Globus

Demonstranti su danas u Parizu i drugim dijelovima Francuske blokirali puteve i palili vatre uprkos ogromnim količinama suzavca, vr&scaron;eći pritisak na predsjednika Emanuela Makrona i pretvarajući prvi dan novog premijera Sebastijana Lekornija u svojevrsno &bdquo;vatreno kr&scaron;tenje&ldquo;.
Na stotine ljudi je uhap&scaron;eno tokom protesta protiv Makrona, mjera &scaron;tednje i odluka Vlade. Sukobi su se pro&scaron;irili i na veće i manje gradove &scaron;irom zemlje.
Policija je suzavcem rastjerala grupe demonstranata koje su poku&scaron;avale da blokiraju parisku obilaznicu. Na drugim lokacijama u Parizu bacane su kante za smeće i predmeti na policajce. U naselju &Scaron;atle u centru grada zapaljen je restoran, a vatrogasci su intervenisali dok su se hiljade ljudi okupljale na protestima.
Vlada je saop&scaron;tila da je privedeno 473 ljudi &scaron;irom zemlje, od čega 203 u Parizu. Pritvoreno je ukupno 339 osoba, dok je 13 policajaca lak&scaron;e povrijeđeno.
Prema podacima vlasti, zabilježeno je 812 protestnih akcija: 550 skupova, 262 blokade i 267 požara na ulicama. Napetosti rastu u Renu, Nantu i Parizu, gdje je policija takođe napadnuta.
Ministarstvo unutra&scaron;njih poslova procijenilo je izlaznost na oko 175.000 ljudi, dok sindikat CGT navodi da je protestovalo blizu četvrt miliona.
Blokade puteva, usporavanja saobraćaja i drugi protesti bilježeni su od Marseja na jugu, preko Nanta i Rena na zapadu, do Lila i Kana na sjeveru, kao i Grenobla i Liona na jugoistoku. Demonstracije su održane i u manjim gradovima.
U popodnevnim satima okupljanja u centru Pariza bila su mirna, sa transparentima protiv Makrona i Lekornija. &bdquo;Lekorni, nijesi dobrodo&scaron;ao&ldquo;, pisalo je na jednom od njih, dok je na drugom stajalo &bdquo;Makron eksplodirao&ldquo;.
Uprkos velikoj mobilizaciji od 80.000 policajaca, koji su razbijali barikade i sprovodili brza hap&scaron;enja, protesti pod sloganom &bdquo;Blokirajte sve&ldquo; podigli su novu atmosferu krize u Francuskoj.
Ministar unutra&scaron;njih poslova Bruno Retajo saop&scaron;tio je da je u Renu zapaljen autobus, dok je na jugozapadu požar o&scaron;tetio električne kablove i zaustavio vozove.
Ovaj talas nemira podsjetio je na ranije proteste &bdquo;žutih prsluka&ldquo; 2018&ndash;2019, kao i na nemire izazvane penzionom reformom i smrću tinejdžera kojeg je pro&scaron;le godine ubila policija.
Najnovije demonstracije dolaze svega dva dana nakon &scaron;to je Vlada pala, a premijer Fransoa Bajru izgubio povjerenje parlamenta zbog plana da javnu potro&scaron;nju smanji za 44 milijarde eura. Nasljednik, Sebastijan Lekorni, suočava se sa ogromnim izazovima od prvog dana mandata.
Osnivač Telegrama Pavel Durov, koji je pod istragom u Francuskoj, izjavio je da je ponosan &scaron;to se njegova platforma koristi za organizovanje protesta protiv Makrona.

Veliki sukobi Francuza sa policijom na protestima, privedeno skoro 500 osoba

PROTESTI POD SLOGANOM „BLOKIRAJTE SVE“ PODIGLI SU NOVU ATMOSFERU KRIZE

Generalni sekretar NATO Mark Rute izjavio je, nakon upada ruskih dronova u Poljsku, da je potpuna procjena situacije u toku.
Takođe je naglasio da "bilo da je to bilo namjerno ili ne, to je apsolutno, nesmotreno, to je apsolutno opasno".
"Putine, moja poruka je jasna: zaustavite rat u Ukrajini, prestanite sa eskalacijom rata", istako je Rute dodajući da je sada taj rat protiv nevinih civila i civilne infrastrukture.
"Prestanite da kr&scaron;ite saveznički vazdu&scaron;ni prostor. Znajte da smo spremni, da smo budni i da ćemo braniti svaki centimetar teritorije NATO-a", dodao je Rute u poruci ruskom predsjedniku.&nbsp;

Rute: Spremni smo, branićemo svaki centimetar teritorije NATO-a

"PUTINE, MOJA PORUKA JE JASNA: ZAUSTAVITE RAT U UKRAJINI"

U Francuskoj je jutros počela građanska akcija "Blokiraj sve", inicijativa nastala na dru&scaron;tvenim mrežama, a jedan od razloga za proteste je pad kupovne moći.
Ta akcija blokiranja saobraćajnica i izbjegavanja kupovine dolazi u trenutku političke krize u Francuskoj koja poslije smjene centrističkog premijera Fransoa Bajrua i naimenovanja novog mandatara, dosada&scaron;njeg ministra odbrane Sebastijena Lekornija, čeka novu vladu.
Nekoliko akcija i oko 75 hap&scaron;enja, prema policiji, dogodilo se na &scaron;irem području Pariza, poslije blokada puteva i poku&scaron;aja blokada prometne obilaznice oko glavnog grada Francuske.
Oko 6.000 policajaca i žandarma mobilisano je u glavnom gradu Francuske.&nbsp;&nbsp;
U Parizu je saobraćaj "gotovo normalan" za metro i autobuske mreže i dok je mali poremećaj na određenim međugradskim željezničkim vezama koja prolaze kroz Pariz, kao &scaron;to je linija koja opslužuje međunarodni aerodrom &Scaron;arl de Gol.
Blokade su najavljene na kružnim tokovima u Nantu, na zapadu Francuske, kao i u Tuluzu na jugozapadu, gdje je oko 200 demonstranata već blokiralo prometnu obilaznicu koristeći gume i razne ograde i kante za smeće.

Građanske blokade širom Francuske: Saobraćaj u kolapsu, na desetine uhapšenih

JEDAN OD RAZLOGA ZA PROTESTE JE PAD KUPOVNE MOĆI

Poljska nije predstavila dokaze da su dronovi oboreni iznad teritorije te zemlje ruskog porekla, izjavio je otpravnik poslova Rusije u Poljskoj Andrej Orda&scaron;.
"Smatramo da su optužbe neosnovane. Nijesu predstavljeni dokazi da su ovi dronovi ruskog porekla", rekao je Orda&scaron;.
Ruski ambasador u Var&scaron;avi Sergej Andrejev rekao je da Poljska nikada nije pružila dokaze da je Rusija povrijedila vazdu&scaron;ni prostor te zemlje.
Granate su krajem 2022. godine pale na poljsku teritoriju blizu granice sa Ukrajinom, usmrtiv&scaron;i dvije osobe.
Iako je Var&scaron;ava u početku tvrdila da je riječ o oružju ruske proizvodnje, predsjednik Andžej Duda kasnije je priznao da je municija najvjerovatnije pripadala Kijevu.
Oglasila se Poljska
Poljski premijer Donald Tusk je u poljskom parlamentu rekao da je tokom noći bilo 19 upada u vazdu&scaron;ni prostor te zemlje, najvećim dijelom dronovima iz Bjelorusije.
Dodao je da su tri drona oborena, a da se za jedan jo&scaron; utvrđuje, prenio je Rojters.
"Činjenica da su ovi dronovi, koji su predstavljali bezbjednosnu pretnju, oboreni mijenja političku situaciju. Zbog toga su konsultacije saveznika dobile oblik formalnog zahtjeva za aktiviranjem člana 4 NATO sporazuma", naveo je Tusk.
Član 4 glasi: "Stranke će se međusobno konsultovati kad god, po mi&scaron;ljenju bilo koje od njih, bude ugrožena teritorijalni integritet, politička nezavisnost ili bezbjednost bilo koje od zemalja".
Član 4 je odvojen od člana 5, koji je izjava saveza da se napad na jednu članicu smatra napadom na sve, poja&scaron;njava Index.
Prema zapisima NATO-a, član 4. je aktiviran samo sedam puta od osnivanja NATO-a 1949. godine. Posljednji put je aktiviran 2022. godine. Tada su četiri države članice NATO-a - Poljska, Estonija, Latvija i Litva pozvale na konzultacije zbog ruske invazije na Ukrajinu.

Rusija: Poljska nema dokaze da su dronovi ruskog porijekla; Tusk: Poljska zatražila da se aktivira član 4 NATO sporazuma

POLJSKI PREMIJER TVRDI DA JE TOKOM NOĆI BILO 19 UPADA U VAZDUŠNI PROSTOR TE ZEMLJE

Samo ujedinjena Evropa može biti nezavisna, poručila je predsjednica Evropske komisije (EK) Ursula fon der Lajen, dodajući da je veća i jača Evropska unija (EU) bezbjednosna garancija za sve.
Fon der Lajen je to kazala u godi&scaron;njem govoru o stanju Unije (SOTEU) u Evropskom parlamentu.
Ona je govorila o prioritetima EK i ukazala na stanje na međunarodnoj sceni, navodeći da se Evropa mora boriti za svoje mjesto u svijetu.
Fon der Lajen je &nbsp;kazala da je EU u osnovu mirovni projekat, ali da Evropa danas ne može ignorisati te&scaron;koće sa kojima se građani Evrope svakog dana suočavaju.
&bdquo;Oni osjećaju da stvari postaju teže, osjećaju uticaje globalne krize i većih tro&scaron;kova života&ldquo;, rekla je Fon der Lajen, podsjećajući da su oni zabrinuti i zbog događaja koje svakodnevno gledaju na vijestima, od scena u Gazi pa to ruskog djelovanja u Ukrajini.&nbsp;
Fon der Lajen je poručila da Evropa ne može čekati da oluja prođe.
&bdquo;Linije borbe za novi svjetski poredak zasnovan na moći upravo se povlače. Dakle, da, Evropa se mora boriti za svoje mjesto u svijetu u kojem su mnoge velike sile ili ambivalentne ili otvoreno neprijateljski raspoložene prema Evropi, svijetu imperijalnih ambicija i imperijalnih ratova, svijetu u kojem se zavisnosti nemilosrdno koriste kao oružje&ldquo;, navela je Fon der Lajen.
Ona je poručila da se upravo iz svih tih razloga mora pojaviti nova Evropa.
&bdquo;Ovo mora biti trenutak nezavisnosti Evrope. Vjerujem da je ovo misija na&scaron;e Unije - da budemo u stanju da se brinemo o vlastitoj odbrani i sigurnosti&ldquo;, kazala je Fon der Lajen.
Prema njenim riječima, radi se o tome da Evropa treba da ima slobodu i moć da &nbsp;odredi vlastitu sudbinu.&nbsp;
&bdquo;Znamo da to možemo učiniti, jer smo zajedno pokazali &nbsp;&scaron;ta je moguće kada imamo istu ambiciju, jedinstvo i hitnost&ldquo;, rekla je Fon der Lajen.
Ona je kazala da je ključno pitanje da li će Evropa imati jedinstvo, političku volju i političku vje&scaron;tinu za kompromis, ili se želi boriti među sobom i biti paralizovana unutar sopstvenih podjela.
&bdquo;Moj dana&scaron;nji govor je govor za jedinstvo - jedinstvo između država članica, između evropskih institucija, ali i jedinstvo između proevropskih demokratskih snaga Evropskog parlamenta&ldquo;, kazala je Lajen.
Ona je podsjetila da se narod Ukrajine svakog dana bori za slobodu i nezavisnost, podsjećajući da je sudbina desetine hiljada ukrajinske djece i dalje neizvjesna.
&bdquo;Moramo učiniti sve &scaron;to je u na&scaron;oj moći da pomognemo i podržimo djecu Ukrajine&ldquo;, kazala je Fon der Lajen.
Ona je poručila da rat u Ukrajini mora da se zavr&scaron;i pravednim i trajnim mirom, jer je sloboda Ukrajine sloboda Evrope.
&bdquo;Nastavićemo da podržavamo sve diplomatske napore za okončanje rata u Ukrajini, ali svi smo vidjeli &scaron;ta Rusija podrazumijeva pod diplomatijom&ldquo;, rekla je Fon der Lajen.
Ona je podsjetila da predsjednik Rusije Vladimir Putin odbija sastanak sa ukrajinskim golegom Volodimirom Zelenskim, ali i na poslljednje brutalne ruske napade na Ukrajinu.
Fon der Lajen je istakla da će NATO uvijek biti ključan, ali i da samo snažna i kredibilna evropska odbrambena pozicija može garantovati sigurnost Evrope.&nbsp;
Ona je podsjetila da su posljednjih godina ostvarili istorijski napredak u izgradnji evropske odbrambene unije, ističući da je ranije ove godine pokrenut program koji će omogućiti modernizaciju odbrane i obezbjednosnog odbovora.
Fon der Lajen je rekla da se, kada se govori o nezavisnosti, govori i o odabiru sopstvene sudbine.
&bdquo;To je ono za &scaron;ta se Ukrajina bori i to je ono &scaron;to svi Evropljani zaslužuju. Jer Evropa je ideja - ideja slobode i međusobne snage&ldquo;, rekla je Fon der Lajen.
Kako je dodala, zato je važno približavanje budućih država članica Uniji.
&bdquo;Ulaganje, podr&scaron;ka reformama, integracija u jedinstveno trži&scaron;te. Moramo održati tempo u ovom procesu zasnovanom na zaslugama. Jer samo ujedinjena, čak bih rekla i ponovo ujedinjena Evropa, može biti nezavisna Evropa&ldquo;, rekla je Fon der Lajen.
Ona je istakla da je veća i jača EU bezbjednosna garancija za sve.
&ldquo;A budući da je za Ukrajinu, Moldaviju i Zapadni Balkan budućnost u na&scaron;oj Uniji, hajde da zajedno ostvarimo sljedeće ponovno ujedinjenje Evrope&rdquo;, kazala je Fon der Lajen.
Govoreći o situaciji u Pojasu Gaze, Fon der Lajen je rekla da je to potreslo savjest cijelog svijeta svijeta.
&ldquo;Dakle, želim započeti s vrlo jasnom porukom: Glad koju je izazvao čovjek nikada ne može biti ratno oružje. Zbog djece, zbog čovječanstva, ovo mora prestati&rdquo;, poručila je Fon der Lajen.
Ona je kazala da je to dio sistematičnije promjene ovog mjeseca koja je neprihvatljiva.
Prema riječima Fon der Lajen, postupci i izjave najekstremnijih ministara izraelske vlade podstiču na nasilje, a sve to ukazuje na jasan poku&scaron;aj potkopavanja rje&scaron;enja o dvije države.&nbsp;
&bdquo;Znam da je za mnoge građane nemogućnost Evrope da se dogovori o zajedničkom putu naprijed podjednako bolna. Pitaju se koliko se stvari moraju pogor&scaron;ati prije nego &scaron;to postoji jedinstvo u odgovoru&ldquo;, rekla je Fon der Lajen.
Kako je dodala, ona to razumije, jer je ono &scaron;to se de&scaron;ava u Gazi neprihvatljivo.
Ona je kazala da će zato predložiti paket mjera, ali i da će EK sama učiniti sve &scaron;to može.
&bdquo;Stavićemo na&scaron;u bilateralnu podr&scaron;ku Izraelu na čekanje, zaustavićemo sva plaćanja u ovim područjima bez uticaja na na&scaron; rad s izraelskim civilnim dru&scaron;tvom&ldquo;, kazala je Fon der Lajen.
Ona je kazala da će i drugim tijelima EU predložiti i druge mjere, uključujući sankcije ekstremnim ministrima i nasilnim doseljenicima.&nbsp;
Fon der Lajen je rekla da je svjesna da će te&scaron;ko pronaći većinu za ova pitanja i naglasila da je prijatelj izraleskog naroda i da je svjesna patnji koje je izazvao napad Hamas.
Prema njenim riječima, bezbjednost za Izrael i sigurna budućnost za sve palestince je ono &scaron;to smatra ispravnim.
Govoreći o migracijama, Fon der Lajen je kazala da se mora naći sistem kontrole migracija i da se Evropa mora baviti onima koji se bave krijumčarenjem ljudi.
&bdquo;Ako je važno građanima Evrope, važno je Evropi&ldquo;, rekla je Fon der Lajen, dodajući da je to njhova dužnost.
Ona je ukazala i na probleme sa požarima tokom ljeta sa kojim se veliki broj država Evrope suočio, navodeći da će morati da se bave prevencijom i borbom sa požarima.
Fon der Lajen je rekla da se veliki broj vatrogasaca borio po cijeloj Evropi ove godine, navodeći da su oni heroji.

Fon der Lajen:  Evropa se mora boriti za svoje mjesto u svijetu, veća i jača EU bezbjednosna garancija za sve

PREDSTAVILA PRIORITETE EK ZA NAREDNU GODINU

Rusija je tokom noći lansirala 458 dronova i raketa na Ukrajinu, saop&scaron;tile su ukrajinske vazduhoplovne snage dok je susjedna Poljska saop&scaron;tila da je oborila "neprijateljske predmete" u svom vazdu&scaron;nom prostoru.
Ukrajinske vazduhoplovne snage saop&scaron;tile su da je Rusija upotrebila 415 dronova i 43 rakete u napadima u kojima je, prema podacima civilnih vlasti, poginula najmanje jedna osoba.
Najmanje osam ruskih dronova "pre&scaron;lo je ukrajinsku granici i u&scaron;lo u Poljsku", dodala je ukrajinska vojska.
Poljska vojska je reagovala na upad ruskih dronova tokom velikog sinoćnjeg napada na Ukrajinu i oborila nekoliko bespilotnih letjelica koje su naru&scaron;ile njen vazdu&scaron;ni prostor, a policija je saop&scaron;tila da su nađeni ostaci jednog drona.
Operativna komanda Vojske Poljske pozvala je građane ugroženih istočnih vojvodstava da ostanu u kućama, zatvorila je aerodrome u Var&scaron;avi, digla borbene avione i pokrenula protivvazdu&scaron;nu odbranu da obori ruske dronove.
"U toku sinoćnjeg napada na Ukrajinu bez presedana, naru&scaron;en je vazdu&scaron;ni prostor Poljske. To je akt agresije koji je izazvao realnu opasnost za na&scaron;e građane", saop&scaron;tila je Operativna komanda armije.
Poljski premijer Donald Tusk sazvao je hitno vanrednu sjednicu Vlade, a u kontaktu je i sa predsjednikom države Karolom Navrockim.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je izjavio da upad ruskih dronova u Poljsku predstavlja "ekstremno opasan presedan za Evropu".

Kako su ruski dronovi završili u Poljskoj: Više od 400 lansirano na Ukrajinu, pa prešlo na susjednu teritoriju

ZELENSKI PORUČIO DA JE POSRIJEDI EKSTREMNO OPASAN PRESEDAN ZA EVROPU

Poljski ministar odbrane Vladislav Kosiniak-Kami&scaron; saop&scaron;tio je da su ruski dronovi u&scaron;li u poljski vazdu&scaron;ni prostor na putu prema Ukrajini, istakav&scaron;i da je Poljska aktivirala sopstvenu i NATO protivvazdu&scaron;nu odbranu. Regioni Podlasko, Mazovjecko i Lublin su najrizičniji, navodi poljska vojska. Ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha ocjenjuje da incident pokazuje da ruski predsjednik Vladimir Putin prolazi nekažnjeno i da nastavlja da &scaron;iri rat.
Sibiha: Putin &scaron;iri svoj rat i testira Zapad
Ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha izjavio je da ruski dronovi koji tokom napada na Ukrajinu ulaze u Poljsku pokazuju da ruski predsjednik Vladimir Putin prolazi nekažnjeno za svoje djelovanje i nastavlja da &scaron;iri rat.
&ldquo;Putin samo nastavlja da eskalira, &scaron;iri svoj rat i testira Zapad&rdquo;, naveo je Sibiha.
Prema njegovim riječima, ova situacija pokazuje za&scaron;to je neophodno omogućiti kori&scaron;ćenje kapaciteta partnerskih sistema protivvazdu&scaron;ne odbrane u susjednim zemljama za presretanje dronova i raketa u ukrajinskom vazdu&scaron;nom prostoru, uključujući i one koji se približavaju granicama NATO-a.
Rusija: Uni&scaron;tena 122 ukrajinska drona tokom noći
Ruske jedinice PVO uni&scaron;tile su 122 ukrajinska drona tokom noći, objavilo je u rusko Ministarstvo odbrane.
Uzbuna u Poljskoj &ndash; ruski dronovi &ldquo;zalutali&rdquo; u Podlasko, Mazovjecko i Lublin
Poljska je saop&scaron;tila da je aktivirala sopstvenu i NATO protivvazdu&scaron;nu odbranu kako bi oborila dronove nakon ruskog vazdu&scaron;nog napada na zapadnu Ukrajinu, &scaron;to je prvi put u ratu u Ukrajini da je Var&scaron;ava angažovala sredstva u svom vazdu&scaron;nom prostoru.
Poljska vojna komanda saop&scaron;tila je da je poljski vazdu&scaron;ni prostor vi&scaron;e puta povrijeđen &ldquo;objektima tipa dronova&rdquo; tokom ruskog napada preko granice u Ukrajini.
&ldquo;U toku je operacija usmjerena na identifikaciju i neutralizaciju ovih objekata&hellip; kori&scaron;ćeno je oružje, a vojno osoblje sprovodi akcije za lociranje oborenih objekata&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Navodi se da je vojna operacija u toku i pozivaju ljude da ostanu kod kuće, navodeći regione Podlasko, Mazovjecko i Lublin kao najrizičnije.
U ruskom vazdu&scaron;nom napadu na selo Jarovo u Donjeckoj oblasti na istoku zemlje, poginulo je vi&scaron;e od 20 ljudi, saop&scaron;tio je predsjednik Volodimir Zelenski i ocijenio da je to samo jo&scaron; jedan udarac od mnogih koje Rusi svakodnevno nanose Ukrajincima.
&ldquo;Rusi nastavljaju da ubijaju i stra&scaron;no je &scaron;to nema dovoljno snažne reakcije globalnih aktera. Upravo to Putin doživljava kao dozvolu za nastavak borbe ako nema snažnog pritiska&rdquo;, izjavio je Zelenski.
Njemački ministar odbrane Boris Pistorijus izjavio je da su isporučeni prvi lanseri za dva sistema protivvazdu&scaron;ne odbrane &ldquo;patriot&rdquo; koje je Njemačka obećala Ukrajini.
Sa druge strane, rusko Ministarstvo odbrane je saop&scaron;tilo da je napalo skladi&scaron;ta municije, komandne punktove i mjesta za lansiranje dronova ukrajinskih oružanih snaga.
&ldquo;O&scaron;tećena su skladi&scaron;ta municije, komandni punktovi i mjesta za lansiranje bespilotnih letjelica velikog dometa, kao i privremeni punktovi raspoređivanja ukrajinskih oružanih formacija i stranih plaćenika u 140 okruga&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Predsjednik Poljske Karol Navrocki izjavio je da je ruski lider Vladimir Putin spreman da izvr&scaron;i invaziju na druge zemlje.

Ruski dronovi ušli u poljski vazdušni prostor; Ukrajinski ministar spoljnih poslova: Putin širi svoj rat i testira Zapad

RAT U UKRAJINI

Francuski predsjednik Emanuel Makron naimenovao je za premijera lojalistu Sebastijana Lekornua, svog nekada&scaron;njeg konzervativnog &scaron;tićenika koji je podržao njegovu predsjedničku kandidaturu 2017. godine, prkoseći očekivanjima da bi mogao da se okrene ka ljevici.
Izbor Lekornua (39) ukazuje na Makronovu odlučnost da nastavi sa manjinskom vladom koja čvrsto stoji iza njegove pro-biznis agende ekonomskih reformi, u okviru koje su predviđeni smanjeni porezi za preduzeća i bogate, a povećana starosna granica za penzionisanje, podsjeća Rojters.
Makron je bio primoran da naimenuje petog premijera Francuske za manje od dvije godine, nakon &scaron;to je parlament smijenio Fransoa Bajrua, nakon devet mjeseci mandata zbog ba&scaron; takvih planova za smanjenje rastućeg duga zemlje.

Izabran predsjednik Vlade Francuske

PETI PREMIJER ZA MANJE OD DVIJE GODINE

Vi&scaron;e od 20 civila je poginulo u ruskom vazdu&scaron;nom napadu na selo u Donjeckoj oblasti na istoku zemlje, izjavio je u ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
Pozivao je saveznike Kijeva da pojačaju pritisak na Moskvu kako bi okončala rat u Ukrajini.
Istakao je da je udar izvr&scaron;en direktno na civile u trenutku kada su se isplaćivale penzije.
"Svijet ne sme da ostane neaktivan. Potreban je odgovor Sjedinjenih Država. Potreban je odgovor Evrope. Potreban je odgovor G20", napisao je Zelenski.
<blockquote class="twitter-tweet">
Відверто звірячий російський удар авіабомбою по селищу Ярова на Донеччині. Прямо по людях. Звичайні цивільні люди. У момент, коли видавались пенсії. За попередньою інформацією, кількість загиблих &ndash; більше 20 людей. Немає слів&hellip; Співчуття всім рідним та близьким загиблих. Такі&hellip;
&mdash; Volodymyr Zelenskyy / Володимир Зеленський (@ZelenskyyUa) <a href="https://twitter.com/ZelenskyyUa/status/1965346017894858856?ref_src=twsrc%5Etfw">September 9, 2025</a></blockquote>

Zelenski: Bombardovano selo u Donjeckoj oblasti, ubijeno više od 20 civila

SAOPŠTIO UKRAJINSKI PREDSJEDNIK

Najmanje pet svinjskih glava pronađeno je jutros ispred džamija u Parizu i predgrađima tog grada, saop&scaron;tio je &scaron;ef pariske policije Loran Nunjez.
Svinjske glave su pronađene ispred tri džamije u Parizu, dok su jo&scaron; dvije pronađene ispred džamija u predgrađima Sen Deni i Monruž, prenosi Figaro pozivajući se na policijske izvore.
Velika džamija u Parizu izrazila je žaljenje zbog "tužne faze" antimuslimanske mržnje i "najo&scaron;trije je osudila islamofobična dela".
Svinjske glave ostavljene ispred džamija bile su upakovane u celofan sa ukrasnom trakom, a pored njih je ostavljena provokativna, namjerno sa slovnom gre&scaron;kom napisana poruka na francuskom jeziku, "prijatno" (bonne appetit).

Ispred džamija u Parizu ostavljene svinjske glave

PORED NJIH OSTAVLJENA PROVOKATIVNA PORUKA

Nekoliko sati nakon &scaron;to je preuzela dužnost, Elizabet Lan, novoimenovana ministarka zdravlja &Scaron;vedske, sru&scaron;ila se na tokom konferencije za novinare juče.
Incident se dogodio dok je 48-godi&scaron;njakinja stajala pored &scaron;vedskog premijera Ulfa Kristerssona i liderke Hri&scaron;ćansko-demokratske stranke Ebe Bu&scaron;, odgovarajući na pitanja novinara.
Snimak tog trenutka, podijeljen na dru&scaron;tvenim mrežama, prikazuje Lan kako pažljivo slu&scaron;a drugog zvaničnika prije nego &scaron;to se iznenada nagne naprijed, sru&scaron;i se preko prozirnog govorničkog pulta i udari o pod, pi&scaron;e NDTV World.
<blockquote class="twitter-tweet">
<a href="https://twitter.com/hashtag/SWEDEN?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#SWEDEN</a> news 🇸🇪 Swedish Health Minister Elisabet Lann collapsed during a press conference in Stockholm. She later explained that she had experienced low blood sugar. <a href="https://t.co/jdIOrj88GA">pic.twitter.com/jdIOrj88GA</a>
&mdash; War &amp; Political News (@Elly_Bar_News) <a href="https://twitter.com/Elly_Bar_News/status/1965433508027138202?ref_src=twsrc%5Etfw">September 9, 2025</a></blockquote>
Ona se ubrzo nakon toga vratila na brifing, obja&scaron;njavajući iznenadni događaj.
"Ovo nije bio ba&scaron; običan utorak, a ovo se može dogoditi kada vam padne &scaron;ećer u krvi", rekla je novinarima, kako prenosi SVT .
&nbsp;

Nova švedska ministarka zdravlja onesvijestila se tokom konferencije za novinare