Kultura

Na Fakultetu političkih nauka UCG svečano je otkrivena bista profesora dr Ratka Božovića. Profesor Čedomir Čupić je rekao da je Božović budio dobru energiju kod ljudi.
"Družiti se sa njim bila je privilegija i čast. Primjer je kako se treba odnositi prema profesorskom pozivu. Bio je veliki majstor riječi", rekao je on.
Podsjetio je da je 60 godina radio kao profesor, te da su njegova predavanja bila magična, da su kiptala od sadržaja i smisla.
"Bio je i Sizif i Don Kihot nikada nije odustajao", rekao je on.
Izdvajao je moralno biće u nama, kazao je Čupić.
"Najprije je držao do sopstvenog moralnog bića. Moral ljude odvraća od neljudskih postupaka", kazao je on.
Isticao je i da bezvoljni ni&scaron;ta ne mogu, te da je volja važna.
"U njemu su prebivale plemenitosti svih vremena",&nbsp; kazao je Čupić.
Dekan prof.dr Boris Vukićević kazao je da je Božović jedan od inicijatora ideje o osnivanju posebnog odsjeka, potom Fakulteta političkih nauka u Crnoj Gori.
"Božović je od prvog dana, pa dok bude bilo ovog fakulteta ovdje među nama kao oslonac, inspiracija, podstrek i čuvar vrijednosti",&nbsp; kazao je Vukićević.
Autorka biste je vajarka Jelena Božović Đorđević.

Svečano otkrivena bista profesora dr Ratka Božovića na FPN-u: Bio je Sizif i Don Kihot, nikada nije odustajao

NA FPN UCG

Crnogorski slikar i vajar Vojo Stanić preminuo je danas u 101. godini.
Stanić je rođen 1924. godine u Podgorici. Diplomirao je vajarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Beogradu 1951. godine.
Nekoliko godina kasnije odlazi u Herceg Novi i potpuno se posvećuje slikarstvu.
Bio je član Crnogorske akademije nauke i umjetnosti, a najvažniji njegov eksponat je bio na Venecijanskom Bijenalu 1997. godine.
Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja za svoj slikarski rad. Njegove slike su izložene u nizu galerija u Crnoj Gori, kao i u stalnoj postavci umjetničkog muzeja u Cetinju.
Stanić je odrastao u Nik&scaron;iću, gdje zavr&scaron;ava osnovnu i srednju &scaron;kolu. Daleke 1944. godine učestvuje u Narodnooslobodilačkom ratu kao dio &Scaron;este crnogorske udarne brigade. U početku je učestvovao u te&scaron;kim borbama, ali je onda premje&scaron;ten u &Scaron;tab brigade.
Crtao je portrete svojih saboraca, te počeo da radi kao ilustrator u novoosnovanom časopisu. Demobilisan je u februaru 1945. godine.
Po okončanju studija preselio se u Herceg Novi i zaposlio se kao profesor u &Scaron;koli za umjetničke zanate.
Slikarstvom je počeo da se bavi 1955. godine, a 1956. godine je izlagao prve portrete i pejzaže u Beogradu i Podgorici. Početkom &scaron;ezdesetih godina zavr&scaron;ava spomenik Jovanu Toma&scaron;eviću i tako zvanično prestaje da se bavi vajarstvom.
Godine 1958. je počeo da radi kao profesor Vi&scaron;e pedago&scaron;ke &scaron;kole na Odsjeku za likovno obrazovanje i ostao je na toj poziciji do zatvaranja &scaron;kole, 1965. godine. Time je Stanić postao slobodni umjetnik.
Boravci u Parizu 1958. i Rimu 1973. i 1974. godine uticali su na formiranje njegovog stila. Njegove slike su često smje&scaron;tene u Sredozemlje, a likovi na njima su su obični, mali ljudi. Neke slika na ulicama i u gužvi, a druge ostavlja usamljene u njihovim sobama. Kombinovao je realno i irealno, sa elementima fantastičnosti.
Bard crnogorskog slikarstva i svjetski priznat umjetnik proslavio je pro&scaron;le godine u Herceg Novom svoj 100. rođendan.
Njegove izložbe od Podgorice do Njujorka afirmisale su crnogorsku kulturu i državu. Kao slikar bio je genije, a kao čovjek - jednostavan, humanista, mudrac... Tako su o Staniću govorili njegovi prijatelji.&nbsp;
Njegove samostalne izložbe mogle su se vidjeti u Beogradu, Podgorici, Oslu, Rimu, Novom Sadu, Cetinju, Motuvanu, Herceg Novom, Bolcanu, Somboru, Svetom Stefanu, Berlinu i Zagrebu.

Preminuo slikar Vojo Stanić

BARD CRNOGORSKOG SLIKARSTVA I SVJETSKI PRIZNAT UMJETNIK

Povodom objavljivanja spota pjevača Davida Dre&scaron;aja ispred Njego&scaron;evpg mauzoleja na Lovćena, oglasili su se iz Narodnog muzeja Crne Gore.
Narodnom muzeju se, kako obja&scaron;njavaju, svake godine obrati veliki broj produkcijskih kuća, medija i influensera zahtjevima za snimanje kadrova u cilju promocije kulturnog nasljeđa.
Navode i da se uglavnom radi o promotivnim i dokumentarnim filmovima ili video klipovima, koji se snimaju u cilju prezentacije kulture i umjetnosti, pa Narodni muzej daje saglasnosti za snimanje, uz prethodni zahtjev u kojem se precizno navodi &scaron;ta se želi snimiti.
"Narodnom muzeju Crne Gore nedavno se mejlom obratila produkcijska kuća &bdquo;Mars studio&ldquo; zahtjevom za dozvolu za snimanje &bdquo;video klipa umjetnika Davida Dre&scaron;aja na lokaciji Nacionalnog parka Lovćen&ldquo; i da će njihov stručni tim na profesionalan način &bdquo;dočarati ljepotu lovćenskog parka&ldquo;.
Kako nigdje u zahtjevu nije naznačeno da se traži snimanje komercijalnog video spota za pjesmu, kao ni da će se snimanje obaviti isklučivo ispred Mauzoleja na Lovćenu i da će u istom učestvovati plesačice, Narodni muzej je dao saglasnost za snimanje, smatrajući, kako je i navedeno u zahtjevu, da se radi o snimanju nekoliko kadrova, za potrebe nekomercijalnog video klipa kojim se žele predstaviti prirodne ljepote planine Lovćen", tvrde iz Narodnog muzeja.
Dalje obja&scaron;njavaju da budući da objekti Narodnog muzeja imaju status kulturnih dobara, za sva moguća komercijalna snimanja, shodno zakonskoj regulativi, neophodno je tražiti dozvolu od Uprave za za&scaron;titu kulturnih dobara.
"Kako u zahtjevu, a ni u kasnijoj telefonskoj komunikaciji predstavnika Narodnog muzeja i produkcijske kuće nijesu saop&scaron;tene ključne činjenice za snimanje spota, smatramo da je ovim na&scaron;a ustanova dovedena u zabludu.
Smatramo da je na krajnje neprimjeren način predstavljen Njego&scaron;ev mauzolej na Lovćenu, a Narodni muzej Crne Gore će razmotriti dalje korake u vezi sa poo&scaron;travanjem procedura i drugih postupanja po ovom pitanju. Preuzimajući odgovornost, ovim putem se izvinjavamo javnosti zbog moguće uznemirenosti", uzaključuju u saop&scaron;tenju.

Narodni muzej: Na krajnje neprimjeren način predstavljen Njegošev mauzolej, izvinjavamo se javnosti

OGLASILI SE O SNIMANJU SPOTA DAVIDA  DREŠAJA

Inostrani producent koji je snimio spot pod nazivom &ldquo;Je t&rsquo; aime&rdquo; albanskog pjevača Davida Dre&scaron;aja na Lovćenu kod Mauzoleja Petra II Petrovića Njego&scaron;a nije imao zakonom propisana odobrenja, u prvom redu odobrenje Ministarstva kulture i medija, čime je prekr&scaron;io odredbe Zakona o kinematografiji, navela je ministarka kulture i medija Tamara Vujović.
Sporni spot:
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/xc9SkphwH3g" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>
"Shodno članu 21 i 22 Zakona o kinematografiji inostrani producent je bio u obavezi da podnese zahtjev za snimanje kinematografskog djela na teritoriji Crne Gore, kojim je propisano da inostrani producent može da snima kinematografsko djelo samostalno ili u saradnji sa domaćim ili inostranim koproducentom uz prethodno pribavljeno odobrenje koje izdaje Ministarstvo kulture i medija", objasnila je Vujović&nbsp;
Kako dalje navodi, zahtjev bi prema citiranom zakonu trebao da sadrzi: predmet, naziv inostranog producenta, naziv kinematografskog djela, podatke o autorskoj ekipi, lokacije i vrijeme snimanja,kao i podatake o angažovanju domaćeg ili stručnog kadra i opreme.
"Prilikom dono&scaron;enja odluke MInistarstvo kulture i medija uzima u obzir scenario ili označene djelove teksta prema kojima bi se snimalo u Crnoj Gori, koje je producent uz zahtjev dužan da dostavi", ističe Vujović.&nbsp;
Navodi i da su nosioci ovih aktivnosti&nbsp; prema članu 58 Zakona o za&scaron;titi kulturnih dobara bili u obavezi i da se obrate Upravi za za&scaron;titu kulturnih dobara ukoliko se kulturno dobro ili njegov prepoznatljiv dio koristi za reklamu, kao element firme za izradu suvenira, filmskog ili fotografskog materijala ili u druge komercijalne svrhe na način koji ne ugrozava njegov integriret. Napominjemo da takođe nismo u saznanju da je producent po ovom osnovu kontaktirao Upravu i dobio pozitivno mi&scaron;ljenje.
"Pozivamo sve držaoce kulturnih dobara da sa posebnom pažnjom, analizirajući kvalitet i kontekst, donose odluke o ustupanju i korisćenju na&scaron;ih kulturnih dobara. Dakle, ponavljamo jedina institucija koja može izdati prethodno navedenu dozvolu je Ministarsttvo kulture i medija, a ne bilo koja druga institucija. Ukoliko je bilo koja ustanova kulture ili bilo koja druga institucija preuzela zakonom propisane nadležnosti ministarstva, za tako ne&scaron;to će snositi odgovornost", zaključila je Vujović.&nbsp;

Vujović: Inostrani producent za snimanje na Lovćenu nije imao odobrenje Ministarstva kulture i medija

ALBANSKI PJEVAČ SNIMIO SPOT KOD NJEGOŠEVOG MAUZOLEJA

Nobelova nagrada za književnost 2024. oti&scaron;la je u ruke južnokorejske autorke Han Kang, saop&scaron;tila je &Scaron;vedska kraljevska akademija na pres konferenciji.
Nobelova nagrada za književnost dodijeljena je Han Kang zbog njene &bdquo;intenzivne poetske proze koja se suočava sa istorijskim traumama i prikazuje krhkost ljudskog života&ldquo;.
Ona je tako postala prva žena iz Azije kojoj je dodijeljena ova nagrada za književnost i tek druga osoba uop&scaron;te iz Južne Koreje koja je dobila bilo koju od Nobelovih nagrada.
Do sada je već osvojila Međunarodnu nagradu Buker 2016. godine za svoj roman &bdquo;Vegetarijanka&ldquo;.
Pro&scaron;le godine Nobelovu nagradu za književnost dobio je norve&scaron;ki pisac Jun Fose.
Nagrada sa sobom donosi novčani iznos od 11 miliona &scaron;vedskih kruna, &scaron;to je milion dolara, a dodeljuje se 10. decembra, na godi&scaron;njicu smrti Alfreda Nobela.

Nobelova nagrada za književnost 2024. pripala je Han Kang

SAOPŠTILA ŠVEDSKA KRALJEVSKA AKADEMIJA

Dugometražni igrani film &ldquo;Supermarket&rdquo; crnogorski je kandidat za nagradu Američke akademije filmske umjetnosti i nauke - Oskar, u kategoriji najbolji međunarodni film, saop&scaron;tilo je Ministarstvo kulture i medija (MKM).
Iz Ministarstva su kazali da je odluku donijela Selekciona komisija tog resora većinom glasova, a na osnovu Specijalnih pravila Američke akademije i Ministarstva.
Predsjednica komisije je rediteljka Marija Perović, a članovi producenti Edin Ja&scaron;arović i Ivan Đurović, glumica Žana Garda&scaron;ević Bulatović i reditelji Radoslav T. Stani&scaron;ić, Aleksandar Vujović, Gabriel Camaj.
Scenarista i režiser filma &ldquo;Supermarket&rdquo; je Nemanja Bečanović, a producent kuća &bdquo;VHS&ldquo; iz Bara.
Na ovogodi&scaron;nji javni poziv Ministarstva, koji je bio otvoren od 2. avgusta do 2. septembra, bio je prijavljen i film &bdquo;Živi i zdravi&ldquo;.

Film Supermarket crnogorski kandidat za nagradu Oskar

SAOPŠTENO IZ RESORNOG MINISTARSTVA

Glumica Radmila Živković preminula je u 72. godini u Beogradu, potvrđeno je za Nova.rs iz Narodnog pozori&scaron;ta.
Živković je bila filmska, pozori&scaron;na i televizijska glumica.
Karijeru je počela krajem &scaron;ezdesetih, da bi otad igrala u nekoliko desetina filmova.
Najpoznatiji među njima su "Naivko", "Sabirni centar" i "Mrtav &rsquo;ladan".
Poznata je i po ulogama Đilde u TV seriji "Srećni ljudi", Jovanke Ljutić u "Stižu dolari", ali i po "Ulici lipa", gde je igrala glavnu ulogu.
Živkovićeva je svakako bila najpoznatija kao tetka Doka u velikom bioskopskom hitu "Zona Zamfirova".

Preminula glumica Radmila Živković

U 72. GODINI

Čuveni francuski glumac Alen Delon preminuo je danas u 88. godini, javljaju francuski mediji.
On je 2019. doživio moždani udar i posljednjih godina se borio sa rakom.
Informaciju je objavilo njegovo troje djece u nedjelju ujutro u zajedničkoj izjavi za AFP.
Porodica je saop&scaron;tila da je Alen Delon preminuo u svom domu.
"Molimo vas da po&scaron;tujete njegovu privatnost, u ovom izuzetno bolnom trenutku žalosti", navodi se u saop&scaron;tenju.
Alen Delon rođen je 8. novembra 1935.&nbsp;

Preminuo Alen Delon

U 88.GODINI

Trodnevni festival &bdquo;Filmovi uz Moraču&ldquo;, u sklopu kojeg će na Skalinama biti prikazani studentski filmovi, biće realizovan od 19. do 21. avgusta, saop&scaron;tili su organizatori.
Festival su, kako je navedeno osmislili i realizovaće reditelj David Todorović i producent Pavle Korać - a u saradnji sa Klubom Kulture iz Podgorice.
"Tokom festivala, svakog dana biće prikazano po pet studentskih filmova, nakon čega će uslijediti nastupi didžejeva. Prvi i treći dan festivala biće posvećeni studentskim filmovima iz Crne Gore, dok će drugi dan biti rezervisan za internacionalne studentske kratkometražne filmove. Filmske projekcije trajaće od 21 do 22.30 sati, a posjetioci će potom moći da uživaju u muzičkom programu", saop&scaron;tili su organizatori.
Među filmovima koji će biti prikazani su: Stefan Radović: F63.1; Matija Jovanović: El Dorado; Anja Kecalović: Sve ono između nas; Aleksa Bujisić: Provizorijum; Kaća Žarić: Sunce majkino; David Todorović: Nikad ne pričamo; Ilija Zeković: Pas koji se upi&scaron;kio od sreće; Milorad Milatović: Stranac; Itana Vukosavljević: Žuti; Jak&scaron;a Minić: Skloni&scaron;te.
Jedan od organizatora Pavle Korać kazao je da je Festival uz Moraču osmi&scaron;ljen kao revijalni događaj koji promovi&scaron;e studentske filmske stvaraoce i pruža im platformu za predstavljanje svojih radova &scaron;iroj publici.
"Na&scaron; cilj je da spojimo ljubitelje filma i muzike u jedinstvenom ambijentu skalina uz Moraču, te da pružimo priliku mladim talentima da prikažu svoje radove", dodao je Korać.
Festival je otvoren za sve posjetioce, a ulaz je slobodan.

"Filmovi uz Moraču" od 19. do 21. avgusta

ULAZ SLOBODAN

Komemoracija povodom smrti Stevana Radusinovića, jednog od najistaknutijih crnogorskih glumaca, biće održana u ponedjeljak, 12. avgusta u Crnogorskom narodnom pozori&scaron;tu s početkom u 12 sati.
Stevan Radusinović, dugogodi&scaron;nji član glumačkog ansambla Crnogorskog narodnog pozori&scaron;ta, preminuo je u nedjelju u Podgorici u 47. godini.

CNP: Komemoracija povodom smrti Stevana Radusinovića u ponedjeljak

PREMINUO JE U NEDJELJU U 47.GODINI

Umjetnica i pjevačica Aleksandra Slađana Milo&scaron;ević preminula je danas u 69. godini, potvrdila je FoNetu njena prijateljica Biljana Petrović.
Milo&scaron;ević je umrla u Zemunskoj bolnici, poslije kraće bolesti, a datum i vrijeme sahrane biće naknadno objavljeni.
Aleksandra Slađana Milo&scaron;ević rođena je u Beogradu 3. oktobra 1955. godine i smatrana je ikonom novog talasa osamdesetih u Jugoslaviji.
Na povr&scaron;inu jugoslovenske pop-rok scene isplivala je 1977. godine sa pjesmom &bdquo;Au, Au&ldquo; i iste godine imala svoj prvi veći nastup na Koncertu kod Hajdučke česme, gdje je nastupala prije Bijelog Dugmeta.
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/-aSLpIV5uRM?t=38s" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>
<div class="detail-header p-0 mb-3">
<div class="sources">
<div class="sources-info">
&nbsp;
</div>
</div>
</div>

Preminula Slađana Milošević