Ekonomija

Ugovor o projektovanju i izgradnji dionice Markovići &ndash; Lastva Grbaljska, odnosno prve faze obilaznice oko Budve, koji je danas potpisan u Vili Gorica, trebalo bi, kako je saop&scaron;teno, da rastereti jako gust saobraćaj koji trenutno postoji oko tog primorskog grada.
Ugovor vrijedan oko 240 miliona eura sa porezom na dodatu vrijednost (PDV) potpisali su generalni direktor Monteputa, Milan Ljiljanić i direktor kompanije BRIV Construction, Milan Marić.
Konzorcijum čine kompanije Briv Construction, Hering, Herc gradnja, Shandong i IPSA Institut Sarajevo. Rok za projektovanje i izgradnju je četiri godine.
Ljiljanić je nakon potpisivanja kazao da je dionica sa tehničke strane veoma zahtjevan i da obuhvata ukupno oko devet kilometara, od čega su 70 odsto objekti.
&ldquo;Imamo 4,3 kilometra tunela i 1,4 kilometra mostova, kao i dvije petlje &ndash; Marković i Lastvu Grbaljska&rdquo;, rekao je Ljiljanić, prenosi agencija Mina.
Kako je objasnio, sada je u toku proces eksproprijacije, koja je procijenjena na oko 18 miliona eura. Početak radova se očekuje za dva ili tri mjeseca.
&ldquo;Očekujemo negdje tokom oktobra početak pripremnih radova na terenu&rdquo;, dodao je Ljiljanić, prenosi agencija Mina business.
On je naveo da će se u narednim danima potpisati i ugovor sa firmom koja će vr&scaron;iti nadzor nad dionicom.
&ldquo;Daćemo sve od sebe da ispo&scaron;tujemo rokove i da zavr&scaron;imo ovu dionicu koja je veoma važna za Crnoj Goru i za Budvu pogotovo", kazao je Ljiljanić.
Premijer Milojko Spajić, koji je prisustovao potpisivanju, rekao je da kapitalnih investicija neće faliti u budućnosti.
&ldquo;Ovo je jako bitna dionica koja će rasteretiti jako gust saobraćaj koji trenutno imamo oko Budve. Znači od Markovića do Lastve Grbaljske, nekih osam ili devet kilometara jako zahtjevnog terena, od kojih je čak &scaron;est kilometara mostova i tunela&rdquo;, saop&scaron;tio je Spajić.
On je dodao da ima povjerenja u izvođače da će zavr&scaron;iti posao kako treba.
Ministar finansija Novica Vuković kazao je da je kapitalni budžet velika podr&scaron;ka ovom projektu, koji će se finansirati domaćim sredstvima.
&ldquo;Znači, 196 miliona bez PDV, a sa PDV-om se krećemo blizu 240 miliona. I sama uspje&scaron;nost ovog projekta je vrlo izvjesna, a finansijska konstrukcija je zatvorena, pa neće biti apsolutno nikakvih problema kroz samu realizaciju&rdquo;, rekao je Vuković.
Izgradnja brze saobraćajnice imaće vi&scaron;estruki značaj za unapređenje saobraćajne infrastrukture u Crnoj Gori. Projekat će znatno doprinijeti izmje&scaron;tanju tranzitnog saobraćaja iz urbanog jezgra Budve, smanjenju saobraćajnih gužvi i unapređenju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.

Potpisan ugovor za dionicu Markovići – Lastva Grbaljska, radovi će početi za dva to tri mjeseca

"TREBALO BI DA RASTERETI JAKO GUST SAOBRAĆAJ KOJI TRENUTNO POSTOJI OKO TOG PRIMORSKOG GRADA"

Benzin će od ponoći poskupiti jedan cent, dok će eurodizel pojeftiniti za isti iznos, saop&scaron;teno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.&nbsp;
Litar eurosupera 95 i 98 će ove sedmice ko&scaron;tati 1,6 eura, odnosno 1,64 eura.
Eurodizel će se prodavati po cijeni od 1,54 eura
Lož ulje će pojeftiniti takođe jedan cent i ko&scaron;taće 1,47 eura.
Naredni obračun biće 6. jula, a eventualno izmjenjene cijene naftnih derivata važiće od 7. jula.

Benzin od ponoći skuplji

SAOPŠTENO IZ MINISTARSTVA ENERGETIKE I RUDARSTVA 

U Evropskoj uniji odzvonilo je jeftinijoj trgovini preko online platformi van zemalja članica. Od 1. jula počeće da se primjenjuje nova carinska tarifa od tri eura po svakom artiklu unutar jednog paketa.
Do jeftinih proizvoda sa online platformi kao &scaron;to su "Temu", "AliExpress" i "Shein" teže je doći. Od 1. jula počeće da se primjenjuje carinska taksa od tri eura za proizvode iz zemalja koje nisu članice Evropske unije i ona će biti uključena u iznos na koji se obračunava PDV.
To će pogoditi mnoge kupce koji su dolazili do pristupačnijih proizvoda.
Anketirani građani smatraju da je takva taksa previ&scaron;e, posebno za sitne proizvode. Kažu - &nbsp;opravdano bi bilo da su u pitanju skuplji proizvodi. Taksom od tri eura uskraćuje se mogućnost ljudima koji imaju manja primanja da dođu do nekih proizvoda.
Carinska taksa se obračunava u trenutku uvoza i biće izuzeta roba naručena iz zemalja eurozone.
Evropska komisija je nedavno preduzela rigoroznije mjere prema jednom dobavljaču kompaniji Temu. Kažnjena je sa dvije stotine miliona eura zbog kr&scaron;enja Zakona o digitalnim uslugama.
Portparol Evropske komisije Tomas Rajner navodi da je poruka kampanje jasna: ako želite pristup na&scaron;em trži&scaron;tu od četristo pedeset miliona potro&scaron;ača, morate po&scaron;tovati na&scaron;a pravila.
"Ako po&scaron;tujete na&scaron;a pravila, dobrodo&scaron;li ste da nudite svoje usluge u Evropi. Ako ih ne po&scaron;tujete, snosićete odgovornost", poručio je Rainer.
Na&scaron; zakon o nadzoru proizvoda na trži&scaron;tu usklađen je sa pravnom tekovinom Evropske unije.
Podrazumijeva mjere nadležnih organa kako bi se osiguralo da se na trži&scaron;tu nalaze isključivo usagla&scaron;eni proizvodi koji garantuju visok nivo za&scaron;tite zdravlja i bezbjednosti potro&scaron;ača, za&scaron;tite životne sredine, javne bezbjednosti i imovine.

Internet kupovina pod novim pravilima: EU od 1. jula naplaćuje tri eura po artiklu

ANKETIRANI GRAĐANI SMATRAJU DA JE TAKVA TAKSA PREVIŠE, POSEBNO ZA SITNE PROIZVODE

Predstavnici kompanija Monteput i BRIV Construction potpisaće sjutra ugovor o projektovanju i izgradnji dionice Markovići &ndash; Lastva Grbaljska, odnosno prve faze obilaznice oko Budve.
Ugovor će u Vili Gorica potpisati izvr&scaron;ni direktor Monteputa, Milan Ljiljanić i direktor kompanije BRIV Construction, Milan Marić, a potpisivanju će prisustvovati i premijer Milojko Spajić, prenosi Mina business.
Izgradnja dionice Markovići &ndash; Lastva Grbaljska predstavlja prvu fazu projekta obilaznice oko Budve, jednog od značajnijih infrastrukturnih projekata usmjerenih na unapređenje saobraćajne povezanosti i rasterećenje saobraćaja na području budvanske rivijere.
Projekat će, kako je ranije obja&scaron;njeno, znatno doprinijeti izmje&scaron;tanju tranzitnog saobraćaja iz urbanog jezgra Budve, smanjenju saobraćajnih gužvi i unapređenju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.
Kompanija Monteput je početkom maja odlučila da realizaciju projekta povjeri konzorcijumu koji čine kompanije Briv Construction, Hering, Herc gradnja, Shandong i IPSA Institut Sarajevo.
Ponuđena cijena za izradu projektne dokumentacije i izvođenje radova iznosi 196,26 miliona eura, dok je rok za zavr&scaron;etak četiri godine od uvođenja izvođača u posao.&nbsp;
Tender za projekat raspisan je krajem oktobra, a trajao je do kraja februara.

Sjutra potpisivanje ugovora za prvu fazu obilaznice oko Budve

ROK ZA ZAVRŠETAK ČETIRI GODINE OD UVOĐENJA IZVOĐAČA U POSAO

Spoljnotrgovinski deficit Crne Gore, kao jedan od ključnih strukturnih problema crnogorske ekonomije, u prethodnoj deceniji zabilježio je dramatičan rast, dostižući istorijski rekordne nivoe. Prema podacima koje je analizirao portal Bankar.me, zasnovanim na zvaničnim statistikama Monstat-a &ndash; jaz između uvoza i izvoza robe u periodu od 2015. do 2025. godine porastao je za nevjerovatnih 150%, sa 1,5 milijardi eura na gotovo 3,9 milijardi eura, pi&scaron;e<a href="https://bankar.me/clanci/crna-gora-i-trgovinski-deficit-blizu-manjka-od-cetiri-milijarde-bacovic-upozorava-na-pad-konkurentnosti-i-nedovolje-investicije/"> Bankar.</a>
Ovi podaci, jasno pokazuju da crnogorska ekonomija postaje sve zavisnija od uvoza, dok izvozni kapaciteti stagniraju ili ne rastu ni približno istom dinamikom.
Hronologija rasta deficita: Od 1,5 do 3,8 milijardi eura
Zvanilni podaci pokazuju kontinuiran trend rasta deficita, sa blagim padom samo u pandemijskoj 2020. godini, nakon čega je uslijedio nagli skok.
Dok je u 2015. godini robni deficit iznosio 1,52 milijarde eura, u 2025. godini taj iznos je dostigao istorijski maksimum od 3.88 milijardi. To znači da je &ldquo;rupa&rdquo; u spoljnotrgovinskoj razmjeni u prethodnih 11 godina porasla za vi&scaron;e od 2,3 milijarde eura.
U istom periodu, uvoz robe je rastao mnogo brže od izvoza. Uvoz je sa 1,8 milijardi eura u 2015. skočio na preko 4,4 milijarde eura u 2025. godini. Sa druge strane, izvoz robe, iako je imao periode rasta, u 2025. godini je iznosio 572,3 miliona eura, &scaron;to je tek blagi porast u odnosu na 2015. godinu (317,2 miliona eura), a značajan pad u odnosu na rekordnu 2022. godinu kada je izvoz bio preko 700 miliona eura.
Ovaj disparitet ukazuje na to da se stopa pokrivenosti uvoza izvozom u 2025. godini spustila na alarmantno nizak nivo od tek12,8%,&scaron;to je istorijski minimum u posmatranom periodu.
Baćović: Disproporcija između potro&scaron;nje i proizvodnje
Profesorica Ekonomskog fakulteta u Podgorici, prof. dr Maja Baćović,za Bankar daje analizu uzroka ovakvog stanja, ukazujući kao ključne pad konkurentnosti domaće proizvodnje, ali možda jo&scaron; vi&scaron;e na nezadovoljavajuću investicionu aktivnost, kojom bi se reagovalo na rast domaće tražnje kroz rast domaće proizvodnje.
-U Crnoj Gori, u prethodnoj deceniji (2015-2025), vidljivi su trendovi bržeg rasta finalne potro&scaron;nje, naročito potro&scaron;nje domaćinstava, u odnosu na rast domaće proizvodnje (bruto dodajna vrijednost), &scaron;to posledično vodi rastu uvoza i pogor&scaron;anja salda spoljnotrgovinske razmjene ukupno (razmjena roba i usluga) &ndash; navodi ona.
Baćović primjećuje da uU odnosu na 2015. godinu, finalna potro&scaron;nja domaćinstava bila je realno veća za 69,6%, dok je u istom periodu realna vrijednost proizvodnje ostvarene u robnim sektorima (poljoprivreda, industrija), uvećana za samo 7%.
-Finalna proizvodnja u svim sektorima (robe i usluge), mjerena bruto dodajnom vrijedno&scaron;ću porasla je za 34% (BDP za 36%). Razlika u dinamici rasta finalne potro&scaron;nje domaćinstava i proizvodnje finalnih proizvoda u Crnoj Gori naročito je izražena u poslednjem petogodi&scaron;njem periodu &ndash; 41,3% rast finalne potro&scaron;nje u odnosu na rast BDV od 21,6%. Ova dinamika ukazuje ne samo na pad konkurentnosti domaće proizvodnje, već možda i vi&scaron;e na nezadovoljavajuću investicionu aktivnost, kojom bi se reagovalo na rast domaće tražnje kroz rast domaće proizvodnje &ndash; ocijenila je Baćović
U istom periodu (prethodna decenija), prema podacima Monstat-a, do&scaron;lo je do rasta uvoza roba, ali i usluga. Uvoz usluga povećan je sa 10,2% BDP-a (2015), na 14,7% (2024). U istom periodu, uvoz roba uvećan je sa 51,2% na 54,5% BDP-a.
Dublji pad u posljednjem petogodi&scaron;tu
&ndash; Ako se fokusiramo na prethodni petogodi&scaron;nji period (2021-2025), u Crnoj Gori je ostvaren nominalni rast uvoza roba od 77%, i rast uvoza usluga od 71%. Prema podacima iz Bilansa plaćanja CBCG, u prethodnom petogodi&scaron;njem periodu, ostvaren je rast izvoza usluga za 68%, ali i rast uvoza usluga za 71%. U ovome naročito prednjači rast uvoza usluga transporta, turizma, i ostalih usluga. Rashodi za uvoz usluga transporta porasli su nominalno za 91%, sa 280 miliona &euro; (2021), na 550 miliona &euro; (2025). Slično je i sa uvozom turističkih usluga, koje su porasle za 151% u prethodnih pet godina (sa 35,9 miliona &euro; u 2021. na 90 miliona 2025. godine). Uvoz ostalih usluga porastao je nominalno za 90%. &ndash; mavodi ona.
Ključna poruka profesorice Baćović, jeste da je sporiji rast proizvodnje u odnosu na rast finalne potro&scaron;nje neminovno vodi rastu uvoza.
-Stoga je potrebno usmjeriti napore ka rastu proizvodnje i jačanju konkurentnosti crnogorskih proizvoda i usluga &ndash; zaključila je ona.
Nužnost jačanja domaće proizvodnje
Analizirani podaci, očito, pokazuju da se model rasta zasnovan na potro&scaron;nji, koja se u velikoj mjeri finansira iz uvoza, pokazuje neodrživim i vodi produbljivanju eksternih neravnoteža. Trend rasta uvoza, kako robe tako i usluga, koji je brži od rasta domaće proizvodnje, dovodi do kontinuiranog odliva novca iz zemlje.
Stoga se nameće zaključak da je za dugoročnu ekonomsku stabilnost Crne Gore neophodno hitno usmjeriti napore i politike ka rastu proizvodnje, jačanju investicione aktivnosti u produktivnim sektorima i jačanju konkurentnosti crnogorskih proizvoda i usluga, kako na domaćem, tako i na inostranom trži&scaron;tu.

Deficit 3,9 milijardi, Baćović upozorava na pad konkurentnosti i nedovoljne investicije

PONOR IZMEĐU UVOZA I IZVOZA SVE DUBLJI

Početak pripremnih radova na izgradnji druge dionice auto-puta Bar-Boljare-Mate&scaron;evo-Andrijevica ozvaničena je danas, a na ceremoniji koja je održana na Mate&scaron;evu okupili su se predstavnici Vlade i institucija, međunarodnih partnera, izvođača radova i kompanija uključenih u realizaciju projekta.&nbsp;
Direktor Monteputa Milan Ljiljanić naglasio je da se dana&scaron;njim početkom radova nastavlja gradnja auto-puta, najvažnijeg infrastukturnog poduhvata u modernoj istoriji Crne Gore.
Ova dionica, kako je kazao, ima veliku važnost za razvoj u dolini Lima, posebno op&scaron;tina Andrijevice, Berana, Plava, Gusinja i Rožaja, gdje će unaprijediti kvalitet život građana i doprinijeti razvoju.
"Po zavr&scaron;etku radova od Podgorice do Andrijevice stizaće se za manje od 40 minuta. Za Monteput ovaj projekat predstavlja obavezu, odgovornost i privilegiju i svjesni smo njegovog značaja. Učinićemo sve da radove realizujemo odgovorno, stručno i u predviđenim rokovima. Ovakav projekat može biti uspje&scaron;an samo uz saradnju svih učesnika, a posebno je važna saradanja sa lokalnim stanovni&scaron;tvom koji su imali sugestije koje će omogućiti da ovaj projekat realizujemo na najbolji način", kazao je Ljiljanić.
Zahvalio je i Evropskoj banci za razvoj na ukazanom povjerenju od kojih su dobili i najveći pojedinačni grant koji je do sada dodijeljen Crnoj Gori.
Predstavnik kineskog konzorcijuma Liu &Scaron;iju Kan je kazao da mu je velika čast &scaron;to je dio ove ceremonije i ovog projekta, te se u ime konzorcijuma zahvalio Vladi na podr&scaron;ci.
"Znamo da je ovaj projekat veoma važan za Crnu Goru i njen transportni sistem i da je bitan za ekonomski razvoj i ekonomske benefite države. Prepoznajemo kompleksnost projekta, proporcije tunela i mostova i geolo&scaron;ke izazove. Konzorcijum je spreman za to", kazao je Liu.
Ambasador Kine u Crnoj Gori Či Siufeng je naglasio da su ovo opipljivi rezultati dobre saradnje Kine i Crne Gore.
&Scaron;ef delegacije EU Johan Satler je istakao da je EU ponudila najbolji i najveći grant.
"EU ne daje samo novac već podupire evropske standarde i usklađivanje po pitanju za&scaron;tite životne sredine. Crna Gora po&scaron;tuje sve to i shvata da je to neophodno za održivi razvoj i kada pristupi kohezionim fondovima ovi projekti će postati stvarnost", kazao je Satler.
Zadovoljan je &scaron;to se projekat de&scaron;ava na spoju sjevera i juga i tu su da podrže ravnomjeran razvoj zemlje.
Ministar pomorstva i koordinator Ministarstva saobraćaja Filip Radulović je kazao da je ovo veliki dan i ova dionica znači povezaniju i perspektivniju Crnu Goru.
"Auto-put je simbol ravnomjernog razvoja i potvrda da nijedan dio Crne Gore nije zaboravljen. Radimo ozbiljno i domaćinski i sa jasnim ciljem da ono &scaron;to smo obećali i ispunimo. Ulažemo u projekte koji će decenijama služiti Crnoj Gori", naglasio je ministar.
Premijer Milojko Spajić je kazao da je njegova želja bila da se ova ceremnije održi prije dvije godine i taj a&scaron;ov su, kako je kazao, svi dobro upamtili.
"Ta namjera odražavala je realnu potrebu da &scaron;to prije umrežimo i povežemo sjeverni i južni region Crne Gore, ali i da osnažimo saobraćajnu vezu sa susjednim zemljama kao ključnim preduslovom za dinamičniji ekonomski rast&ldquo;, rekao je Spajić, dodajući da strpljenje pretvara želje u prilike.
Kako je naveo, prepoznajaći značaj projekta, na odlučnost Vlade reagovali su Evropska unija (EU) i Evropska banka za obnovu i razvoj koji su na tom projektu pokazali da ne samo da žele razvijeniju Crnu Goru, već su spremni i da doprinesu.
&bdquo;Sa 150 miliona eura bespovratnih sredstava, &scaron;to je najveći pojedinačni grant koji je EU ikada dodijelila Crnoj Gori, kao i dodatnih 200 miliona eura kredita pod izuzetno povoljnim uslovima - do ovog trenutka do&scaron;li smo uz sprovođenje najzahtjevnijih tenderskih procedura koje garantuju povjerenje&ldquo;, kazao je Spajić.
On je naglasio da je povjerenje ključ, a tansparentnost norma.
Spajić je kazao da nije od onih koji će se vraćati u pro&scaron;lost kako bi kritikovali ili likovali nad tuđim propustima.
&bdquo;Niti je ova prilika ona u kojoj treba gledati unazad. Ali sam onaj koji nipo&scaron;to neće dozvoliti da se neke gre&scaron;ke iz pro&scaron;losti ponove. Upravo zato ni najmanji detalj ovoga puta nije prepu&scaron;ten slučaju&ldquo;, rekao je Spajić.
On je rekao da su njihova očekivanja pretočena u ugovor koji je, bez dileme, presedan za jednu takvu investiciju u Crnoj Gori.
Prema riječima Spajića, to je ugovor koji ne ostavlja prostora za improvizacije i maksimalno ekstezivno &scaron;titi interese države Crne Gore.
Kako je dodao, novi Zakon o auto-putu elimini&scaron;e dosada&scaron;nje poreske rupe, čime se bri&scaron;e prostor za privilegije koje su pojedinci, kroz poreske olak&scaron;ice, mogli ostvarivati na račun građana Crne Gore.
&bdquo;Da bih bio do kraja potpuno jasan - svaki euro iz kredita i iz evropskog granta zavr&scaron;iće u kilometrima, mostovima, tunelima, sigurnijem saobraćaju i konačno razvoju Crne Gore. Gre&scaron;ke i propusti se neće tolerisati&ldquo;, poručio je Spajić.
On je poručio i da se brzo može očekivati jo&scaron; dobrih vijesti kada je riječ o razvoju saobraćajne infrastrukture.
&bdquo;Pred nama je čitav investicioni ciklus koji će u narednih nekoliko godina potpuno promijeniti infrastrukturu na&scaron;e države&ldquo;, dodao je Spajić.
On je naveo da do 2028. godine žele da država uveliko živi svoju najveću transformativnu fazu u oblasti infrastrukture.
Spajić je istakao da žele da grade puteve, željeznicu, mostove i koridore koji će omogućiti da Crna Gora dostigne standarde razvijenijih evropskih država, pa i da ih prestigne.
Novi potez prema Andrijevici nije samo nastavak trase, već i jedan od najvažnijih infrastrukturnih projekata za sjever zemlje. Ugovor o projektovanju i izgradnji sa kineskim konzorcijumom vrijedan je gotovo sedam stotina miliona eura.&nbsp;
Glavni radovi trebali bi da počnu sredinom naredne godine, obja&scaron;njava direktor Monteputa Milan Ljiljanić.&nbsp;
"Vlada je dala saglasnost na pripremne radove. U ovom prethodnom periodu kineske kompanije, konzorcijum tri kineske kompanije, su izvr&scaron;ile registraciju svojih kompanija u Crnoj Gori. Ovo im je prvi posao u Crnoj Gori i malo je trebalo i upoznavanja. Izvadili su sve neophodne licence. Zami&scaron;ljeno je tako da se u ovom periodu od nekih godinu dana radi glavni projekat, a paralelno sa tim i pripremni radovi", obja&scaron;njava Ljiljanić.&nbsp;
"Ova dionica veoma je izazovna u geolo&scaron;kom hidrogeolo&scaron;kom smislu, veoma je nepovoljna konfiguracija terena i to će biti najveći izazov", poručio je Ljiljanić. &nbsp;
Predsjednik države Jakov Milatović kazao je da je projekat od nacionalnog značaja i da je važno da su se danas okupili kako bi se ozvaničio nastavak radova na auto-putu.

Ozvaničen početak radova druge dionice auto-puta; Ljiljanić: Do Andrijevice za manje od 40 minuta

GLAVNI RADOVI TREBALO BI DA POČNU SREDINOM NAREDNE GODINE

Osnovna vrsta bijelog hljeba od 500 grama poskupiće pet centi sredinom jula, odnosno maloprodajna cijena biće povećana sa 85 na 90 centi, saznaju Vijesti u pekarskoj i trgovačkoj djelatnosti.
To će biti rast 5,8 odsto.
Hljeb je posljednji put poskupio u junu pro&scaron;le godine sa 80 na 85 centi, a prije toga cijena je bila povećana u aprilu 2022. na 80 centi. Odnosno za četiri godine osnovna vrsta hljeba poskupila je ukupno deset centi.
&nbsp;Sagovornik Vijesti iz pekarske industrije kazao je da je ovo usklađivanje maloprodajne cijene sa rastom tro&scaron;kova koje su imali u proteklih 12 mjeseci.
&ldquo;Od ovog rasta od pet centi, četiri centa će biti za tro&scaron;kove pekara i maržu trgovaca, a ne&scaron;to manje od jednog centa je razlika za veći PDV. Tako da je to minimalno povećanje koje je moglo biti. U odnosu na prije godinu značajno su nam porasli tro&scaron;kovi transporta bra&scaron;na iz uvoza i za oko 20 odsto, takođe svi imamo manjak radnika i imali smo povećanje tro&scaron;kova zarada, u manjem obimu je bilo povećanja cijena bra&scaron;na i jo&scaron; nekih sirovina u pekarstvu. Tako da je ovo minimalno usklađivanje maloprodajnih cijena sa tro&scaron;kovima bilo nužno, kako bi pokrili tro&scaron;kove i održali proizvodnju&rdquo;, kazao je sagovornik Vijesti.
Od buduće cijene osnovnog hljeba u marketina od 90 centi, pekarima bi i&scaron;lo oko 73 centa, dok je ostalo marže trgovaca, državni PDV od sedam odsto.
Cijena osnovne vrste hljeba u junu 2021. godine kada je do&scaron;lo do velike svjetske krize u proizvodnji žitarica, bila je 50 centi. Pekari i Vlada tada su bili postigli dogovor da se zamrzne cijena na 50 centi a da kasnije država pekarima nadoknadi gubitke zbog rasta tro&scaron;kove. Cijena je bila zamrznuta do početka 2022. godine kada je povećana na 65 centi. Tada zbog rata u Ukrajini dolazi do novog rasta cijena žitarica i bra&scaron;na, i velike krize u nabavci te robe, a cijena hljeba u Crnoj Gori u aprilu 2022. povećana je na 80 centi.
Prema tada&scaron;njem dogovoru Vlada je trebalo da nadoknadi tro&scaron;kove pekarima u vrijednosti od 300 hiljada eura, za period zamrzavanja cijene, ali im taj novac nikada nije isplaćen.

Hljeb će poskupiti pet centi

SA 85 NA 90 CENTI

Unija slobodnih sindikata (USSCG) organizovala je protest ispred zgrade Vlade, u cilju, kako je saop&scaron;teno, radikalizacije borbe za vi&scaron;e 100 hiljada radnika koji su ostali bez osnovnih prava koja je garantovao Op&scaron;ti kolektivni ugovor (OKU).
Generalni sekretar USSCG, Srđa Keković je kazao da je Unija imala razloge za&scaron;to prije nije tražila da se povećaju plate. Navodi da su htjeli da ostave novim vlastima nakon 2020. da pokažu demokratski kapacitet, a da ne budu sindikalci ti koji koče.
"Dakle, pro&scaron;le godine, na na&scaron;e insistiranje, zakazana su dva Socijalna savjeta. Trebao je da dođe ministar finansija da nam obrazloži taj zakon o budžetu, da mi njemu lijepo kažemo gdje su pare koje oni rasipaju i tro&scaron;e na razne stvari, od konsultantskih ugovora do automobila po 100.000 eura, do Veljega Brđa gdje će da ulože stotine miliona eura na &scaron;tetu svih nas građana. Dakle, nismo doživjeli taj događaj. Dva puta je zakazivano i dva puta je otkazano. I na kraju smo do&scaron;li u situaciju da moramo da se borimo na ovaj način za povećanje obračunske vrijednosti koeficijenta i potpisivanje novog Op&scaron;teg kolektivnog ugovora", kazao je Keković.
Navodi &nbsp;da kada su poslali Vladi Crne Gore da od 1. januara treba da ide obračunska vrijednost koeficijenta sa 90 na 100 eura, te nijesu dobili odgovor premijera.
"Jer Evropa SAD 1 i Evropa SAD 2, uz dužno po&scaron;tovanje, a bezbroj puta smo to rekli, jeste napravila veliki pomak kad je u pitanju pobolj&scaron;anje ekonomsko-socijalnog položaja nas zaposlenih i građana i građanki, ali inflacija u prethodne tri godine je to svela opet na neki minimum. I nije prava Vlada ona koja nas vodi u Evropu ako će da živi na kreditu Evrope SAD 1 i Evrope SAD doživotno. Taj kredit će se skoro već istro&scaron;io", kazao je Keković.
On je dodao da sve da premijer večeras to potpi&scaron;e, ne može se reći da smo mirni nekoliko godina.
" To znači uvećanje zarada u prosjeku za nekih stotinjak eura, a da li je to ono &scaron;to može da zadovolji na&scaron;e potrebe, potrebe građana koji, evo, za godinu, najkasnije godinu i po, ulaze u Evropsku uniju", rekao je on.
Predsjednik Sindikata prosvjete Rade Božović kazao je da je osnovni zahtjev da se potpi&scaron;e OKU i plate povećaju deset odsto.
"Evo smo do&scaron;li u situaciju da već dva mjeseca nemamo Op&scaron;ti kolektivni ugovor i da već dva mjeseca su stotine hiljada zaposlenih u privredi, u ugostiteljstvu, turizmu, hotelijerstvu, u trgovini rade neza&scaron;tićeni, bez osnovnih prava. Dakle, Vladi Crne Gore je cilj da &scaron;to vi&scaron;e razvuče ove pregovore. I evo je uspjela praktično u tome. &Scaron;est mjeseci je pro&scaron;lo od kako smo počeli pregovore", kazao je on.

Keković: Ne može Vlada da živi na kreditu Evrope sad 1 i 2 doživotno

ODRŽAN PROTEST USSCG

Insinuacije kojima se dovodi u pitanje zakonitost i profesionalnost rada Uprave carina su, kako su saop&scaron;tili njeni predstavnici, neosnovane i mogu predstavljati indirektan poku&scaron;aj uticaja na carinski organ u sprovođenju nadzora i kontrole radi za&scaron;tite carinskog područja Crne Gore.&nbsp;
Iz Uprave su, u reagovanju na navode Udruženja prevoznika koji se odnose na rad Carinske ispostave Debeli Brijeg, kao i ostalih segmenata u radu Uprave carina, kazali da podržavaju pravo privrednih subjekata da ukazuju na izazove sa kojima se suočavaju u poslovanju, ali smatraju da javnost mora biti informisana na osnovu činjenica.
&ldquo;Uprava carina će, bez obzira na ovakve navode, nastaviti da svoje nadležnosti izvr&scaron;ava profesionalno, nepristrasno i isključivo u skladu sa zakonom&rdquo;, rekli su iz Uprave i dodali da Udruženje prevoznika učestalo objavljuje dezinformacije o radu Uprave carina.
Udruženje prevoznika Crne Gore zahtijeva hitno preduzimanje mjera kako bi se na graničnom prelazu Debeli Brijeg obezbijedio nesmetan i efikasan rad tokom 24 sata dnevno, u interesu crnogorske privrede i međunarodnog transporta.
Iz Uprave carina su objasnili da u periodu na koji se navodi odnose, tranzitni postupci su bili nesmetani, bez evidentiranih zastoja koji bi bili posljedica postupanja carinskog organa.
&ldquo;Podsjećamo javnost da je 22. juna zabilježen kratkotrajan poremećaj u funkcionisanju servisa elektronske razmjene podataka usljed nepredviđenog tehničkog kvara na mrežnoj opremi, pri čemu navedena okolnost nije bila uzrokovana radom carinskog informacionog sistema niti postupanjem carinskih službenika. Po identifikaciji uzroka, tehničke smetnje su otklonjene, a servis elektronske razmjene podataka ponovo je uspostavljen&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju, prenosi Mina business.
Oni su objasnili da se radno vrijeme od sedam do 22 sata, koje je navedeno u medijima, odnosi na rad &scaron;pediterskih kuća, dok Carinska ispostava Debeli Brijeg obavlja poslove neprekidno, odnosno 24 sata dnevno, sedam dana u sedmici.&nbsp;
&ldquo;Službenici su tokom cijelog dana i noći na raspolaganju za obradu i okončanje svih uredno podnesenih dokumenata, raspoređeni u četiri smjene kako bi se obezbijedio kontinuitet rada tokom 24 sata, nesmetan protok ljudi i robe, a bez uticaja na kontrolnu funkciju Uprave carina&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Vrijeme potrebno za prijem i obradu deklaracija, to jest zavr&scaron;etak carinskog postupka, u prosjeku iznosi od pet do deset minuta, ukoliko su podnijete ispravno i ukoliko se ne vr&scaron;i detaljan pregled podne&scaron;ene robe.
&ldquo;U vrijeme kada je na graničnom prelazu frekventan robni saobraćaj, &scaron;to se de&scaron;ava uglavnom u jutarnjim i ranim večernjim satima, deklaracije se obrađuju onim redom kako su &nbsp;podne&scaron;ene i uvijek sa dodatnim angažovanjem carinskih službenika u smjeni. Dužih zadržavanja uzrokovanih postupanjem carinske službe ili prekida u radu elektronskog sistema za obradu deklaracija na ovom graničnom prelazu nije bilo&rdquo;, rekli su iz Uprave carina. &nbsp;
Povodom navoda koji se odnose na broj službenika, Uprava carina kontinuirano prati intenzitet saobraćaja i potrebe procesa rada na graničnim prelazima, te u skladu sa tim planira i raspoređuje kadrovske kapacitete. U CI Debeli Brijeg trenutno su raspoređena 23 službenika, &scaron;to tu ispostavu svrstava među najbrojnije u Upravi carina.
&ldquo;Radi tačnog informisanja javnosti, ističemo da su carinski službenici Uprave carina tokom pro&scaron;le godine, u postupcima kontrole prevoznika odnosno vozača teretnih motornih vozila i autobusa, izdali 29 prekr&scaron;ajnih naloga i podnijeli tri krivične prijave nadležnom državnom tužila&scaron;tvu, dok je od početka ove godine do danas izdato 30 prekr&scaron;ajnih naloga i podnijeta jedna krivična prijava&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.&nbsp;
U strukturi otkrivene krijumčarene robe preovlađuju roba &scaron;iroke potro&scaron;nje odnosnotekstilni proizvodi, prehrambeni proizvodi, tehnička oprema, kao i akcizni proizvodi &ndash; alkoholna pića.
&ldquo;Kada je riječ o radnom vremenu &scaron;peditera na ovom graničnom prelazu, ističemo da ono nije niti može biti predmet ovog izja&scaron;njenja. Međutim, ukazujemo da &scaron;pediteri koji posluju na ovom graničnom prelazu rade od sedam do jedan poslije ponoći, a shodno najavama prevoznika i duže, odnosno da se deklaracije podnesene u radnom vremenu obrađuju po prispjeću robe, u skladu sa aktom kojim je precizirano da prisustvo podnosioca deklaracije nije obavezno&rdquo;, rekli su iz Uprave carina.
Od ove godine režim zabrana saobraćaja za teretna motorna vozila preko 7,5 tona, propisan od Ministarstva unutra&scaron;njih poslova i Uprave policije u periodu od 15. juna do 15. septembra, zabranio je njihovo pu&scaron;tanje u saobraćaj na ovom putnom pravcu u periodu od 19 sati do 24 sata i danima vikenda od 17 sati do 24 sata, &scaron;to je dodatno opteretilo njihovo vrijeme zadržavanja na graničnom prelazu, a &scaron;to opet nema veze sa radom carinske službe osim &scaron;to dodatno opterećuje zbog velikog broja deklaracija za obradu u vremenu kada istekne navedena zabrana.
&ldquo;U dijelu koji se odnosi na povraćaj dijela akcize, ističemo da Uprava carina postupa isključivo u skladu sa važećim zakonskim i podzakonskim propisima, o čemu je javnost u prethodnom periodu već upoznata kroz različite medijske forme. Takođe, napominjemo da se rje&scaron;avanje po zahtjevima za povraćaj akcize realizuje u skladu sa pravilima upravnog postupka, te da na odluku Uprave carina stranka ima pravo žalbe drugostepenom organu&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.&nbsp;
Kao i do sada, Uprava carina ostaje otvorena za neposrednu komunikaciju po svim pitanjima iz svoje nadležnosti, uključujući i pitanje povraćaja dijela akcize. &nbsp;
&ldquo;Smatramo da je od izuzetnog značaja da se javnosti prezentuju tačne i provjerene informacije, kako bi se izbjeglo stvaranje pogre&scaron;ne slike o radu službenika koji svakodnevno, u zahtjevnim uslovima i uz veliki obim posla, profesionalno obavljaju svoje dužnosti&rdquo;, zaključuje se u saop&scaron;tenju.

Uprava carina: Na Debelom Brijegu nije bilo zastoja zbog rada carinske službe

REAGOVANJE

Unija slobodnih sindikata (USSCG) organizovaće danas protest ispred zgrade Vlade, u cilju radikalizacije borbe za vi&scaron;e od 100 hiljada radnika koji su ostali bez osnovnih prava koja je garantovao Op&scaron;ti kolektivni ugovor (OKU).
Generalni sekretar USSCG Srđa Keković rekao je da OKU ne egzistira od kraja aprila, isključivo zbog nečinjenja premijera Milojka Spajića.
&ldquo;Na taj način smo izgubili osnovna prava koja je taj dokument garantovao za preko 100 hiljada na&scaron;ih koleginica i kolega. Prosto je nevjerovatno da smo dopustili da se takav dokument stavi van pravnog prometa&rdquo;, rekao je Keković u srijedu, na konferenciji za novinare, prenosi agencija Mina.
On je podsjetio da se USSCG od decembra bori za potpisivanje novog OKU sa većim koeficijentima složenosti poslova i novom obračunskom vrijednost koeficijenta.
"Mi ćemo istrajati u na&scaron;oj borbi", poručio je Keković.
Predsjednik Glavnog odbora USSCG i član Socijalnog savjeta, Jovan Dra&scaron;ković, pozvao je sve zaposlene da im se pridruže u 19 sati ispred zgrade Vlade, kako bi zajednički tražili odgovore na zahtjeve, potpisivanje OKU i po&scaron;tovanje.
On je pozvao građane da ih podrže, jer smatra da će se na takav način lak&scaron;e doći do rje&scaron;enja koje svima odgovara.

Danas protest USSCG

"OKU NE EGZISTIRA OD KRAJA APRILA, ISKLJUČIVO ZBOG NEČINJENJA PREMIJERA"

U Crnoj Gori, u posljednja 24 sata, evidentrano je 26 saobraćajnih nezgoda, u kojima su četiri osobe povrijeđene teže, a četiri lak&scaron;e.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saop&scaron;teno je da je u Podgorici evidentirano osam saobraćajnih nezgoda, Baru &scaron;est, Ulcinju tri, Tivtu i Bijelom Polju po dvije.
Po jedna nezgoda evidentirana je u Kotoru, Beranama, Plužinama, &nbsp;Pljevljima i na Žabljaku.
Izdata su 542 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 67 prekr&scaron;ajnih prijava.
Policija je oduzela dva para registarskih tablica.

Za 24 sata 26 saobraćajnih nezgoda