Globus

Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio je da će predsjednik Vladimir Putin biti spreman da se sastane sa svojim ukrajinskim kolegom Volodimirom Zelenskim kada bude spreman dnevni red samita, ali i da zasad sastanak dvojice lidera nije planiran.
<figure>
<div class="img-wrapper"><picture><source srcset="//ocdn.eu/pulscms-transforms/1/n2Pk9kpTURBXy9lNTMxZmZhNTcxOGNjNGE5ZWNjY2ZhYTQ0ODlkZTdlZi5qcGeRkwLNAxYA3gABoTAF" type="image/webp" /></picture></div>
</figure>
"Nema planiranog sastanka... Putin je spreman da se sastane sa Zelenskim kada bude spreman dnevni red tog samita. A taj dnevni red apsolutno nije spreman", rekao je Lavrov u intervjuu za američku televiziju NBC, objavljenom danas, pi&scaron;e N1.
Diplomata je, pored toga, govoreći o rezultatima samita Rusija-SAD na Aljasci i povodom rje&scaron;avanja ukrajinskog sukoba, ukazao da je Rusija pristala da pokaže fleksibilnost po nizu pitanja koje je pokrenuo američki predsjednik Donald Tramp.
"Predsjednik Tramp je predložio nekoliko tačaka poslije Enkoridža, u vezi kojih dijelimo isto mi&scaron;ljenje, a povodom nekih od njih smo se saglasili da pokažemo izvjesnu fleksibilnost", rekao je Lavrov.
Sastanak predsjednika Rusije i SAD održan je na Aljasci 15. avgusta. Poslije toga je Tramp održao sastanak sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i visokim predstavnicima evropskih zemalja u Bijeloj kući.

Lavrov: Agenda uopšte nije spremna za samit Putina i Zelenskog

SAOPŠTIO RUSKI MINISTAR SPOLJNIH POSLOVA

Narodna skup&scaron;tina bosanskohercegovačkog entiteta RS glasala je o ostavci premijera RS Radovana Vi&scaron;kovića. Sa 60 glasova za, usvojena je ostavka premijera Radovana Vi&scaron;kovića, prenosi portal Vijesti.ba.
Podsjetimo, na početku sjednice obratio se premijer RS u ostavci Radovan Vi&scaron;ković koji je rekao da je ponosan &scaron;to je bio premijer sa najdužim stažom.
&ldquo;Ponosan sam jer ne ostavljam niti jednu obavezu svom nasljedniku. Kao politički odgovoran čovjek i poku&scaron;avajući da izazovemo ili idemo u pravcu nekog konsenzusa u RS, nisam imao drugi izbor nego da podnesem ostavku&rdquo;, rekao je Vi&scaron;ković.
On je pojasnio da predsjednik Vlade nema pravo na izmjene sastava Vlade vi&scaron;e od jedne trećine.
&ldquo;Ova Vlada imala je peh da su dva ministra podnijela ostavku iz moralnih razloga. Ja sam na to ponosan, to je prvi put da neko od izabranih zvaničnika podnosi ostavku iz moralnih razloga, a osim političkog pritiska nisu imali nikakvog razloga da podnose ostavku. Ja danas radim isto&rdquo;, rekao je Vi&scaron;ković.
Rekao je da je SNSD ponudio vladu nacionanog jedinstva opozicionim partijama u RS.
&ldquo;O tome sve znamo, ali cijeneći da RS posle odluke CIK-a i Suda BiH vezano za predsjednika je u najizazovnijoj poziciji poslije ratnih de&scaron;avanja, treba nam jedinstvo da bismo sačuvali RS. Niko od nas ne može sebe i svoj komfor staviti iznad RS. Ja sam previ&scaron;e odgovoran čovjek, takav mi je DNK i možda nije dobar za ovo vrijeme i ja to nisam mogao staviti ispred komfora građana&rdquo;, rekao je Vi&scaron;ković.
Sjednica je počela sa zaka&scaron;njenjem zbog dojave o eksplozivnoj napravi koja se ispostavila lažnom.

Pala Vlada RS, usvojena ostavka Radovana Viškovića

"NIKO OD NAS NE MOŽE SEBE I SVOJ KOMFOR STAVITI IZNAD RS"

Zemlje Evropske unije (EU) suočavaju se sa najgorom sezonom &scaron;umskih požara, a prema posljednjim podacima izgorjelo je oko milion hektara &scaron;uma, &scaron;to je područje veće od Kipra ili trećina Belgije, prenosi Politiko.
Podaci evropskog informacionog sistema &scaron;umskih požara (EFFIS) navode da je izgorjelo 1.016.000 hektara, &scaron;to se posljednji put dogodilo 2006. godine.
Skoro dvije trećine opožarenih povr&scaron;ina dogodilo se poslije 5. avgusta, do kada je sistem pokazivao da je u &scaron;umskim požarima izgorjelo 380.000 hektara.
Velika većina požara dogodila se na Iberijskom poluostrvu, gdje je u &Scaron;paniji izgorjelo vi&scaron;e od 400.000 hektara, dok je u mnogo manjoj Portugaliji izgorjelo vi&scaron;e od 270.000 hektara ili tri odsto teritorije zemlje.
Ova godina je u &Scaron;paniji, kada je riječ o požarima, najgora od 1994. godine.
Obje zemlje suočavaju se sa produženim toplotnim talasom, a klimatske promjene pojačavaju rizik od požara.
&Scaron;umski požari istovremeno ispu&scaron;taju velike količine ugljen-dioksida, čime se Evropska unija suočava sa potencijalnim novim rekordom od zagađenja koja su povezana sa vatrom, navode podaci EFFIS.

Najgora sezona šumskih požara u EU, izgorjelo oko milion hektara šuma

SKORO DVIJE TREĆINE OPOŽARENIH POVRŠINA DOGODILO SE POSLIJE PETOG AVGUSTA

Američki predsjednik Donald Tramp smatra da bi prvi susret Vladimira Putina i Volodimira Zelenskog bio bolji bez njega. Ukrajinski predsjednik smatra da je pritisak na njegovog ruskog kolegu put ka okončanju rata. Moskva je objavila da su ruske snage izvele snažne udare na fabriku dronova dugog dometa &scaron;to je i potvrđeno iz Kijeva.&nbsp;
Granatirana Gorlovka u Donjecku, povrijeđena jedna osoba
Jedna osoba ranjena je sinoć u ukrajinskom granatiranju Gorlovke u Donjecku, saop&scaron;tio je gradonačelnik grada Ivan Prihodko.
U gradu se nalaze hemijski koncern i preduzeća za iskopavanje uglja.
Gorlovka je jedno od najvećih naselja u Donjecku.
Ruska PVO oborila 54 drona iznad osam regiona Rusije
Ruska protivvazdu&scaron;na odbrana uni&scaron;tila je tokom noći 54 ukrajinska drona iznad osam ruskih regiona, saop&scaron;tilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Precizira se da je 19 dronova oboreno iznad Brjanske oblasti, 11 iznad Volgogradske, osam iznad Rostovske, sedam iznad Voronje&scaron;ke oblasti.
Ističe se i da su po tri drona oborena iznad Belgorodske i Orlovske oblasti, dva iznad Kurske oblasti, a jedan iznad Krima.
Predsjednik SAD Donald Tramp namjerava da organizuje sastanak Vladimira Putina i Volodimira Zelenskog, za sada bez direktnog uče&scaron;ća, prema riječima zvaničnika administracije upoznatih sa situacijom, prenosi Gardijan.
Britanski list ocjenjuje da bi se time Tramp povukao iz pregovora o okončanju rata u Ukrajini.
U telefonskom intervjuu za WABC, Tramp je rekao da misli da bi bilo bolje da se Putin i Zelenski sastanu bez njega u početku.
Tramp je u objavi na svojoj dru&scaron;tvenoj mreži Truth Social optužio biv&scaron;eg američkog predsjednika Džozefa Bajdena da nije dozvolio Ukrajini da napada mete na teritoriji Rusije kao zemlje agresora.
Ponovio je da do rata &ldquo;nikada ne bi do&scaron;lo&rdquo; da je tada bio predsjednik SAD i ocijenio da su &ldquo;pred nama zanimljiva vremena&rdquo;.
Ukrajinski predsjednik kaže da se mora izvr&scaron;iti pritisak na ruskog predsjednika kako bi okončao rat.
&ldquo;Mi sada svakog dana dodajemo konture buduće bezbjednosne arhitekture Ukrajine. One se odnose na oružje, finansije, interakciju sa na&scaron;im partnerima, snage na kopnu, u vazduhu i na moru&rdquo;, naveo je Zelenski.
Vojni lideri SAD i brojnih evropskih zemalja utvrdili su plan za bezbjednosne garancije za Kijev nakon &scaron;to se okonča rat u Ukrajini.
&ldquo;Ove opcije biće predstavljene savjetnicima za nacionalnu bezbjednost svake zemlje radi odgovarajućeg razmatranja u tekućim diplomatskim naporima&ldquo;, rekao je neimenovani zvaničnik za Rojters.
Sa druge strane, ruski &scaron;ef diplomatije Sergej Lavrov ponovio je da je za Moskvu neprihvatljivo prisustvo stranih trupa na teritoriji Ukrajine.
&ldquo;Kao &scaron;to pokazuju razgovori Zapada sa ukrajinskom stranom, svi ovi planovi su povezani, u su&scaron;tini, sa pružanjem garancija kroz stranu vojnu intervenciju na nekom dijelu ukrajinske teritorije. I ja se iskreno nadam da oni koji smi&scaron;ljaju takve planove, ili jednostavno poku&scaron;avaju da privuku pažnju na sebe, ili se nadam da shvataju da će to biti apsolutno neprihvatljivo za Rusku Federaciju i za sve razumne političke snage u Evropi&rdquo;, istakao je Lavrov.
Ministarstvo odbrane Rusije navelo je da su izvedeni udari na proizvodne, skladi&scaron;ne i lansirne lokacije dronova dugog dometa.
To je potvrđeno i iz Kijeva. Ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha objavio je na platformi X da su ruske trupe izvele napade na velikog američkog proizvođača elektronike na zapadu zemlje koji su izazvali &ldquo;ozbiljnu &scaron;tetu i žrtve&rdquo;.

Tramp: Prvi susret dva predsjednika bez mene; Zelenski: Do kraja rata preko pritiska na Putina

RAT U UKRAJINI

Predsjednik Rusije Vladimir Putin traži da se Ukrajina odrekne istočnog Donbasa, članstva u NATO i prisustva zapadnih trupa na svojoj teritoriji, a u slučaju da Kijev ne pristane na te uslove, rat će biti nastavljen, objavio je danas Rojters, pozivajući se na tri izvora bliska Kremlju.
Putin se u petak na Aljasci sastao sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom poslije vi&scaron;e od četiri godine i skoro tri sata su proveli u razgovorima &scaron;ta bi kompromis o pitanju Ukrajine mogao da podrazumjeva, rekli su izvori britanske agencije pod uslovom anonimnosti.
U su&scaron;tini, kako navode ruski izvori, Putin je pristao na kompromis u teritorijalnom smislu u odnosu na jun 2024. godine, kada je tražio od Kijeva da se odrekne četiri pokrajine za koje Moskva tvrdi da su dio Rusije - Donjecka i Luganska na istoku Ukrajine, koji čine Donbas, odnosno Hersona i Zaporožja na jugu.
U novom predlogu, ruski predsjednik je ostao pri zahtjevu da se Ukrajina potpuno povuče iz djelova Donbasa koje kontroli&scaron;e, dodaju tri izvora, dok bi zauzvrat Moskva zadržala sada&scaron;nje linije fronta u Zaporožju i Hersonu.
Rusija kontroli&scaron;e oko 88 odsto Donbasa i 73 odsto Zaprožćja i Hersona, procjenjuju Sjedinjene Države, dodaje Rojters.
Moskva je spremna da preda i neke djelove Harkova, Sume i regiona Dnjipropetrovskog pod kontrolu Ukrajine, ako se postigne dogovor, navode izvori.
Putin ostaje pri svojim ranijim zahtjevima da se Ukrajina odrekne NATO članstva i traži pravno obavezujuće obećanje vojne alijanse da se neće dalje &scaron;iriti na istok.
Traži i uvođenje limita za ukrajinsku vojsku i sporazum da neće biti zapadnih vojnika na teritoriji Ukrajine kao mirovnih snaga, prenose Rojtersku sagovornici bliski Kremlju.

Tri Putinova uslova za mir u Ukrajini

ŠTA JE NAVEDENO U NOVOM PREDLOGU

Ministar vanjskih poslova Rusije Sergej Lavrov istakao je da Moskva želi da evropske bezbjednosne garancije Ukrajini budu zaista pouzdane, ali i da se to pitanje ne može rije&scaron;iti bez njenog uče&scaron;ća. Vi&scaron;e evropskih zemalja spremno je da po&scaron;alje mirovni vojni kontingent u Ukrajinu. Najmanje tri osobe poginule su u ruskom raketiranju Kostantinovke, tvrde lokalne vlasti. Ministarstvo odbrane Rusije saop&scaron;tava da su moskovske snage zauzele jo&scaron; tri naselja u Dnjepropetrovskoj i Donjeckoj oblasti.&nbsp;
Prioritet za Alijansu ostaje pravedan, kredibilan i trajan mir&ldquo; u Ukrajini
Ruski &scaron;ef diplomatije Sergej Lavrov ocijenio je da SAD sve jasnije razumiju potrebu za otklanjanjem korijena ukrajinske krize.
Lavrov je rekao da se Rusija zalaže da evropske bezbjednosne garancije Ukrajini budu zaista pouzdane. S druge strane, istakao je da zvanična Moskva ne može da pristane na to da se pitanja kolektivne bezbjednosti rje&scaron;avaju bez njenog uče&scaron;ća.
Vojni lideri NATO-a na onlajn-konferenciji saglasili su se da prioritet za Alijansu ostaje &ldquo;pravedan, kredibilan i trajan mir&ldquo; u Ukrajini, napisao je na platformi X predsjednik vojnog komiteta tog vojnog saveza admiral Đuzepe Kavo Dragone.
Rojtersu je rečeno da je nakon video-konferencije manja grupa vojnih lidera nastavila razgovore u Va&scaron;ingtonu kako bi razradila opcije za bezbjednosne garancije za Ukrajinu.
Vi&scaron;e evropskih zemalja, među kojima Velika Britanija i Francuska, spremno je da po&scaron;alje stotine vojnika u Ukrajinu u okviru mirovnog sporazuma nakon okončanja sukoba, saop&scaron;tili su izvori upoznati sa planom.
Kako se navodi, u prvoj fazi taj kontingent vojnika pružao bi podr&scaron;ku ukrajinskoj vojsci kroz obuku i logistiku, dok bi SAD doprinijele obavje&scaron;tajnom saradnjom, nadzorom granica i isporukom naoružanja.
Regionalno tužila&scaron;tvo u dijelu Donjecke oblasti koji kontroli&scaron;e Kijev objavilo je da su najmanje tri osobe poginule, a četiri ranjene u napadu ruskih snaga na Kostantinovku.
Navodi se da su napadi na stambenu četvrt i lokalnu pijacu izvedeni iz vi&scaron;ecjevnog raketnog sistema &ldquo;smerč&rdquo;.
Rusko Ministarstvo odbrane saop&scaron;tilo je da su moskovske trupe zauzele Novogeorgijevku u Dnjepropetrovskoj i Suhecke i Pankovku u Donjeckoj oblasti.

Više evropskih zemalja spremno da pošalje mirovne trupe u Ukrajinu; Lavrov: Bez Moskve nema rješenja kolektivne bezbjednosti

Ministarstvo trgovine SAD objavilo je da podiže carine na čelik i aluminijum za vi&scaron;e od 400 proizvoda, uključujući vjetroturbine, kućne aparate, te&scaron;ku mehanizaciju, željezničke vagone, motocikle, brodske motore, namje&scaron;taj i stotine drugih proizvoda.
Ministarstvo je objavilo da se na listu "derivata" proizvoda od čelika i aluminijuma obuhvaćenih sektorskim carinama dodaje 407 kategorija proizvoda, s time da se na sadržaj čelika i aluminijuma u tim proizvodima primjenjuje carina od 50 posto, a na preostali sadržaj državna stopa.
Finansijski analitičari kompanije Evercore ISI u istraživačkoj bilje&scaron;ci naveli su da se mjera odnosi na vi&scaron;e od 400 proizvoda, čiji je uvoz pro&scaron;le godine iznosio vi&scaron;e od 200 milijardi dolara, te se procjenjuje da će povećati ukupnu efektivnu carinsku stopu za oko jedan postotni bod.
Ministarstvo je novim tarifama obuhvatilo i uvozne djelove za ispusne sisteme automobila, električni čelik potreban za proizvodnju električnih vozila, komponente za autobuse i klima-uređaje, kao i kućne aparate poput hladnjaka, zamrzivača i su&scaron;ilica.
Grupa stranih proizvođača automobila pozvala je Ministarstvo da ne dodaje te djelove, upozoravajući da SAD nema domaće kapacitete za zadovoljavanje trenutne potražnje.
Kompanija Tesla je bezuspje&scaron;no tražila od Ministarstva trgovine da odbije zahtjev za dodavanje čeličnih proizvoda koji se koriste u motorima električnih vozila i vjetroturbinama, tvrdeći da u SAD-u nema raspoloživih kapaciteta za proizvodnju čelika potrebnog za pogonske sklopove električnih vozila.
Nove tarife stupaju na snagu odmah i uključuju kompresore, pumpe i metal u uvezenoj kozmetici i drugoj ambalaži za ličnu negu, poput aerosolnih limenki.
&bdquo;Dana&scaron;nja akcija pro&scaron;iruje doseg carina na čelik i aluminijum i zatvara vrata njihovom zaobilaženju, podržavajući kontinuiranu revitalizaciju američke industrije čelika i aluminijuma&ldquo;, rekao je Džefri Kesler, podsekretar za trgovinu, industriju i bezbednost.
Proizvođači čelika podnijeli su peticiju administraciji da pro&scaron;iri carine kako bi uključile dodatne čelične i aluminijumske autodjelove.

Američke carine na aluminijum i čelik proširene na stotine novih proizvoda

OBJAVILO TAMOŠNJE MINISTARSTVO TRGOVINE

&Scaron;est odsječenih mu&scaron;kih glava pronađeno je na putu koji povezuje meksičke savezne države Pueblu i Tlaskalu, saop&scaron;tile su lokalne vlasti.
Meksička policija nije navela mogući motiv ubistava niti je identifikovala odgovornu kriminalnu grupu, pi&scaron;e BBC.
Ipak, prema navodima lokalnih medija, pored tijela je pronađeno ćebe sa porukom upozorenja rivalskim bandama, koju je očigledno potpisala grupa pod imenom "La Baredora", odnosno, "čistač".
Iako ista grupa djeluje u zapadnoj državi Gerero, za sada nije potvrđeno da su oni odgovorni za napad.
Tužila&scaron;tvo Tlaskale saop&scaron;tilo je da je pokrenuta istraga.
Savezne vlasti se do sada nijesu oglasile povodom slučaja.
Region u kojem su tijela pronađena smatra se mirnijim u poređenju sa djelovima Meksika pogođenim intenzivnim nasiljem bandi, poput Sinaloe i Gvanahuata.
Pored trgovine drogom, to područje ima problem i sa &scaron;vercom goriva, poznatim kao "huačikoleo", koji ilegalnim grupama donosi vi&scaron;emilionske prihode.
U junu su u Sinaloi pronađena tijela 20 osoba, uključujući četiri obezglavljene žrtve, dok je u maju sedmoro mladih ubijeno tokom pucnjave na crkvenom događaju u Gvanahuatu.
Nasilje između kartela u Meksiku eskaliralo je posljednjih godina, sa stotinama hiljada ubijenih i desetinama hiljada nestalih od 2006. godine, kada je vlada prvi put angažovala vojsku u borbi protiv narko-banda.

Šest odsječenih glava pronađeno na putu u Meksiku

PORED TIJELA PRONAĐENO ĆEBE SA PORUKOM UPOZORENJA RIVALSKIM BANDAMA

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je &bdquo;na neki način već dogovorio&ldquo; sastanak ruskog lidera Vladimira Putina i predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog, ali da oni moraju donijeti konačnu odluku. Visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kalas izjavila je da će EU nastaviti da vr&scaron;i pritisak na ratnu ekonomiju Rusije i da bi sljedeći paket sankcija protiv Moskve trebalo da bude spreman do kraja avgusta.
Uhap&scaron;eni vozači &scaron;lepera sa eksplozivom za napad na Krimski most
U selu Staronižesteblijevskaja u Krasnodarskom kraju privedena su osobe koja su osumjjičene da su transportovale vozilo sa skrivenom eksplozivnom napravom, namijenjenom za teroristički napad na Krimski most, saznaju RIA Novosti.
Prema informacijama Federalne službe bezbjednosti (FSB), saučesnici ukrajinskih specijalnih službi prevozili su automobil marke &ldquo;&scaron;evrolet volt&rdquo;, napunjen eksplozivom, na &scaron;leperu za prevoz vozila.
Privođenje je izvr&scaron;eno pored puta, u blizini silosa za žito, nedaleko od željezničke stanice.
FSB je naveo da je plan bio da se vozilo preda drugom vozaču, koji nije bio upoznat sa sadržajem automobila i koji je trebalo da ga doveze do Krimskog mosta, čime bi, nesvjesno, postao bomba&scaron; samoubica.
EU će nastaviti da vr&scaron;i pritisak na Rusiju
Poljski premijer Donald Tusk izjavio je da su lideri Koalicije voljnih potvrdili potrebu za kontinuiranom podr&scaron;kom Ukrajini u ratu sa Rusijom.
Nakon vanrednog samita ukrajinskog i nekoliko lidera EU sa predsjednikom SAD Donaldom Trampom u Va&scaron;ingtonu, visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kalas izjavila je da će EU nastaviti da vr&scaron;i pritisak na ratnu ekonomiju Rusije i da bi sljedeći paket sankcija protiv Moskve trebalo da bude spreman do narednog mjeseca.
Donald Tramp je istakao da američke trupe neće biti raspoređene da brane granicu Ukrajine ni pod jednom bezbjednosnom garancijom koja proističe iz mirovnog sporazuma o okončanju ruske invazije.
Tramp je, takođe, izjavio da je &bdquo;na neki način već dogovorio&ldquo; sastanak lidera Rusije i Ukrajine, ali da Zelenski i Putin moraju povući glavne poteze.
Vi&scaron;i zvaničnik u administraciji američkog predsjednika Donalda Trampa rekao je da bi dugoočekivani sastanak mogao da se održi u Mađarskoj.
Moskva je, u okviru prethodnih sporazuma, repatrirala jo&scaron; 1.000 tijela ukrajinskih vojnika u Kijev, dobiv&scaron;i zauzvrat tijela 19 poginulih ruskih vojnika.

Tramp: Sastanak Putina i Zelenskog skoro dogovoren; Kalas: Novi paket sankcija Rusiji biće spreman do kraja mjeseca

Lideri NATO trebalo bi da se sastanu sjutra, kako bi razgovarali o situaciji u Ukrajini u kontekstu sastanka koji je u ponedjeljak održan u Va&scaron;ingtonu uključujući sistem mogućih garancija, prenio je Rojters, pozivajući se na neimenovanog zvaničnika.
"Očekuje se da će se vojni lideri NATO-a sastati u srijedu kako bi razgovarali o Ukrajini i putu naprijed...dok Va&scaron;ington i evropske prijestonice razrađuju detalje o tome kakve bi mogle biti bezbjednosne garancije za Kijev", naveo je izvor.
Napominje se da su Ukrajina i njeni evropski partneri dobili podr&scaron;ku od predsjednika SAD Donalda Trampa na sastanku u Va&scaron;ingtonu 18. avgusta da obezbijede bezbjednosne garancije, "ali se suočavaju sa mnogim neodgovorenim pitanjima".
Prema planu, vrhovni komandant savezničkih snaga NATO-a general Aleksus Grinkevič&nbsp; obavestiće načelnike odbrambenih snaga o rezultatima sastanka između Trampa i Vladimira Putina na Aljasci pro&scaron;le sedmice.
Na onlajn sastanku trebalo bi da učestvuje i načelnik Združenog general&scaron;taba američke vojske, general Den Kejn.

Vojni lideri NATO-a najavili za sjutra sastanak o Ukrajini

DA LI ĆE ZELENSKI DOBITI SIGURNOSNE GARANCIJE

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu je danas osudio izvje&scaron;taj UN kojim je progla&scaron;ena glad u Gazi kao "očiglednu laž" i okrivio Hamas za nesta&scaron;ice.
- Izrael nema politiku izgladnjivanja. Izrael ima politiku sprečavanja gladi - navodi se u saop&scaron;tenju iz Netanjahuovog Kabineta, u kojem se navodi da su "jedini koji su namjerno izgladnjivani u Gazi izraelski taoci" koje drži Hamas.
UN su danas proglasile glad u Gazi, rekav&scaron;i da je "mogla biti izbjegnuta" bez "sistematske opstrukcije od strane Izraela".
Ali izvje&scaron;taj UN "ignori&scaron;e humanitarne napore Izraela i sistematsku krađu pomoći od&nbsp; Hamasa", tvrdi Netanjahu, prema kome su "upravo te krađe izazvale privremene nesta&scaron;ice, koje je Izrael prevazi&scaron;ao zahvaljujući" njegovim akcijama.

Netanjahu: Izvještaj UN o gladi u Gazi je očigledna laž