju Crne Gore

"OČEKUJEMO ZATVARANJE PET ILI ŠEST POGLAVLJA DO KRAJA GODINE"

Sjednica Anketnog odbora biće održana 11. novembra, a na dnevnom redu biće uzimanje izjave od Milosava Senča Sekulovića.
&ldquo;Obavje&scaron;tavam Vas da će se Deveta sjednica Anketnog odbora radi prikupljanja informacija i činjenica o postupanjima državnih organa i drugih subjekata u slučajevima politički motivisanih ubistava koja su se dogodila od uvođenja vi&scaron;estranačja do danas kao i okolnostima fizičkih napada i prebijanja novinara i drugih slobodnih intelektualaca od strane policijskih službenika poznatih kao &bdquo;Crne trojke&ldquo;, a za koje su se u javnosti pojavljivale informacije da su bile zadužene za prebijanje političkih neistomi&scaron;ljenika tada&scaron;nje vlasti, održati 11. novembra 2025. (utorak) sa početkom u 12 sati, u Crvenom salonu Skup&scaron;tine Crne Gore&rdquo;, pi&scaron;e u dopisu predsjednika Odbora Andrije Nikolića.

Anketni odbor saslušaće Milosava Sekulovića