Globus

Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov iznio je ključne ruske uslove za postizanje mira u Ukrajini, predlažući da bezbjednost zemlje garantuje grupa država koja bi uključivala stalne članice Savjeta bezbjednosti UN-a, pi&scaron;e "Reuters".
U intervjuu za američki NBC News, Lavrov je otkrio da su o pitanju bezbjednosnih garancija razgovarali ruski predsjednik Vladimir Putin i američki predsjednik Donald Tramp, pri čemu je Putin podsjetio na propale pregovore održane u Istanbulu 2022.&nbsp;
Na tim pregovorima, prema nacrtu sporazuma u koji je Reuters imao uvid, raspravljalo se o trajnoj neutralnosti Ukrajine u zamjenu za bezbjednosne garancije pet stalnih članica Savjeta bezbjednosti UN-a &ndash; Velike Britanije, Kine, Francuske, Rusije i SAD &ndash; uz uče&scaron;će i drugih država. Lavrov je sada precizirao da bi, osim članica Saveta bezbjednosti, u toj grupi garanta mogle biti i Njemačka i Turska.
Prema Lavrovu, model je jasan. "Garanti bi garantovali bezbjednost Ukrajine, koja mora biti neutralna, koja ne smije biti u nijednom vojnom savezu i koja mora biti nenuklearna", rekao je, prema transkriptu koji je objavilo rusko Ministarstvo spoljnih poslova.
Time je ponovo naglasio da je članstvo Ukrajine u NATO-u za Rusiju neprihvatljivo. Osim toga, istakao je da Moskva i dalje traži za&scaron;titu za govornike ruskog jezika u Ukrajini, kao i da je potrebno voditi i teritorijalne razgovore.
Ovi uslovi su u skladu sa ranijim izvje&scaron;tajima prema kojima Putin zahtjeva da Ukrajina preda cijelu istočnu oblast Donbas, odustane od NATO ambicija, ostane neutralna i ne dozvoli prisustvo zapadnih trupa na svom tlu.

Lavrov objavio ruske uslove za mir

IZNIO KLJUČNE STAVKE

Njemački kancelar Fridrih Merc izjavio je da će biti potrebno strpljenje da bi se postigao mir u Ukrajini i naglasio da će to biti prilično težak zadatak.
"Niko danas ne bi trebalo da kaže da razgovaramo samo o isporukama oružja", rekao je Merc na kongresu Hri&scaron;ćansko-demokratske unije u Donjoj Saksoniji i dodao da potencijalni mir u Ukrajini zahtjeva strpljenje.
On je poručio da svi moraju da shvate koliko će taj zadatak biti težak tokom narednih sedmica ili čak meseci.
"Napravili smo prve korake, ali dozvolite mi da vam dam analogiju - nalazimo se na dionici od 10 kilometara i vjerovatno smo pre&scaron;li tek prvih 200 metara&ldquo;, rekao je Merc, prenosi Tass.

Merc: Mir u Ukrajini težak zadatak - na dionici od 10 km, sada smo negdje na 200 metara

PORUČIO NJEMAČKI KANCERLAR

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potpisao je ukaze kojima stupaju na snagu sankcije firmama i građanima država koje podržavaju Rusiju u ratu protiv Ukrajine. Sa druge strane, &scaron;ef ruske regionalne administracije u Harkovskoj oblasti Vitalij Gančov izjavio je da su se ruske snage približile predgrađu Kupjanska, &scaron;to ukazuje, kako tvrdi, da Ukrajinci odustaju od otpora.&nbsp;
Ruska PVO oborila ukrajinski dron u blizini nuklearke Kursk, izbio požar
Ruska PVO oborila je poslije ponoći ukrajinski dron u blizini Kurske nuklearne elektrane nakon čega je do&scaron;lo do o&scaron;tećenja transformatora i požara, objavila je uprava nuklearne elektrane na svom Telegram kanalu.
&ldquo;U blizini Kurske nuklearne elektrane 24. avgusta u 00.26 po moskovskom vremenu, ruski sistem PVO oborio je borbenu bespilotnu letjelicu (BPLA) oružanih snaga Ukrajine. Prilikom pada, ukrajinski dron je eksplodirao i o&scaron;tetio transformator&rdquo;, navodi se u objavi, prenosi RIA Novosti.
Navodi se da je požar uga&scaron;en i da niko u krugu nuklearne elektrane nije povrijeđen.
&ldquo;Trenutno u nuklearnoj elektrani Kursk aktivno radi treći energetski blok. Četvrti energetski blok je na planiranom održavanju. Prvi i drugi energetski blok su u pasivnom režimu&rdquo;, objavljeno je na Telegram kanalu nuklearke Kursk.
Merc: Diplomatski napori za okončanje rata u Ukrajini suočeni sa velikim izazovima
Njemački kancelar Fridrih Merc izjavio je da se diplomatski napori za okončanje rata u Ukrajini i dalje suočavaju &ldquo;sa velikim izazovima&rdquo;.
&ldquo;Napravili smo prve korake. Ali dozvolite mi da to kažem u analogiji: Nalazimo se na dionici od deset kilometara i možda smo pre&scaron;li prvih 200 metara&rdquo;, rekao je Merc na partijskoj konferenciji CDU u Osnabriku, prenosi Tages&scaron;au.
Prema njegovim riječima, Njemačka i EU nikada nijesu uložile &ldquo;veće diplomatske napore nego u posljednje tri nedjelje&rdquo; u ratu u Ukrajini.
&ldquo;Molim vas, niko danas ne bi trebalo da kaže da razgovaramo samo o isporukama oružja&rdquo;, dodao je on. Upozorio je da potencijalni mir u Ukrajini zahtijeva strpljenje.
Nastavljeni su međusobni napadi bespilotnim letjelicama. Ukrajinska vojska saop&scaron;tila je da su ruske snage lansirale gotovo 50 dronova na Ukrajinu, dok je Ministarstvo odbrane Rusije navelo da je ruska PVO oborila sedam ukrajinskih dronova.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski, u međuvremenu, izjavio je da njegova zemlja neće prepustiti nijedan dio svoje teritorije. Zelenski je, takođe, potpisao dva ukaza kojima su stupili na snagu novi paketi sankcija protiv firmi i građana drugih država koji podržavaju Rusiju u ratu u Ukrajini.
Sa druge strane, ruska vojska navela je da je preuzela kontrolu nad jo&scaron; dva naselja, Kleban-Bik i Srednjeje, u regionu Donjecka.
&Scaron;ef ruske regionalne administracije u Harkovskoj oblasti Vitalij Gančov, istovremeno, rekao je da su se ruske snage približile predgrađu Kupjanska, &scaron;to ukazuje, kaže, da Ukrajinci odustaju od otpora.
Za to vrijeme, finski predsjednik Aleksandar Stub poručio je da ruski predsjednik Vladimir Putin nije uspio u svojim ciljevima u Ukrajini, kao i da se pla&scaron;i da Rusija neće biti viđena kao velika sila ako se sastane sa Zelenskim.
Osim toga, predsjednik vojnog komiteta NATO-a Đuzepe Kavo Dragone rekao je da su zemlje članice Alijanse tokom 2024. godine isporučile Ukrajini oružje u vrijednosti od 50 milijardi dolara, ali i da se predviđa dalji rast vojnih isporuka.

Ukrajina uvela sankcije firmama koje podržavaju Rusiju; Gančov: Približavamo se predgrađu Kupjanska

RAT U UKRAJINI

Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da radije ne bi prisustvovao mogućem sastanku Vladimira Putina i Volodimira Zelenskog, ističući da su njihovi odnosi &bdquo;kao ulje i sirće&ldquo;. Iako podržava poku&scaron;aje dijaloga, Tramp smatra da bi lideri najprije trebalo sami da poku&scaron;aju da se dogovore. Sa druge strane, generalni sekretar NATO-a Mark Rute najavio je da će bezbjednosne garancije za Ukrajinu biti organizovane na dva nivoa: prvi podrazumijeva mirovni sporazum ili prekid vatre, a drugi podr&scaron;ku SAD i Evrope.&nbsp;
Ukrajinska PVO oborila 36 ruskih dronova tokom noći
Ukrajinska protivvazdu&scaron;na odbrana (PVO) oborila je 36 ruskih dronova tokom noći, saop&scaron;tile su Vazduhoplovne snage Oružanih snaga Ukrajine.
U saop&scaron;tenju se navodi da su ruske snage lansirale na Ukrajinu ukupno 49 dronova tokom noći.
Ističe se da su ruski dronovi pogodili sedam lokacija u Donjeckoj, Dnjepropetrovskoj i Sumskoj oblasti.
U napadu ruskog drona tokom noći o&scaron;tećene su stambene zgrade u Konotopu u Sumskoj oblasti.
Na zahtjev Rusije 26. avgusta hitan sastanak SB UN zbog napada na &ldquo;Sjeverni tok&rdquo;
Prema riječima Dmitrija Poljanskog, prvog zamjenika stalnog predstavnika Rusije pri UN, zahtjev Rusije dolazi u svjetlu novih informacija o pritvaranju osumnjičenog za organizovanje terorističkih napada na gasovod u septembru 2022. godine, prenijele su RIA Novosti.
Poljanski je na svom Telegram kanalu naveo da će Rusija na sastanku skrenuti pažnju na ka&scaron;njenje u njemačkoj istrazi i njen nedostatak transparentnosti prema Savjetu bezbjednosti.
Sastanak je zakazan za 16.00 časova po njujor&scaron;kom vremenu, odnosno 23.00 po moskovskom, 26. avgusta.
Eksplozije na gasovodima &ldquo;Sjeverni tok&rdquo; i &ldquo;Sjeverni tok 2&rdquo; dogodile su se 26. septembra 2022. godine, a Njemačka, Danska i &Scaron;vedska nisu isključile mogućnost sabotaže.
Njemačka kancelarija državnog tužioca pokrenula je postupak zbog međunarodnog terorizma, ali Moskva, uprkos vi&scaron;estrukim zahtjevima, nikada nije dobila informacije o incidentu, navodi RIA.
Italijanski karabinjeri u četvrtak su, na zahtjev njemačkog tužila&scaron;tva, uhapsili 49-godi&scaron;njeg Ukrajinca Sergeja Kuznjecova, osumnjičenog za organizovanje sabotaže na gasovodima Sjeverni tok.
Kuznjecov, koji je bio kapetan jahte &ldquo;Andromeda&rdquo;, kori&scaron;ćene za prevoz eksploziva, uhap&scaron;en je u provinciji Rimini nakon &scaron;to je doputovao u Italiju na odmor sa porodicom.
Ruska PVO uni&scaron;tila sedam ukrajinskih dronova
Ruska protivvazdu&scaron;na odbrana oborila je tokom noći sedam ukrajinskih dronova iznad Rostovske i Volgogradske oblasti i Krasnodarskog kraja, saop&scaron;tilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Precizira se da su četiri ukrajinska drona uni&scaron;tena iznad teritorije Rostovske oblasti, dva iznad Volgogradske i jedan iznad teritorije Krasnodarskog kraja, prenijele su RIA Novosti.
Tri osobe, uključujući dijete, povrijeđene su noćas u napadu ukrajinskih dronova na rusku Volgogradsku oblast, saop&scaron;tio je ranije načelnik oblasti Andrej Bočarov.
Jo&scaron; se ne zna kada će se sastati Zelenski i Putin
Sastanak predsjednika Rusije Vladimira Putina i ukrajinskog lidera Volodimira Zelenskog jo&scaron; nije na dnevnom redu jer, kako kaže ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, dnevni red nije pripremljen, &scaron;to je preduslov za održavanje susreta.
Sa druge strane, Zelenski tvrdi da Kremlj namjerno opstrui&scaron;e pregovore i poručuje da Moskva čini sve kako bi spriječila njihov susret.
Dok se pripremaju uslovi za sastanak, NATO i njegovi saveznici rade na sistemu bezbjednosnih garancija za Ukrajinu.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute najavio je da će ovaj sistem biti organizovan u dva nivoa: prvi podrazumijeva zaključenje mirovnog sporazuma ili prekid vatre, a drugi podr&scaron;ku koju će pružiti Sjedinjene Američke Države i evropske zemlje. Rute je istakao da je ovaj dvostepeni pristup ključan za obezbjeđivanje trajnog mira i stabilnosti u regionu.
U međuvremenu, nakon sastanka između ruskog i američkog predsjednika, Vladimira Putina i Donalda Trampa, koji je održan 15. avgusta na Aljasci u vojnoj bazi Elmendorf-Ričardson u Enkoridžu, &scaron;ef Bijele kuće izjavio je da radije ne bi prisustvovao potencijalnom sastanku Putina i Zelenskog, nagla&scaron;avajući da su njihovi odnosi &bdquo;kao ulje i sirće&ldquo;.
Tramp je dodao da će pratiti razvoj situacije i izrazio nadu da će dvojica lidera uspjeti da postignu dogovor bez njegovog direktnog uče&scaron;ća. Iako podržava poku&scaron;aje dijaloga, smatra da bi Putin i Zelenski najprije trebalo sami da poku&scaron;aju da se dogovore.
Na terenu se borbe nastavljaju. Jedna osoba je ranjena u ukrajinskom granatiranju Gorlovke, dok je ruska protivvazduhoplovna odbrana (PVO) oborila 54 ukrajinska drona iznad osam ruskih regiona.

Tramp: Radije ne bih bio na sastanku Putina i Zelenskog – oni su kao "ulje i sirće";  Ukrajinska PVO oborila 36 ruskih dronova

JOŠ SE NE ZNA KADA ĆE SE SASTATI PUTIN I ZELENSKI

Narodna skup&scaron;tina Republike Srpske usvojila je sinoć izmjene Zakona o referendumu, koje podrazumijevaju da će referendume moći sprovoditi ne samo Republička izborna komisija, nego i ad hoc komisija koju naimenuje NSRS.
Kako prenosi Avaz.ba, usvojena i odluka da se ide na referendum. Referendumsko pitanje glasi:
- Da li prihvatate odluke neizabranog stranca Kristijana &Scaron;mita i presude neustavnog Suda BiH izrečene protiv predsjednika Republike Srpske, kao i odluku CIK-a o oduzimanju mandata predsjedniku Srpske Miloradu Dodiku.
Za obje tačke dnevnog reda su glasali poslanici vladajuće većine, dok opozicija nije podržala.
Referendum će biti održan 25. oktobra ove godine, a sprovodiće ga ad hoc komisija. Narodna skup&scaron;tina RS prethodno je usvojila &nbsp;zaključke na posebnoj sjednici vezano za tačku koja se naziva informacija o prestanku mandata predsjedniku RS Miloradu Dodiku.
Opozicija je bila protiv usvajanja ovakvih zaključaka.
Prvi zaključak glasi da se usvaja informacija u vezi s odlukom CIK-a BiH o prestanku mandata. &nbsp;U okviru druge tačke odluke visokog predstavnika nazivaju kolonijalnom upravom, te je nazivaju glavnim uzrokom ustavno-političke krize, naru&scaron;avanja vladavine prava i načela ustavnosti i zakonitosti i poručuju da odbacuju svaki vid toga.
U narednoj tački navode da ne prihvataju Kristijana &Scaron;mita, niti njegove odluke te govore da se on "samovoljno predstavlja kao visoki predstavnik", &scaron;to je dio već ustaljene njihove mantre.
Četvrta tačka glasi da odbacuju odluke Suda BiH, kojeg nazivaju neustavnim, iako se pro&scaron;log mjeseca tamo Milorad Dodik pojavio, a odbacuju i odluku CIK-a o prestanku mandata.
- Narodna skup&scaron;tina Republike Srpske konstatuje da je Sud BiH donio presudu na osnovu odluke neizabranog stranca Kristijana &Scaron;mita, a ne na osnovu zakona koji je usvojila Parlamentarna skup&scaron;tina BiH, čime je izvr&scaron;en državni udar i potpuno uru&scaron;en ustavni poredak BiH definisan Dejtonskim mirovnim sporazumom čiji je potpisnik i Republika Srpska - pi&scaron;e u petoj tački.
U &scaron;estoj tački oni traže od Dodika da nastavlja obavljati funkciju predsjednika RS u punom kapacitetu, iako je on već biv&scaron;i predsjednik.
- Narodna skup&scaron;tina Republike Srpske odbacuje mogućnost provođenja prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske. Narodna skup&scaron;tina zahtijeva od svih političkih faktora u Republici Srpskoj, političkih partija i pojedinaca da se ne prijavljuju na eventualne prijevremene izbore za predsjednika Republike. Narodna skup&scaron;tina konstatuje da bi prijava i izlazak na takve izbore predstavljali kr&scaron;enje stavova Narodne skup&scaron;tine, naru&scaron;avanje ustavne ravnoteže i poni&scaron;tavanje Republike Srpske kao strane u Dejtonskom mirovnom sporazumu - pi&scaron;e u sedmoj tački.
Oni traže od jedinica lokalne samouprave (općina i gradova) da ne provode nikakve aktivnosti vezano za prijevremene izbore za predsjednika RS.
Odbacuju i odluke Ustavnog suda BiH koje imaju za cilj inkorporisanje visokog predstavni u ustavni sistem BiH kao nosioca vlasti, &scaron;to je u suprotnosti s njihovim ranijim zaključcima kada su potpuno odbacivali Ustavni sud BiH.&nbsp;
- Narodna skup&scaron;tina Republike Srpske ne prihvata kontinuirane poku&scaron;aje razgradnje i ukidanja Republike Srpske kao institucionalnog okvira i državnopravnog subjekta srpskog naroda u kojem svi građani ostvaruju svoja kolektivna i individualna prava temeljena na Ustavu BiH. Narodna skup&scaron;tina podsjeća da je Republika Srpska ugovorna strana u Dejtonskom mirovnom sporazumu i svim njegovim aneksima. S obzirom na svojstvo ugovorne strane, koje je potvrđeno i prilikom usagla&scaron;avanja Ženevskih i Njujor&scaron;kih principa, Republika Srpska ima pravo i obavezu da za&scaron;titi Dejtonski mirovni sporazum - pi&scaron;e u 10. tački.
Dalje navode da je namjera "pravosudnih pritisaka" s ciljem "oduzimanja imovine RS", iako su odluke Ustavnog suda BiH po pitanju imovine sasvim jasne te da ona ne pripada entitetima.
Tačkom 12. zadužuje se Kolegijum NSRS da pripremi tekst "Rezolucije o samoopredjeljenju srpskog naroda i Republike Srpske". Posljednja tačka glasi da zaključci stupaju na snagu s danom dono&scaron;enja.

Skupština RS odlučila: Dodik ostaje predsjednik, referendum 25. oktobra

U PRIPREMI REZOLUCIJA O OSAMOSTALJENJU RS

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu je danas osudio izvje&scaron;taj UN kojim je progla&scaron;ena glad u Gazi kao "očiglednu laž" i okrivio Hamas za nesta&scaron;ice.
- Izrael nema politiku izgladnjivanja. Izrael ima politiku sprečavanja gladi - navodi se u saop&scaron;tenju iz Netanjahuovog Kabineta, u kojem se navodi da su "jedini koji su namjerno izgladnjivani u Gazi izraelski taoci" koje drži Hamas.
UN su danas proglasile glad u Gazi, rekav&scaron;i da je "mogla biti izbjegnuta" bez "sistematske opstrukcije od strane Izraela".
Ali izvje&scaron;taj UN "ignori&scaron;e humanitarne napore Izraela i sistematsku krađu pomoći od&nbsp; Hamasa", tvrdi Netanjahu, prema kome su "upravo te krađe izazvale privremene nesta&scaron;ice, koje je Izrael prevazi&scaron;ao zahvaljujući" njegovim akcijama.

Netanjahu: Izvještaj UN o gladi u Gazi je očigledna laž

"IZRAEL IMA POLITIKU SPREČAVANJA GLADI"

Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio je da će predsjednik Vladimir Putin biti spreman da se sastane sa svojim ukrajinskim kolegom Volodimirom Zelenskim kada bude spreman dnevni red samita, ali i da zasad sastanak dvojice lidera nije planiran.
<figure>
<div class="img-wrapper"><picture><source srcset="//ocdn.eu/pulscms-transforms/1/n2Pk9kpTURBXy9lNTMxZmZhNTcxOGNjNGE5ZWNjY2ZhYTQ0ODlkZTdlZi5qcGeRkwLNAxYA3gABoTAF" type="image/webp" /></picture></div>
</figure>
"Nema planiranog sastanka... Putin je spreman da se sastane sa Zelenskim kada bude spreman dnevni red tog samita. A taj dnevni red apsolutno nije spreman", rekao je Lavrov u intervjuu za američku televiziju NBC, objavljenom danas, pi&scaron;e N1.
Diplomata je, pored toga, govoreći o rezultatima samita Rusija-SAD na Aljasci i povodom rje&scaron;avanja ukrajinskog sukoba, ukazao da je Rusija pristala da pokaže fleksibilnost po nizu pitanja koje je pokrenuo američki predsjednik Donald Tramp.
"Predsjednik Tramp je predložio nekoliko tačaka poslije Enkoridža, u vezi kojih dijelimo isto mi&scaron;ljenje, a povodom nekih od njih smo se saglasili da pokažemo izvjesnu fleksibilnost", rekao je Lavrov.
Sastanak predsjednika Rusije i SAD održan je na Aljasci 15. avgusta. Poslije toga je Tramp održao sastanak sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i visokim predstavnicima evropskih zemalja u Bijeloj kući.

Lavrov: Agenda uopšte nije spremna za samit Putina i Zelenskog

SAOPŠTIO RUSKI MINISTAR SPOLJNIH POSLOVA

Narodna skup&scaron;tina bosanskohercegovačkog entiteta RS glasala je o ostavci premijera RS Radovana Vi&scaron;kovića. Sa 60 glasova za, usvojena je ostavka premijera Radovana Vi&scaron;kovića, prenosi portal Vijesti.ba.
Podsjetimo, na početku sjednice obratio se premijer RS u ostavci Radovan Vi&scaron;ković koji je rekao da je ponosan &scaron;to je bio premijer sa najdužim stažom.
&ldquo;Ponosan sam jer ne ostavljam niti jednu obavezu svom nasljedniku. Kao politički odgovoran čovjek i poku&scaron;avajući da izazovemo ili idemo u pravcu nekog konsenzusa u RS, nisam imao drugi izbor nego da podnesem ostavku&rdquo;, rekao je Vi&scaron;ković.
On je pojasnio da predsjednik Vlade nema pravo na izmjene sastava Vlade vi&scaron;e od jedne trećine.
&ldquo;Ova Vlada imala je peh da su dva ministra podnijela ostavku iz moralnih razloga. Ja sam na to ponosan, to je prvi put da neko od izabranih zvaničnika podnosi ostavku iz moralnih razloga, a osim političkog pritiska nisu imali nikakvog razloga da podnose ostavku. Ja danas radim isto&rdquo;, rekao je Vi&scaron;ković.
Rekao je da je SNSD ponudio vladu nacionanog jedinstva opozicionim partijama u RS.
&ldquo;O tome sve znamo, ali cijeneći da RS posle odluke CIK-a i Suda BiH vezano za predsjednika je u najizazovnijoj poziciji poslije ratnih de&scaron;avanja, treba nam jedinstvo da bismo sačuvali RS. Niko od nas ne može sebe i svoj komfor staviti iznad RS. Ja sam previ&scaron;e odgovoran čovjek, takav mi je DNK i možda nije dobar za ovo vrijeme i ja to nisam mogao staviti ispred komfora građana&rdquo;, rekao je Vi&scaron;ković.
Sjednica je počela sa zaka&scaron;njenjem zbog dojave o eksplozivnoj napravi koja se ispostavila lažnom.

Pala Vlada RS, usvojena ostavka Radovana Viškovića

"NIKO OD NAS NE MOŽE SEBE I SVOJ KOMFOR STAVITI IZNAD RS"

Zemlje Evropske unije (EU) suočavaju se sa najgorom sezonom &scaron;umskih požara, a prema posljednjim podacima izgorjelo je oko milion hektara &scaron;uma, &scaron;to je područje veće od Kipra ili trećina Belgije, prenosi Politiko.
Podaci evropskog informacionog sistema &scaron;umskih požara (EFFIS) navode da je izgorjelo 1.016.000 hektara, &scaron;to se posljednji put dogodilo 2006. godine.
Skoro dvije trećine opožarenih povr&scaron;ina dogodilo se poslije 5. avgusta, do kada je sistem pokazivao da je u &scaron;umskim požarima izgorjelo 380.000 hektara.
Velika većina požara dogodila se na Iberijskom poluostrvu, gdje je u &Scaron;paniji izgorjelo vi&scaron;e od 400.000 hektara, dok je u mnogo manjoj Portugaliji izgorjelo vi&scaron;e od 270.000 hektara ili tri odsto teritorije zemlje.
Ova godina je u &Scaron;paniji, kada je riječ o požarima, najgora od 1994. godine.
Obje zemlje suočavaju se sa produženim toplotnim talasom, a klimatske promjene pojačavaju rizik od požara.
&Scaron;umski požari istovremeno ispu&scaron;taju velike količine ugljen-dioksida, čime se Evropska unija suočava sa potencijalnim novim rekordom od zagađenja koja su povezana sa vatrom, navode podaci EFFIS.

Najgora sezona šumskih požara u EU, izgorjelo oko milion hektara šuma

SKORO DVIJE TREĆINE OPOŽARENIH POVRŠINA DOGODILO SE POSLIJE PETOG AVGUSTA

Američki predsjednik Donald Tramp smatra da bi prvi susret Vladimira Putina i Volodimira Zelenskog bio bolji bez njega. Ukrajinski predsjednik smatra da je pritisak na njegovog ruskog kolegu put ka okončanju rata. Moskva je objavila da su ruske snage izvele snažne udare na fabriku dronova dugog dometa &scaron;to je i potvrđeno iz Kijeva.&nbsp;
Granatirana Gorlovka u Donjecku, povrijeđena jedna osoba
Jedna osoba ranjena je sinoć u ukrajinskom granatiranju Gorlovke u Donjecku, saop&scaron;tio je gradonačelnik grada Ivan Prihodko.
U gradu se nalaze hemijski koncern i preduzeća za iskopavanje uglja.
Gorlovka je jedno od najvećih naselja u Donjecku.
Ruska PVO oborila 54 drona iznad osam regiona Rusije
Ruska protivvazdu&scaron;na odbrana uni&scaron;tila je tokom noći 54 ukrajinska drona iznad osam ruskih regiona, saop&scaron;tilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Precizira se da je 19 dronova oboreno iznad Brjanske oblasti, 11 iznad Volgogradske, osam iznad Rostovske, sedam iznad Voronje&scaron;ke oblasti.
Ističe se i da su po tri drona oborena iznad Belgorodske i Orlovske oblasti, dva iznad Kurske oblasti, a jedan iznad Krima.
Predsjednik SAD Donald Tramp namjerava da organizuje sastanak Vladimira Putina i Volodimira Zelenskog, za sada bez direktnog uče&scaron;ća, prema riječima zvaničnika administracije upoznatih sa situacijom, prenosi Gardijan.
Britanski list ocjenjuje da bi se time Tramp povukao iz pregovora o okončanju rata u Ukrajini.
U telefonskom intervjuu za WABC, Tramp je rekao da misli da bi bilo bolje da se Putin i Zelenski sastanu bez njega u početku.
Tramp je u objavi na svojoj dru&scaron;tvenoj mreži Truth Social optužio biv&scaron;eg američkog predsjednika Džozefa Bajdena da nije dozvolio Ukrajini da napada mete na teritoriji Rusije kao zemlje agresora.
Ponovio je da do rata &ldquo;nikada ne bi do&scaron;lo&rdquo; da je tada bio predsjednik SAD i ocijenio da su &ldquo;pred nama zanimljiva vremena&rdquo;.
Ukrajinski predsjednik kaže da se mora izvr&scaron;iti pritisak na ruskog predsjednika kako bi okončao rat.
&ldquo;Mi sada svakog dana dodajemo konture buduće bezbjednosne arhitekture Ukrajine. One se odnose na oružje, finansije, interakciju sa na&scaron;im partnerima, snage na kopnu, u vazduhu i na moru&rdquo;, naveo je Zelenski.
Vojni lideri SAD i brojnih evropskih zemalja utvrdili su plan za bezbjednosne garancije za Kijev nakon &scaron;to se okonča rat u Ukrajini.
&ldquo;Ove opcije biće predstavljene savjetnicima za nacionalnu bezbjednost svake zemlje radi odgovarajućeg razmatranja u tekućim diplomatskim naporima&ldquo;, rekao je neimenovani zvaničnik za Rojters.
Sa druge strane, ruski &scaron;ef diplomatije Sergej Lavrov ponovio je da je za Moskvu neprihvatljivo prisustvo stranih trupa na teritoriji Ukrajine.
&ldquo;Kao &scaron;to pokazuju razgovori Zapada sa ukrajinskom stranom, svi ovi planovi su povezani, u su&scaron;tini, sa pružanjem garancija kroz stranu vojnu intervenciju na nekom dijelu ukrajinske teritorije. I ja se iskreno nadam da oni koji smi&scaron;ljaju takve planove, ili jednostavno poku&scaron;avaju da privuku pažnju na sebe, ili se nadam da shvataju da će to biti apsolutno neprihvatljivo za Rusku Federaciju i za sve razumne političke snage u Evropi&rdquo;, istakao je Lavrov.
Ministarstvo odbrane Rusije navelo je da su izvedeni udari na proizvodne, skladi&scaron;ne i lansirne lokacije dronova dugog dometa.
To je potvrđeno i iz Kijeva. Ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha objavio je na platformi X da su ruske trupe izvele napade na velikog američkog proizvođača elektronike na zapadu zemlje koji su izazvali &ldquo;ozbiljnu &scaron;tetu i žrtve&rdquo;.

Tramp: Prvi susret dva predsjednika bez mene; Zelenski: Do kraja rata preko pritiska na Putina

Jemenska prijestonica Sana pogođena je izraelskim napadima, javila je TV stanica Al-Masira, koju kontroli&scaron;u Huti, dva dana nakon &scaron;to su Huti ispalili raketu na Izrael.
Stanovnici Sane rekli su da su napadi ciljali područja u blizini predsjedničkog kompleksa, raketnih baza i elektrana. Izraelska vojska potvrdila je napad, rekav&scaron;i da su među ciljevima u Sani bili vojni kompleks u kojem se nalazi predsjednička palata, dvije elektrane i skladi&scaron;te goriva.
Nakon &scaron;to je izraelski rat u Gazi protiv palestinske militantne grupe Hamas počeo u oktobru 2023, Huti, povezani sa Iranom, počeli su da napadaju brodove u Crvenom moru, &scaron;to su opisali kao akte solidarnosti sa Palestincima.
Često su ispaljivali projektile na Izrael, od kojih je većina presretnuta. Izrael je odgovorio napadima na područja pod kontrolom Huta, uključujući ključnu luku Hodeidu.
<blockquote class="twitter-tweet">
Following a missile attack from Yemen on Israel last month, the Israeli Air Force struck several targets in Sana'a, the capital of Yemen, a short while ago. This is the fate of the Yemeni Presidential Palace (most likely the palace itself). <a href="https://t.co/ZBhyYY3xgx">pic.twitter.com/ZBhyYY3xgx</a>
&mdash; Ofer Binshtok - Kafir - עופר בינשטוק (@Ofer_binshtok) <a href="https://twitter.com/Ofer_binshtok/status/1959623900180193406?ref_src=twsrc%5Etfw">August 24, 2025</a></blockquote>

Izrael napao Jemen