Globus

Ono &scaron;to je počelo kao svečani mar&scaron; u gradu Teksistepek u meksičkoj državi Verakruz brzo se pretvorilo u stravične scene kada je kandidatkinja za gradonačelnicu Jesenija Lara Gutijerez ubijena iz vatrenog oružja zajedno sa jo&scaron; tri osobe.
CNN navodi da je užas u nedjelju uveče preno&scaron;en uživo na Fejsbuku.
Na snimku se prvo vidi kako Lara Gutijerez pozdravlja stanovnike tokom parade ulicama Teksistepeka, okružena karavanom pristalica.
Gomila joj se osmehuje i skandira njeno ime prije nego &scaron;to iznenada odjekne pucnjava van fokusa kamere, nadjačavajući veselo navijanje.
U klipu, koji je i dalje bio dostupan na Larinoj Fejsbuk stranici, čulo se oko 20 hitaca.

Ubijena meksička političarka tokom prenosa na društvenoj mreži

ISPALJENO 2O HITACA

Sud u Parizu proglasio je francuskog glumca Žerara Depardjea krivim za seksualni napad na dve žene tokom filmskog seta 2021. godine i izrekao mu kaznu od 18 mjeseci uslovnog zatvora.
Naime, glumac (76) osuđen je zbog dodirivanja 54-godi&scaron;nje scenografkinje i 34-godi&scaron;nje asistentkinje tokom snimanja filma &bdquo;Zeleni kapci&ldquo;.
Jedna od dvije tužiteljke, Ameli K., dekoraterka scenografije, rekla je sudu da ju je glumac pipkao po celom tijelu dok ju je držao između nogu i davao eksplicitne seksualne komentare.
Predsjedavajući sudija je rekao da su dva svjedoka potvrdila njen iskaz, dok je optuženi bio kontradiktoran u svojim iskazima.
Depardje, velika figura francuske kinematografije, vi&scaron;e puta je tokom suđenja negirao bilo kakvo krivično djelo, a njegov advokat je molio da se optužbe protiv njega odbace. Međutim, sudija Tijeri Donar je rekao da Depardjeovo obja&scaron;njenje događaja nije bilo ubjedljivo.
Kako tvrdi njegov advokat, Depardje će se žaliti na odluku suda.

Žerar Depardje proglašen krivim za seksualni napad

NJEGOV ADVOKAT NAJAVIO DA ĆE SE ŽALITI NA ODLUKU SUDA

Suđenje za poku&scaron;aj atentata na premijera Slovačke Roberta Fica trebalo bi da počne u odjeljenju Specijalizovanog krivičnog suda u Banskoj Bistrici 8. jula, objavila je agencija TASR, pozivajući se na predstavnika Specijalizovanog krivičnog suda.
Prema riječima portparola suda Katarine Kuđakove, "Juraj C. (71) je optužen za teroristički napad".
On se suočava sa doživotnom kaznom zatvora zbog pucnjave i te&scaron;kog ranjavanja premijera nakon vanrednog sastanka vlade u Handlovi 15. maja pro&scaron;le godine, kada je Fico zadobio vi&scaron;e prostrijelnih rana, a policija na licu mjesta privela atentatora, prenosi Euronews.
Juraj Cintula je prvobitno bio optužen za poku&scaron;aj ubistva sa predumi&scaron;ljajem, ali je u julu 2024. godine optužba prekvalifikovana u teroristički napad.&nbsp;
Fico je otpu&scaron;ten iz bolnice krajem maja 2024. godine kako bi nastavio oporavak kod kuće, a vratio se na dužnosti koje ima kao premijer Slovačke u julu 2024.

Suđenje za atentat na Roberta Fica početkom jula

NAPADAČU PRIJETI DOŽIVOTNA KAZNA

Evropska unija postavila je krajnji rok za Rusiju da prihvati primirje u Ukrajini. Ako ne bude postignut dogovor, pripremiće nove sankcije protiv Moskve. Kremlj odgovara da se sa Rusijom ne može razgovarati jezikom ultimatuma, nagla&scaron;avajući da su takvi zahtjevi neprihvatljivi.&nbsp;
<div class="titleShare">
<h4 class="short-story-title">Rubio razgovarao o Ukrajini sa ministrima Francuske, Nemačke, Poljske, Britanije i Ukrajine</h4>
<div id="sharer" class="shortStory">
<div class="addthis_toolbox addthis_default_style fix clearfix">
<div class="service-icons">Američki državni sekretar Marko Rubio razgovarao je o mogućnostima za prekid vatre i putu ka miru u Ukrajini, sa ministrima spoljnih poslova Francuske, Njemačke, Poljske, Ujedinjenog Kraljevstva i Ukrajine, kao i sa visokom predstavnicom Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost Kajom Kalas, saop&scaron;tila je portparolka Stejt departmenta Tami Brus</div>
</div>
</div>
</div>
<div class="short-story-body-thumb active">
<div class="short-story-body-thumb-wrapper">
<div class="short-story-body">
Na sastanku su, takođ,e bili i britanski ministar Dejvid Lami i ukrajinski ministar Andrej Sibiha.
</div>
</div>
</div>
Reakcije u Kijevu i na Zapadu
Predlog ruskog predsjednika Vladimira Putina za nastavak pregovora između Rusije i Ukrajine bez preduslova 15. maja u Istanbulu, izazvao je reakcije i u Kijevu i na Zapadu.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp podržao je predlog ruskog predsjednika. Poručio je da postoji mogućnost da se pridruži pregovorima između Rusije i Ukrajine u Turskoj 15. maja.
Ukrajinski lider Volodimir Zelenski podržava prisustvo predsjednika SAD Donalda Trampa na razgovorima sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Istanbulu.
Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan izjavio je da je Turska srećna i spremna da bude domaćin svih potencijalnih mirovnih pregovora između strana.
Međutim, neki zapadni lideri postavili su uslov da Rusija prvo obustavi ratna dejstva, prije nego &scaron;to pristanu na direktne pregovore. Oni su takođe postavili krajnji rok za Rusiju da prihvati primirje, te upozorili da će u protivnom pripremiti nove sankcije protiv Moskve.
Kremlj odgovara da se sa Rusijom ne može razgovarati jezikom ultimatuma, nagla&scaron;avajući da su takvi zahtjevi neprihvatljivi.
Za to vrijeme borbe na frontu ne prestaju. Rusija je izvela napad dronovima na Sumsku i Donjecku oblast.

Primirje ili sankcije – sat otkucava za Rusiju, evropski pritisak raste; Kremlj odbacuje ultimatume

RAT U UKRAJINI

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski večeras se obratio naciji putem videa objavljenog na službenom Telegram kanalu, poručiv&scaron;i da Rusija jo&scaron; nije odgovorila na prijedlog za prekid vatre i direktan sastanak dvojice predsjednika zaraćenih zemalja.
"Upravo sam razgovarao s predsjednikom Erdoganom &ndash; bio je to sadržajan razgovor. Zahvalan sam mu na podr&scaron;ci. Ponovno sam potvrdio spremnost Ukrajine na direkatan i sadržajan dijalog s Putinom. Ukrajina je uvijek podržavala diplomatiju. Spreman sam biti u Turskoj", rekao je Zelenski.
"Nažalost, svijet jo&scaron; nije dobio jasan odgovor iz Rusije na brojne prijedloge za primirje. Rusi i dalje granatiraju i napadaju. Moskva je cijeli dan bez odgovora u vezi s prijedlogom za izravan sastanak. Ta je ćutnja prilično čudna. Ali Rusija će na ovaj ili onaj način morati zavr&scaron;iti ovaj rat &ndash; i bilo bi bolje da to učini &scaron;to prije. Nema smisla nastavljati ubijanja", istakao je.
Dodao je da je Turska spremna biti domaćin sastanka i da je važno &scaron;to je i američki predsjednik Donald Tramp podržao ideju razgovora.
"Voljeli bismo da i predsjednik Tramp pronađe priliku da bude u Turskoj", rekao je Zelenski.

Zelenski: Čudna tišina u Moskvi

UKRAJINSKI PREDSJEDNIK  VEČERAS SE OBRATIO NACIJI

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da je spreman da 15. maja lično razgovara sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Istanbulu. Zelenski je, takođe, naglasio da je predlog o prekidu vatre u trajanju od 30 dana i dalje &ldquo;na stolu&rdquo;, ali da Kijev jo&scaron; čeka odgovor Moskve.&nbsp;
Baro: Evropa da se pridruži mirovnim pregovorima Rusije i Ukrajine u Istanbulu
Evropa bi trebalo da bude učesnik u pregovorima između Ukrajine i Rusije koji bi mogli biti održani 15. maja u Istanbulu, izjavio je francuski ministar za Evropu i spoljne poslove Žan Noel Baro.
Podsjetio je na izjavu ruskog predsjednika Vladimira Putina o njegovoj spremnosti za direktne pregovore, koja, kako je rekao, budi nadu za prestanak sukoba koji traje već tri godine.
&ldquo;Juče smo u Kijevu bili svjedoci istorijskog trenutka kada je napravljen odlučan korak ka miru u Ukrajini. Jednoglasan poziv Evropljana i Ukrajinaca, uz podr&scaron;ku Amerikanaca, na bezuslovni 30-odnevni prekid vatre počev od ponedjeljka, podstakao je Putina da krene u pravom smjeru. To je dobro i spremni smo da od sljedećeg četvrtka započnemo razgovore koji će dovesti do dugoročnog mira u Ukrajini&rdquo;, naveo je Baro.
Naglasio je da je uslov početka pregovora prestank oružanih napada.
&ldquo;Ne pregovara se pod bombama ili dronovima. Posljednji put smo to uradili u Istanbulu 2022. godine i zavr&scaron;ilo se neuspjehom. To nije spriječilo Putina da izvr&scaron;i masakr u Buči, koji je užasnuo cijelu planetu. Dakle, da, mi smo za mirovne pregovore, ali prvo &ndash; prekid vatre&rdquo;, naglasio je Baro.
Prema njegovim riječima, ako se ne postigne prekid vatre, onda će Evropa i Sjedinjene Države povećati pritisak na ruskog lidera.
&ldquo;Imamo priliku da uvedemo masovne sankcije koje će imati razarajući uticaj na rusku ekonomiju. Sankcije koje su Evropljani uveli ruskoj ekonomiji u protekle tri godine već su ko&scaron;tale Rusiju 400 milijardi eura, odnosno trogodi&scaron;nji vojni budžet&rdquo;, objasnio je Baro.
Nakon &scaron;to je američki predsjednik Donald Tramp pozvao Ukrajinu da odmah prihvati predlog ruskog predsjednika za održavanje mirovnih pregovora u Turskoj, Volodimir Zelenski je saop&scaron;tio da prihvata poziv, ali da insistira na direktnom, ličnom susretu sa Vladimirom Putinom.
Zelenski je dodao da Ukrajina i dalje očekuje ruski odgovor na predlog o prekidu vatre od 30 dana, koji su podržali i evropski lideri.
Putin je prethodno predložio nastavak direktnih pregovora sa Ukrajinom 15. maja u Istanbulu, bez ikakvih preduslova. Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan podržao je inicijativu i poručio da će Turska pružiti svu neophodnu podr&scaron;ku u organizaciji sastanka.
Reagujući na ruski predlog, Tramp je izjavio da bi to mogao biti &ldquo;potencijalno veliki dan&rdquo; za Rusiju i Ukrajinu, dodajući da bi hiljade života mogle biti spasene i da je to &ldquo;put ka boljem, novom svijetu&rdquo;.
Predsjednik Letonije Edgars Rinkevičs bio je manje optimističan, navodeći da je Ukrajina pokazala spremnost za mir, za razliku od Rusije.
Istovremeno, borbe na frontu se nastavljaju. Ukrajinska vojska saop&scaron;tila je da je u posljednja 24 sata oborila 60 ruskih dronova, dok je Moskva tvrdila da je Ukrajina napala Belgorod sa vi&scaron;e od 100 projektila i 60 bespilotnih letjelica.

Moskva još bez odgovora na predlog primirja: Hoće li biti susreta Zelenskog i Putina?

PREDSJEDNIK UKRAJINE SAOPŠTIO DA ČEKA RUSKOG PREDSJEDNIKA U ČETVRTAK U TURSKOJ

Sjedinjene Američke Države i Kina ostvarile su &bdquo;značajan napredak&rdquo; i postigle &bdquo;važan konsenzus&rdquo; u trgovinskim pregovorima koji su se ovog vikenda vodili na visokom nivou, izjavio je kineski potpredsjednik He Lifeng.
Kako je rekao, razgovori su bili otvoreni, sadržajni i konstruktivni, a dvije strane su se dogovorile o uspostavljanju stalnog mehanizma za konsultacije, kako bi se osigurao kontinuitet u budućim trgovinskim razgovorima.
&bdquo;Kina i SAD uskoro će finalizovati sve potrebne detalje te potpisati i objaviti zajedničku izjavu sa sastanka,&rdquo; saop&scaron;tila je kineska delegacija.
Zamjenik ministra trgovine Li Čengang rekao je da će sadržati "dobre vijesti za svijet".
Na pitanje o tačnom vremenu objave zajedničke izjave u ponedjeljak, Čenganng odgovorio je kineskom poslovicom: "Ako je jelo ukusno, vrijeme posluživanja nije važno."
"Bez obzira kada ova izjava bude objavljena, to će biti velika i dobra vijest za svijet", rekao je Li.
Pozitivan ton potvrdili su i američki&nbsp;zvaničnici&nbsp;nakon pregovora u Ženevi. Uspje&scaron;an dogovor između dviju najvećih svjetskih ekonomija mogao bi donijeti prijeko potrebno olak&scaron;anje globalnim trži&scaron;tima,&nbsp;posebno nakon vi&scaron;emjesečnih napetosti koje su eskalirale u trgovinski rat podstaknut carinama koje je uveo predsjednik Donald Tramp.
&Scaron;ef Nacionalnog&nbsp;ekonoskog savjeta Kevin Haset izjavio je kako SAD trenutno rade na &bdquo;otprilike 24 trgovinska sporazuma&rdquo;. Prema njegovim riječima, ministar trgovine Hauard Latnik i američki trgovinski predstavnik Džamison Grir zajednički vode pregovore, a cilj je konkretizovati dogovore tokom 90-dnevne pauze koju je Tramp odredio za uvođenje recipročnih carina.
U odvojenim obraćanjima novinarima nijedna strana nije pomenula sporazum o smanjenju američkih carina od 145% na kinesku robu niti kineskih carina od 125% na američku robu.

Dogovorili se SAD i Kina? Peking: Velika i dobra vijest za svijet

PRODUKTIVNI PREGOVORI OCIJENILI I AMERIČKI PREDSTAVNICI

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da je spreman da se sastane sa ruskim liderom Vladimirom Putinom u četvrtak u Turskoj, nakon &scaron;to mu je predsjednik SAD Donald Tramp putem dru&scaron;tvene mreže poručio da odmah pristane na pregovore u Istanbulu, koje je predložila Rusija.
"Jo&scaron; uvijek čekamo ruski odgovor na prekid vatre od 30 dana"
Predshednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da je ukrajinski predlog o prekidu vatre od 30 dana i dalje na stolu, kao i da Kijev jo&scaron; uvijeek čeka odgovor Moskve.
Zelenski je rekao i da će ukrajinske snage biti spremne da odgovore srazmerno, ako ruske trupe prekr&scaron;e prekid vatre koji, kako je predloženo, treba da počne u ponedjeljak.
Zelenski: Spreman sam da se sastanem sa Putinom
Ukrajinski predsednik izjavio je da je spreman da se sastane sa Vladimirom Putinom&nbsp; u Istanbulu ,nakon &scaron;to mu je predsjednik SAD Donald Tramp rekao da odmah pristane na ponudu za razgovore sa Rusijom.
Zelenski je, takođe, rekao da Ukrajina očekuje da će potpuno primirje početi u ponedjeljak kako bi se obezbijedila neophodna osnova za diplomatiju za okončanje rata.
"I čekaću Putina u Turskoj u četvrtak&ldquo;, rekao je Zelenski.
Tramp: Počinjem da sumnjam da će Ukrajina postići mir sa Rusijom
Američki predsednik Donald Tramp rekao je da "počinje da sumnja" da će Ukrajina postići sporazum o prekidu vatre sa Rusijom i pozvao je da se u četvrtak sastane sa ruskim zvaničnicima u Turskoj.
"Počinjem da sumnjam da će Ukrajina postići sporazum sa Putinom, koji ne želi sporazum o prekidu vatre, već sastanak u Turskoj da bi pregovarali o mogućem okončanju rata", naveo je Tramp.
&nbsp;

Zelenski spreman na sastanak sa Putinom u Turskoj; Tramp: Ukrajina odmah da pristane na pregovore

AMERIČKI PREDSJEDNIK SAOPŠTIO I DA POČINJE DA SUMNJA DA ĆE UKRAJINA POSTIĆI MIR SA RUSIJOM

Birali&scaron;ta na parlamentarnim izborima u Albaniji zatvorena su poslije 19 sati, a Centralna izborna komisija je saop&scaron;tila da će preliminarne rezultate objaviti u utorak uveče. Do 18 časova glasalo je 41,3 odsto upisanih birača. Albanski mediji predstavljaju prve projekcije na osnovu izlaznih anketa prema kojima vodi Socijalistička partija aktuelnog predsjednika Edija Rame, sa vi&scaron;e od 51 odsto glasova. Koalicija Demokratske stranke "Veličanstvena Albanija" Salija Beri&scaron;e trebalo bi da ima podr&scaron;ku oko 38 odsto birača. Izbori su protekli relativno mirno uz sporadične incidente, tvrde tamo&scaron;nji analitičari. Partije se bore za ukupno 140 poslaničkih mesta.
Izlasnost na izborima je do 18 sati bila je manja u odnosu na isti period tokom prethodnih izbora 2021. godine. Manja izlaznost zabilježena je na sjeveru zemlje &ndash; u Skadru, i na jugu &ndash; u Đirokastri, pokazuju podaci albanske CIK prikupljeni sa 3.239 od ukupno 5.225 biračkih mesta.
Rekordno mali broj glasača zabilježen je u lučkom gradu Valoni, gdje je na birali&scaron;ta iza&scaron;lo svega 26 odsto građana, zbog čega su reagovale i Socijalistička partija i Demokratska partija.
Portparoli stranaka su na odvojenim konferencijama za novinare saop&scaron;tili da su tražili od CIK-a da se termin okončanja glasanja u Valoni pomjeri sa 19 na 22 sata, &scaron;to je CIK odbila. Malu izlaznost u Valoni pravdaju održavanjem biciklističke trke Điro d'Italija, čija se etapa održala u tom gradu.
Albanska dijaspora je prvi put imala pravo glasa. U Grčkoj je izlaznost do 18 sati bila iznad 70 odsto.
Biračka mjesta otvorena su jutros u 7.00, a pravo glasa imalo je oko 3,7 miliona ljudi.&nbsp;
Ukupno 2.046 kandidata, odnosno 186 kandidata iz svake izborne jedinice, takmiči se za 140 mjesta u parlamentu.
Vladajuća Socijalistička partija poku&scaron;ava da osvoji istorijski četvrti mandat.&nbsp;
Opozicija je podijeljena, sa Demokratskom partijom kao drugom najjačom političkom snagom, uz niz manjih partija i pokreta.

Prve izlazne ankete: Partija Edija Rame vodi na parlamentarnim izborima u Albaniji

ZAVRŠENO GLASANJE

U Albaniji će se danas održati parlamentarni izbori na kojima će građani ove zemlje odabrati 140 članova parlamenta. &nbsp; Iako na izbore izlazi veliki broj stranaka, u fokusu su Socijalisti, koje predvodi Edi Rama, te blok okupljen oko Demokratske stranke. Rama je na mjestu premijera od 2013. godine i ovo bi mu, ako bi Socijalisti ponovo pobijedili, bio čak četvrti mandat, po čemu je apsolutni rekorder u Albaniji.
Ipak, Demokratska stranka je angažovala čak i ljude iz tima američkog predsjednika Donalda Trampa kako bi poku&scaron;ali konačno doći do pobjede protiv njegovih Socijalista.
Uz preuzimanje osoblja iz Trampovog tima, albanska opozicija je preuzela i njihove poruke, pa im je predizborni slogan "Napravimo Albaniju veličanstvenom."
Predizborne ankete ponovo predviđaju pobjedu Socijalista, kojima procjenjuju podr&scaron;ku između 45 i 50 posto.
S druge stranke, blok okupljen oko demokrata ima između 31 i 37 posto podr&scaron;ke među glasačima koji su odgovarali na ove ankete.
Ono &scaron;to može biti važan faktor za opoziciju je činjenica da 250.000 ljudi iz albanske dijaspore ima pravo glasa na ovim izborima, te ako oni odluče da glasaju za Demokratsku stranku, Rama bi se mogao naći u problemu.
Biračka mjesta se otvaraju u 7 sati, a preliminarni rezultati očekuju se večeras.

U Albaniji danas parlamentarni izbori

MOŽE LI EDI RAMA I ČETVRTI PUT POSTATI PREMIJER?

Kremlj je danas odbio da komentari&scaron;e predlog ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da se sastane sa svojim ruskim kolegom Vladimirom Putinom tokom mogućih razgovora u četvrtak u Istanbulu.
&bdquo;Ruska strana nastavlja da se priprema za pregovore zakazane za četvrtak. To je sve &scaron;to možemo da kažemo. Ne planiramo da dalje komentari&scaron;emo u ovom trenutku&ldquo;, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov na konferenciji za novinare.
Ukrajinske vlasti ocijenile su danas da bi odsustvo Putina u Istanbulu bio znak Moskve da ne želi da prekine rat.

Kremlj odbio da komentariše predlog Zelenskog za sastanak sa Putinom u Istanbulu