Globus

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da je spreman da se sastane sa ruskim liderom Vladimirom Putinom u četvrtak u Turskoj, nakon &scaron;to mu je predsjednik SAD Donald Tramp putem dru&scaron;tvene mreže poručio da odmah pristane na pregovore u Istanbulu, koje je predložila Rusija.
"Jo&scaron; uvijek čekamo ruski odgovor na prekid vatre od 30 dana"
Predshednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da je ukrajinski predlog o prekidu vatre od 30 dana i dalje na stolu, kao i da Kijev jo&scaron; uvijeek čeka odgovor Moskve.
Zelenski je rekao i da će ukrajinske snage biti spremne da odgovore srazmerno, ako ruske trupe prekr&scaron;e prekid vatre koji, kako je predloženo, treba da počne u ponedjeljak.
Zelenski: Spreman sam da se sastanem sa Putinom
Ukrajinski predsednik izjavio je da je spreman da se sastane sa Vladimirom Putinom&nbsp; u Istanbulu ,nakon &scaron;to mu je predsjednik SAD Donald Tramp rekao da odmah pristane na ponudu za razgovore sa Rusijom.
Zelenski je, takođe, rekao da Ukrajina očekuje da će potpuno primirje početi u ponedjeljak kako bi se obezbijedila neophodna osnova za diplomatiju za okončanje rata.
"I čekaću Putina u Turskoj u četvrtak&ldquo;, rekao je Zelenski.
Tramp: Počinjem da sumnjam da će Ukrajina postići mir sa Rusijom
Američki predsednik Donald Tramp rekao je da "počinje da sumnja" da će Ukrajina postići sporazum o prekidu vatre sa Rusijom i pozvao je da se u četvrtak sastane sa ruskim zvaničnicima u Turskoj.
"Počinjem da sumnjam da će Ukrajina postići sporazum sa Putinom, koji ne želi sporazum o prekidu vatre, već sastanak u Turskoj da bi pregovarali o mogućem okončanju rata", naveo je Tramp.
&nbsp;

Zelenski spreman na sastanak sa Putinom u Turskoj; Tramp: Ukrajina odmah da pristane na pregovore

AMERIČKI PREDSJEDNIK SAOPŠTIO I DA POČINJE DA SUMNJA DA ĆE UKRAJINA POSTIĆI MIR SA RUSIJOM

Birali&scaron;ta na parlamentarnim izborima u Albaniji zatvorena su poslije 19 sati, a Centralna izborna komisija je saop&scaron;tila da će preliminarne rezultate objaviti u utorak uveče. Do 18 časova glasalo je 41,3 odsto upisanih birača. Albanski mediji predstavljaju prve projekcije na osnovu izlaznih anketa prema kojima vodi Socijalistička partija aktuelnog predsjednika Edija Rame, sa vi&scaron;e od 51 odsto glasova. Koalicija Demokratske stranke "Veličanstvena Albanija" Salija Beri&scaron;e trebalo bi da ima podr&scaron;ku oko 38 odsto birača. Izbori su protekli relativno mirno uz sporadične incidente, tvrde tamo&scaron;nji analitičari. Partije se bore za ukupno 140 poslaničkih mesta.
Izlasnost na izborima je do 18 sati bila je manja u odnosu na isti period tokom prethodnih izbora 2021. godine. Manja izlaznost zabilježena je na sjeveru zemlje &ndash; u Skadru, i na jugu &ndash; u Đirokastri, pokazuju podaci albanske CIK prikupljeni sa 3.239 od ukupno 5.225 biračkih mesta.
Rekordno mali broj glasača zabilježen je u lučkom gradu Valoni, gdje je na birali&scaron;ta iza&scaron;lo svega 26 odsto građana, zbog čega su reagovale i Socijalistička partija i Demokratska partija.
Portparoli stranaka su na odvojenim konferencijama za novinare saop&scaron;tili da su tražili od CIK-a da se termin okončanja glasanja u Valoni pomjeri sa 19 na 22 sata, &scaron;to je CIK odbila. Malu izlaznost u Valoni pravdaju održavanjem biciklističke trke Điro d'Italija, čija se etapa održala u tom gradu.
Albanska dijaspora je prvi put imala pravo glasa. U Grčkoj je izlaznost do 18 sati bila iznad 70 odsto.
Biračka mjesta otvorena su jutros u 7.00, a pravo glasa imalo je oko 3,7 miliona ljudi.&nbsp;
Ukupno 2.046 kandidata, odnosno 186 kandidata iz svake izborne jedinice, takmiči se za 140 mjesta u parlamentu.
Vladajuća Socijalistička partija poku&scaron;ava da osvoji istorijski četvrti mandat.&nbsp;
Opozicija je podijeljena, sa Demokratskom partijom kao drugom najjačom političkom snagom, uz niz manjih partija i pokreta.

Prve izlazne ankete: Partija Edija Rame vodi na parlamentarnim izborima u Albaniji

ZAVRŠENO GLASANJE

Ruski predsjednik Vladimir Putin pozvao je Kijev na direktne pregovore bez preduslova 15. maja u Istanbulu. Kako je rekao, on će se lično obratiti predsjedniku Turske Redžepu Tajipu Erdoganu da organizuje pregovore. Ruska vojska je izvr&scaron;ila niz vazdu&scaron;nih udara na Kupjansk i Kijev, saop&scaron;tili su lokalni zvaničnici.
Tramp o Putinovom pozivu na pregovore: Potencijalno veliki dan za Rusiju i Ukrajinu
Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je, povodom predloga ruskog predsjednika Vladimira Putina o direktnim pregovorima Moskve i Kijeva, da bi to bio &ldquo;potencijalno veliki dan za Rusiju i Ukrajinu&rdquo;.
&ldquo;Pomislite na stotine hiljada života koji će biti spa&scaron;eni ako se ovo beskrajno &lsquo;krvoproliće&rsquo;, nadamo se zavr&scaron;i. Biće to potpuno novi i mnogo bolji svijet. Nastaviću da radim sa objema stranama kako bih obezbijedio da se to desi. SAD žele da se umjesto toga (rata) fokusiraju na obnovu i trgovinu. Pred nama je velika nedjelja&rdquo;, rekao je Tramp u objavi na dru&scaron;tvenoj mreži TruthSocial.
Ruski predsjednik Vladimir Putin je predložio da Rusija i Ukrajina održe direktne pregovore, &ldquo;bez ikakvih preduslova&rdquo; 15. maja u Istanbulu, prenijeli su ruski mediji.
Kako je rekao, on će se lično obratiti predsjedniku Turske Redžepu Tajipu Erdoganu da organizuje pregovore.
Ruski lider je dodao da je Rusija usmjerena na to da sa Ukrajinom sprovede ozbiljne pregovore kako bi se otklonili osnovni uzroci sukoba. Ukrajina jo&scaron; nije odgovorila na ovaj predlog.
Kijev pod napadom dronova, građani upozoreni da ostanu u skloni&scaron;tima
Ruske snage su rano jutros izvr&scaron;ile vazdu&scaron;ni napad na Kijev, a eksplozije su odjekivale &scaron;irom ukrajinske prijestonice.
&ldquo;Ukrajinske snage protivvazdu&scaron;ne odbrane dejstvuju u Kijevu, gdje je u toku napad ruskih dronova. Ostanite u skloni&scaron;tima&rdquo; napisao je Kličko u obraćanju građanima na Telegramu, prenio je Ukrinform.
Rad sistema protivvazdu&scaron;ne odbrane potvrdila je i kijevska gradska vojna uprava.
&ldquo;Na obodu Kijeva, protivvazdu&scaron;na odbrana nastavlja borbeni rad protiv neprijateljskih vazdu&scaron;nih ciljeva&rdquo;, saop&scaron;tila je gradska vojna uprava, pozivajući građane da ostanu u skloni&scaron;tima dok se uzbuna zbog napada dronovima ne zavr&scaron;i.
Ranije je Ratno vazduhoplovstvo Oružanih snaga Ukrajine upozorilo da su ruske trupe lansirale dronove iz različitih pravaca, a vazdu&scaron;na uzbuna je progla&scaron;ena u nizu regiona, uključujući i oblast Kijeva.
Napad se dogodio nekoliko sati nakon &scaron;to je ruski predsjednik Vladimir Putin predložio direktne razgovore sa Ukrajinom 15. maja u Istanbulu, za koje je rekao da bi trebalo da imaju za cilj postizanje trajnog mira.
Noćni vazdu&scaron;ni udari na Kupjansk, povrijeđena tri civila
Ruska vojska je izvr&scaron;ila niz vazdu&scaron;nih udara na Kupjansk, grad u Harkovskoj oblasti, gdje su tri osobe povrijeđene.
Prema informacijama lokalnih vlasti, udari su pogodili civilne infrastrukturne objekte, uz značajnu materijalnu &scaron;tetu.
Putin pozvao Ukrajinu na direktne pregovore bez preduslova 15. maja u Istanbulu
Ruski predsjednik Vladimir Putin pozvao Kijev na direktne pregovore bez preduslova 15. maja u Istanbulu.
&ldquo;Predlažemo da kijevske vlasti nastave pregovore koje su prekinule krajem 2022. godine, nastave direktne pregovore, i to bez ikakvih preduslova. Predlažemo da bez odlaganja počnu sljedećeg četvrtka, 15. maja, u Istanbulu, gdje su ranije održani i gdje su prekinuti&ldquo;, rekao je Putin u obraćanju medijima.
Kako je rekao, on će se lično obratiti predsjedniku Turske Redžepu Tajipu Erdoganu da organizuje pregovore.
Putin je zahvalio administraciji američkog predsjednika Donalda Trampa za sve posredničke napore kada je riječ o rje&scaron;avanju ukrajinskog konflikta.
&ldquo;Ko zaista želi mir, tej ne može da ne podrži predloge Rusije o pregovorima. Ponuda Moskve o je na stolu, a odluka je sada na Kijevu i njegovim pokroviteljima&ldquo;, istakao je Putin.
Ruski lider je dodao da je Rusija usmjerena na to da sa Ukrajinom sprovede ozbiljne pregovore kako bi se otklonili osnovni uzroci sukoba.
Nakon sastanka evropskih lidera i predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog u Kijevu, &ldquo;koalicija voljnih&rdquo; podržala je primirje između Kijeva i Moskve u trajanju od 30 dana, koje bi trebalo da počne 12. maja.
Evropski lideri, međutim, uslovili su predsjednika Rusije Vladimira Putina da bezuslovno prihvati predlog o prekidu vatre, ili će, u suprotnom, uvesti nove sankcije Moskvi i povećati isporuke oružja Kijevu.
Zelenski je, takođe, poručio da je nemoguće okončati rat bez prekida vatre, jer se bez tridesetodnevnog primirja ne može otvoriti put za diplomatiju.
Sa druge strane, Kremlj je odgovorio da će Rusija razmotriti predlog, te da ukrajinski saveznici ne mogu da izoluju Moskvu, kao i da su poruke iz Evrope kontradiktorne i konfrontacione.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da isporuke oružja Ukrajini, koje svakodnevno stižu iz Evrope i SAD, treba da prestanu tokom primirja.
U isto vrijeme, njemački kancelar Fridrih Merc ponovio je da će Njemačka nastaviti sa pomoći Ukrajini, ali bez objavljivanja detalja. Merc smatra da postoji &scaron;ansa za mir, ali da Rusija mora shvatiti beznadežnost daljeg sukoba.

Putin pozvao Kijev na direktne pregovore bez preduslova 15. maja u Istanbulu; Tramp: Potencijalno veliki dan za Rusiju i Ukrajinu

RAT U UKRAJINI

Evropska unija zvanično se pridružila pozivu Sjedinjenih Američkih Država, Ukrajine i drugih međunarodnih partnera na potpuni i bezuslovni prekid vatre u Ukrajini u trajanju od najmanje 30 dana, navedeno je u saop&scaron;tenju visoke predstavnice EU za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku Kaje Kalas.
"Evropska unija ostaje čvrsta u svojoj posvećenosti sveobuhvatnom, pravednom i trajnom miru u Ukrajini, zasnovanom na principima Povelje UN i međunarodnog prava, i pozdravlja sve napore da se takav mir postigne", navedeno je u saop&scaron;tenju.
Kalas je istakla da bi pauza u sukobima mogla da bude ključan korak ka smanjenju "patnje civila i omogućavanju prostora za smislene pregovore o okončanju agresivnog rata".
Prema njenim riječima, Rusija sada mora da pokaže svoju želju da se postigne mir.
Ultimatum Evrope Rusiji &ndash; tridesetodnevno primirje ili "masovne sankcije"
Evropski lideri, koji su u zajedničkoj poseti Kijevu, postavili su ultimatum ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu: da do ponedjeljka potpi&scaron;e bezuslovni prekid vatre ili će se suočiti sa masovnim sankcijama i isporukom oružja Ukrajini.
"Svi mi ovdje, zajedno sa SAD, prozivamo Putina. Ako je ozbiljan u vezi sa mirom, onda ima priliku da to sada pokaže", rekao je britanski premijer Kir Starmer.
Zelenski i evropski lideri telefonom razgovarali sa Trampom
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i lideri Velike Britanije, Francuske, Njemačke i Poljske, koji su u poseti Kijevu, imali su telefonski razgovor sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom.
Urajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha naveo je da su Ukrajina i svi njeni saveznici spremni za potpuno bezuslovno primirje na kopnu, u vazduhu i na moru u trajanju od najmanje 30 dana, počev od ponedeljka.
Telefonski razgovor je opisao kao "produktivan".
Prethodno je Rojters prenio da se generalni sekretar NATO-a Mark Rute pridružio pozivu "koalicije voljnih", dodajući da je jasno da je ta grupa posvećena i da nastavlja da stoji uz Ukrajinu.
Kremlj: Kontradiktorne poruke iz Evrope
Moskovski Kremlj je optužio evropske zemlje da daju kontradiktorne i izjave koje su u konfrontaciji, nakon &scaron;to su evropski lideri podržali američki plan za 30-dnevno primirje u Ukrajini i zapretili Rusiji "masovnim&ldquo; sankcijama ako ga se ne pridržava.
"Čujemo mnogo kontradiktornih izjava iz Evrope, generalno su konfrontacione prirode, a ne usmjerene na poku&scaron;aj oživljavanja na&scaron;ih odnosa", rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Peskov je, takođe, poručio da ukrajinski saveznici neće moći da izoluju Moskvu.
"Veoma je te&scaron;ko izolovati zemlju poput Rusije jer zauzimamo veoma veliki dio planete, ali to nije glavna stvar. Glavno je da Rusija aktivno razvija odnose sa velikim brojem zemalja u svim pravcima", kaže Peskov.

Ultimatum evropskih lidera Putinu – prekid vatre ili "masovne sankcije"; Kremlj: Konradiktorne poruke Evrope

ROK DO PONEDJELJKA

Indija i Pakistan dogovorili su, nakon pregovora uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država (SAD), prekid vatre, saop&scaron;tili su zvaničnici tih država.
Kako prenosi Radio Slobodna Evropa, američki predsjednik Donald Tramp je u objavi na mreži Truth Social kazao da je do&scaron;lo do dogovora o prekidu vatre i pohvalio dvije zemlje zbog kori&scaron;ćenja "zdravog razuma i velike inteligencije".
Pakistanski ministar vanjskih poslova Ishak Dar potvrdio je Trumpovu objavu o prekidu vatre, u sukobu koji je nastao nakon napada u indijskom Ka&scaron;miru prije dvije sedmice u kojem je ubijeno 26 hinduističkih turista.
"Pakistan i Indija su se dogovorili o prekidu vatre s trenutnim efektom. Pakistan je oduvijek težio miru i sigurnosti u regiji, bez ugrožavanja svog suvereniteta i teritorijalnog integriteta", naveo je Dar.
Indijski ministar vanjskih poslova Vikram Misri takođe je potvrdio da je generalni direktor vojnih operacija za Pakistan danas pozvao svog indijskog kolegu i da su se dvije strane složile da će prestati s bilo kakvom pucnjavom na kopnu, vazduhu i sa mora.
Američki državni sekretar Marko Rubio, na dru&scaron;tvenij mreži X, potvrdio je primirje između Indije i Pakistana, navodeći da je u proteklih 48 sati razgovarao s visokim indijskim i pakistanskim zvaničnicima.
Razgovori su, kako je dodao, uključivali američkog potpredsjednika J.D. Vancea, premijere Indije i Paksistana, Narendru Modija i &Scaron;ehbaza &Scaron;arifa.
"Zadovoljstvo mi je objaviti da su vlade Indije i Pakistana pristale na trenutni prekid vatre i početak razgovora o &scaron;irokom spektru pitanja na neutralnom mjestu", naveo je Rubio.

Indija i Pakistan dogovorili prekid vatre

UZ POSREDOVANJE SJEDINJENIH AMERIČKIH DRŽAVA

Američki predsjednik Donald Tramp ne planira da se sastane sa &scaron;efom Kremlja Vladimirom Putinom tokom posjete Bliskom istoku, potvrdila je Bijela kuća. Predsednik Volodimir Zelenski najavio je da će se danas održati sastanak "koalicije voljnih" koja okuplja države spremne da podrže strani vojni kontingent u Ukrajini.
Kalas: EU priprema plan "B" u slučaju mađarskog veta
Evropska unija priprema plan "B" u slučaju da Mađarska stavi veto na pristupanje Ukrajine EU, izjavila je u petak u Lavovu visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbejdnost Kaja Kalas.
Prema njenim riječima, Evropska unija se nada podr&scaron;ci za članstvo Ukrajine od 27 zemalja članica, to je, kako je navela, plan "A".
"Ukrajina ima svoj domaći zadatak, a i EU mora da uradi svoj domaći zadatak. I mi sarađujemo sa mađarskom vladom. Ali ako ne uspije, već radimo na planu B. Ali neću ga otkriti. Jo&scaron; uvijek smo u procesu", rekla je ona, prenosi "Evropska pravda".
Ocijenila je da je članstvo Ukrajine u EU "ponovno ujedinjenje&ldquo;.
Mađarska blokira otvaranje klastera o pregovorima o pristupanju Ukrajine EU od početka 2025. godine. Vlada te zemlje je saop&scaron;tila da će "članstvo Ukrajine u EU biti teret i za blok i za Mađarsku".
Kim Džong Un: Uče&scaron;će Sjeverne Koreje u ratu u Ukrajini je opravdano
Lider Sjeverne Koreje Kim Džong Un izjavio je da je uključenost njegove zemlje u rat u Ukrajini "opravdana", ocjeniv&scaron;i to kao ostvarenje suverenih prava u odbrani "bratske nacije", prenijela je sjevernokorejska državna agencija KCNA.
"Na&scaron;e uče&scaron;će u sukobu je pravedno i spada u suverena prava na&scaron;e republike. Smatram sve hrabre vojnike koji su učestvovali u operaciji Kursk herojima i najvi&scaron;im predstavnicima časti na&scaron;e nacije", rekao je Kim.
Kim je, takođe, rekao da Pjongjang neće oklevati da odobri upotrebu vojne sile ako Sjedinjene Države nastave, kako je rekao, sa "vojnim provokacijama protiv Rusije", prenio je Rojters.
Peskov: Rusija podržava predlog o 30-dnevnom primirju, neophodno razmotriti nijanse
Rusija je odmah podržala predlog o 30-dnevnom primirju u Ukrajini, ali je neophodno da se razmotre nijanse, rekao je potparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Dodao je da ruska vojska analizira situaciju u vezi sa napadima ukrajinskih oružanih snaga u kontekstu primirja, koje je Rusija jednostrano proglasila povodom Dana pobjede, prenosi agencija RIA Novosti.
Peskov je rekao da je neophodno da se razume na &scaron;ta je njemački kancelar Fridrih Merc mislio kada je rekao da bi primirje moglo da se postigne ovog vikenda.
Potparolj Kremlja je, takođe, pozdravio napore svih zemalja za okončanje sukoba u Ukrajini.
Isporuke oružja Ukrajini trebalo bi da prestanu tokom privremenog primirja, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov u intervjuu za Ej-Bi-Si njuz.
"Ako govorimo o prekidu vatre, &scaron;ta ćemo onda da uradimo sa snabdijevanjem oružjem koje svakodnevno dolazi iz Sjedinjenih Država i evropskih zemalja", rekao je Peskov, prenio je TASS.
Naglasio je da će, u suprotnom, Kijev biti u prednosti.
"Ukrajina će nastaviti potpunu mobilizaciju, prebacivanje novih trupa na front. Ukrajina će iskoristiti ovaj period za obuku novog vojnog osoblja i odmor onih koji su već u redovima. Pa za&scaron;to bismo Ukrajini dali takvu prednost", rekao je Peskov.&nbsp;
Međusobne optužbe za kr&scaron;enje primirja
Moskva i Kijev nastavljaju da se optužuju za kr&scaron;enje trodnevnog primirja povodom Dana pobjede nad fa&scaron;izmom. Rusija tvrdi da su ukrajinske trupe ponovo poku&scaron;ale da probiju rusku granicu u Kurskoj i Belgorodskoj oblasti dok Kijev optužuje ruske snage za napad na pograničnu oblast Sumi, na sjeveru zemlje.
Ambasada Sjedinjenih Država u Ukrajini je pozvala sugrađane na oprez zbog rizika od velikog vazdu&scaron;nog napada u narednih nekoliko dana.
Predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da su predsjednik Sjedinjenih Država Donald Tramp i evropski partneri Ukrajine jedinstveni u mi&scaron;ljenju da treba da postoji potpuni prekid vatre, najmanje 30 dana.Francuski predsjednik Emanuel Makron podržao je poziv Trampa na potpuno primirje i pozvao Rusiju da učini isto.
Bijela kuća je saop&scaron;tila da predsjednik Donald Tramp ne planira da se sastane sa &scaron;efom Kremlja Vladimirom Putinom tokom posjete Bliskom istoku
Zelenski je najavio da će danas u Kijevu biti &nbsp;održan sastanak "koalicije voljnih", a predsjednik Francuske je potvrdio uče&scaron;će na onlajn skupu.
Mađarska je protjerala dvojicu ukrajinskih diplomata zbog optužbi za &scaron;pijunažu, objavio je &scaron;ef diplomatije Peter Sijarto.

Bijela kuća: Tramp ne planira susret sa Putinom tokom posjete Bliskom istoku; Danas sastanak “koalicije voljnih”

NASTAVLJENE MEĐUSOBNE OPTUŽBE ZA KRŠENJE PRIMIRJA

Papa Lav XIV je danas svog prvog dana na dužnosti poglavara Rimokatoličke crkve, predvodio i prvu misu u Sikstinskoj kapeli u Vatikanu, zajedno s kardinalima koji su ga dan ranije izabrali, prenosi Radio Slobodna Evropa RSE.
Započeo je misu obraćanjem na engleskom jeziku, rekav&scaron;i kako je &ldquo;Gospodin učinio čudesna djela&rdquo;.
&ldquo;Dok danas zajedno slavimo, pozivam vas da slavimo čuda koja je gospodin učinio i blagoslove koje i dalje izlijeva na nas&rdquo;, rekao je.
Istakao je da je po službi Svetog Petra pozvan da prihvati ovu misiju.
&ldquo;Znam da mogu da računam na svakog od vas da idete sa mnom&rdquo;, naveo je.
Kardinalima je poručio i kako se nada da će njegov izbor pomoći Rimokatoličkoj crkvi da donese svjetlo u &ldquo;mračne noći ovoga svijeta&rdquo; te da može biti &ldquo;vjerni upravitelj&rdquo; cijele Crkve.
Tokom dijela propovijedi na italijanskom jeziku, papa Lav XIV izrazio je žaljenje zbog činjenice da u mnogim dijelovima svijeta tehnologija, novac, uspjeh, moć i užitak imaju veću vrijednost od hri&scaron;ćanske vjere, koja se, kako je upozorio, na mnogim mjestima smatra apsurdnom, namijenjenom slabima i neinteligentnima.
Lav XIV izabran je u četvrtak u četvrtom krugu glasanja. Rođen je u Čikagu kao Robert Francis Prevost, a velik dio života je proveo u Južnoj Americi. Jedan sat nakon &scaron;to se iznad dimnjaka Sikstinske kapele pojavio bijeli dim, iza&scaron;ao je na balkon bazilike svetog Petra, pred desetine hiljada okupljenih.
&ldquo;Čovječanstvu je potreban Krist kao most preko kojeg se dolazi do Boga i njegove ljubavi. Pomozite nam i pomozimo jedni drugima, graditi mostove&rdquo;, poručio je u četvrtak okupljenima u Vatikanu.
Novog papu izabrala su 133 kardinala izbornika mlađih od 80 godina.
Prethodni papa, Franjo, umro je 21. aprila nakon &scaron;to je 12 godina vladao Crkvom od 1,4 milijarde članova.
Tokom svoje vladavine nastojao je otvoriti ozbiljnu instituciju modernom svijetu, donijev&scaron;i niz reformi i omogućiv&scaron;i raspravu o kontroverznim pitanjima poput ređenja žena i boljeg uključivanja LGBT katolika.
&nbsp;

Papa Lav XIV na prvoj misi poručio da Crkva mora osvijetliti “mračne noći ovoga svijeta”

NADA SE DA MOŽE BITI “VJERNI UPRAVITELJ” CIJELE CRKVE

U Moskvi je održana velika proslava povodom Dana pobjede, kojoj su prisustvovali brojni svjetski lideri, među kojima su kineski predsjednik Si Đinping, predsjednici Venecuele i Brazila, Nikolas Maduro i Luiz Inasio Lula da Silva, premijer Slovačke Robert Fico...
Preletom aviona iznad Crvenog trga zavr&scaron;ena je Parada pobjede u Moskvi.
Ministar odbrane&nbsp;Andrej Belousov, u civilnom odijelu, izveo je smotru 11.000 vojnika &ndash; među kojima su bili i oni koji su ratovali u Ukrajini &ndash; i čestitao im Dan pobjede, &scaron;to je dočekano uz gromoglasno odobravanje prisutnih.
Prije nego &scaron;to su avion preletjeli Crveni trg, defilovale su brojne jedinice ruske vojske, ali i pojedinih inostranih snaga.
Nakon ovoga, predstavljena je vojna oprema, posebno tenkovi T-72B3M , T-80BVM, T-90M i druga oklopna vozila, sistemi S-400 , vi&scaron;ecijevni raketni sistemi "tornado-s", mobilni raketni sistemi Jars, kamioni "kamaz" sa dronovima "geran" i "lancet".
Putin: Rusija će uvek biti nepremostiva prepreka nacizmu i antisemitizmu
Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je danas da je Rusija bila i da će biti prepreka za nacizam i antisemitizam, kao i da će veliki podvig raznih naroda i nacionalnosti u Drugom svjetskom ratu ostati zapamćeni u svjetskoj istoriji.
Putin je na vojnoj paradi u Moskvi povodom dana pobjede u Drugom svjetskom ratu, rekao da su "istina i pravda na na&scaron;oj strani".
"Kao nasljednici pobjednika obilježavamo 9. maj kao najveći praznik. Bitno je da budemo ujedinjeni i čuvamo na&scaron;e nacionalne interese, tradiciju, kulturu, sve drago i sveto. U Rusiji se Dan pobjede slavi kao najvažniji praznik. Rusija pamti lekcije Drugog svjetskog rata i nikada neće pristati na iskrivljavanje njegovih događaja. Dužni smo da branimo čast boraca Crvene armije", rekao je Putin i čestitao učesnicima parade i veteranima 80. godi&scaron;njicu pobjede.
On je istakao i da je Rusija izborila slobodu i mir za cjelo čovječanstvo.
"Rusija je, po cijenu miliona života, izborila slobodu i mir za cijelo čovječanstvo. Hrabrost sovjetskih boraca odlučila ishod Drugog svjetskog rata. Rusija spu&scaron;ta glavu pred onima koji su dali život u pravednoj borbi za zemlju", naglasio je Putin.
Putin je u govoru koji je trajao 10 minuta rekao i da "nas danas ujedinjuju osećanja radosti, ponosa i zahvalnosti".
Predsednik Rusije zatim je proglasio minut ćutanja u znak sjećanja na poginule u Velikom otadžbinskom ratu.
Vi&scaron;e od 20 svjetskih lidera na Crvenom trgu&nbsp;
Paradi pobede na Crvenom trgu ove godine prisustvuje vi&scaron;e od 20 svjetskih lidera, među kojima i predsjednici Kine Si Đinping, Venecuele Nikolas Maduro, Brazila Luiz Inasio Lula da Silva i premijer Slovačke Robert Fico.
Među njima su i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, a paradi prisustvuje i predsjednik entiteta Republika Srpska Milorad Dodik.
&Scaron;efovi država prije početka parade stigli su u Kremlj, gdje ih je dočekao ruski predsjednik Vladimir Putin, odakle su se uputili ka Crvenom trgu i zauzeli mjesta na tribinama.
&nbsp;

Vojna parada u Moskvi: Putin: Rusija izborila mir i slobodu za cijelo čovječanstvo

PROSLAVA DANA POBJEDE

Samo nekoliko sati nakon &scaron;to je kardinal Robert Prevost juče naimenovan novim poglavarom Katoličke crkve, Vatikan je objavio snimak koji prikazuje kako pozdravlja 133 kardinala koji su ga izabrali, pi&scaron;e New York Post.
Papa, rođen u Čikagu, izrazio je zahvalnost u Sikstinskoj kapeli nekoliko sati nakon &scaron;to su ga kardinali izabrali drugog dana konklave
Na snimku se vidi papa Lav XIV kako izgovara molitvu pred članovima Kardinalskog zbora s oltara istorijske rimske katedrale, nakon čega se povlači na mjesto gdje se privatno moli.
Na kraju se vidi kako se s osmijehom rukuje s kardinalima.
<blockquote class="twitter-tweet">
Pope Leo XIV embraces each of the Cardinal electors just after he accepts his election to become the 267th Pope. <a href="https://t.co/0cP28r7mam">pic.twitter.com/0cP28r7mam</a>
&mdash; Vatican News (@VaticanNews) <a href="https://twitter.com/VaticanNews/status/1920565211532005557?ref_src=twsrc%5Etfw">May 8, 2025</a></blockquote>
&nbsp;

Presedan u Vatikanu: Prvi put objavljen snimak pape odmah nakon izbora

KARDINAL ROBERT PREVOST JUČE JE NAIMENOVAN NOVIM POGLAVAROM KATOLIČKE CRKVE

Američki kardinal Robert Francis Prevost izabran je danas za novog poglavara Rimokatoličke crkve.Papinsko ime mu je Lav XIV.
Iz dimnjaka postavljenog na Sikstinskoj kapeli pojavio se bijeli dim, znak da su kardinali postigli dogovor u vezi sa novim poglavarom Katoličke crkve. Kardinal je u 19 sati i 13 minuta na balkonu objavio "Habemus papa", prenosi Radio Slobodna Evropa. Papa Lav XIV obratio se okupljenima i poručio da Crkva mora graditi mostove i jedinstvo. Robert Francis Prevost je američki kardinal i član Reda svetog Augustina, rođen 14. septembra 1955. u Čikagu. Diplomirao je matematiku na Univerzitetu Vilanova. On je 1985. godine poslat kao misionar u Peru, gdje je proveo gotovo dvije decenije. Tamo je obavljao različite pastoralne i obrazovne dužnosti, uključujući službu priora, profesora i sudskog vikara. U septembru 2023. godine, papa Franjo ga je naimenovao za kardinala. Novog papu izabrala su 133 kardinala izbornika mlađih od 80 godina. Papa Franjo umro je 21. aprila nakon &scaron;to je 12 godina vladao Crkvom od 1,4 milijarde članova.
&nbsp;
.

Novi papa Robert Fransis Prevost- Lav XIV

BIJELI DIM IZ SIKSTINSKE KAPELE

U Albaniji će se danas održati parlamentarni izbori na kojima će građani ove zemlje odabrati 140 članova parlamenta. &nbsp; Iako na izbore izlazi veliki broj stranaka, u fokusu su Socijalisti, koje predvodi Edi Rama, te blok okupljen oko Demokratske stranke. Rama je na mjestu premijera od 2013. godine i ovo bi mu, ako bi Socijalisti ponovo pobijedili, bio čak četvrti mandat, po čemu je apsolutni rekorder u Albaniji.
Ipak, Demokratska stranka je angažovala čak i ljude iz tima američkog predsjednika Donalda Trampa kako bi poku&scaron;ali konačno doći do pobjede protiv njegovih Socijalista.
Uz preuzimanje osoblja iz Trampovog tima, albanska opozicija je preuzela i njihove poruke, pa im je predizborni slogan "Napravimo Albaniju veličanstvenom."
Predizborne ankete ponovo predviđaju pobjedu Socijalista, kojima procjenjuju podr&scaron;ku između 45 i 50 posto.
S druge stranke, blok okupljen oko demokrata ima između 31 i 37 posto podr&scaron;ke među glasačima koji su odgovarali na ove ankete.
Ono &scaron;to može biti važan faktor za opoziciju je činjenica da 250.000 ljudi iz albanske dijaspore ima pravo glasa na ovim izborima, te ako oni odluče da glasaju za Demokratsku stranku, Rama bi se mogao naći u problemu.
Biračka mjesta se otvaraju u 7 sati, a preliminarni rezultati očekuju se večeras.

U Albaniji danas parlamentarni izbori