SUBOTA
7. DECEMBAR 2024.
Vrijeme
Podgorica
°C
+
Najbolje iz Crne Gore
DOKTORAND NA UNIVERZITETU U BUDIMPEŠTI
"Stvoriti zdraviju atmosferu i bolji ambijent u CG za realnu primjenu stečenog znanja mladog kadra"
Autor: Jelena Ćetković
10.06.2023 05:03h
15.06.2023 10:31h
Foto: Privatna arhiva
Arhitektura se može učiti iz knjiga, ali se najbolje uči iz realnih primjera, svakodnevnog okruženja i aktivnog zalaganja zajednica, a upravo je to ono što je nedostajalo u Crnoj Gori našoj sagovornici iz serijala “Najbolje iz Crne Gore” Žaklini Nježić, doktorandu na Univerzitetu tehnologije i ekonomije u Budimpešti ( BME)
Nježić je diplomirala na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta Crne Gore, a postdiplomske studije nastavila je u inostranstvu. Odmah, nakon završetka prvog nivoa visokog obrazovanja u Crnoj Gori, uspjela je da dobije stipendiju i upiše master studije na fakultetu u Budimpešti, na kojem je sada na doktorskim studijama. U toku osnovnih studija bila je dobitnik nagrade za najboljeg studenta Univerziteta Crne Gore, kao i nagrade „19.decembar” od Opštine Podgorica.
Foto: Privatna arhiva
“Od sredine treće godine studija sam tražila programe pogodne za master studije, te se kao nova opcija pojavila stipendija Stipendium Hungaricum, kao spoj saradnje ministarstava Crne Gore i Mađarske. Nakon izučavanja ponuđenih univerziteta i programa, BME je bio definitivan izbor, i nakon tri kruga evaluiranja, dobijala sam pismo da sam primljena”- sumira Nježić dosadašnji proces obrazovanja.
Foto: Privatna arhiva
U posljednje dvije godine profesionalni život Žakline Nježić bio je prilično ispunjen i bogat angažmanom na različitim arhitektonskih projektima i istraživanjima.
„S obzirom na to da sam bila jako motivisana za sticanje iskustva i znanja u inostranstvu, svi izazovi na tom putu su vrlo brzo i uspješno prevazilaženi, jer sam imala jasan cilj. Prije pet godina je pronalaženje adekvatne stipendije, studijskog program i studentske razmjene bilo znatno teže nego danas, posebno u oblasti arhitekture.
Nakon dolaska u stranu državu, administrativne procedure, iako olakšane za studente, prilično su zahtjevne i oduzimaju mnogo vremena u početku. Od mnogih nagrada, najviše osvojenih na arhitektonskim konkursima, izdvojila bih nacionalnu nagradu 'Božidar Milić' u kategoriji studenskog rada za projekat 'Trg golootočkih žrtava u Podgorici ', za koji sam sa arhitektom Mirkom Popovićem osvojila i otkup na internacionalnom konkursu“.
Podsjećanja radi, međunarodni Konkurs za idejno urbanističko – arhitektonsko rješenje Trga golootočkih žrtava u Podgorici izazvao je prije nekoliko godina rekordno interesovanje, od čak 102 arhitektonska tima iz cijelog svijeta, među kojima je petočlana komisija predvođena slovenačkim arhitektom Deanom Lahom izabrala najbolje radove i dodijelila nagrade.
Idejno rješenje Žakline Nježić i Mirka Popovića
Na odsjeku na kojem trenutno pohađa doktorske studije Nježić učestvuje u organizovanju i sprovođenju nastave: “Zadovoljna sam životom i radom u Evropskoj uniji zbog prilika koje su mi omogućile lični i profesionalni razvoj.
Iako Crna Gora trenutno nije opcija zbog studija, angažmana na fakultetu i pisanja doktorskog rada, otvorena sam za sve mogućnosti i nikada ne možemo sa sigurnošću predvidjeti budućnost. Moj fokus u bližoj budućnosti posvećen je predavanju na fakultetu i doprinosu praktičnoj sferi arhitekture. Ta kombinacija akademskog napredovanja i aktivnog učešća u arhitektonskim tokovima donosi mi ispunjenje i motivaciju za dalje napredovanje”, kaže Nježić.
Foto: Privatna arhiva
Naša sagovornica smatra da danas možemo govoriti o degradaciji pozicije arhitekte u društvu, koja je praćena odsustvom vizije i sistemskog rješavanja problema.
„Nijesam upoznata sa podatkom o tačnom broju arhitekata i urbanista u Crnoj Gori, ali sam svjedok hiperprodukcije te profesije i u ostalim zemljama, čime se degradira pozicija arhitekte, a i ostale stučne pozicije (saradnika, arhitektonskih tehničara) u projektantskim procesima.
Ukoliko povećanje stručnog kadra ne rezultira kvalitetnijim prostornih politikama, potrebno je preispitati sistem koji proizvodi i podržava te iste arhitekte i urbaniste“.
Foto: Privatna arhiva
Smatra i da je glavni razlog zbog kojeg mladi odlaze iz Crne Gore nemogućnost profesionalnog ostvarenja u matičnoj zemlji, što za sobom povlači ostala nezadovoljstva.
„Rješenje za taj problem vidim u stvaranju zdravije atmosfere i boljeg ambijenta za realnu primjenu stečenog znanja mladog kadra“, kaže naša sagovornica koja vjeruje da će, upravo, mladi biti pokretačka snaga u Crnoj Gori:
„Mladima ne bih slala poruke, već smatram da su oni ti koji bi trebalo da šalju poruke i pokreću društvo”, zaključuje Nježić.
Poslednji komentari (0)
Svi komentari