Globus

Spasilačke službe prona&scaron;le su jo&scaron; jedno tijelo u jednom od vagona voza koji se sudario u nedjelju u blizini Adamuza, kod Kordobe, čime je broj žrtava porastao na 41, prenosi El Pais.
Spasilačke službe bile su na terenu tokom čitave noći i dalje se pretražuju olupine vagona, a nastavlja se i identifikacija poginulih.
Prema navodima &scaron;panskih medija, postoje 43 prijave o nestalima, mada se neke mogu odnositi na iste osobe.
U sudaru vozova je povrijeđeno vi&scaron;e od 150 osoba, a 39 ljudi je hospitalizovano, od čega je 13 na intenzivnoj njezi.
U međuvremenu, pruga se pažljivo ispituje kako bi se utvrdio uzrok tragedije.&nbsp;
Mediji su ranije prenijeli da su stručnjaci na mjestu nesreće otkrili polomljenu i istro&scaron;enu spojnicu na &scaron;inama, poznatu kao spojna ploča, koja je već neko vrijeme bila o&scaron;tećena.&nbsp;
Kako je naveo Rojters, o&scaron;tećena spojnica je stvorila razmak između djelova &scaron;ine koji se vremenom &scaron;irio prolaskom vozova, a tehničari vjeruju da je upravo taj kvar ključan za utvrđivanje tačnog uzroka nesreće.
Pruga na kojoj je do&scaron;lo do udesa bila je renovirana u maju pro&scaron;le godine, iako je sindikat ma&scaron;inovođa ranije upozoravao željezničkog operatera ADIF na probleme sa habanjem brzih pruga, uključujući i ovu dionicu.
Premijer &Scaron;panije Pedro Sančez, koji je u ponedjeljak posjetio mjesto nesreće, poručio je da će vlasti "doći do pune istine" o uzrocima tragedije, uz potpunu transparentnost prema javnosti.
&Scaron;panski ministar saobraćaja Oskar Puente izjavio je da će se brzi željeznički saobraćaj do Andaluzije vjerovatno ponovo početi da se saobraća 2. februara.
Sada je na snazi alternativni operativni transportni plan koji će omogućiti saobraćaj brzih pruga između Madrida i Andaluzije, iako će dionica između Viljanueva de Kordobe i Kordobe biti obavljena autobusom, čime će se izbjeći prolazak kroz mjesto nesreće.
&nbsp;
&nbsp;

Broj žrtava željezničke nesreće u Španiji porastao na 41

ISTRAŽITELJI PRONAŠLI OŠTEĆEN SPOJ NA PRUZI

U prijestonici Ukrajine, najteže pogođenoj nestancima struje, građani mogu dobiti toplu i besplatnu hranu u mobilnim kuhinjama.&nbsp; Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski upozorava da Rusija planira nove masovne napade. Moskva optužuje Kijev da već četiri mjeseca odgađa razmenu zarobljenika.
Rusija je tokom noći napala Kijev i druge ukrajinske gradove balističkim projektilima i bespilotnim letjelicama, u vrijeme dok se zemlja suočava s temperaturama ispod nule i sve dubljom energetskom krizom, pi&scaron;e The Kyiv Independent.
Za Kijev je ovo najteža zima od početka rata, uzrokovana ruskim napadima na gradska energetska postrojenja.
Predsjednik Volodimir Zelenski proglasio je 14. janaura vanredno stanje u energetskom sektoru zbog pojačanih napada. Situaciju pogor&scaron;avaju dugogodi&scaron;nji problemi s infrastrukturom, &scaron;to je dovelo do humanitarne krize u kojoj stanovnici ostaju bez grijanja, tople vode i struje.
Fedorov: Ukrajina bi trebalo da napravi sopstvenu kupolu protiv dronova
Ukrajinski ministar odbrane Mihailo Fedorov najavio je stvaranje ukrajinske kupole za borbu protiv dronova.
&ldquo;Na&scaron; zadatak je da izgradimo kupolu protiv dronova iznad Ukrajine. Sistem koji ne reaguje naknadno, već uni&scaron;tava prijetnju kako se ona približava&ldquo;, napisao je Fedorov na Telegramu.
Napomenuo je da nijedna zemlja na svijetu nema toliko iskustva u suzbijanju vazdu&scaron;nih napada kao Ukrajina i dodao da svakog dana i svake noći Ukrajinu napadaju stotine ruskih dronova.
Zbog velikih o&scaron;tećenja energetske mreže u ruskim napadima, u Kijevu je i dalje veoma otežano snabdijevanje električnom energijom. Prijestonica jo&scaron; ne može da se vrati na redovna isključenja, saop&scaron;tavaju nadležni.
Državna služba za vanredne situacije raspoređuje mobilne kuhinje kako bi Ukrajinci mogli da dobiju besplatnu i toplu hranu. U Kijevu već radi 41 mobilna kuhinja, a jo&scaron; 40 je u rezervi i mogu se koristiti po potrebi.
Zelenski upozorava da moraju da budu veoma oprezni, jer se &ldquo;Rusija pripremila za udar, masovan udar, i čeka trenutak da zada taj udarac&rdquo;.
Moskva optužuje Kijev da već četiri mjeseca odgađa razmjenu zarobljenika. Predlaže razmjenu od najmanje 1.200 zarobljenika sa svake strane i spremna je da Ukrajini preda tijela 3.000 vojnika.
Evropa bi trebalo da se fokusira na ruski rat protiv Ukrajine, a ne na Grenland, poručuje američki predsjednik Donald Tramp.
Kremlj saop&scaron;tava da će Tramp nesumnjivo ući u svjetsku istoriju ako se Grenland pridruži Sjedinjenim Državama.
Mediji su prenijeli da lider Rusije Vladimir Putin &scaron;alje specijalnog izaslanika Kirila Dmitrijeva u Davos, gdje bi trebalo da se sastane s Trampovim predstavnicima.

Masovni udar na Kijev, dio grada bez struje i vode; Moskva: Ukrajina odgađa razmjenu zarobljenika

RAT U UKRAJINI

Broj žrtava u požaru u tržnom centru u Karačiju porastao je na 23, a desetine se i dalje vode kao nestale, saop&scaron;tila je policija Pakistana. Vatrogasci su ugasili požar kasno u nedjelju, skoro 24 sata nakon &scaron;to je izbio.
Požar je izbio u subotu u vi&scaron;espratnom tržnom centru sa 1.200 prodavnica, koji zauzima povr&scaron;inu veću od fudbalskog terena.
Plamen je buktio vi&scaron;e od 24 sata prije nego &scaron;to je uglavnom stavljen pod kontrolu, iako su zvaničnici naveli da i dalje ima malih vatrenih žari&scaron;ta među ru&scaron;evinama.
Stotine ljudi okupilo se oko zgrade dok su spasilačke ekipe tražile preživjele.
"Ostavljeni smo na cjedilu, svedeni na nulu, 20 godina napornog rada, sve je nestalo", rekla je vlasnica jedne prodavnice Jasmin Bano.
Vlasti se pla&scaron;e da će broj žrtava porasti, a trenutno se traga za jo&scaron; 46 ljudi, saop&scaron;tila je policija.
U saop&scaron;tenju se dodaje da je do sada identifikovano samo &scaron;est tijela, a za ostala će biti potrebno DNK testiranje jer su "tijela bila neprepoznatljiva".
Ljudi su izražavali bes i nezadovoljstvo kada je gradonačelnik Karačija Murtaza Vahab posjetio mjesto nesreće sinoć, nakon 23 sata od izbijanja požara, a okupljeni su skandirali protiv vlade i protestovali zbog spore reakcije vatrogasne službe, izvje&scaron;tavali su lokalni mediji.

Veliki požar u tržnom centru u Karačiju: Poginule 23 osobe, desetine se vode kao nestale

VATROGASCI SU UGASILI POŽAR SKORO 24 SATA NAKON ŠTO JE IZBIO

Sjedinjene Američke Države pozvale su ruskog predsjednika Vladimira Putina da se pridruži "Odboru za mir" za Gazu, rekao je novinarima portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
-Velika mi je čast da objavim da je osnovan "Odbor za mir". Njegovi članovi uskoro će biti objavljeni, ali sa sigurno&scaron;ću mogu reći da je reč o najboljem i najprestižnijem odboru koji je ikada formiran- napisao je Tramp na&nbsp; svojoj dru&scaron;tvenoj mreži Truth Social.
Bloomberg pi&scaron;e da je Odbor u povelji opisan kao "međunarodna organizacija kojoj je cilj promovisanje stabilnosti, obnova pouzdanog i zakonitog upravljanja i osiguranje trajnog mira na područjima pogođenim ili ugroženim sukobom".
Američki predsjednik je najavio da će se Odbor sastojati od "najvažnijih čelnika najvažnijih nacija".
Bloomberg navodi da bi Tramp bio njegov inauguracijski predsednik i odlučivao o tome ko je član, a svaka država bi učestvovala u radu odbora najvi&scaron;e tri godine od stupanja povelje na snagu, osim ako uplati milijardu dolara.
Odluke bi se donosile glasom većine država, uz potvrdu predsednika tela, prenosi američki medij.
Međutim, Bela kuća je saop&scaron;tila da je Bloombergovo izve&scaron;tavanje netačno i naglasila da ne postoji cena za pridruživanje odboru, prenosi Reuters.
"To jednostavno pruža stalno članstvo partnerskim državama koje pokažu duboku predanost miru, bezbednosti i blagostanju", napisala je Bela kuća na platformi X.

Tramp pozvao Putinа da se pridruži „Odboru za mir“

POTVRDIO PORTPAROL KREMLJA

Ruske snage nastavljaju intenzivne napade na energetsku infrastrukturu Ukrajine. Predsjednik Volodimir Zelenski kaže da oko 58.000 ljudi radi non-stop u ekipama za popravke na elektroenergetskim mrežama i proizvodnim postrojenjima.
Poljska planira da nabavi 100 generatora kako bi pomogla Kijevu. Za tri dana u humanitarnoj akciji "Toplota Poljske za Kijev" prikupljeno je vi&scaron;e od milion zlota.
S druge strane, zbog ukrajinskih napada dronovima, bez struje je ostalo vi&scaron;e od 200.000 potro&scaron;ača u regionu Zaporožja.&nbsp;
Glavnokomandujući ukrajinskom vojskom Oleksandr Sirski kaže da ne vidi znake da se Rusija sprema za mirovne pregovore. Dodaje da Moskva intenzivira napade i planira povećanje proizvodnje dronova "&scaron;ahed", kako bi Ukrajinu gađala s 1.000 dnevno.
Sirski najavljuje kontraofanzivne napade, jer se, kako kaže "pobjeda ne može postići samo odbranom."
<h4 class="short-story-title">Ruska vojska je tokom noći uni&scaron;tila 92 ukrajinska drona</h4>
Rusko ministarstvo odbrane saop&scaron;tilo je da su tokom protekle noći uni&scaron;tena ukupno 92 ukrajinska drona iznad &scaron;est regiona.
Prema podacima ruskog Ministarstva odbrane, iznad Belgorodske oblasti uni&scaron;ten je 31 dron, iznad Saratovske oblasti 29, iznad Voronje&scaron;ke oblasti 25 bespilotnih letjelica, po tri iznad Brjanske i Tambovske oblasti i jedna iznad Kurske oblasti.
Da bi se osigurala bezbjednost letova Rosavijacija je sinoć uvela ograničenja na aerodromima u Saratovu i Penzi, ali ona su jutros ukinuta.
&nbsp;

Ruska vojska tokom noći uništila 92 ukrajinska drona; Sirski: Spremamo kontraofanzivu

U sudaru dva voza na jugu &Scaron;panije poginulo je 39 osoba, najnoviji je bilans nastradalih.
Brzi voz, koji je sa oko 300 putnika saobraćao na relaciji Malaga-Madrid, u Adamuzu, u pokrajini Kordoba iskočio je iz &scaron;ina i sudario se sa drugim koji je dolazio iz suprotnog pravca i prevozio 184 putnika.
Najmanje 73 osoba je povrijeđeno, od kojih 24 te&scaron;ko, prenosi El Pais.
Nekoliko vagona tog drugog voza potom je palo niz nasip visok oko četiri metra, &scaron;to otežava pristup mestu njesreće, saop&scaron;tio je andaluzijski ministar.
Ministar saobraćaja Oskar Puente opisao je nesreću kao "izuzetno čudnu", ističući da se dogodila na pravom dijelu pruge, da je pruga obnovljena u maju i izrazio je uvjerenje da će istraga razjasniti uzroke.
&nbsp;

U sudaru vozova u Španiji poginulo 39 osoba

ISKOČIO IZ ŠINA I SUDARIO SE SA DRUGIM

<p class="mb-4
 lg:mb-5
 text-textPrimary
 font-exo2
 text-xl
 leading-8
 font-semibold" data-testid="article-lead-text">Iranski zvaničnik u regionu Bliskog istoka izjavio je da su vlasti te zemlje potvrdile da je najmanje 5.000 ljudi ubijeno u protestima, među kojima je oko 500 pripadnika bezbjednosnih snaga.
<div class="article-content-wrapper w-full " data-selector="article-content-wrapper" data-testid="article-content-wrapper-0">
<div class="rich-text-block break-words">
Zvaničnik, koji je želio da ostane anoniman, izjavio je za Rojters da su se neki od najtežih sukoba i najveći broj smrtnih slučajeva dogodili u područjima u kojima žive Kurdi na sjeverozapadu Irana, gdje su sukobi tokom protesta bili među najnasilnijim.
</div>
</div>
<div class="article-content-wrapper w-full " data-selector="article-content-wrapper" data-testid="article-content-wrapper-1">
<div class="rich-text-block break-words">
"Ne očekuje se da će konačan broj žrtava naglo porasti", rekao je iranski zvaničnik, koji je dodao da su "Izrael i naoružane grupe u inostranstvu" podržavali i opremali one koji izlaze na ulice.
</div>
</div>
<div class="article-content-wrapper w-full " data-selector="article-content-wrapper" data-testid="article-content-wrapper-2">
<div class="rich-text-block break-words">
Američka grupa za ljudska prava HRANA saop&scaron;tila je u subotu da je broj žrtava na protestima, koji su počeli 28. decembra pro&scaron;le godine zbog te&scaron;kog ekonomskog stanja u zemlji, i trajali vi&scaron;e od dvije sedmice, dostigao 3.308, a da je jo&scaron; 4.382 slučaja u fazi preispitivanja.
</div>
</div>
<div class="article-content-wrapper w-full " data-selector="article-content-wrapper" data-testid="article-content-wrapper-3">
<div class="rich-text-block break-words">
Grupa je saop&scaron;tila i da je potvrdila vi&scaron;e od 24.000 hap&scaron;enja.
</div>
</div>
<div class="article-content-wrapper w-full " data-selector="article-content-wrapper" data-testid="article-content-wrapper-4">
<div class="rich-text-block break-words">
Iranska kurdska grupa za ljudska prava Hengav, sa sjedi&scaron;tem u Norve&scaron;koj, saop&scaron;tila je da su se neki od najtežih sukoba tokom protesta koji su izbili krajem decembra dogodili u kurdskim oblastima na sjeverozapadu Irana.
</div>
</div>

Iranski zvaničnik: Najmanje 5.000 ljudi ubijeno u protestima u Iranu

MEĐU KOJIMA JE OKO 500 PRIPADNIKA BEZBJEDNOSNIH SNAGA

U Francuskoj je prvi put podnet parlamentarni predlog koji poziva na povlačenje zemlje iz NATO-a, a inicijativu je pokrenula potpredsjednica Narodne skup&scaron;tine i članica ljevičarske stranke Nepokorena Francuska (LFI), Klemans Gete.
Rezolucija zahtjeva raskid sa zapadnim vojnim savezom i dolazi u trenutku rastuće sumnje u ulogu SAD i pravac evropske bezbjednosne politike, prenosi "Berliner Cajtung".
Gete je navela da politika Sjedinjenih Američkih Država, uključujući "nezakonitu otmicu predsjednika Venecuele (Nikolasa Madura)", prijetnje Grenlandu, sankcije evropskim zvaničnicima i nametanje trgovinskih sporazuma - pokazuje da SAD "efikasno dodjeljuju EU status vazalne države".
Ona smatra da članstvo Francuske u NATO-u izlaže zemlju strate&scaron;kom riziku i moglo bi da je uvuče u sukobe koji nijesu u skladu sa njenim interesima.
Prema Geteu, izlazak iz NATO-a omogućio bi Francuskoj da povrati vojnu i diplomatsku nezavisnost, postane nesvrstana sila i, zahvaljujući nuklearnom odvraćanju, samostalno brani svoju teritoriju.
Istovremeno, raskid sa savezom ne znači izolaciju, već bi Francuska mogla da poveća svoj međunarodni uticaj i promovi&scaron;e mirovne inicijative u frankofoniji, Ujedinjenim nacijama, OEBS-u i drugim forumima.
Politički kontekst pokazuje da ovakav potez nije nemoguć: levičarski savez LFI ima najjaču frakciju u Narodnoj skup&scaron;tini, dok desničarski Nacionalno okupljanje, Marin Le Pen, takođe kritikuje NATO.
Predsjednik Francuske Emanuel Makron vi&scaron;e puta je izražavao sumnju u pravac Alijanse, upozoravajući na pretnje iz Va&scaron;ingtona, posebno u vezi sa Grenlandom. Makron je 2019. čak NATO opisao kao "moždano mrtav".

Podnijet parlamentarni predlog za izlazak Francuske iz NATO

INICIJATIVA POTPREDSJEDNICE NARODNE SKUPŠTINE I ČLANICE LJEVIČARSKE STRANKE

Predsjednik SAD Donald Tramp rekao je na jednom skupu u Bijeloj kući da bi "mogao" da uvede vi&scaron;e carine na uvoznu robu onih zemalja koje se protive njegovoj ambiciji da Grenland, arktička teritorija koja pripada Danskoj, bude pripojen Americi, prenosi CNN.
"Mogao bih ja da uvodim carine (stranim) zemljama, ako se one ne slažu (sa SAD) oko Grenlanda, jer nama je potreban Grenland, potreban nam je Grenland zbog nacionalne bezbjednosti. Dakle, mogao bih to da uradim", rekao je Tramp na skupu u vezi sa zdravstvenom za&scaron;titom koji se održava u Bijeloj kući.
Predsjednik je ovakav komentar dao dok se prisjećao kako je uvodio carine drugim zemljama ne bi li ih natjerao da sarađuju sa njegovim planom da cene lekova u SAD budu smanjene.
Trampov pritisak oko američke kontrole Grenlanda razbijesnio je evropske zemlje, koje strahuju da bi taj potez mogao rasturiti transatlanske odnose. Neke su već počele da &scaron;alju trupe na ovo ogromno arktičko ostrvo koje pripada Danskoj, članici Evropske unije ali i članici NATO saveza, u kojem su i SAD.
Predstavnici Danske i Grenlanda su ove sedmice bili u Bijeloj kući, i razgovori su zavr&scaron;eni bez rezultata.
Premijer Danske je rekao da poslije tog sastanka i dalje postoje "fundamentalna razmimoilaženja" sa Va&scaron;ingtonom, ali da je dogovoreno da se razgovara i dalje.
 U međuvremenu, vi&scaron;e evropskih zemalja pridružilo se Danskoj u pripremi vojnih manevara na Grenlandu i severnom Atlantiku pod imenom "Arktička izdržljivost".
Grenland se nalazi istočno od Kanade, a sa američke strane Atlantskog okeana. Radi se o najvećem ostrvu na svijetu. Na njemu SAD imaju vojne baze, po ugovoru iz 1951. godine sa Danskom i Grenlandom.
Danska je najstarija evropska saveznica SAD.
Američko javno mnjenje u ogromnoj većini ne podržava Trampovu ideju o aneksiji Grenlanda.

Tramp: Mogao bih da uvedem veće carine zemljama koje ne podržavaju SAD u vezi sa Grenlandom

PORUČIO AMERIČKI PREDSJEDNIK

Jedna osoba podlegla je povredama, a tri su povrijeđene u lančanom sudaru koji se jutros dogodio na Auto-putu "Milo&scaron; Veliki", ispred tunela "Munjino Brdo" u mjestu Krstac, prenosi RTS.
Iz Op&scaron;te bolnice u Čačku kažu da su dvije ženske i jedna mu&scaron;ka osoba stabilnih parametara i kod njih je u toku dijagnostika.
U lančanom sudaru na Auto-putu "Milo&scaron; Veliki" učestvovalo je deset vozila.

Sudar deset vozila u Srbiji na auto-putu, jedna osoba podlegla povredama

TROJE POVRIJEĐENIH

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen upozorila je Va&scaron;ington, u sobraćanju na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, da se "drži podalje od Grenlanda&ldquo; i poručila da će odgovor Evrope na prijetnje američkog predsjednika Donalda Trampa biti "nepokolebljiv&ldquo;, prenosi Politiko.
"Guranje u opasnu spiralu eskalacije i&scaron;lo bi na ruku upravo onim protivnicima koje smo oboje odlučni da držimo van na&scaron;eg strate&scaron;kog okruženja&ldquo;, rekla je Ursula Fon der Lajen u specijalnom obraćanju na Svjetskom ekonomskom forumu.
"Zato će na&scaron; odgovor biti čvrst, jedinstven i srazmeran,&ldquo; dodala je ona.
Fon der Lajen je istakla da je suverenitet Grenlanda je "nepregovarački."
"Na suverenim narodima je da odlučuju o sopstvenoj budućnosti,&ldquo; rekla je ona.

Fon der Lajen poručila Trampu: "Ruke dalje od Grenlanda“