Globus

Francuski predsjednik Emanuel Makron naimenovao je za premijera lojalistu Sebastijana Lekornua, svog nekada&scaron;njeg konzervativnog &scaron;tićenika koji je podržao njegovu predsjedničku kandidaturu 2017. godine, prkoseći očekivanjima da bi mogao da se okrene ka ljevici.
Izbor Lekornua (39) ukazuje na Makronovu odlučnost da nastavi sa manjinskom vladom koja čvrsto stoji iza njegove pro-biznis agende ekonomskih reformi, u okviru koje su predviđeni smanjeni porezi za preduzeća i bogate, a povećana starosna granica za penzionisanje, podsjeća Rojters.
Makron je bio primoran da naimenuje petog premijera Francuske za manje od dvije godine, nakon &scaron;to je parlament smijenio Fransoa Bajrua, nakon devet mjeseci mandata zbog ba&scaron; takvih planova za smanjenje rastućeg duga zemlje.

Izabran predsjednik Vlade Francuske

PETI PREMIJER ZA MANJE OD DVIJE GODINE

Najmanje pet svinjskih glava pronađeno je jutros ispred džamija u Parizu i predgrađima tog grada, saop&scaron;tio je &scaron;ef pariske policije Loran Nunjez.
Svinjske glave su pronađene ispred tri džamije u Parizu, dok su jo&scaron; dvije pronađene ispred džamija u predgrađima Sen Deni i Monruž, prenosi Figaro pozivajući se na policijske izvore.
Velika džamija u Parizu izrazila je žaljenje zbog "tužne faze" antimuslimanske mržnje i "najo&scaron;trije je osudila islamofobična dela".
Svinjske glave ostavljene ispred džamija bile su upakovane u celofan sa ukrasnom trakom, a pored njih je ostavljena provokativna, namjerno sa slovnom gre&scaron;kom napisana poruka na francuskom jeziku, "prijatno" (bonne appetit).

Ispred džamija u Parizu ostavljene svinjske glave

PORED NJIH OSTAVLJENA PROVOKATIVNA PORUKA

Tajlandski Vrhovni sud saop&scaron;tio je danas da biv&scaron;i premijer Taksin &Scaron;inavatra mora da odsluži jednogodi&scaron;nju kaznu zatvora zbog ranije donijetih presuda za korupciju i zloupotrebu položaja, prenosi N1.
Vrhovni sud je presudio da niži sudovi nijesu lo&scaron;e postupili oko njegovog povratka u Tajland 2023. godine i da &Scaron;inavatri, koji je sada u pritvoru, predstoji odsluženje kazni.
Po povratku u Tajland poslije vi&scaron;e od decenije u samonametnutom izgnanstvu Taksin je poslat u apartman u Generalnoj bolinci u Bangkoku, navodno iz medicinskih razloga, po&scaron;to je proveo manje od jednog dana u zatvoru. Njegovu osmogodi&scaron;nju kaznu zatvora tada je preinačio na godinu dana kralj Maha Vadžiralogkorn, i &Scaron;inavtra je uslovno pu&scaron;ten posle &scaron;est mjeseci u bolnici.
Te okolnosti pokrenule su pitanje li je imao specijalni tretman i mnogi su bili sumnjičavi oko toga da li je zaista bolestan.
Poslije ponovljenog postupka Taksin je poslat u zatvor u Bankgogu, a u poruci na svojoj Fejsbuk stranici koju je podijelio njegov tim poslije presude, kaže se da je on prihvatio odluku suda. &ldquo;Želim da gledam u budućnost, da svemu dam zaključak, bilo da su pravni postupci ili sukobi izazvani ili vezani za mene. Od danas iako nijesam slobodan i dalje imam slobodu misli za dobrobit zemlje i njenog naroda&rdquo;, pi&scaron;e u objavi.
Prije presude Taksin je stigao u sud sa porodicom, među kojima je bilo i dvoje njegove djece, Pintongta &Scaron;inavatra, i biv&scaron;a premijerka Pentongtarn &Scaron;inavatra, koja je smijenjena pro&scaron;log mjeseca kada je sud utvrdio da je počinila etički prestup zbog politički kompromitujućeg telefonskog razgovora sa predsjednikom Senata Kambodže Hun Senom.
Biv&scaron;a premijerka je u izjavi novinarima poslije presude zahvalila kralju zbog preinačenja Taksinove presude. Ona je rekla da će Taksin ostati duhovni vođa tajlandske politike i da on uvijek misli o radu za dobrobit zemlje i tajlandskog naroda.
&ldquo;Zabrinuta sam za svog oca ali sam takođe ponosna &scaron;to je stvorio toliko istorijskih trenutaka za zemlju. Vrlo je te&scaron;ko ali svakako smo dobrog duha i moj otac i na&scaron;a porodica&rdquo;, rekla je ona.
Taksin &Scaron;inavatra je bio premijer od 2001. dok nije svrgnut vojnim pučem 2006. godine dok je bio u inostranstvu. Na kratko se vratio u Tajland 2008. ali je poslije ponovo oti&scaron;ao, prekr&scaron;iv&scaron;i uslovno pu&scaron;tanje na slobodu u presudi oko slučaja korupcije.
Taksinovo svrgavanje pokrenulo je gotovo dvije decenije duboke političke polarizacije između njegovih pristalica i protivnika među kojima su bili imućniji stanovnici urbanih sredina, žestoki rojalisti i vojska. Na kratko se vratio 2008. da se suoči sa optužbama ali je ponovo, dok je bio na uslovnoj slobodi, pobjegao u inostranstvo i počeo samonametni egzil koji je trajao vi&scaron;e od decenije.
Poslije napu&scaron;tanja dužnosti suočio se sa nizom sudskih postupaka i krivičnih optužbi za koje je rekao da su politički motivisani.
Pro&scaron;log mjeseca ga je krivični sud oslobodio od optužbi za uvredu kralja, &scaron;to bi da je osuđen, nosilo kaznu zatvora od 15 godina.

Taksin Šinavatra mora da odsluži godinu zatvora

ZBOG RANIJE DONIJETIH PRESUDA ZA KORUPCIJU I ZLOUPOTREBU POLOŽAJA

Komesarka Evropske unije za pro&scaron;irenje Marta Kos, u intervjuu za austrijski Kleine Zeitung saop&scaron;tila je da bi prve naredne članice iz regiona, Crna Gora i Albanija, mogle da uđu u EU oko 2028. ili 2029.
<div class="article-banner">
<div id="div-gpt-ad-1620633608631-0" class=" div-gpt-ad-1620633608631-0-loaded-w2g" data-google-query-id="CIytkuG3y48DFTQs-wMdaAkE5g"></div>
</div>
Kos je istakla da pro&scaron;irenje EU sada ima sasvim drugu dinamiku nego prethodnih godina, prenosi N1. "Jedan razlog za to je &scaron;to je to sada zaista prioritet EU, a drugi razlog je naravno promijenjena geopolitička situacija, koja čitav proces stavlja u novo svjetlo&rdquo;, dodala je Kos. Podsjetila da Crna Gora ima cilj da zavr&scaron;i pregovore do kraja naredne godine, navodeći da nakon toga dolaze odluke u krugu &scaron;efova vlada EU i proces ratifikacije. &ldquo;Za Crnu Goru bi, dakle, pristupanje bilo moguće 2028. ili 2029. godine, za Albaniju ne&scaron;to kasnije. Ali sve se to, naravno, zasniva na principu zasluga, &scaron;to znači da kandidati za članstvo napreduju samo ako isporučuju rezultate", kazala je Kos. Smatra da državama kandidatima treba ponuditi vi&scaron;e od same perspektive članstva za nekoliko godina. "Jedan primjer bio bi, recimo, ulazak u evropski platni prostor SEPA znatno prije samog pristupanja. To nije važno samo za privredu, već i za zemlje koje, poput Moldavije, imaju veliku dijasporu&rdquo;, rekla je Kos. Drugi primjeri, kako je navela, bili bi roming, ili transportni koridori za prevoznike.&nbsp;
Kos je priznala da postoje strahovi u regionu da Ukrajina i Moldavija imaju &bdquo;brzu traku&ldquo; ka EU, ali nagla&scaron;ava da se to zasniva na okolnostima rata i geopolitičke situacije.
&bdquo;U Bosni i Hercegovini čekamo već godinu dana samo imena glavnih pregovarača. To je pitanje političkog vođstva. U Albaniji je, na primer, 91 odsto stanovni&scaron;tva za EU i sve partije podržavaju integracije&ldquo;, rekla je Kos.
<div class="uc-tags-wrapper">
<div class="uc-tags-items" data-gtm-vis-recent-on-screen32724603_211="11890" data-gtm-vis-first-on-screen32724603_211="11890" data-gtm-vis-total-visible-time32724603_211="100" data-gtm-vis-has-fired32724603_211="1">&nbsp;</div>
</div>

Kos: Za Crnu Goru bi pristupanje EU bilo bi moguće 2028. ili 2029.

SAOPŠTILA KOMESARKA EVROPSKE UNIJE ZA PROŠIRENJE

Kijev je namjerno ciljao decu i njihove roditelje napadom na igrali&scaron;te u parku "Guliver" u Donjecku, istakla je portparolka Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova. Naglasila je da Moskva zadržava pravo da odgovori na taj teroristički napad Kijeva. Predsjednik Volodimir Zelenski upozorava da Rusi ponovo koncentri&scaron;u udare na ukrajinski sektor i poručuje da će uslijediti odgovori na njih.
Moskva: Ukrajinska vojska upotrijebila raketu &ldquo;storm &scaron;edou&rdquo; u napadu na Donjeck
Ukrajinske oružane snage izvele su napad britanskom krstarećom raketom &ldquo;storm &scaron;edou&rdquo; iz vazduha u blizini &scaron;kole u Donjecku, saop&scaron;teno je iz kabineta predsjednika Donjecke Narodne Republike.
&ldquo;Tokom sinoćnjeg napada ukrajinskih oružanih snaga na stambene četvrti Kujbi&scaron;evskog okruga Donjecka, kori&scaron;ćena je britanska vazdu&scaron;no-lansirana raketa &lsquo;storm &scaron;edou'&rdquo;, saop&scaron;ravaju lokalni ruski zvaničnici.
U saop&scaron;tenju se navodi da je udar ukrajinskih oružanih snaga izazvao značajnu &scaron;tetu na staklu i fasadi &scaron;kole.
Ranije je objavljeno da su ukrajinske oružane snage napale park Guliver, koji se nalazi u Kalinjinskom okrugu Donjecka.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp&nbsp;je izjavio da planira da uskoro razgovara s ruskim kolegom&nbsp;Vladimirom Putinom, a takođe i da se sastane s nekim liderima evropskih zemalja.
&ldquo;Vrlo brzo. U narednih nekoliko dana. Gledajte, rije&scaron;ićemo ovo &ndash; situaciju između Rusije i Ukrajine. Rije&scaron;ićemo ovo&ldquo;, rekao je Tramp.
Ruske snage napale su postrojenje za proizvodnju termoelektrane u Kijevskoj oblasti. Predsjednik Volodimir Zelenski upozorio je da Rusi ponovo koncentri&scaron;u napade na energetiku Ukrajinu. Ističe da će Kijev i dalje odgovarati na napade i da im je glavna stvar stabilnost i za&scaron;tita ukrajinske kritične infrastrukture.
Portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije naglasila je da je Kijev namjerno ciljao djecu i njihove roditelje napadom na igrali&scaron;te u parku &ldquo;Guliver&rdquo; u Donjecku, jer u blizini nema vojnih objekata i nikada ih nije bilo.
Zaharova je poručila da Rusija zadržava pravo da odgovori na teroristički napad Oružanih snaga Ukrajine.
Evropska komisija će predložiti 19. paket sankcija Rusiji do 12. septembra, objavio je Rojters, pozivajući se na diplomate Evropske unije.
Precizira se da na listu ograničenja mogu biti dodate banke u dvije centralnoazijske zemlje, ruske regionalne bankarske organizacije i druge kompanije.
Kremlj je saop&scaron;tio da nikakve sankcije nikada neće moći da primoraju Rusiju da promijeni kurs prema Ukrajini.

Moskva prijeti odgovorom na napad na dječji park u Donjecku; Zelenski: Rusi opet koncentrišu udare na energetiku

RAT U UKRAJINI

Ursula fon der Lajen se sprema da se suoči sa ljutim i neposlu&scaron;nim Evropskim parlamentom koji želi da iznese svoju dugačku listu žalbi koliko i da čuje njene planove za budućnost, objavljuje Politiko.
Kada predsjednica Evropske komisije sjutra bude održala svoj prvi govor o stanju Unije u svom drugom mandatu, kritičari će je optužiti da je oslabila Evropu i &bdquo;prodala je &bdquo;Donaldu Trampu putem jednostranog trgovinskog sporazuma sa SAD, da je napustila poljoprivrednike podržavanjem sporazuma sa Južnom Amerikom, da je poni&scaron;tila politike za borbu protiv klimatskih promjena i da je ćutala o Gazi &ndash; i to su samo neke od kritika, navodi Politko.
-Ovo je bilo lo&scaron;e ljeto za Evropu. Ono &scaron;to jasno želimo kao poruku od predsjednice Komisije jeste da se stvari moraju promijeniti- rekao je Bas Ajkhaut, kopredsjedavajući Zelenih u Parlamentu, koji nije u istoj političkoj grupi kao Fon der Lajen, ali jeste u onij koja ju je izabrala na funkciju.
Jedva 10 mjeseci nakon početka svog drugog mandata, Fon der Lajen je pod velikim pritiskom &ndash; od demokratski izabranog Parlamenta, iz &scaron;ireg okvira EU i od globalnih događaja.
Političke grupe koje su decenijama bile prijateljske prema predsjednicima Komisije desnog centra sada dovode u pitanje tu odanost, navodi Politiko.
Rastuće desničarske snage zahtijevaju strožu politiku o pitanjima od migracija do životne sredine i vode EU kao &bdquo;zgodnu vreću za udaranje&ldquo;.
Lideri SAD i Rusije poremetili su mnogo toga &scaron;to je nekada izgledalo sigurno u vezi sa mjestom Evrope u svijetu.
-Očekujemo jasno vođstvo od izvr&scaron;ne vlasti. Evropa ne može sebi da priu&scaron;ti institucionalnu stagnaciju ili zastoj- rekla je za Politiko Valeri Hajer, &scaron;efica liberalne grupe Renew Europe.
Upravo taj očigledni nedostatak vođstva je razočarao političare sa svih strana i zato su spremni da se lično obru&scaron;e na Fon der Lajen.
Među članovima Komisije i Parlamenta rane su jo&scaron; uvijek svježe od predloga za izglasavanje nepovjerenja Fon der Lajen u julu.
Grupe na ekstremnijim krajevima političkog spektra već planiraju jo&scaron; jedan predlog u oktobru &ndash; &scaron;to će biti neviđeni izraz protivljenja jednom predsjedniku Komisije.
Visoka tenzija i politička polarizacija
Dok se govor o stanju EU u Briselu često doživljava kao prilično običan početak političke sezone &ndash; sa puno hiperbola i ceremonijalnosti, a malo opipljivih planova dok se predsjednik/ca Komisije hvali dostignućima iz proteklih 12 mjeseci i daje velika obećanja za narednih &ndash; ove godine postoji podstruja koja će doprinijeti značajnoj napetosti.
-Ne mislim da je Komisija upla&scaron;ena. Ali sigurno postoji svijest o političkim tenzijama u Parlamentu i nezadovoljstvu političkih grupa- rekao je dobro pozicionirani zvaničnik Komisije, govoreći pod uslovom anonimnosti zbog osjetljivosti internih diskusija.
Ono &scaron;to je obično &bdquo;rutinska&ldquo; vježba pregovaranja između Parlamenta i Komisije radi postizanja dogovora o godi&scaron;njim političkim planovima vjerovatno će biti praćeno visokom napeto&scaron;ću i političkom polarizacijom, rekao je Ričard Korbet, biv&scaron;i poslanik Evropskog parlamenta i savjetnik predsjednika Evropskog savjeta.
Fon der Lajen mora da se pobrine da &bdquo;umiri ova različita gledi&scaron;ta u Parlamentu&ldquo;, rekao je Korbet.
Problem je u tome &scaron;to ona nema previ&scaron;e pobjeda kojima bi se mogla hvaliti, osim fonda od 150 milijardi eura za jačanje odbrane &ndash; a Parlament je pokrenuo pravni postupak zbog te inicijative, nakon &scaron;to je Komisija odvratila zakonodavce od njenog sprovođenja.
Ona, takođe, može da predloži zakone za smanjenje birokratije kako bi pomogla industriji &ndash; ali tome se protivi veliki broj poslanika Evropskog parlamenta u socijalističkim, zelenim i liberalnim grupama.
Uprkos mnogim inicijativama za pobolj&scaron;anje konkurentnosti Evrope &ndash; pokrenutim značajnim izvje&scaron;tajem biv&scaron;eg &scaron;efa Evropske centralne banke Marija Dragija prije godinu dana &ndash; Parlament kritikuje nedostatak napretka.
Samo Fon der Lajenina sopstvena grupa, desnocentrična Evropska narodna partija, spremna je da je brani po svaku cijenu.
Ali čak i unutar nje francuski, poljski i irski poslanici su osudili Komisiju kao &bdquo;netransparentnu&ldquo; zbog žurbe da finalizuje sporazum o slobodnoj trgovini Merkosura sa pet latinoameričkih zemalja.
Komisija je zaključila pakt usred trgovinskog sloma sa SAD; njeni kritičari tvrde da on potkopava evropske poljoprivrednike.
&bdquo;Farsa&ldquo;
Za mnoge poslanike, glasanje o nepovjerenju Fon der Lajen prije samo mjesec i po dana otvorilo je Pandorinu kutiju. Sa samo 76 potpisa potrebnih da se nametne jo&scaron; jedno, posmatrači kažu da ovo rizikuje da postane redovna vježba, a ne vanredna prijetnja.
Ljevica u Evropskom parlamentu je pro&scaron;le nedjelje objavila da traži jo&scaron; 26 potpisa za pokretanje novog glasanja već u oktobru, osuđujući Fon der Lajen zbog ćutanja o sukobu u Gazi i trgovinskom sporazumu sa SAD.
Krajnje desničarska grupa Patrioti takođe planira sopstveni predlog za glasanje o nepovjerenju sporazumu Merkosur, rekla je Marin Le Pen iz Francuske, jedna od njenih najistaknutijih članica.
-Ovakvi predlozi, u kontekstu tekuće ruske ofanzive, služe samo slabljenju EU i potkopavanju evropskih ulaganja u na&scaron;u zajedničku bezbjednost i odbranu- rekao je Andžej Halicki, &scaron;ef poljske Građanske koalicije u okviru EPP &ndash; političke porodice Fon der Lajen.
Socijalisti i liberali, koji su &ndash; u mnogim slučajevima nevoljno &ndash; podržali fon der Lajen u julu, sada očekuju da će ona uzvratiti njihovu lojalnost tako &scaron;to će dati jasne obaveze centrističkoj većini, nakon &scaron;to su optužili Komisiju da je stala na stranu krajnje desničarskih grupa u poku&scaron;aju da uni&scaron;ti zakon protiv &bdquo;zelenog marketinga&ldquo;.
Socijalisti, liberali i Zeleni &ndash; koji su u pro&scaron;losti sarađivali sa desnocentričnom EPP strankom kako bi sproveli umjerenu agendu &ndash; imaju isto toliko da izgube zbog nestabilnosti EU kao i Fon der Lajenina grupa i nemaju mnogo želje za novim predlozima, ocjenjuje Politiko.
Ipak, stvarnost je da Fon der Lajenini saveznici koriste predloge za izglasavanje nepovjerenja kako bi izvr&scaron;ili pritisak i dobili ustupke od izvr&scaron;ne vlasti.
Pro&scaron;li put, socijalisti su tvrdili da je Fon der Lajen obećala da će zadržati socijalni fond u sljedećem dugoročnom budžetu EU u zamjenu za njihovu podr&scaron;ku.
Pro&scaron;le sedmice, socijalisti su se usprotivili trgovinskom sporazumu između EU i SAD, dodatno produbljujući razdor sa Fon der Lajeninom EPP.
&nbsp;

Politiko najavljuje buru u EP: Vidjeće se sve podjele u EU, Ursulu fon der Lajen čekaju neugodna pitanja

PREDSJEDNICA EK SJUTRA ĆE ODRŽATI PRVI GOVOR O STANJU UNIJE U SVOM DRUGOM MANDATU

Francuski premijer Fransoa Bajru izgubio je na glasanju o povjerenju. Francuska Narodna skup&scaron;tina je glasala sa 364 za i 194 protiv da ga smjeni sa funkcije i sru&scaron;i njegovu manjinsku vladu. Jo&scaron; 25 poslanika je bilo uzdržano.
Već sedmicama je bilo jasno da Fransoa Bajru ide ka porazu, pi&scaron;e BBC.
Dana&scaron;nje glasanje, koje je potvrdila predsjednica Skup&scaron;tine Francuske Jael Braun-Pive, zapravo je bila samo formalnost.
Bajruov govor na početku i kraju debate u Narodnoj skup&scaron;tini, uz doprinose svih političkih lidera u parlamentu, djelovao je kao pogrebna povorka za njegovu manjinsku vladu.
Marin Le Pen, liderka Nacionalnog okupljanja, čak je govorila o &bdquo;kraju agonije fantomske vlade&ldquo;, dok su Zeleni rekli da bi ovaj ishod bio gotovo zadovoljavajući, da nema bilo brige o tome &scaron;ta slijedi.
U srži Bajruovog poraza sada je prava politička kriza, jer se nakon devet mjeseci relativnog mira, Francuska vratila tamo gdje je bila pro&scaron;log decembra sa padom njegovog prethodnika Mi&scaron;ela Barnijea.
Bajru je dva puta upotrebio francuski izraz &bdquo;tohu-bohu&ldquo; za previranja sa kojima se suočava Francuska.
Možda je izgubio, ali ogromna gomila duga koju je istakao i poku&scaron;ao da rije&scaron;i ostaje. A predsjednik Emanuel Makron mora da pokupi komadiće ove krhotine.
Francuska je uronjena u novu političku krizu, pi&scaron;e BBC.
Podsjeća da je Fransoa Bajru iznenada tražio glasanje o poverenju, nakon ogromnog protivljenja njegovim budžetskim planovima.
Predsjednik Emanuel Makron sada se suočava sa izborom između raspisivanja vanrednih izbora ili izbora petog premijera za manje od dvije godine.

Pala Vlada Francuske

IZGLASANO NEPOVJERENJE PREMIJERU

Dvije osobe su poginule, a dvije su te&scaron;ko povrijeđene danas u Skadru u pucnjavi i saobraćajnoj nesreći koja je uslijedila, saop&scaron;tila je policija.
Meta su bile osobe koje su se nalazile u vozilu u pokretu, kada su napadači pri&scaron;li i ispalili rafale iz kala&scaron;njikova kada je poginuo Hamza Lici za kojeg je policija navela da je "poznato ime u svijetu kriminala", prenio je Albanijan post.
Automobil u kojem su bili Lici i Bu&scaron;ati udario je zatim u motocikl na kojem je bio bračni par. Žena je poginula, dok je mu&scaron;akarac te&scaron;ko povrijeđen.
Formirana je posebna istražna grupa i pod rukovodstvom tužila&scaron;tva intenzivno se nastavlja istraga na rasvetljavanju okolnosti pucnjave.

Albanija: Dvije osobe poginule, dvije teško povrijeđene

U SKADRU

Dva policajca su ubijena, a jedan je ranjen u oružanom napadu na policijsku stanicu u Izmiru na zapadu Turske, rekli su bezbjednosni izvori, a prenosi Rojters.
Napadač, za koga se navodi da ima 16 godina, pritvoren je nakon &scaron;to je, kako se sumnja, otvorio vatru na policijsku stanicu Salih Isgoren u okrugu Balkova, javila je televizija NTV.
Turska je u pro&scaron;losti bila meta napada kurdskih militanata, islamističkih grupa i krajnje ljevičarskih organizacija, a među metama su često bile snage bezbjednosti i vladine institucije.
Izmir, treći po veličini turski grad na egejskoj obali, bio je pogođen napadima militanata u pro&scaron;losti, uključujući eksploziju automobila bombe ispred suda 2017. godine u kojoj su poginule dvije osobe, podsjeća Rojters.

Šesnaestogodišnjak osumnjičen da je ubio dva policajca u Turskoj

U ORUŽANOM NAPADU NA POLICIJSKU STANICU POVRIJEĐEN I JEDAN POLICAJAC

U pucnjavi koja se dogodila na ulazu u Jerusalim najmanje pet osoba je ubijeno, a 11 povrijeđeno, a tom prilikom su i izraelske snage bezbjednosti ubile dva napadača.
Među poginulima je jedan mu&scaron;karac u pedesetim godinama i trojica mu&scaron;karaca u tridesetim godinama, saop&scaron;tila je izraelska služba za hitne intervencije Magen David Adom (MDA), dodajući da je pet osoba sa te&scaron;kim prostrelnim ranama prebačeno u bolnicu.
Napad se dogodio oko 10.13 po lokalnom vremenu kada su napadači upali u autobus zaglavljen u saobraćaju i počeli da pucaju u putnike, prenosi Džeruzalem post.
Kako se navodi, povrijeđeni su prebačeni u obližnje bolnice, a direktor bolnice MDA rekao je da je najmanje 11 osoba povrijeđeno.
Izraelska vojska je na licu mjesta ubila dvojicu napadača, a pretpostavlja se da se radi o terorističkom napadu, pi&scaron;e Tajms of Izrael.
Nije jasno ko je izvr&scaron;io napad, niti koji je motiv, ali izraelska policija je strijelce opisala kao &bdquo;teroriste&ldquo;, pi&scaron;e Rojter.

U pucnjavi na ulazu u Jerusalim ubijeno pet, a ranjeno 11 osoba

IZRAELSKE SNAGE BEZBJEDNOSTI UBILE DVA NAPADAČA

Vi&scaron;e od 20 civila je poginulo u ruskom vazdu&scaron;nom napadu na selo u Donjeckoj oblasti na istoku zemlje, izjavio je u ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
Pozivao je saveznike Kijeva da pojačaju pritisak na Moskvu kako bi okončala rat u Ukrajini.
Istakao je da je udar izvr&scaron;en direktno na civile u trenutku kada su se isplaćivale penzije.
"Svijet ne sme da ostane neaktivan. Potreban je odgovor Sjedinjenih Država. Potreban je odgovor Evrope. Potreban je odgovor G20", napisao je Zelenski.
<blockquote class="twitter-tweet">
Відверто звірячий російський удар авіабомбою по селищу Ярова на Донеччині. Прямо по людях. Звичайні цивільні люди. У момент, коли видавались пенсії. За попередньою інформацією, кількість загиблих &ndash; більше 20 людей. Немає слів&hellip; Співчуття всім рідним та близьким загиблих. Такі&hellip;
&mdash; Volodymyr Zelenskyy / Володимир Зеленський (@ZelenskyyUa) <a href="https://twitter.com/ZelenskyyUa/status/1965346017894858856?ref_src=twsrc%5Etfw">September 9, 2025</a></blockquote>

Zelenski: Bombardovano selo u Donjeckoj oblasti, ubijeno više od 20 civila