Ekonomija

Uspostavljanje nove pomorske linije Kotor&ndash;Dubrovnik predstavlja značajan korak ka daljem unapređenju prijateljskih i ekonomskih odnosa između Crne Gore i Hrvatske, saop&scaron;tio je ministar pomorstva Filip Radulović.
On je rekao da će ova pomorska linija učiniti obale obje zemlje jo&scaron; privlačnijim destinacijama za sve posjetioce.
Linija će saobraćati do 30. septembra ove godine, a očekuje se da će znatno olak&scaron;ati putovanja kako za lokalno stanovni&scaron;tvo, tako i za turiste. Osim toga, smanjenjem pritiska na drumski saobraćaj, doprinijeće očuvanju životne sredine i održivom razvoju turizma.
Iz Ministarstva su podsjetili da će, pored linije Kotor&ndash;Dubrovnik, tokom ove ljetnje sezone biti aktivne jo&scaron; tri međunarodne pomorske linije koje povezuju Crnu Goru sa susjednim zemljama i to Budva&ndash;Dubrovnik, Bar&ndash;Bari, Bar&ndash;Ankona.
"Za nepune dvije godine mandata uspjeli smo da uspostavimo četiri pomorske linije, čime potvrđujemo namjeru Vlade da &scaron;iri svoju pomorsku mrežu. Sve ove linije igraju važnu ulogu u jačanju lokalne ekonomije i razvoju crnogorske privrede, kao i u daljoj izgradnji i modernizaciji pomorske infrastrukture", rekao je Radulović, prenosi Mina business,
On smatra da su to značajni koraci ka pozicioniranju Crne Gore kao ključne tačke na pomorskoj karti Jadrana.

Radulović: Uspostavljena pomorska linija Kotor-Dubrovnik

LINIJA ĆE SAOBRAĆATI DO 30. SEPTEMBRA OVE GODINE

Prvi potpredsjednik Vlade Srbije i ministar finansija Sini&scaron;a Mali izjavio je da je Srbija zainteresovana za koncesiju dva aerodroma u Crnoj Gori &ndash; u Podgorici i u Tivtu.
Povodom najavljene koncesije aerodroma u Crnoj Gori, za &scaron;ta je proces već nekoliko godina u toku, Mali je naveo da je sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem nekoliko puta jasno iskazao ovu namjeru aktuelnim čelnicima u Crnoj Gori, ali da nijesu osjetili raspoloženje da budu uključeni u ovaj proces.
"Tom prilikom smo istakli da smo spremni da uložimo i duplo vi&scaron;e od onoga &scaron;to je predviđeno u sada&scaron;njem predlogu koncesionog ugovora", rekao je Mali i dodao da je ubijeđen da bi Srbija mogla da doprinese daljem ubrzanom razvoju crnogorskih aerodroma.
Prema njegovim riječima, Srbija danas ima veliko iskustvo jer je pomoću koncesionara, uspjela da podigne značaj, ugled, profesionalnost, obim prihvata i uop&scaron;te kvalitet rada aerodroma &bdquo;Nikola Tesla&ldquo;.
"To je aerodrom koji može da prihvati do 15 miliona putnika godi&scaron;nje, &scaron;to je cilj koji ćemo dostići do kraja koncesionog perioda", naglasio je Mali i dodao da je takva modernizacija potrebna i aerodromima u Tivtu i Podgorici i da Srbija za to sada ima znanje, finansijsku snagu i mogućnosti.
Kako je naveo, to nije lak posao, ali je neophodan i svakako prijeko potreban Crnoj Gori koja svake godine prihvata sve vi&scaron;e putnika.
"Vjerujem da bi uključivanje Srbije u ovaj posao bilo od obostrane koristi, rekao je Mali i naglasio da se proces &bdquo;podizanja&ldquo; srpskog aerodroma de&scaron;avao paralelno sa razvojem domaće avio kompanije &bdquo;Er Srbija&ldquo;, koja je danas najuspe&scaron;niji nacionalni avio-prevoznik u regionu, a i &scaron;ire", zaključio je Sini&scaron;a Mali.

Siniša Mali: Srbija zainteresovana za koncesiju dva aerodroma u CG: Nijesmo osjetili raspoloženje da budemo uključeni u taj proces

SAOPŠTIO PRVI POTPREDSJEDNIK VLADE  SRBIJE I MINISTAR FINANSIJA

Tunel i galerija Mogren, koji se nalaze na jednoj od najfrenkventnijih saobraćajnica u zemlji, magistralnom putu Kotor-Budva, dobili su savremenu javnu rasvjetu.
Iz Uprave za saobraćaj je saop&scaron;teno da vrijednost projekta iznosi oko 330 hiljada eura bez poreza na dodatu vrijednost (PDV).
"Instalirane su energetski efikasne LED svjetiljke duž čitave trase tunela i galerije u ukupnoj dužini od oko 520 metara", navodi se u saop&scaron;tenju, a prenosi Mina business.
Uzimajući u obzir intenzitet saobraćaja na ovoj dionici, kao i činjenicu da tunel često koriste i građani, turisti i biciklisti, nova rasvjeta će, kako su kazali, značajno doprinijeti unapređenju vidljivosti u saobraćaju, te time i smanjenju rizika od potencijalnih nezgoda.
"Uprava za saobraćaj će i u narednom periodu nastaviti s realizacijom projekata modernizacije putne infrastrukture, u cilju povećanja nivoa bezbjednosti saobraćaja na teritoriji Crne Gore", zaključuje se u saop&scaron;tenju.

Upava za saobraćaj: Tunel Mogren dobio savremenu rasvjetu- sigurniji prolaz za sve učesnike u saobraćaju

VRIJEDNOST PROJEKTA OKO 330 HILJADA EURA

Eurosuper 95 će od ponoći poskupiti cent, dok će cijena eurodizela i eurosupera 98 ostati nepromijenjena, saop&scaron;teno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.
Tako će eurosuper 95 će se u narednih 15 dana ko&scaron;tati 1,42 eura dok će cijena eurosupera 98 ostati 1,45 eura.
Cijena eurodizela i dalje će biti 1,28 eura.
Lož ulje će pojeftiniti cent&nbsp; i iznosiće na 1,22 eura.
Naredni obračun biće 16. juna, a eventualno izmijenjene vrijednosti naftnih derivata važiće od 17. juna.

Od ponoći nove cijene goriva

POGLEDAJTE KORIGOVANE CIJENE

Barska plovidba ove sedmice uplatila je 150 hiljada eura Crnogorskoj plovidbi, koje je kompanija iz Kotora iskoristila za uplatu polovine zaostale zarade pomorcima na svoja dva broda. Ugovorom o poslovno tehničkoj saradnji koji je odobrilo Minstarstvo pomorstva, a prihvatile skup&scaron;tine akcionara Barske i Crnogorske plovidbe, daje se nova &scaron;ansa na&scaron;im brodarskim kompanijama, koju moraju iskoristiti, smatra direktor Barske plovidbe Boris Mihajlović.
Brodovi 21. maj i Kotor Crnogorske plovidbe kupljeni su 2012. a brodovi Bar i Budva, Barske plovidbe, 2014. Kao model poslovanja obje kompanije u većinskom državnom vlasni&scaron;tvu odabran je, najlak&scaron;i, a najmanje profitabilni, vremenski najam plovila.
Crnogorskoj plovidbi država je vi&scaron;e puta iz budžeta opredijelila novac za plaćanje rate kredita uzetog za nabavku dva prekookeanska broda. Kredit je otplaćen ove godine, a brodarska kompanija iz Kotora državi je ostala dužna ukupno 37 miliona eura. Slično je i sa brodarskom kompanijom iz Bara koja je, dodu&scaron;e revnosnije izmirivala kreditne obaveze, prema kineskoj EXIM banci, pa je državi do sada ostala dužna oko devet miliona eura. Ovo je rekapitulacija poslovanja na&scaron;ih brodara. Država želi da sačuva brodove koji viju crnogorsku zastavu smatra direktor Braske plovidbe Boris Mihajlović. Poručuje za Radio Crne Gore da se &scaron;ansa mora iskoristiti.
"Ne smatram da imamo preveliku argumentaciju, ni jedni ni drugi, da bi se bunili. Znači, ako neko može da nas ugasi, ima sve elemente. A on nas ne gasi nego nam daje novu &scaron;ansu. Smatram da je to pozitivan iskorak", rekao je Mihajlović.
Sada se Barska plovidba koja je u znatno povoljnijoj finansijskoj situaciji, ugovorom o poslovno tehničkoj saradnji, koji je predložilo Ministarstvo pomorsta, obavezala da firmi iz Kotora, kojoj je prijetio skori stečaj, do kraja ove godine uplati do milion eura.
"Mi smo već u ponedjeljak izmirili određenu prvu tran&scaron;u koja bi iznosila 150 hiljada eura i to smo prenijeli kolegama iz Crnogorske plovidbe. Oni su izmirili pola zaostale plate prema pomorcima. Računamo sa uplatom od novog unajmitelja koju očekujemo u ponedjeljak, da će se izmiriti ostatak &scaron;to se tiče zaostale zarade i da ćemo u kontinuitetu tokom juna zajedničkim naporima iz neke dodatne na&scaron;e uplate i redovne najamnine, da ćemo postići da 1. jula ne bude zaostatka u zaradama svim mornarima u Crnogorskoj plovidbi i da onda od 3. jula kako i kod na&scaron;e Barske plovidbe tako i Crnogorske plovidbe, nemaju mornari zaostale zarade i izbjegnemo sve ove nemile situacije od prije nekoliko mjeseci koje su izazvale prijave ITF-u. Mislim da ćemo i do kraja avgusta svesti i obaveze prema svim ostalim dobavljačima na nulu", dodao je Mihajlović.
Nedavno su zaključeni novi povoljniji ugovori o najmu dva broda Crnogorske plovidbe. 21. maj zarađivaće dnevno 8750, a Kotor 8450 dolara. To je na mjesečnom nivou vi&scaron;e za skoro 70 hiljada eura, od prihoda koji su do sada generisala ta dva plovila. Izazov je tehnička ispravnost oba broda, tvrdi Mihajlović. Najavljuje da će se inostrani inspektori u prvoj narednoj luci ukrcati na brodove Crnogorske plovidbe.
"Imamo određene informacije da neki rezervni djelovi nijesu najboljeg kvaliteta koji su stavljani u prethodnom periodu. Tako da to sve moramo da sagledamo i da bismo na osnovu toga donijeli odgovarajuće odluke i investirali dio novca da se ti brodovi dovedu u stanje kako ih zaslužuju obzirom da je to državna imovina i ogledalo države Crne Gore. Tako da nipo&scaron;to vi&scaron;e ne smijemo da dolazimo u situaciju da u svakoj drugoj luci ima neka vrsta problema", rekao je Mihajlović.
Mihajlović ističe i da će se analizirati svi aspekti poslovanja, od primjera radi nabavke goriva, rezervnih djelova; optimizovati tro&scaron;kovi, kako bi se u narednom periodu poku&scaron;ala stabilizovati finansijska situacija u obje brodarske kompanije. Misli da bez podrobne analize, koja bi potvrdila isplativost investicije, nije realno očekivati da država bude garant za nabavku novih plovila, iako je optimalni radni vijek četiri crnogorska teretna broda orjentaciono jo&scaron; pet odnosno sedam godina.

Crnogorskoj plovidbi 150 hiljada eura: Pomorci dobijaju zaostale zarade

"DAJE SE NOVA ŠANSA NAŠIM BRODARSKIM KOMPANIJAMA, KOJU MORAJU ISKORISTITI"

Ustavni sud, na danas održanoj sjednici, pokrenuo je postupak za ocjenu ustavnosti zabrane rada nedjeljom i u danima državnih praznika u trgovinama, saznaje TV Vijesti.&nbsp;
Pokretanje postupka, u ovom trenutku, ne znači i ukidanje zabrane rada nedjeljom.&nbsp;
Pokretanje postupka ostavlja mogućnost Vladi da zatraži od suda zastoj postupka i interveni&scaron;e izmjenom osporene zakonske odredbe u Parlamentu ili će sud, ukoliko to ne učini u ostavljenom roku koji može biti i pola godine, nastaviti postupak i donijeti konačnu odluku, kada može zabranu rada nedjeljom proglasiti neustavnom.
Ocjenu ustavnosti zabrane rada nedjeljom zatražila je inicijativom Unija poslodavaca prije skoro &scaron;est godina, nakon &scaron;to je Skup&scaron;tina u julu 2019. godine usvojila izmjene Zakona o unutra&scaron;njoj trgovini, a prva neradna nedjelja za trgovce je bila 20. oktobar 2019.
"Ustavni sud je ocijenio da se osnovano postavlja pitanje saglasnosti osporenih odredaba Zakona sa ustavnim principima jednakosti svih pred zakonom, ograničenja ljudskih prava i sloboda, slobode preduzetni&scaron;tva i saglasnosti pravnih propisa", navodi se u odluci Ustavnog suda.
Unija poslodavaca je osporila zakon pred sudom, tvrdeći da se njime kr&scaron;i Ustavom garantovana sloboda preduzetni&scaron;tva i zabrana diskriminacije.
Izmjenama zakona je propisano da su od ove zabrane izuzete apoteke, pekare, benzinske pumpe, kiosci za prodaju &scaron;tampe, pijace, prodavnice za prodaju pogrebne opreme, poslastičarnice, suvenirnice i cvjećare.
"Osnovano se postavlja pitanje povrede ustavnog principa jednakosti u okviru jedne grupe preduzetnika na trži&scaron;tu. Navedeni izuzetak od op&scaron;teg pravila kojim se zabranjuje trgovina nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika upućuje na to da zakonodavac uvažava činjenicu da postoji potreba za kontinuiranim i svakodnevnim radom određenog broja subjekata radi snabdijevanja potro&scaron;ača, odnosno radi nesmetanog funkcionisanje dru&scaron;tvene zajednice, ali se osnovano postavlja pitanje: da li je zakonodavac uspio postići ustavnopravno prihvatljivu ravnotežu između prava privrednih dru&scaron;tava, preduzetnika - trgovaca kojima je dopu&scaron;ten rad nedjeljom i prava onih kojima je on zabranjen, do stepena da se bez ikakve sumnje može otkloniti prigovor o pojavi nejednakosti druge grupe subjekata u odnosu na one prve?", navodi se u odluci Suda.

Ustavni sud pokrenuo postupak za ocjenu ustavnosti zabrane rada nedjeljom i za praznike u trgovinama

POKRETANJE POSTUPKA, U OVOM TRENUTKU, NE ZNAČI I UKIDANJE ZABRANE RADA NEDJELJOM

Iz Privredna komora (PKCG) pozvali su na oprez u namjeri skraćivanja radnog vremena sa osam na sedam sati.
&ldquo;Nijesmo sigurni da je na&scaron;a privreda spremna i osposobljena da sve veće globalne i unutra&scaron;nje izazove savladava sa dodatnim opterećenjem radnih procesa, koje neminovno donosi sedmočasovno radno vrijeme&rdquo;, saop&scaron;tili su iz PKCG.
Ta mjera je, kako smatraju, odličan model rasterećenja zaposlenih u onim sistemima u kojima je produktivnost rada visoka uz tehnolo&scaron;ke iskorake, ponuda radne snage kvalitetna i raznovrsna, a ekonomski rast konstantan i stabilan.
&ldquo;Danas, na&scaron;u ekonomiju karakteri&scaron;e velika i izražena zavisnost od ponude zaposlenih i njihove sposobnosti da odgovore zahtjevnim proizvodnim i radnim procesima. Ubrzana migracija kadra iz realne ekonomije u javni sektor i državna preduzeća, dvojako opterećuje privredu - prvo u pogledu fiskalnih nameta, a potom i kroz deficit kadra usljed njegovog prelaska kod poslodavaca iz državnog i javnog spektra&rdquo;, saop&scaron;tili su iz PKCG.
Kako dalje navode, strahuju da bi, kod takvog stanja stvari, skraćivanje radnog vremena bio dodatni namet ionako opterećenoj privredi, pa ovoj eventualnoj mjeri, kako su zaključili, treba pristupiti krajnje oprezno i sa sveobuhvatnim analizama koje bi joj prethodile.

PKCG poziva na oprez u namjeri skraćivanja radnog vremena

"POTREBNE SVEOBUHVATNE ANALIZE"

Crna Gora može mnogo naučiti iz japanskog iskustva posebno u oblasti novih tehnologija i smanjenja rizika od elementarnih nepogoda, očekujemo i povećanje broja studenata i drugih na&scaron;ih građana koji će se edukovati u Japanu, saop&scaron;tio je premijer Milojko Spajić na sastanku sa premijerom Japana Ishibom.
&ldquo;Od jeseni se ukidaju vize za crnogorske državljane. Ekonomska saradnja ima potencijal da se snažnije razvije u oblasti energetike, zelenih i visokih tehnologija, kao i turizma odakle očekujemo značajno veće prihode u budućnosti&rdquo;, napisao je Spajić na mreži X.

Spajić sa premijerom Japana: Od jeseni se ukidaju vize za crnogorske državljane

SAOPŠTENO NA SASTANKU

Vi&scaron;e od 95 odsto ugovora za kori&scaron;ćenje morskog dobra već je zaključeno, &scaron;to potvrđuje uspje&scaron;nu realizaciju ovogodi&scaron;njeg tenderskog postupka, saop&scaron;teno je iz preduzeća Morsko dobro. &ldquo;Za preostale lokacije, gdje nije bilo zainteresovanih ponuđača ili su ponude bile neispravne, raspisani su novi javni pozivi. Ti postupci su u zavr&scaron;noj fazi, a ponuđači čije su ponude ispravne već pristupaju zaključenju ugovora&rdquo;, rekli su iz Morskog dobra za Novski portal. Sezona kupanja je počela istovremeno sa zaključenjem ugovora o kori&scaron;ćenju morskog dobra, a na mnogim plažama jo&scaron; uveliko traju pripreme. Ipak, u predzeću Morsko dobro tvrde da sve ide planiranom dinamikom. U okviru ovog tenderskog ciklusa, u preduzeću projektuju godi&scaron;nje prihode od zakupa plaža na crnogorskom primorju od oko 35 miliona eura, &scaron;to je sedam puta vi&scaron;e u poređenju sa 2019. godinom. Dio zakupaca koristi zakonsku mogućnost plaćanja zakupnine u ratama, &scaron;to produžava rok za dostavljanje garancija, ali taj segment ne predstavlja prepreku za efikasnu realizaciju procesa. &ldquo;Korisnici sa kojima su ugovori zaključeni već su pristupili obavezama, a pripreme za sezonu teku nesmetano i sve će biti spremno za početak ljetnje turističke sezone na crnogorskoj obali&rdquo;, tvrde u Morskom dobru. Iz preduzeća su kazali da je svemu prethodila tenderska procedura koja je sprovedena fer, konkurentno, potpuno transparentno i u rekordnom roku. &ldquo;U poređenju sa tenederskom procedurom iz 2019. godine, kada su zakupci preuzimali lokacije tek krajem avgusta, ove godine kompletan proces zavr&scaron;en je znatno ranije i na znatno vi&scaron;em nivou organizacije&rdquo;, rekli su iz Morskog dobra. U tom preduzeću vjeruju da će se uvećanje prihoda pozitivno odraziti na budžete primorskih op&scaron;tina, koje sada mogu računati na znatno veća sredstva za realizaciju infrastrukturnih i drugih razvojnih projekata u zoni morskog dobra.

Zaključeno 95 odsto ugovora za korišćenje morskog dobra

PROJEKTOVANI GODIŠNJI PRIHODI OD ZAKUPA PLAŽA NA CRNOGORSKOM PRIMORJU SU OKO 35 MILIONA EURA

Centralna banka (CBCG) pustila je danas u rad novu generaciju nacionalnog platnog sistema &ndash; RTS/X, čime je pokrenuta najznačajnija funkcionalna i tehnolo&scaron;ka promjena u domaćem platnom prometu od njegovog uspostavljanja 2005.
&ldquo;Ovo je jedan od koraka u novoj fazi sveobuhvatne modernizacije platnog sistema Crne Gore, s ciljem njegovog usklađivanja sa evropskim praksama i obezbjeđenja bržih, sigurnijih i dostupnijih plaćanja svim korisnicima &ndash; građanima, privredi i institucijama&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju CBCG.
Novim sistemom uveden je online kliring, odnosno usluga koja omogućava da se međubankarske transakcije, odnosno uplate i isplate u iznosima do hiljadu eura obrađuju tokom cijelog dana, bez čekanja na dosada&scaron;nje fiksne kliring cikluse, &scaron;to korisnicima omogućava gotovo trenutno raspolaganje sredstvima.
&ldquo;Zahvaljujući novoj funkciji online kliringa, jednom kad se novac po&scaron;alje &ndash; transakcija se ne može poni&scaron;titi, &scaron;to dodatno jača predvidivost i pouzdanost platnog sistema&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju, a prenosi agencija Mina business.
Za građane, kako je obja&scaron;njeno, to znači da su stvoreni uslovi da kada, na primjer, dobiju uplatu u iznosu do hiljadu eura, novac stigne na njihov račun u roku od nekoliko sekundi ili minuta, u zavisnosti od banke čiji su klijent.
&ldquo;Za privredu, posebno za mala i srednja preduzeća, online kliring omogućava raniji pristup sredstvima po osnovu manjih transakcija, &scaron;to im olak&scaron;ava svakodnevno upravljanje obavezama i likvidno&scaron;ću. Na primjer, preduzeće koje primi potvrdu o naplati od klijenta može istog trenutka isplatiti dobavljača ili pokrenuti novu isporuku, &scaron;to doprinosi efikasnijem poslovanju i bržem obrtnom ciklusu kapitala&rdquo;, precizira se u saop&scaron;tenju.
Sistem je u potpunosti usklađen sa nedavno uvedenim međunarodnim standardom ISO 20022, &scaron;to omogućava preciznije i strukturiranije informacije u svakoj platnoj transakciji, automatsku obradu naloga bez manuelne intervencije, bolje usklađivanje sa regulativom, veću za&scaron;titu od gre&scaron;aka i zloupotreba, mogućnost automatskog povezivanja transakcija sa fakturama i unapređenje knjigovodstva.
&ldquo;Primjena ISO 20022 standarda donosi i dodatne benefite &ndash; novi format poruka omogućava razmjenu preciznijih i strukturiranijih informacija o transakcijama, lak&scaron;e povezivanje platnog prometa sa računovodstvenim sistemima i vi&scaron;i nivo automatizacije u poslovnim procesima. Ovaj standard već koriste najznačajniji platni sistemi u Evropskoj uniji, uključujući TARGET i SEPA infrastrukturu&rdquo;, rekli su iz CBCG.
U narednoj fazi, do kraja ove godine, planirano je pro&scaron;irenje operativnih kapaciteta sistema, uključujući produženje radnog vremena, kao i mogućnost obrade naloga tokom neradnih dana i vikendom, čime će se dodatno unaprijediti fleksibilnost i dostupnost platnih usluga.
&ldquo;Paralelno s implementacijom sistema RTS/X, CBCG aktivno radi na uspostavljanju sistema za instant plaćanja &ndash; TIPS Clone, koji se razvija u saradnji sa centralnim bankama regiona i Bankom Italije, a koji će biti pu&scaron;ten u rad u julu naredne godine. Za razliku od DNS sistema u kojem se poravnanje vr&scaron;i u unaprijed definisanim dnevnim ciklusima, TIPS Clone omogućava izvr&scaron;enje međubankarskih plaćanja u roku od svega nekoliko sekundi&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
TIPS Clone sistem je regionalna platforma koja će u zemljama Zapadnog Balkana omogućiti instant plaćanja u realnom vremenu, 24 sata dnevno, 365 dana u godini, a koja je tehnički i funkcionalno identična TIPS platformi Evropske centralne banke, čime se dodatno jača interoperabilnost sa evropskim trži&scaron;tem.
&ldquo;Modernizacija platnog sistema predstavlja ključnu komponentu digitalne tranzicije crnogorske ekonomije i unapređenja konkurentnosti. CBCG će i u narednom periodu, u saradnji sa ostalim institucijama, bankama i međunarodnim partnerima, nastaviti da gradi moderan, pouzdan i evropski usklađen finansijski sistem &ndash; u službi građana i privrede Crne Gore&rdquo;, zaključuje se u saop&scaron;tenju.

CBCG pokrenula novi platni sistem

UPLATE DO 1.000 EURA GOTOVO ODMAH DOSTUPNE

Unija poslodavaca (UPCG) pozdravila je pokretanje postupka ocjene ustavnosti člana 35a Zakona o unutra&scaron;njoj trgovini kao i činjenicu da se nakon skoro &scaron;est godina izvjesno ide ka rje&scaron;enju pitanja od značaja za trgovačku i turističku privredu.
Nadaju se da će pokretanje postupka socijalni partneri, odnosno sindikati i Vlada, doživjeti kao povod da se kroz razgovor dođe do trajnog i održivog rje&scaron;enja u vezi sa tim pitanjem.
"Nijesmo iznenađeni time &scaron;to je Ustavni sud na ovakav način vrednovao argumentaciju koju smo objedinili Inicijativom za ocjenu ustavnosti koju smo podnijeli 2019. godine, budući da je predmetni član 35a sporan iz vi&scaron;e razloga", naveli su iz UPCG.
&nbsp;

UPCG: Nakon skoro šest godina čekanja ide se ka rješenju