Globus

Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić podnio je&nbsp; ostavku, navodeći da se na taj potez odlučio kako bi se obezbijedio legalitet i legitimitet Vlade, jer postoje osporavanja od međunarodne zajednice, javlja RTRS.
"Izabraćemo ponovo novu Vladu, podnosim ostavku. Pokazujemo političku snagu, ozbiljnost i moć", izjavio je Minić, naglasiv&scaron;i da je to samo formalni dio, koji ni njemu nije ugodan da radi.
Minić je dodao da se konsultovao sa predsjednikom Republike Srpske Sini&scaron;om Karanom, koji je rekao da će ga predložiti za mandatara i da Vlada u istom sastavu ima podr&scaron;ku.
Vlada na čelu sa Minićem izabrana je u januaru, a za mandatara ga je predložila tada&scaron;nji vr&scaron;ilac dužnosti predsjednika RS Ana Tri&scaron;ić Babić, koja je tu funkciju preuzela nakon odlaska Milorada Dodika na osnovu odluke Suda BiH da mu zabrani obavljanje javnih funkcija.
Dosada&scaron;nja Vlada RS imala je petoro novih ministara u odnosu na prethodni saziv, na čijem je čelu takođe bio Minić.

Premijer RS podnio ostavku

"NA TAJ POTEZ SAM SE ODLUČIO KAKO BI SE OBEZBIJEDIO LEGALITET I LEGITIMITET VLADE"

Američki predsjednik Donald Tramp upozorio je da se NATO suočava sa "veoma lo&scaron;om" budućno&scaron;ću ako američki saveznici ne pomognu u otvaranju Ormuskog moreuza, koji je blokirao Iran.
Tramp je za Fajnen&scaron;el tajms rekao i da bi mogao da odgodi sastanak sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom, koji je planiran krajem marta, ako Peking ne pomogne u deblokiranju ključnog plovnog puta za petinu nafte na svjetskom trži&scaron;tu.
"Jedino je prikladno da ljudi koji imaju koristi od moreuza pomognu da se tamo ni&scaron;ta lo&scaron;e ne dogodi. Ako ne bude odgovora, ili ako bude negativan odgovor, mislim da će to biti veoma lo&scaron;e za budućnost NATO-a", rekao je Tramp, navodeći da su Evropa i Kina u velikoj mjeri zavisne od nafte iz zemalja Persijskog zaliva, za razliku od Sjedinjenih Američkih Država.
Tramp je prethodno pozvao Kinu, Francusku, Japan, Južnu Koreju i Veliku Britaniju da se pridruže "timskom naporu", kako bi otvorili Ormuski moreuz za brodove, koji su blokirale iranske snage, ali je bio pesimističan da će američki saveznici poslu&scaron;ati njegove molbe za pomoć.
"Imamo ne&scaron;to &scaron;to se zove NATO. Bili smo veoma ljubazni. Nismo morali da im pomažemo oko Ukrajine. Ukrajina je hiljadama kilometara daleko od nas... Ali smo im pomogli. Sada ćemo vidjeti da li će oni pomoći nama. Jer sam odavno rekao da ćemo mi biti tu za njih, ali oni neće biti tu za nas. I nisam siguran da bi oni bili tamo", kazao je Tramp.
Na pitanje da precizira kakva mu je pomoć potrebna, Tramp je rekao da saveznici treba da po&scaron;alju minolovce, kojih Evropa posjeduje mnogo vi&scaron;e nego SAD, kao i evropske komandose ili drugu vojnu pomoć kako bi se eliminisali Iranci koji blokiraju Persijski zaliv dronovima i pomorskim minama.
"Udaramo ih veoma snažno. Nemaju ni&scaron;ta drugo nego da prave malo problema u moreuzu, ali ovi ljudi su korisnici i trebalo bi da nam pomognu da ga kontroli&scaron;emo. Pomoći ćemo im. Ali i oni bi trebalo da budu tamo. Potrebno je mnogo ljudi da nadgledaju nekolicinu", istakao je Tramp.
Američki predsjednik je rekao i da očekuje da će Kina pomoći u deblokiranju Ormuskog moreuza, prije nego &scaron;to otputuje u Peking krajem ovog mjeseca na sastanak sa Si Đinpingom, &scaron;to bi bilo njegovo prvo putovanje u Kinu u drugom mandatu.
"Mislim da bi i Kina trebalo da pomogne jer Kina dobija 90 odsto svoje nafte iz moreuza", rekao je Tramp.&nbsp;
On je dodao da bi SAD željele da znaju prije njegovog planiranog odlaska u Kinu kakav je stav Pekinga.
"Željeli bismo da znamo pre toga. To je dugo vrijeme. Možda ćemo odgoditi sastanak", rekao je Tramp, koji bi za dvije sedmice trebalo da otputuje u Peking.&nbsp;
IDF: Započeli smo "ograničene" kopnene operacije u južnom Libanu
Izraelske odbrambene snage (IDF) saop&scaron;tavaju da su započele "ograničene i ciljane kopnene operacije protiv ključnih upori&scaron;ta Hezbolaha&ldquo;, u saop&scaron;tenju objavljenom na Telegramu, prenosi Bi-Bi-Si.
IDF je saop&scaron;tio da su udari izvedeni protiv brojnih terorističkih meta&ldquo; u tom području prije ulaska trupa u južni Liban, a cilj operacije je bio "jačanje prednjeg odbrambenog područja&ldquo; i "uni&scaron;tavanje terorističke infrastrukture&ldquo; u regionu.
&nbsp;Kako se dodaje, IDF da će nastaviti da "djeluje odlučno&ldquo; protiv Hezbolaha.
Nafta dostigla cijenu od skoro 105 dolara po barelu
Sirova nafta Brent dostigla je danas cijenu od skoro 105 dolara po barelu, &scaron;to je porast od vi&scaron;e od 40 odsto od početka rata u Iranu.
Cijena barela Brenta, koji važi za međunarodni standard, porastao je 1,6 odsto i danas iznosi 104,73 dolara, prenosi Aso&scaron;iejted pres.
Američka referentna sirova nafta porasla je jedan odsto na 99,68 dolara po barelu, &scaron;to predstavlja porast od skoro 50 odsto od početka rata.
Za ne&scaron;to vi&scaron;e od sedmicu od zatvaranja Ormuskog moreuza, vi&scaron;e od 12 miliona barela ekvivalenta nafte dnevno je isključeno iz upotrebe, prema podacima nezavisne istraživačke firme "Rystad Energy".

Tramp: NATO čeka veoma loša budućnost ako ne pomogne SAD u sukobu sa Iranom; IDF: "Ograničene" kopnene operacije u južnom Libanu

NAFTA DOSTIGLA CIJENU OD SKORO 105 DOLARA PO BARELU

&Scaron;ef iranske diplomatije Abas Aragči ocijenio je danas da Iran ne vidi razlog za pregovore sa Sjedinjenim Američkim Državama.
"Ne vidimo razlog za pregovore sa Amerikancima jer smo bili usred razgovora sa njima kada su odlučili da nas napadnu, i ovo je bio drugi put da se to dogodilo", rekao je Aragči u intervjuu za američku televizijsku mrežu Si Bi Es (CBS).
Iranski ministar spoljnih poslova aludirao je na američku operaciju pokrenutu u junu 2025. godine, usred tekućih pregovora Va&scaron;ingtona i Teherana.
"Nikada nijesmo tražili prekid vatre, pa čak ni pregovore", od početka rata 28. februara između Izraela i Sjedinjenih Američkih Država, dodao je Aragči, dok je američki predsjednik Donald Tramp ranije danas rekao da Teheran želi da "postigne sporazum" o okončanju rata.
Netanjahu demantovao i ismijao glasine o svojoj smrti
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu objavio je kratak video-snimak u kojem je ismijao glasine na dru&scaron;tvenim mrežama koje sugeri&scaron;u da je ubijen.
Otpiv&scaron;i gutljaj kafe u kafiću kod Jerusalima, napisao na svom zvaničnom Iks nalogu: "Mrtav sam za kafom&ldquo;, koristeći hebrejski žargonski izraz koji izjednačava &ldquo;biti mrtav&ldquo; za ne&scaron;to sa &scaron;to se voli.
Netanjahu je zatim podigao ruke prema objektivu i pitao: "Da li želite da prebrojite prste?&ldquo;
To je bila direktna poruka svima koji su tvrdili da je prethodno televizijsko obraćanje bilo "dipfejk", ukazujući na optičku iluziju koja je činila da izgleda kao da Netanajhu ima &scaron;est prstiju na jednoj &scaron;aci.
Netanjahu je pozvao Izraelce da ostanu oprezni i po&scaron;tuju bezbjednosne protokole tokom raketnih upozorenja. Napomenuo je da njihova kolektivna otpornost daje snagu njemu, vladi, vojsci, Mosadu&ldquo;.
&ldquo;Radimo stvari koje ne mogu da podijelim u ovom trenutku, ali snažno udaramo Iran, a takođe i Liban&ldquo;, zaključio je Netanjahu.
Napadi na Iran dosad ko&scaron;tali SAD 12 milijardi dolara
Direktor Nacionalnog ekonomskog saveta SAD Kevin Haset izjavio je da su napadi na Iran dosad ko&scaron;tali američki budžet 12 milijardi dolara.
Haset je za Si-Bi-Es njuz rekao da je posljednji podatak o tro&scaron;kovima koji je dobio upravo suma od 12 milijardi dolara, ali nije precizirao vremenski period na koji se ta brojka odnosi, prenio je AP.
Prethodne procjene Pentagona predložene Kongresu ukazivale su da bi rat u prvoj sedmici ko&scaron;tao 11,3 milijarde dolara.
Na pitanje da li će biti potrebna dodatna sredstva od Kongresa SAD, Haset je odgovorio da trenutno imaju dovoljno sredstava, dok će eventualno traženje dodatnog novca razmotriti Kancelarija za upravljanje i budžet.
Kuvajtski mediji: Modžtaba Hamnei operisan u Moskvi
Novi iranski vrhovni vođa ajatolah Modžtaba Hameni, sin ubijenog ajatolaha Alija Hamneija, prebačen je u Moskvu ruskim vojnim avionom na tajnu operaciju zbog povreda zadobijenih u američko-izraelskom napadu.
Operacija je bila uspje&scaron;na i trenutno se liječi u bolnici povezanoj s predsjedničkom rezidencijom, saznaje kuvajtska Al Džarida od izvora bliskog iranskom vrhu.
Prema izvoru tog medija, Modžtaba Hamnei je tokom američko-izraelskih udara na Iran 28. februara zadobio te&scaron;ke povrede koje su zahtijevale specijalizovanu medicinsku njegu i nadzor, &scaron;to nije bilo moguće obezbijediti u Iranu zbog nastavka bombardovanja i prijetnji Izraela da će ciljati novog vođu.
Izvor navodi da su iranske bezbjednosne službe posebno zabrinute zbog moguće identifikacije mjesta njegovog boravka preko ljekara i specijalista koji ga liječe, zbog čega je odlučeno da liječenje bude obavljeno u Rusiji.
Predsjednik Rusije Vladimir Putin navodno je lično predložio da se Modžtaba liječi u Moskvi tokom telefonskog razgovora s iranskim predsjednikom Masudom Peze&scaron;kijanom, a predlog su pažljivo razmotrile i odobrile iranske vlasti.
Modžtaba je navodno prebačen u Moskvu u četvrtak uveče, gdje ga liječe ruski ljekari uz prisustvo nekoliko iranskih ljekara koji su ga pratili.
Prethodno je Al Džarida 4. marta izvjestila da je Modžtaba zadobio povrede lijeve strane tijela od glave do stopala nakon &scaron;to su se ru&scaron;evine sručile pored njega u napadu na kompleks u Teheranu, gdje se nalaze njegova kuća i kancelarija njegovog oca.
Modžtaba Hamnei je 8. marta izabran za trećeg vođu Islamske revolucije.
On je sin biv&scaron;eg vrhovnog vođe Ali Hamneija, koji je, prema navodima iranskih vlasti, poginuo u američko-izraelskim napadima 28. februara.
Nakon izbora, iranski zvaničnici, državne institucije i oružane snage zakleli su se na vjernost novom vođi.

Šef iranske diplomatije: Nijesmo tražili ni primirje ni pregovore; Kuvajtski mediji: Modžtaba Hamnei operisan u Moskvi

NAPADI NA IRAN DOSAD KOŠTALI AMERIKU 12 MILIJARDI DOLARA

Nastavljaju se sukobi na Bliskom istoku. Izraelska vojska saop&scaron;tila je da je od ponoći iz Irana na Izrael ispaljeno &scaron;est balističkih raketa. Sa druge strane, Iranska revolucionarna garda zaprijetila da će progoniti i likvidirati izraelskog premijera Benjamina Netanjahua. Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da ne zna da li je novi vrhovni verski vođa Irana, ajatolah Modžtaba Hamnei, živ.
Seul pažljivo razmatra Trampov poziv za slanje ratnih brodova u Ormunski moreuz
Kancelarija predsjednika Južne Koreje saop&scaron;tila je da će pažljivo razmotriti pozive američkog predsjednika Donalda Trampa saveznicima da po&scaron;alju ratne brodove kako bi obezbijedili Ormunski moreuz.
&ldquo;Tijesno ćemo komunicirati sa SAD u vezi sa ovim pitanjem i donijeti odluku nakon pažljivog razmatranja&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Izrael: Ispaljeno &scaron;est balističkih raketa iz Irana
&Scaron;est balističkih raketa od ponoći ispaljeno je iz Irana na Izrael, saop&scaron;tila je izraelska vojska.
Sirene za vazdu&scaron;nu opasnost čule su se u centralnom i južnom dijelu Izraela, kao i u Tel Avivu.
Nema izvje&scaron;taja o povrijeđenima.
IRGC zaprijetila da će progoniti i likvidirati Netanjahua
Iranska Revolucionarna garda (IRGC) zaprijetila je da će izraelski premijer Benjamin Netanjahu biti njena meta, dok se rat sa Izraelom i Sjedinjenim Državama nastavlja.
&ldquo;Ako je zločinac koji ubija djecu živ, nastavićemo da ga progonimo svim raspoloživim sredstvima&rdquo;, navodi IRGC.
Tramp: Ne znam da li je živ novi iranski vrhovni vjerski vođa Modžtabe Hamnei
Američki predsjednik Donald Tramp izjavio da ne zna da li je živ novi vrhovni vjerski vođa Irana Modžtabe Hamnei, sin ubijenog iranskog vođe Alija Hamneija.
&ldquo;Ne znam da li je uop&scaron;te živ. Do sada, niko nije uspio da ga snimi&rdquo;, rekao je Tramp i podsjetio da je Modžtabe Hamnei svoju prvu izjavu dao u četvrtak u pisanoj formi i nije se pojavio pred kamerama.
Američki predsjednik je rekao da je dobio informacije da novi vjerski vođa Irana nije živ.
&ldquo;Ako jeste trebalo bi da uradi ne&scaron;to veoma pametno za svoju zemlju, a to je predaja&rdquo;, poručio je Tramp.
Tramp je, takođe, izjavio da je Iran spreman na prekid vatre, ali da &ldquo;uslovi jo&scaron; nijesu dovoljno dobri&rdquo; da bi takav sporazum bio sklopljen.
Američka vlada naredila diplomatskom osoblju u Omanu da napusti zemlju
Američka vlada naredila je američkom diplomatskom osoblju i porodicama koji borave u Omanu da napuste tu zemlju zbog bezbjednosnih rizika.
Građanima SAD se trenutno nalaže da &ldquo;preispitaju putovanje u Oman&rdquo; za koji je izdato upozorenje nivoa tri kao i za UAE, Katar i Bahrein.
Najvi&scaron;e upozorenje nivoa četiri, koje zabranjuje putavanja izdato je za Liban, Iran i Siriju.
Oman se smatrao zemljom koja je i poslije izbijanja sukoba u Iranu bila relativno sigurna zbog svoje uloge posrednika u pregovorima SAD o iranskom nuklearnom programu, ali je u međuvremenu Oman je postao meta iranskih dronova.
&Scaron;vajcarska odbila prelete američkih aviona
Vlada &Scaron;vajcarske odbila je dva zahtjeva Sjedinjenih Američkih Država za prelet vojnih izviđačkih aviona iznad &scaron;vajcarske teritorije, pozivajući se na pravila neutralnosti u kontekstu rata između SAD, Izraela i Irana, saop&scaron;tio je &scaron;vajcarsko Savezno vijeće.
Vlada u Bernu navodi da je razmatrano vi&scaron;e zahtjeva za prelet američkih vojnih i državnih vazduhoplova i odlučio da odbije dva zahtjeva za prelet izviđačkih aviona planiranih za 15. mart.
Istovremeno, odobren je let nakon zavr&scaron;etka održavanja, planiran za 17. mart, kao i dva zahtjeva za prelet transportnih aviona 15. marta.
Za SAD i dalje važi godi&scaron;nja dozvola za jasno definisane državne letjelice, ali ne obuhvata letove koji bi predstavljali vojnu podr&scaron;ku u ratu između SAD, Izraela i Irana, dok su za sve druge letjelice potrebne pojedinačne dozvole Savezne kancelarije za civilno vazduhoplovstvo.
U saop&scaron;tenju se ističe da &ldquo;pravo neutralnosti zabranjuje prelete strana u sukobu koji imaju vojnu svrhu&rdquo;.
Saudijska Arabija, UAE i Katar presreli vi&scaron;e dronova iz Irana
Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Katar saop&scaron;tili su da su njihove snage presrele jutros vi&scaron;e dronova koje je lansirao Iran.
Ministarstvo odbrane Saudijske Arabije objavilo je da je presrelo i uni&scaron;tilo sedam dronova u Rijadu i istočnom dijelu zemlje.
I vlasti u Dubaiju i Kataru su saop&scaron;tile da su njihovi sistemi PVO presreli vi&scaron;e dronova.
Kancelarija za medije Dubaija objavila je da su dronovi uspje&scaron;no presretnuti u oblastima Marina i El Sufuh.
Katarsko ministarstvo odbrane navelo je da je u subotu presrelo četiri balističke rakete i nekoliko dronova koje je lansirao Iran.
Napad na ostrvo Harg
Američke snage izvele su veliki napad na iransko ostrvo Harg, jedno od ključnih čvori&scaron;ta za izvoz nafte. &Scaron;ef Bijele kuće Donald Tramp saop&scaron;tio je da su vojni ciljevi snažno pogođeni, iranski kapaciteti značajno oslabljeni i da su SAD porazile i desetkovale Iran.
Teheran je odgovorio prijetnjama da će napasti američke interese u regionu, uključujući luke i naftna skladi&scaron;ta u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Krhotine presretnutog iranskog drona izazvale su veliki požar u jednom od najvećih skladi&scaron;ta nafte u Emiratima i na Bliskom istoku, dok je u raketnom napadu o&scaron;tećena i američka ambasada u Bagdadu.
Iran je istovremeno najavio nove raketne udare i poručio da je Ukrajina postala legitimna meta zbog podr&scaron;ke Izraelu.
Ministar spoljnih poslova Irana, Abas Arakči, demantovao je tvrdnje SAD da je novoizabrani vrhovni vođa Modžtaba Hamnei ranjen, nagla&scaron;avajući da on normalno obavlja dužnosti i da je politički sistem zemlje stabilan uprkos ratu.
&ldquo;Mislim da će uskoro svi vidjeti da nema nikakvih problema sa novim vrhovnim vođom. On je uputio svoju poruku i obavlja svoje dužnosti u skladu sa ustavom Islamske Republike Irana. On će nastaviti da obavlja te dužnosti&rdquo;, rekao je Arakči za američku televiziju.
Paralelno sa tim, borbe se &scaron;ire i na Liban, gdje izraelski vazdu&scaron;ni napadi nastavljaju da pogađaju ciljeve povezane sa Hezbolahom. Prema podacima libanskih vlasti, u napadima je do sada poginulo vi&scaron;e od 800 ljudi, dok je vi&scaron;e od 830.000 stanovnika napustilo svoje domove.
Izrael razmatra pro&scaron;irenje kopnene operacije na jugu Libana, a u diplomatskim krugovima pominje se mogućnost posredničkih razgovora uz uče&scaron;će SAD i evropskih država.
<div class="wallThumbHolder">&nbsp;</div>

Tramp: Ne znam da li je živ Modžtabe Hamnei; IRGC zaprijetila da će progoniti i likvidirati Netanjahua

ORUŽANI SUKOB NA BLISKOM ISTOKU

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da su Sjedinjene Države tražile odgađanje posljednje runde trostranih pregovora o okončanju četvorogodi&scaron;njeg sukoba s Rusijom.
Zelenski, čije su izjave prenijeli razni ukrajinski mediji nakon zavr&scaron;etka njegove posjete Francuskoj, rekao je da je američka strana navela da njihovim pregovaračima nije dopu&scaron;teno napustiti SAD s obzirom na okolnosti na Bliskom istoku.
Dodao je da Rusija nije željela održati pregovore u SAD-u te je kao alternativne lokacije predložila &Scaron;vajcarsku ili Tursku.
- Amerikanci su, s obzirom na zbivanja na Bliskom istoku, predložili Sjedinjene Države- rekao je Zelenski.
Amerikanci su rekli da su spremni za sastanak, ali samo u Americi, jer im rat i sigurnosna situacija onemogućuju napu&scaron;tanje SAD-a, citirala je Zelenskog državna novinska agencija Ukrinform.
&bdquo;Bili smo spremni i na sastanak u Emiratima&ldquo;
Ukrajinsko izaslanstvo, rekao je Zelenski, bilo je spremno za sastanak u Miamiju ili Va&scaron;ingtonu, ali Rusija je odbila predlog i predložila sastanak u Turskoj ili &Scaron;vajcarskoj, predlog koji su SAD isključile.
- Odmah smo rekli da smo spremni za sastanak sljedeće sedmice, pripremamo se za sastanak u Americi, &Scaron;vajcarskoj, Turskoj, pa čak, ako se ne boje, i u Emiratima- rekao je Zelenski.
Na kraju, kako je naveo, organizacija sljedećeg kruga razgovora zavisi od američke strane.

Zelenski: Amerika tražila odgađanje pregovora o kraju rata u Ukrajini

SAOPŠTIO UKRAJINSKI PREDSJEDNIK

Nastavljaju se sukobi na Bliskom istoku u ratu SAD i Izraela protiv Irana. Američki predsjednik Donald Tramp kaže da je vojska snažno bombardovala strate&scaron;ki važno iransko ostrvo Harg, kao i da je Teheran "potpuno poražen" i da želi sporazum koji on lično ne bi prihvatio. Jedan dron navodno je pogodio američku ambasadu u Bagdadu, prijestonici Iraka, javlja Rojters, prenosi RTS.
Iran: Uni&scaron;tićemo svu naftnu infrastrukturu kompanija koje sarađuju sa SAD
Iranska vojska saop&scaron;tila je da će naftna i energetska infrastruktura kompanija koje sarađuju sa Sjedinjenim Američkim Državama "odmah biti uni&scaron;tena i pretvorena u gomilu pepela".
Saop&scaron;tenje koje su objavile iranske novinske agencije Fars i Tasnim uslijedilo je "kao odgovor na izjave" američkog predsjednika Donalda Trampa o "potpunom uni&scaron;tenju" iranske vojnu infrastrukturu na ostrvu Harg u Ormuskom moreuzu &ndash; jednom od ključnih plovnih puteva za globalnu trgovinu naftom.
Volstrit džornal: Pet američkih aviona o&scaron;tećeno u Saudijskoj Arabiji
Pet aviona za dopunu goriva američkog vazduhoplovstva pogođeno je i o&scaron;tećeno na zemlji u vazduhoplovnoj bazi "Princ sultan" u Saudijskoj Arabiji tokom nedavnog iranskog raketnog napada, objavio je Volstrit džornal, pozivajući se na dva američka zvaničnika.
Kako je navedeno, avioni su o&scaron;tećeni, ali nijesu potpuno uni&scaron;teni i trenutno ih popravljaju. U napadu nije bilo poginulih.&nbsp;
Pogođena američka ambasada u Bagdadu
Američka ambasada u Bagdadu pogođena je u raketnom napadu, saop&scaron;tili su irački bezbjednosni izvori za Rojters.
Napad je izazvao dim koji se dizao iz zgrade ambasade, rekli su izvori. Vi&scaron;e detalja o samom napadu, &scaron;teti ili žrtvama trenutno nije poznato, navodi agencija.
Prema informacijama koje je dopisnik televizije Al Hadat dobio od iračkih bezbjednosnih izvora, ambasadu je pogodio dron. Zvaničnik je dodao da je u napadu uni&scaron;ten sistem protivvazdu&scaron;ne odbrane ambasade.
Drugi irački zvaničnici su rekli da je raketa pogodila helikoptersku ploču u ambasadi.
Tramp: Iran potpuno poražen, žele sporazum koji ne bih prihvatio
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da je Iran "potpuno poražen" u američko-izraelskoj vojnoj kampanji protiv te zemlje i da Teheran želi dogovor koji on ne bi prihvatio, iako iranski zvaničnici poručuju da će nastaviti borbu.
"Lažni mediji ne vole da izvje&scaron;tavaju koliko je američka vojska uspje&scaron;no djelovala protiv Irana, koji je potpuno poražen i želi sporazum &ndash; ali ne onaj koji bih ja prihvatio", napisao je Tramp na dru&scaron;tvenoj mreži Truth Social.
Takođe, naveo je da je "Iran imao planove da preuzme cijeli Bliski istok i potpuno uni&scaron;ti Izrael.
"Ba&scaron; kao i sam Iran, i ti planovi su uni&scaron;teni", napisao je Tramp.&nbsp;
Govoreći novinarima u petak prije polaska za Floridu, Tramp je rekao da rat "ide veoma dobro" i da su SAD ostvarile "mnogo velikih pogodaka i velikih pobeda", ocijeniv&scaron;i da se nalaze u poziciji "dominacije kakvu niko nikada ranije nije vidio".
Takođe je naveo da su iranska mornarica i vazduhoplovstvo, kao i veći dio vojske, uni&scaron;teni i naglasio je da je "njihova velika prijetnja nestala u svakom pogledu".
Istakao je i da očekuje da će cijene gasa pasti kada se rat zavr&scaron;i, nagla&scaron;avajući da je bilo neophodno okončati nuklearnu prijetnju na Bliskom istoku i &scaron;irom svijeta. Na pitanje koliko bi sukob mogao da traje, odgovorio je da će trajati "koliko bude potrebno".
SAD snažno bombardovale iransko ostrvo Harg
Tramp je izjavio i da je američka vojska izvela, kako je naveo,"jedno od najmoćnijih bombardovanja" na iransko ostrvo Harg.
Na mreži Truth Social naveo je da je napad pokrenut po njegovom naređenju preko Centralne komande SAD i da je "potpuno uni&scaron;tio svaku vojnu metu u iranskom krunskom dragulju".
&nbsp;
<div class="wallThumbHolder">&nbsp;</div>

Tramp: Iran potpuno poražen, želi sporazum koji ja ne bih prihvatio; Iran: Uništićemo svu naftnu infrastrukturu kompanija koje sarađuju sa SAD

Dok Izrael i SAD nastavljaju bombardovanje Irana, Teheran uzvraća raketnim i napadima dronovima i prijeti da će Ormuski moreuz ostati zatvoren. U izraelskom napadu na Arak u zapadnom Iranu poginuli su žena i dijete, dok je vi&scaron;e od 30 ljudi povrijeđeno u napadu u sjevernom Zarziru u Izraelu. Predsjednik Emanuel Makron rekao je da je jedan francuski vojnik poginuo, a nekoliko drugih povrijeđeno u napadu u iračkom Erbilu. IRGC je saop&scaron;tila da je lansirala mno&scaron;tvo raketa na izraelske i američke snage. Saudijska Arabija i UAE su izvijestili o uzvratnim vazdu&scaron;nim napadima tokom noći.&nbsp;
NATO: Presretnuta i treća raketa koja je ispaljena iz Irana ka Turskoj
Vazdu&scaron;na odbrana NATO-a u istočnom Mediteranu oborila je treću balističku raketu koja je ispaljena iz Irana ka Turskoj, saop&scaron;tilo je u tursko Ministarstvo odbrane, dodajući da je Ankara zatražila poja&scaron;njenje od Teherana.
PVO NATO-a prvu iransku balističku raketu ispaljenu na Turskuoborio ispaljenu na Tursku 4. marta, a zatim i drugu 9. marta. Ministarstvo je saop&scaron;tilo da je prvi projektil oboren na putu ka turskom vazdu&scaron;nom prostoru, dok je druga u&scaron;la u njega.
Rakete sve vi&scaron;e predstavljaju test za članicu NATO-a Ankaru i Alijansu. Turska, druga najveća vojska NATO-a i sused Irana, upozorila je Teheran na dalje napade. Takođe je protestovala Teheranu nakon svakog incidenta, ali nije nagovijestila da želi da formalno pozove članice Alijanse na za&scaron;titu.
"Sve neophodne mjere se preduzimaju odlučno i bez oklijevanja protiv bilo kakve prijetnje usmjerene na teritoriju i vazdu&scaron;ni prostor na&scaron;e zemlje. Konsultacije se vode sa relevantnom zemljom kako bi se razjasnili svi aspekti incidenta&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju ministarstva.
Nije bilo neposrednih komentara iz Irana, ali je do sada vi&scaron;e puta odbacio namjerno ciljanje Turske usred rata sa Sjedinjenim Državama i Izraelom.
Nakon incidenata, NATO je ojačao svoju balističku raketnu odbranu u regionu i rasporedio američki sistem protivvazdu&scaron;ne odbrane "patriot&ldquo; u jugoistočnoj turskoj provinciji Malatja kako bi se pojačala odbrana u radarskoj bazi Kuredžik koju koristi Alijansa.
Četvoro poginulih u Iraku u sudaru američkih aviona za dopunu goriva
Centralna vojna komanda SAD (Centkom) saop&scaron;tila je da su četiri od &scaron;est članova posade poginula u padu američkog aviona za dopunu goriva KC-135 u zapadnom Iraku, dodajući da je potraga za preostale dvije osobe u toku.
"Okolnosti incidenta su pod istragom&ldquo;, saop&scaron;tila je Centralna komanda ističući da gubitak aviona nije bio posljedica neprijateljske ili prijateljske vatre.
Drugi boing KC-135 "stratotanker" je o&scaron;tećen, ali je bezbjedno sletio, rekli su zvaničnici za Si-Bi-Es njuz.
Američki zvaničnici vjeruju da je reč o sudaru dva KC-135 u vazduhu.
 Eksplozije u Teheranu, hiljade ljudi na ulicama
Iranski državni mediji izvje&scaron;tavaju da su se snažne eksplozije osjetile u centru Teherana.
Hiljade Iranaca učestvuje u mar&scaron;u povodom Dana Al Kudsa, koji je u znak podr&scaron;ke Palestincima.
Neke od eksplozija su se navodno čule nedaleko od mjesta gdje se održavaju demonstracije.
Dan Al Kudsa (Dan Jerusalima) je godi&scaron;nji događaj koji se obilježava posljednjeg petka u mjesecu Ramazana.
Tramp liderima zemalja članica G7: Iran je "pred predajom"
Američki predsjednik Donald Tramp rekao je liderima G7 na onlajn sastanku u srijedu da je Iran "upravo pred predajom&ldquo;, objavio je portal Aksios pozivajući se na tri zvaničnika zemalja članica koji su upoznati sa sadržajem poziva.
Novi talas izraelskih udara na Teheran
Izrael je pokrenuo novi talas udara na iransku prijestonicu.
U objavi na Telegramu, Izraelske odbrambene snage kažu da su "započele &scaron;iroki talas udara usmerenih na infrastrukturu iranskog terorističkog režima &scaron;irom Teherana&ldquo;.
Kako navodi Bi-Bi-Si,&nbsp; prijavljeno je vi&scaron;e eksplozija u gradu i okolini.
IDF: Vi&scaron;e od 200 meta pogođeno u Iranu
Ratno vazduhoplovstvo je tokom proteklog dana pogodilo vi&scaron;e od 200 meta u zapadnom i centralnom Iranu, saop&scaron;tile su Izraelske odbrambene snage (IDF).
Izraelska vojska navodi da su među metama bili lanseri balističkih raketa, sistemi protivvazdu&scaron;ne odbrane i mjesta za proizvodnju oružja.
Desetine aviona izraelskog ratno vazduhoplovstva bacile su brojne bombe na mete, dodaje vojska, prilažući snimke koji prikazuju neke od udara.
Sru&scaron;io se američki avion za dopunu goriva u zapadnom Iraku
Američki vazduhoplovni avion KC-135 Stratotanker, avion za dopunu goriva, sru&scaron;io se u zapadnom Iraku, saop&scaron;tila je američka vojska, dodajući da incident &ldquo;nije bio posljedica neprijateljske ili prijateljske vatre&rdquo;, već da je u njemu učestvovao drugi američki tanker.
Najmanje pet članova posade bilo je u letjelici koja se sru&scaron;ila, rekao je američki zvaničnik za CNN.
U saop&scaron;tenju Centralne komande SAD navodi se da su spasilačke akcije u toku, ali nije precizirano da je neko od pripadnika američkih snaga povrijeđen ili poginuo.
Tramp vjeruje da je novi iranski lider živ, ali povrijeđen
U intervjuu za Fox news, predsjednik SAD Donald Tramp je rekao da je novi iranski vrhovni vođa Modžtaba Hamnei povrijeđen, ali živ.
&ldquo;Mislim da je povrijeđen, ali mislim da je vjerovatno živ&rdquo;, rekao je Tramp.
Tramp je to izjavio nakon &scaron;to je Hamneijeva izjava pročitana na iranskoj državnoj televiziji u četvrtak, u njegovom prvom obraćanju kao vrhovnog vođe.
Saudijska Arabija saop&scaron;tila da je presretnuto vi&scaron;e od 20 dronova
Portparol Ministarstva odbrane Saudijske Arabije rekao je da je protivvazdu&scaron;na odbrana oborila jo&scaron; osam dronova u centralnim i istočnim regionima zemlje, kao i u pokrajini Al-Hadž i zapadno od glavnog grada Rijada.
Ranije je ministarstvo izvijestilo da je 14 dronova presretnuto i uni&scaron;teno u poku&scaron;aju napada.
Poginuo francuski vojnik u Iraku, vi&scaron;e povrijeđeno
Francuski predsjednik Emanuel Makron potvrdio je da je jedan rancuski vojnik poginuo, a da je vi&scaron;e povrijeđeno u napadu na vojnu bazu kod iračkog grada Erbil.
To je prva francuska žrtva od početka rata na Bliskom istoku.
Islamski otpor u Iraku, koji uključuje oružane grupe povezane sa Iranom, preuzeo je odgovornost za napad.
Izraelske odbrambene snage i Sjedinjene Američke Države nastavljaju sa akcijama bombardovanja Irana, dok Islamska Republika uzvraća povremenim ispaljivanjem raketa i dronova ka Izraelu i bazama američke vojske u zemljama Persijskog zaliva.
Novi vrhovni vođa u Teheranu Modžtaba Hamnei kaže da će Ormuski moreuz ostati zatvoren kao sredstvo pritiska na SAD, uz upozorenje da će američki vojni objekti biti mete napada ukoliko se &ldquo;agresija nastavi&rdquo;.
Američka mornarica jo&scaron; nije u stanju da obezbijedi pratnju naftnih tankera kroz zatvoreni tjesnac, jer su &ndash; prema riječima ministra energetike SAD Krisa Rajta &ndash; vojni resursi usmjereni na uni&scaron;tavanje neprijateljskih ofanzivnih kapaciteta.
S druge strane, lider Va&scaron;ingtona Donald Tramp tvrdi da rast cena nafte Americi donosi veliku zaradu, kao najvećem proizvođaču, ali da mu je mnogo važnije da zaustavi iranski plan o izgradnji nuklearnog oružja.
Dok Bijela kuća, prema navodima koji dolaze iz Ovalnog kabineta, profitira, cijena nafte po barelu juče popodne ponovo je skočila iznad 100 dolara. Razlog je govor ajatolaha o značaju blokiranja pomorskog prolaza kod Omanskog zaliva.

Eksplozije u Teheranu, hiljade ljudi na ulicama; Četvoro poginulih u sudaru američkih "letećih tankera“

NATO SAOPŠTIO DA JE PRESRETNUTA I TREĆA RAKETA KOJA JE ISPALJENA IZ IRANA KA TURSKOJ

Naoružani napadač otvorio je vatru u zgradi u kampusu Univerziteta Old Dominion u Norfolku, u američkoj saveznoj državi Virdžinija, a potom je ubijen, saop&scaron;tila je uprava Univerziteta.
U pucnjavi su povrijeđene dvije osobe, a za sada nije poznato u kakvom su stanju, prenosi Si-Bi-Es njuz.
Incident se dogodio u zgradi Konstant Hall, koja pripada Biznis koledžu.
Student treće godine izjavio je za WTKR-TV da je u trenutku pucnjave bio na času i da su studenti pobjegli nakon aktiviranja alarma.
Biro za alkohol, duvan, oružje i eksplozive (ATF) potvrdio je da su njegovi agenti na licu mjesta.
Univerzitet je obustavio časove.

Pucnjava na univerzitetu u Virdžiniji, napadač ubijen, dvije osobe povrijeđene

U KAMPUSU UNIVERZITETA OLD DOMINION U NORFOLKU

U svom prvom obraćanju naciji otkako je naimenovan za vrhovnog vođu Irana, Mojtaba Hamenei, sin ubijenog vođe Alija Hameneija, poručio je putem državne televizije da država neće zaboraviti osvetu za "krv &scaron;ehida".
U o&scaron;trom i detaljnom govoru, novi lider je najavio nastavak vojnih akcija, upozorio susjedne zemlje i najavio mogućnost otvaranja novih frontova.
Hamenei je govor započeo emotivnim osvrtom na svoje naimenovanje i smrt oca, istaknuv&scaron;i da je za odluku Vijeća stručnjaka saznao istovremeno kada i ostatak nacije, gledajući televizijski prenos.
"Za mene je izuzetno te&scaron;ko sjediti na mjestu gdje su sjedila dva velika lidera, veliki Homeini i &scaron;ehid Hamenei. Imao sam privilegiju vidjeti tijelo svog oca nakon njegove smrti; ono &scaron;to sam vidio bila je planina čvrstine, a rečeno mi je da je njegova zdrava ruka bila stisnuta u &scaron;aku", izjavio je novi iranski vođa.
Pohvalio je iranski narod za hrabrost i pronicljivost u nedavnim događajima, naglasiv&scaron;i da su upravo građani ti koji su preuzeli vodstvo i garantovali autoritet zemlje u trenucima kada im je oduzet "najveći blagoslov" (misleći na svog oca).
Nastavak blokade Ormu&scaron;kog moreuza i novi frontovi
U vojnom i strate&scaron;kom dijelu obraćanja, Hamenei je bio izričit o daljnjim koracima Irana u sukobu. Poručio je borcima da je želja naroda nastavak efikasne odbrane koja će neprijatelja natjerati na kajanje.
"Moć blokiranja Ormu&scaron;kog moreuza definitivno se mora i dalje koristiti," naglasio je.
Najavio je i ozbiljne strate&scaron;ke promjene ako se ratno stanje nastavi.
"Sprovedene su studije o otvaranju novih frontova na kojima neprijatelj ima malo iskustva i gdje će biti izuzetno ranjiv. Njihovo aktiviranje uslijediće ako se ratno stanje nastavi i u skladu s na&scaron;im interesima."
Poruka "Osovini otpora" i pitanje osvete
Poseban dio govora posvećen je saveznicima Irana. Hamenei je uputio zahvalnost borcima "Osovine otpora", nazivajući ih najboljim prijateljima Irana i nerazdvojnim dijelom vrijednosti Islamske revolucije. Istakao je hrabrost Jemena u odbrani Gaze, požrtvovanost Hezbollaha koji je pritekao u pomoć Iranu uprkos preprekama, te odvažnost iračkog otpora.
Kada je riječ o osveti, Hamenei je bio nedvosmislen.
"Uvjeravam sve da nećemo odustati od osvete za krv va&scaron;ih &scaron;ehida. Osveta koju planiramo ne odnosi se samo na mučeni&scaron;tvo velikog vođe Revolucije; svaki član na&scaron;e nacije kojeg neprijatelj ubije predstavlja poseban slučaj za osvetu."
Dodao je da je do sada ostvaren samo ograničen nivo osvete, te da će dosje ostati otvoren sve dok osveta ne bude potpuna. Posebno je izdvojio, kako je naveo, "namjerni zločin nad &scaron;kolom Shajareh Tayyibah u Minabu".
Iran, prema njegovim riječima, planira tražiti i finansijsku odmazdu: "Tražićemo od&scaron;tetu od neprijatelja. Ako odbiju, zaplijenćemo njihovu imovinu u iznosu koji smatramo prikladnim, a ako ni to ne bude moguće, uni&scaron;tićemo njihovu imovinu u istoj mjeri."
O&scaron;tro upozorenje susjednim zemljama
Hamenei se osvrnuo i na ulogu susjednih država u nedavnim napadima na Iran. Potvrdio je da je neprijatelj koristio vojne baze u susjednim zemljama te da je Iran, u skladu sa svojim ranijim upozorenjima, gađao isključivo te baze, bez napada na same države domaćine.
"Zemlje regije moraju odlučiti kako će se postaviti prema onima koji napadaju na&scaron;u dragu domovinu i ubijaju na&scaron; narod. Savjetujem im da &scaron;to prije zatvore te baze, jer su valjda do sada shvatili da su američke tvrdnje o uspostavljanju mira i sigurnosti obična laž."
Ipak, na kraju je ublažio retoriku prema susjedima, ponavljajući da Islamska Republika Iran ne želi uspostaviti dominaciju u regiji, već je spremna za "tople i srdačne međusobne odnose i jedinstvo sa svim susjedima".
&nbsp;

Prva poruka novog vrhovnog vođe Irana: Ormuški moreuz ostaje zatvoren, razmatramo otvaranje novih frontova

"NEĆEMO ODUSTATI OD OSVETE ZA KRV SVOJIH MUČENIKA"

U Srbiji će danas komemorativnim skupovima biti obilježena 23. godi&scaron;njica ubistva premijera i nekada&scaron;njeg lidera Demokratske stranke (DS) Zorana Đinđića u atentatu u dvori&scaron;tu Vlade u centru Beograda, pi&scaron;e N1 Beograd.
Državna ceremonija odavanja počasti počeće u 10.30 u dvori&scaron;tu Vlade Srbije u Beogradu, na gdje će premijer Đuro Macut s ministrima položiti vjence na mjestu na kom je Đinđić ubijen 12. marta 2003. godine hicima iz snajpera.
Godi&scaron;njicu ubistva Zorana Đinđića obilježiće i DS čiji će predstavnici u 10.30 položiti vijence na grob nekada&scaron;njeg premijera u Aleji zaslužnih građana na beogradskom Novom groblju.
Koalicija &ldquo;Ni&scaron;, moj grad&rdquo; najavila je okupljanje na Trgu kralja Milana u 11.30, a u 12 sati je planirana povorka do Saborne crkve, gdje će biti održan pomen ubijenom srpskom premijeru.
Fondacija za unaprjeđenje demokratije &ldquo;Ljuba Davidović&rdquo; organizuje tribinu &ldquo;Govor koji se nije dogodio&rdquo; od 17 sati u Centru za kulturnu dekontaminaciju u Beogradu.
Predsjednik Vlade Srbije Zoran Đinđić ubijen je u atentatu 12. marta 2003.&nbsp;
Vlada je nekoliko sati poslije ubistva proglasila vanredno stanje u Srbiji, a kao izvr&scaron;ioci odmah su osumnjičeni pripadnici &ldquo;Zemunskog kriminalnog klana&rdquo; i dio pripadnika kasnije ukinute Jedinice za specijalne operacije (JSO) Ministarstva unutra&scaron;njih poslova (MUP) Srbije.
Tokom vanrednog stanja, koje je trajalo do 22. aprila 2003. godine, policija je u akciji &ldquo;Sablja&rdquo; uhapsila vi&scaron;e od 11.000 osoba, među kojima i političare, visoke vojne oficire i nosioce pravosudnih funkcija.
U avgustu 2003. godine podignuta je optužnica protiv 44 osobe za uče&scaron;će u organizovanju atentata, a suđenje je počelo 22. decembra te godine u Okružnom sudu u Beogradu.
Sud je 23. maja 2007. godine proglasio krivim optužene koji su osuđeni na ukupno 378 godina zatvora.
Na po 40 godina zatvora osuđeni su biv&scaron;i komandant JSO Milorad Ulemek Legija i njegov zamjenik Zvezdan Jovanović, kao neposredni izvr&scaron;ilac ubistva.
Politička pozadina ubistva Đinđića nikada nije otkrivena.
Zoran Đinđić, političar i filozof, rođen je 1952. godine u Bosanskom &Scaron;amcu, a diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Beogradu 1974. godine. Doktorirao je 1979. godine na Univerzitetu u Konstancu kod Jirgena Habermasa. Autor je niza dijela, među kojima su &ldquo;Subjektivnost i nasilje&rdquo; i &ldquo;Jugoslavija kao nedovr&scaron;ena država&rdquo;.
Jedan je od osnivača Demokratske stranke u kojoj je u septembru 1990. godine izabran za predsjednika Izvr&scaron;nog odbora, a u januaru 1994. postao je njen predsjednik.
Poslije protesta koalicije &ldquo;Zajedno&rdquo; 1996/97, postao je prvi nekomunistički gradonačelnik Beograda posle Drugog svjetskog rata.
Poslije pobjede Demokratske opozicije Srbije (DOS) na parlamentarnim izborima decembra 2000. godine, izabran je 25. januara 2001. godine za predsjednika Vlade kao prvi demokratski izabran premijer Srbije poslije vi&scaron;e decenija. Njegovu vladu su obilježile brze ekonomske reforme, plasiranje Srbije na međunardonoj sceni, hap&scaron;enje i izručenje Slobodana Milo&scaron;evića Hagu, borba protiv organizovanog kriminala.
Upamćen je po modernizatorskim idejama i citatima o brzini promena i ličnoj odgovornosti, od kojih je jedan. &ldquo;Ako želite da Srbija krene naprijed, svako od vas mora da uradi malo vi&scaron;e&rdquo;, a rekao je i &ldquo;Gledajte u budućnost i tamo ćemo se sastati vi i ja&rdquo;.
Zoran Đinđić je poslije poku&scaron;aja atentata kod hale Limes (dana&scaron;nja Beogradska arena), 21. februara 2003. godine i samo tri nedjelje prije nego &scaron;to je ubijen ispred zgrade Vlade, rekao: &ldquo;Ako neko misli da će zaustaviti sprovođenje zakona i reforme time &scaron;to će mene ukloniti, onda se grdno vara, jer ja nisam sistem&rdquo;.
Ova izjava postala je simbol njegove nepokolebljivosti i svijesti o opasnosti kojoj je bio izložen dok je poku&scaron;avao da transformi&scaron;e Srbiju.
Danas njegovo ime nose mnoge ulice i trgovi, a njegov rad čuvaju Fondacija dr Zoran Đinđić i Virtuelni muzej.

Danas se navršavaju 23 godine od ubistva Zorana Đinđića

UBIJEN U ATENTATU U DVORIŠTU VLADE U CENTRU BEOGRADA

Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović izjavio je da ne razumije za&scaron;to se Srbija snabdjeva ofanzivnim oružjem.
"Do određene mjere razumijeda žele da imaju jaku defanzivu, ali oni se snabdjevaju i napadnim oružjem. I to me brine, ali opet Hrvatska je u NATO-u i Evropskoj uniji", rekao je Milanović, prenijeli su hrvatski mediji.
Beograd je potvrdio 12. marta da je Srbija od Kine kupila supersonične balističke rakete CM-400, velike razorne moći.
Poslije Pakistana Srbija je prva država kojoj je Kina isporučila takve rakete.
Zbog toga je hrvatski premijer Andrej Plenković pisao generalnom sekretaru NATO Marku Ruteu.
Reagujući na kupovinu kineskih raketa, Evropska unija je poručila da evropski put Srbije zahtjeva jasne strate&scaron;ke izbore i da to uključuje "izbjegavanje strate&scaron;kih zavisnosti koje nisu u skladu s tim ciljem."
Milanović je upozorio i da Izrael snabdjeva Srbiju oružjem, rekav&scaron;i da nije vidio da se Plenković u pismu sekretaru NATO-a požalio i na Izrael.
"Izrael 'valja' Beogradu, na čijoj su meti Hrvatska, Albanija, djelovi BiH", rekao je Milanović.

Predsjednik Hrvatske ne razumije zašto Srbija nabavlja ofanzivno oružje