Ekonomija

Iz Privredna komora (PKCG) pozvali su na oprez u namjeri skraćivanja radnog vremena sa osam na sedam sati.
&ldquo;Nijesmo sigurni da je na&scaron;a privreda spremna i osposobljena da sve veće globalne i unutra&scaron;nje izazove savladava sa dodatnim opterećenjem radnih procesa, koje neminovno donosi sedmočasovno radno vrijeme&rdquo;, saop&scaron;tili su iz PKCG.
Ta mjera je, kako smatraju, odličan model rasterećenja zaposlenih u onim sistemima u kojima je produktivnost rada visoka uz tehnolo&scaron;ke iskorake, ponuda radne snage kvalitetna i raznovrsna, a ekonomski rast konstantan i stabilan.
&ldquo;Danas, na&scaron;u ekonomiju karakteri&scaron;e velika i izražena zavisnost od ponude zaposlenih i njihove sposobnosti da odgovore zahtjevnim proizvodnim i radnim procesima. Ubrzana migracija kadra iz realne ekonomije u javni sektor i državna preduzeća, dvojako opterećuje privredu - prvo u pogledu fiskalnih nameta, a potom i kroz deficit kadra usljed njegovog prelaska kod poslodavaca iz državnog i javnog spektra&rdquo;, saop&scaron;tili su iz PKCG.
Kako dalje navode, strahuju da bi, kod takvog stanja stvari, skraćivanje radnog vremena bio dodatni namet ionako opterećenoj privredi, pa ovoj eventualnoj mjeri, kako su zaključili, treba pristupiti krajnje oprezno i sa sveobuhvatnim analizama koje bi joj prethodile.

PKCG poziva na oprez u namjeri skraćivanja radnog vremena

"POTREBNE SVEOBUHVATNE ANALIZE"

Vi&scaron;e od 95 odsto ugovora za kori&scaron;ćenje morskog dobra već je zaključeno, &scaron;to potvrđuje uspje&scaron;nu realizaciju ovogodi&scaron;njeg tenderskog postupka, saop&scaron;teno je iz preduzeća Morsko dobro. &ldquo;Za preostale lokacije, gdje nije bilo zainteresovanih ponuđača ili su ponude bile neispravne, raspisani su novi javni pozivi. Ti postupci su u zavr&scaron;noj fazi, a ponuđači čije su ponude ispravne već pristupaju zaključenju ugovora&rdquo;, rekli su iz Morskog dobra za Novski portal. Sezona kupanja je počela istovremeno sa zaključenjem ugovora o kori&scaron;ćenju morskog dobra, a na mnogim plažama jo&scaron; uveliko traju pripreme. Ipak, u predzeću Morsko dobro tvrde da sve ide planiranom dinamikom. U okviru ovog tenderskog ciklusa, u preduzeću projektuju godi&scaron;nje prihode od zakupa plaža na crnogorskom primorju od oko 35 miliona eura, &scaron;to je sedam puta vi&scaron;e u poređenju sa 2019. godinom. Dio zakupaca koristi zakonsku mogućnost plaćanja zakupnine u ratama, &scaron;to produžava rok za dostavljanje garancija, ali taj segment ne predstavlja prepreku za efikasnu realizaciju procesa. &ldquo;Korisnici sa kojima su ugovori zaključeni već su pristupili obavezama, a pripreme za sezonu teku nesmetano i sve će biti spremno za početak ljetnje turističke sezone na crnogorskoj obali&rdquo;, tvrde u Morskom dobru. Iz preduzeća su kazali da je svemu prethodila tenderska procedura koja je sprovedena fer, konkurentno, potpuno transparentno i u rekordnom roku. &ldquo;U poređenju sa tenederskom procedurom iz 2019. godine, kada su zakupci preuzimali lokacije tek krajem avgusta, ove godine kompletan proces zavr&scaron;en je znatno ranije i na znatno vi&scaron;em nivou organizacije&rdquo;, rekli su iz Morskog dobra. U tom preduzeću vjeruju da će se uvećanje prihoda pozitivno odraziti na budžete primorskih op&scaron;tina, koje sada mogu računati na znatno veća sredstva za realizaciju infrastrukturnih i drugih razvojnih projekata u zoni morskog dobra.

Zaključeno 95 odsto ugovora za korišćenje morskog dobra

PROJEKTOVANI GODIŠNJI PRIHODI OD ZAKUPA PLAŽA NA CRNOGORSKOM PRIMORJU SU OKO 35 MILIONA EURA

Centralna banka (CBCG) pustila je danas u rad novu generaciju nacionalnog platnog sistema &ndash; RTS/X, čime je pokrenuta najznačajnija funkcionalna i tehnolo&scaron;ka promjena u domaćem platnom prometu od njegovog uspostavljanja 2005.
&ldquo;Ovo je jedan od koraka u novoj fazi sveobuhvatne modernizacije platnog sistema Crne Gore, s ciljem njegovog usklađivanja sa evropskim praksama i obezbjeđenja bržih, sigurnijih i dostupnijih plaćanja svim korisnicima &ndash; građanima, privredi i institucijama&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju CBCG.
Novim sistemom uveden je online kliring, odnosno usluga koja omogućava da se međubankarske transakcije, odnosno uplate i isplate u iznosima do hiljadu eura obrađuju tokom cijelog dana, bez čekanja na dosada&scaron;nje fiksne kliring cikluse, &scaron;to korisnicima omogućava gotovo trenutno raspolaganje sredstvima.
&ldquo;Zahvaljujući novoj funkciji online kliringa, jednom kad se novac po&scaron;alje &ndash; transakcija se ne može poni&scaron;titi, &scaron;to dodatno jača predvidivost i pouzdanost platnog sistema&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju, a prenosi agencija Mina business.
Za građane, kako je obja&scaron;njeno, to znači da su stvoreni uslovi da kada, na primjer, dobiju uplatu u iznosu do hiljadu eura, novac stigne na njihov račun u roku od nekoliko sekundi ili minuta, u zavisnosti od banke čiji su klijent.
&ldquo;Za privredu, posebno za mala i srednja preduzeća, online kliring omogućava raniji pristup sredstvima po osnovu manjih transakcija, &scaron;to im olak&scaron;ava svakodnevno upravljanje obavezama i likvidno&scaron;ću. Na primjer, preduzeće koje primi potvrdu o naplati od klijenta može istog trenutka isplatiti dobavljača ili pokrenuti novu isporuku, &scaron;to doprinosi efikasnijem poslovanju i bržem obrtnom ciklusu kapitala&rdquo;, precizira se u saop&scaron;tenju.
Sistem je u potpunosti usklađen sa nedavno uvedenim međunarodnim standardom ISO 20022, &scaron;to omogućava preciznije i strukturiranije informacije u svakoj platnoj transakciji, automatsku obradu naloga bez manuelne intervencije, bolje usklađivanje sa regulativom, veću za&scaron;titu od gre&scaron;aka i zloupotreba, mogućnost automatskog povezivanja transakcija sa fakturama i unapređenje knjigovodstva.
&ldquo;Primjena ISO 20022 standarda donosi i dodatne benefite &ndash; novi format poruka omogućava razmjenu preciznijih i strukturiranijih informacija o transakcijama, lak&scaron;e povezivanje platnog prometa sa računovodstvenim sistemima i vi&scaron;i nivo automatizacije u poslovnim procesima. Ovaj standard već koriste najznačajniji platni sistemi u Evropskoj uniji, uključujući TARGET i SEPA infrastrukturu&rdquo;, rekli su iz CBCG.
U narednoj fazi, do kraja ove godine, planirano je pro&scaron;irenje operativnih kapaciteta sistema, uključujući produženje radnog vremena, kao i mogućnost obrade naloga tokom neradnih dana i vikendom, čime će se dodatno unaprijediti fleksibilnost i dostupnost platnih usluga.
&ldquo;Paralelno s implementacijom sistema RTS/X, CBCG aktivno radi na uspostavljanju sistema za instant plaćanja &ndash; TIPS Clone, koji se razvija u saradnji sa centralnim bankama regiona i Bankom Italije, a koji će biti pu&scaron;ten u rad u julu naredne godine. Za razliku od DNS sistema u kojem se poravnanje vr&scaron;i u unaprijed definisanim dnevnim ciklusima, TIPS Clone omogućava izvr&scaron;enje međubankarskih plaćanja u roku od svega nekoliko sekundi&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
TIPS Clone sistem je regionalna platforma koja će u zemljama Zapadnog Balkana omogućiti instant plaćanja u realnom vremenu, 24 sata dnevno, 365 dana u godini, a koja je tehnički i funkcionalno identična TIPS platformi Evropske centralne banke, čime se dodatno jača interoperabilnost sa evropskim trži&scaron;tem.
&ldquo;Modernizacija platnog sistema predstavlja ključnu komponentu digitalne tranzicije crnogorske ekonomije i unapređenja konkurentnosti. CBCG će i u narednom periodu, u saradnji sa ostalim institucijama, bankama i međunarodnim partnerima, nastaviti da gradi moderan, pouzdan i evropski usklađen finansijski sistem &ndash; u službi građana i privrede Crne Gore&rdquo;, zaključuje se u saop&scaron;tenju.

CBCG pokrenula novi platni sistem

UPLATE DO 1.000 EURA GOTOVO ODMAH DOSTUPNE

Za&scaron;titnica imovinsko-pravnih interesa Bojana Ćirović upozorila je da ukoliko bude usvojen Sporazum sa Emiratima u sada&scaron;njem obliku, poslanici bi omogućili raspolaganje državnom imovinom mimo utvrđenih zakonskih procedura.
Time bi se bi se, prema njenim riječima, otvorila mogućnost za krivičnu i drugu odgovornost.
Podsjetila je da Crna Gora ima ustanovljene zakonske procedure.
&ldquo;Crna Gora ima ustanovljene zakonske procedure za davanje zakupa i prodaju stvari u državnoj imovini. Govorimo o Zakonu o državnoj imovini i uredbi o prodaji i davanju zakupa stvari koje su u državnoj imovini. Svako raspolaganje mimo tih zakonskih procedura nije zakonito raspolaganje, samim tim podliježe krivičnoj i svakoj drugoj odgovornosti&rdquo;, pojasnila je Ćirović.

Ćirović: Usvajanje sporazuma sa UAE u sadašnjem obliku otvara mogućnost za krivičnu odgovornost

ZAŠTITNICA IMOVINSKO-PRAVNIH INTERESA UPOZORILA

Uvođenje sedmosatnog radnog vremena značilo bi kraj za turizam, ocijenio je predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja (CTU) Žarko Radulović.
&ndash; Vlada je povećanjem PDV-a na smje&scaron;taj i "Evropom sad" 1 i 2 većinu privrednih subjekata dovela do nivoa da moraju da idu u sivu zonu ako žele da opstanu, jer je država preskupa. Na 24 sata sada imamo tri radnika, a sa sedam sati to ne može. U tom slučaju, moraju da se angažuju četiri radnika. Time se 20 odsto podiže broj radnika i rastu tro&scaron;kovi rada za 20 odsto. I ovako smo neodrživi, a ne jo&scaron; to da nam se desi. Populistička mjera koja bi značila kraj turizma. Ali, nije to problem samo u turizmu, već i u trgovini, građevini, na pumpama... Jednostavno, ta odluka vuče cijeli niz negativnih efekata &ndash; izjavio je Radulović za "Dan".
Kada je turizam u pitanju, kako je dodao, prihodi od PDV-a su u drastičnom padu, a hoteli se pretvaraju u hostele i pansione, jer u tom slučaju ne plaćaju PDV-a, već pau&scaron;alno porez.
Ovogodi&scaron;nja sezona je prva u kojoj je PDV na smje&scaron;taj 15 odsto. Do 1. januara bio je sedam odsto.
Predsezona u Crnoj Gori počela je sa problemom oko zakupa plaža. Prema mi&scaron;ljenju na&scaron;eg sagovornika, predsezona je podbacila, nezavisno od zakupa plaža, koji je, kako kaže, problem za sebe.
&ndash; Predsezona je podbacila, maj mjesec. Jun kreće, a s njim i čarter-letovi, ali to nije dovoljno da nadoknadi predsezonu. &Scaron;pic sezone ima limite i ne može da se zaradi i za predsezonu i za glavnu sezonu. Samim tim, logično, neće ni biti neka naročita sezona. I to nije tako zbog plaža i puteva &scaron;to se rade. Marketing, promocija Crne Gore u svijetu jako je te&scaron;ka, jer je prvo pitanje gostiju kako će doći do Crne Gore. Preko Beča, Tirane... &ndash; rekao je Radulović.
Istakao je da je problem i cjenovna politika.
&ndash; Preskupi smo. Morali smo da dignemo cijene, država nas je na to natjerala. Morali smo da biramo ili da dignemo cijene ili da budemo u minusu. I zbog PDV-a na smje&scaron;taj i zbog svih drugih stvari, jer sve &scaron;to treba da platimo, plaćamo duplo. To je jedan galimatijas, nered, haos, koji treba da razmrsimo nekako, ali na ovaj način nećemo i tu treba da se slože mnoge stvari. Da dođu kompetentni ljudi na kompetentna mjesta &ndash; kazao je predsjednik CTU.
On je dodao da se Albanija razvija na osnovu Zakona o turizmu koji je kopija Zakona o turizmu Crne Gore, koji je usvojen prije desetak godina.
&ndash; Taj zakon je donio hotele sa pet i četiri zvjezdice, olak&scaron;ice pri plaćanju komunalija za hotele visoke kategorije. Tada je Crna Gora bila jedna od najbrže rastućih destinacija. Od tog zakona nije ostalo ni&scaron;ta, a Albanija po tom zakonu od tada do danas radi to &scaron;to radi i već su nas pretekli. Ponižavajuće je da moram da letim preko Tirane da bih negdje oti&scaron;ao &ndash; naveo je Radulović.
Lani je Crna Gora imala pad prihoda od turizma. Radulović smatra da ćemo imati približan prihod kao lani, ali će taj novac da vrijedi 15 odsto manje.
&ndash; Biće približno ista cifra, ali zbog povećanja PDV-a i svih dažbina, vrijednost tih prihoda biće realno manja &ndash; zaključio je Radulović.

Radulović: Uvođenje sedmosatnog radnog vremena značilo bi kraj za turizam

OCIJENIO PREDSJEDNIK CRNOGORSKOG TURISTIČKOG UDRUŽENJA

Jednostrana i izolovana mjera poput smanjenja broja radnih sati, bez povećanja produktivnosti, efikasnosti i tehnolo&scaron;ke modernizacije poslovnih procesa, imaće za posljedicu pad ekonomske aktivnosti i dodatno finansijsko opterećenje poslodavaca i javnih finansija, saop&scaron;tili su iz Unije poslodavaca (UPCG).
&bdquo;Iako ideja o uvođenju sedmočasovnog radnog vremena može izgledati kao korak ka unapređenju kvaliteta uslova rada, pozivamo ukupnu javnost, a naročito donosioce odluka, da sagledamo &scaron;iru ekonomsku i dru&scaron;tvenu sliku kada razgovaramo o ovom i sličnim pitanjima&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju UPCG.
Oni su dodali da se crnogorska ekonomija već suočava sa hroničnim nedostatkom radne snage, niskim nivoom produktivnosti i brojnim strukturnim problemima koji ograničavaju njen razvoj.
&bdquo;UPCG ne osporava potrebu za unapređenjem radnih uslova i većom flaksibilno&scaron;ću, ali ukazuje na neophodnost realnog sagledavanja kapaciteta na&scaron;e ekonomije, objektivnih prepeka za njen dalji razvoj i postojanja prostora da se privrednici dodatno opterećuju&rdquo;, rekli su iz te poslodavačke asocijacije.
Oni su podsjetili da uslovi rada u Crnoj Gori, koji su definisani Zakonom o radu i drugim propisima, nerijetko prevazilaze one koji važe u daleko razvijenijim državama i ekonomijama.
&bdquo;U kontekstu teme radnog vremena valja napomenuti da, za razliku od na&scaron;eg, veoma često u uporednim radnim zakonodavstvima država EU dnevna pauza nije plaćena&rdquo;, naveli su iz UPCG.
Unija, umjesto administrativnih mjera usmjerenih na skraćivanje radnog vremena, predlaže da se fokus usmjeri ka oblastima u kojima je ka&scaron;njenje reformi izuzetno izraženo, poput optimizacije javne uprave i njene efikasnosti, ili aktivnostima kojima se teži povećanju ukupne produktivnosti poput unapređenja obrazovanja i cjeloživotnog učenja, suzbijanja sive ekonomije i zloupotrebe bolovanja.
&bdquo;Važno je napomenuti da faktički rad kraći od 40 sati sedmično, odnosno osam dnevno, nije nepoznanica za trži&scaron;te rada u Crnoj Gori, te da je on, kao i rad od kuće, sve če&scaron;će rezultat dogovora zaposlenih i poslodavaca kada se ocijeni da takav režim može funkcionisati i davati željene rezultate&rdquo;, kazali su iz UPCG, a prenosi Mina business.
Oni su dodali da vjeruju da ovaj trend treba njegovati i afirmisati, ali ne kao obavezu već kao opciju koja, uz niz drugih, zaposlenima i poslodavcima stoji na raspolaganju.

Unija poslodavaca: Sedmosatno radno vrijeme kao opcija, a ne obaveza

"SKRAĆENJE RADNOG VREMENA MOŽE DOVESTI DO PADA EKONOMSKE AKTIVNOSTI"

Konsultantska kuća Fidelity consulting ukazala je na nekoliko ekonomskih indikatora koji su, kako tvrde, za veliku brigu.
Podsjetili su na podatke Centralne banke (CBCG) o platnom bilansu i prometu i analizu Ministarstva finansija konsolidovane javne potro&scaron;nje u prvom kvartalu, a onda naveli glavne razloge za zabrinutost.
&ldquo;U prva tri mjeseca 2025. godine ostvaren je deficit budžeta u iznosu od 64 miliona eura, dok je u istom periodu 2024. godine, deficit budžeta iznosio 7,4 miliona eura &scaron;to je za 56,6 miliona eura manje nego u 2025. Godini&rdquo;, istakli su u Fidelity-ju.
Ukazali su i da je u prva tri mjeseca ove godine ostvaren deficit tekuće potro&scaron;nje u iznosu od 33,2 miliona eura, dok je u istom periodu 2024. ostvaren suficit tekuće potro&scaron;nje u iznosu od 21,2 miliona eura, &scaron;to je za 54,4 miliona eura bolje u odnosu na 2025. U Fidelity-ju su napomenuli i da su prihodi budžeta u prvom kvartalu ove godine manji od plana za 13 miliona eura.
Izdaci budžeta u prvom kvartalu 2025. godine, u odnosu na isti period prethodne godine, veći su 61,3 miliona eura ili 10,5 odsto.
&ldquo;Prihodi od turizma u prvom kvartalu 2025. godine manji su za 10 odsto u odnosu na prvi kvartal 2024. godine. Platni promet u aprilu 2025. godine je manji od onog ostvarenog u aprilu 2024. Saldo roba i usluga je negativan, iznosi -629,5 miliona eura i veći je za 63 miliona eura u odnosi na prvi kvartal 2024. godine. Stopa rasta BDP u 2025. godini, sa planiranih 4,8 odsto, pada na 2,6 odsto&rdquo;, napomenuli su, pored ostalog, u toj konsultantskoj kući.
Dodali su i da je u prvom kvartalu 2025. godine, cijena metra kvadratnog novogradnje veća 402 eura ili 22 odsto u odnosi na prvi kvartal 2024, te da godi&scaron;nja stopa inflacije u aprilu iznosi 3,4 odsto, koja ubrzava zbog povećanja plata i penzija.
&ldquo;Na nivou lokalnih samouprava, za prva tri mjeseca 2025. godine, stanje je sljedeće: ostvaren je deficit od 17,2 miliona eura dok je u istom periodu prethodne godine ostvaren suficit od 17,9 miliona eura; prihodi budžeta su manji 5,9 miliona eura od plana dok su u odnosu na isti period prethodne godine manji za 7,4 miliona eura; tekući izdaci su veći 11 odsto od plana dok su u odnosu na isti period prethodne godine veći 40 odsto. Sve je nacrtano, samo neko treba da kaže da je žurka pri kraju. Da je vječna&rdquo;, poručuju iz Fidelity consultinga

Fidelity ukazuje na više indikatora za brigu: Deficit veći 56,6 miliona, izdaci 61,3 miliona eura, negativan saldo roba i usluga...

"SVE JE NACRTANO, SAMO NEKO TREBA DA KAŽE DA JE ŽURKA PRI KRAJU"

U Ministarstvu odbrane (MO) se sudskim radnim sporovima upravlja djelimično uspje&scaron;no, &scaron;to nije slučaj u Ministarstvu unutra&scaron;njih poslova (MUP) koji je ovom problemtikom upravljao neuspje&scaron;no &ndash; ocijenila je Državna revizorska institucija (DRI) u reviziji koju je sprovela u ova dva Vladina resora.
Revizori su se fokusirali na evidenciju, institucionalne kapacitete, mehanizme mirnog rje&scaron;avanja radnih sporova, saradnju sa Za&scaron;titnikom imovinsko-pravnih interesa, analizu uzroka sporova, korektivne mjere i izvr&scaron;avanje sudskih presuda.
Potrebne korektivne mjere
Kolegijum kojim je rukovodio senator dr Branislav Radulović, sa predsjedavajućim Senatom Zoranom Jelićem, ocijenio je da MO ima uspostavljene osnovne mehanizme za praćenje i upravljanje sudskim postupcima, ali da rast broja radnih sporova ukazuje na potrebu za odlučnijim i efikasnijim sprovođenjem korektivnih mjera. MUP, s druge strane, kako ukazuju u izvje&scaron;taju, pokazuje ozbiljne sistemske nedostatke, jer nema pisanih procedura, evidencija je lo&scaron;a, mehanizmi za mirno rje&scaron;avanje slabi, analiza nema kao ni stručnog kadra, dok saradnja sa Za&scaron;titnikom nije odgovarajuća. Osim toga, kako su utvrdili revizori, oba resora ne planiraju adekvatno sredstva, pa se presude uglavnom izvr&scaron;avaju prinudno, &scaron;to stvara dodatne tro&scaron;kove za državni budžet.
- Od 2020. do 2023. godine pokrenuto je gotovo 6.000 sudskih postupaka po osnovu radnih odnosa protiv ova dva ministarstva. Putem prinudne naplate iz budžeta MO je u tom periodu isplaćeno 3.924.841,49 eura, a iz budžeta MUP-a čak 11.647.504,68 eura i za sudske sporove po svim osnovama (radni sporovi, neplaćene fakture, naknade &scaron;tete i dr.). Analiza ograničenog uzorka pokazala je da, kod sudskih sporova po osnovu radnih odnosa, sporedni tro&scaron;kovi - kamate, parnični tro&scaron;kovi, izvr&scaron;enja, čine i do 40 odsto ukupnih izdataka &ndash; navodi se u reviziji.
Za isti period, od 2020. do 2023, u MO su mirno rije&scaron;eni sporovi sa 3.064 lica &scaron;to je ukupno ko&scaron;talo 1,72 miliona eura. S druge strane, MUP je okončao veoma mali broj sporova na miran način. Razlog tome je, kako navode, to &scaron;to su samo dva službenika zadužena za to.
Isti advokati i vje&scaron;taci
Zaposleni u MO najvi&scaron;e tuže zbog neisplaćenih prekovremenih, noćnog i prazničnog rada i po osnovu dežurstva pripadnika Vojske Crne Gore. Ono &scaron;to su revizori utvrdili jeste da sve tužioce, biv&scaron;e i sada&scaron;nje zaposlene u MO, zastupaju tri ista advokata, a za sporove se angažuju stalno četiri ista vje&scaron;taka. MUP, u vi&scaron;e od 90 odsto slučajeva, tuže policijski službenici, pa je od 2020. do 2023. godine to učinilo njih 3.981, dok je državnih službenika bilo 280. Tužbe se odnose na faktički, prekovremeni, noćni i rad u vrijeme praznika, neiskori&scaron;ćeni odmor, tople obroke te granični poseban dodatak. Utvrđeno je da nadležne službe MUP-a ne vode ažurno evidenciju o prisustvu na radu, niti o prekovremenim satima, dok u personalnim dosijeima često nedostaju dokazi o uručenju rje&scaron;enja podnosiocima tužbi.
Revizori su uočili i da se veliki broj tužbi podnosi retroaktivno zbog ranijeg zakonskog rje&scaron;enja, koje nije predviđalo zastarjelost potraživanja, a dio zaposlenih je pokretao vi&scaron;estruke tužbe po godinama, uključujući i simbolične iznose, &scaron;to je dodatno opteretilo sistem, kako revizori ocjenjuju, u korist advokatskih kancelarija. Pojedine tužbe su se podnosile i na 2,50 eura, &scaron;to je državu u konačnom, zbog tro&scaron;kova, ko&scaron;talo deset puta vi&scaron;e.
- Zabrinjavajuće je &scaron;to je MUP izgubio gotovo sve radne sporove, dok MO povremeno uspijeva zahvaljujući angažmanu interne službe i saradnji sa Za&scaron;titnikom &ndash; navode iz DRI.
Zaključak je da je neophodna sistemska promjena u načinu upravljanja sudskim sporovima odnosno dosljednija primjena propisa, jačanje internih procedura i kontrola, bolja koordinacija sa nadležnim institucijama i unapređenje kapaciteta zaposlenih.
- Efikasan sistem upravljanja sudskim sporovima predstavlja ne samo za&scaron;titu interesa države, već i osnov odgovornog odnosa prema javnim sredstvima i zaposlenima &ndash; ukazali su revizori koji su izdali deset preporuka usmjerenih na jačanje institucionalnog okvira, unapređenje evidencije i analiza, smanjenje pravnog i finansijskog rizika, te racionalnije upravljanje budžetskim sredstvima.
Revizori ukazuju da su preduslovi za blagovremeno plaćanje po presudama da se sredstva planiraju budžetom koje Ministarstvo finansija treba da odobri, da Za&scaron;titnik blagovremeno dostavlja presude državnom organu koji će sredstva isplatiti u roku naznačenom u presudi. Iako je, sudeći po dokumentaciji MUP-a, svake godine od Ministarstva finansija tražila sredstva u ovu svrhu, ona im nijesu odobrena, već su budžetom planirani iznos od po jedan euro, dok su izvr&scaron;enja godi&scaron;nje kretala između dva miliona i 2,8 miliona eura.
Revizori su utvrdili da je u MO od pet sistematizovanih radnih mjesta u direkciji koja se bavi ovim poslovima popunjeno četiri, dok je u MUP popunjena samo četvrtina sistematizovanih radnih mjesta. Osim kadrovskog pojačanja, DRI preporučuje i forsiranje mirnog rje&scaron;avanja sporova, uspostavljanje bolje komunikacije za Za&scaron;titnikom, analizu sporova i predlaganje korektivnih mjera.
Ovaj izvje&scaron;taj DRI je uputila skup&scaron;tinskim odborima za bezbjednost i odbranu te ekonomiju, finansije i budžet, dok i MUP i MO imaju rok da do polovine juna dostave plan, a do polovine novembra i izvje&scaron;taj o realizaciji preporuka.

Zbog tužbi policajaca i vojnika iz budžeta isplaćeno 15,5 miliona eura

DRI KONTROLISALA RADNE SPOROVE U MINISTARSTVIMA ODBRANE I UNUTRAŠNJIH POSLOVA OD 2020. DO 2023.

Prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u Crnoj Gori u prvom kvartalu iznosila je 2,16 hiljada EUR, pokazali su podaci Monstata.
Statističari su kazali da je prosječna cijena kvadrata stana u novogradnji u Podgorici iznosila 2,07 hiljada EUR, u primorskom regionu 2,33 hiljade EUR, u sredi&scaron;njem regionu 1,05 hiljada EUR, a u sjevernom 1,2 hiljade EUR.
Prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u značajnoj mjeri zavisi od uče&scaron;ća stanova koji pripadaju kategoriji solidarne stambene izgradnje.
&bdquo;Ukoliko je uče&scaron;će ovih stanova veće, prosječna cijena stana u novogradnji će biti značajno niža, odnosno ukoliko je uče&scaron;će manje, prosječna cijena će biti veća&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju, prenosi agencija Mina.
Prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u Crnoj Gori u kategoriji preduzeća u prvom kvartalu iznosila je 2,16 hiljada EUR, dok u kategoriji solidarna stambena izgradnja iznosila 674 EUR.
Iz Monstata su objasnili da se u obračun prosječne cijene kvadratnog metra stana u novogradnji u obzir uzimaju samo stanovi koji su prvi put prodati na trži&scaron;tu, odnosno za koje je prvi put zaključen kupoprodajni ugovor.
Predmet posmatranja ovog istraživanja nijesu stanovi starog stambenog fonda, niti ostale vrste nepokretnosti - poslovni objekti, zemlji&scaron;te i drugo. Istraživanje ne predstavlja odraz ponude i potražnje novih stanova na trži&scaron;tu, već cijene obračunate na osnovu zaključenih kupoprodajnih ugovora.

Prosječna cijena kvadrata stana u novogradnji 2160 eura

PODACI MONSTATA

Poslanici crnogorske Skup&scaron;tine juče su na sjednici naimenovali Veljka Vasiljevića za predsjednika Odbora Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (REGAGEN), a za članove Momira &Scaron;kopelju i Milicu Petrović-Simonović.
Istovremeno, Skup&scaron;tina nije izabrala Gordanu Kalezić i Milana Remikovića za viceguvernere Centralne banke (CBCG), jer nijedno od kandidata nije dobilo potrebnu podr&scaron;ku poslanika.
Podr&scaron;ka pomenutim rje&scaron;enjima dolazi nakon &scaron;to je delegacija Evropske unije (EU) u Crnoj Gori pozvala nedavno crnogorske institucije da ponovo sprovedu javni konkurs za imenovanje predsjednika i dva člana Odbora Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (REGAGEN) ukazujući da nedavno sprovedeni konkurs nije u skladu sa evropskom regulativom.
Iz Delegacije EU su kazali da su uputili pismo crnogorskim vlastima u vezi s ovim javnim pozivom koji je Skup&scaron;tina raspisala 21. januara, a na osnovu kojeg je, početkom aprila Administrativni odbor Skup&scaron;tini predložio da se za predsjednika Odbora imenuje građevinski inženjer i doktor ekonomskih nauka Veljko Vasiljević, biv&scaron;i poslanik Demokratskog fronta iz redova Pokreta za promjene. Vasiljević je u biografiji naveo da od 2021. godine nije član nijedne partije. Trenutno je član Odbora direktora EPCG Solar gradnje, a od aprila 2021. do polovine 2023. godine bio je u bordu Rudnika uglja.
Za članove Odbora REGAGEN-a predloženi su magistrica ekonomskih nauka i ekolo&scaron;kog menadžmenta Milica Petrović-Simonović, Momir &Scaron;kopelja je elektroinženjer, a oboje su zaposleni u REGAGEN-u.
- U pomenutom pismu pozvali smo institucije da preduzmu neophodne korektivne mjere kako bi poziv bio usklađen sa obavezama iz Direktive (EU) 2019/944 o zajedničkim pravilima za unutra&scaron;nje trži&scaron;te električne energije, posebno članom 57(5)(e), te da ga u skladu s tim ponovo objave &ndash; kazali su iz Delegacije EU.
EU je, kako su naveli, zajedno sa ekspertima Sekretarijata Energetske zajednice (EZ), razmotrila uslove i kriterijume navedene u pozivu. Iako poziv propisuje uslove koje kandidati treba da ispunjavaju, iz Delegacije ukazuju da nijesu definisani kriterijumi na osnovu kojih će se sprovesti izbor i imenovanje članova odbora REGAGEN-a.
- Ovaj propust nije u skladu sa obavezama koje proizilaze iz članstva u EZ, a koje podrazumijevaju usvajanje, sprovođenje i primjenu svih važećih pravila EU u oblastima energetike, za&scaron;tite životne sredine, konkurencije i obnovljivih izvora energije, na koje se Crna Gora, kao ugovorna strana, obavezala potpisivanjem Ugovora o osnivanju Energetske zajednice 2005. godine &ndash; ukazali su ranije iz Delegacije EU.
U obrazloženju odluke Administrativnog odbora se navodi da je za ove pozicije u REGAGEN-u apliciralo devet kandidata, te da su svi blagovremeno predali prijave. Radnu grupu koja je kontrolisala dokumentaciju činili su Bogdan Božović (SNP), Vasilije Čarapić (PES) i Du&scaron;ko Stjepović (Demokrate), dok članovi opozicije nijesu iskoristili pravo da odrede svog člana, imajući u vidu da su u tom periodu bojkotovali parlament.
Kada je riječ o kandidatima za predsjednika Odbora REGAGEN-a, članovi Administrativnog odbora kojim predsjedava Jelena Nedović (PES) su glasali samo o Vasiljeviću, dok se o ostalim kandidatima nijesu izja&scaron;njavali.
Pobjeda se ranije obratila Skup&scaron;tini tražeći odgovore na pitanja da li postoji obaveza izrade rang liste kandidata, zbog čega se glasalo samo za jednog kandidata za predsjednika te zbog čega su odlučili da se prvo i jedino izja&scaron;njavaju o Vasiljeviću, zbog čega se nije glasalo o ostalim kandidatima iako su formalno ispunjavali sve uslove, kao i za&scaron;to nijesu organizovali javne intervjue sa svim kandidatima, kao &scaron;to je bio slučaj sa izborima senatora Državne revizorske institucije i članova Savjeta Agencije za elektronske komunikacije i po&scaron;tansku djelatnost. Odgovore nijesu dobili.
&nbsp;

Parlament ignorisao upozorenje EU i izabrao Odbor REGAGEN-a

NA JUČERAŠNJOJ SJEDNICI

Crna Gora može mnogo naučiti iz japanskog iskustva posebno u oblasti novih tehnologija i smanjenja rizika od elementarnih nepogoda, očekujemo i povećanje broja studenata i drugih na&scaron;ih građana koji će se edukovati u Japanu, saop&scaron;tio je premijer Milojko Spajić na sastanku sa premijerom Japana Ishibom.
&ldquo;Od jeseni se ukidaju vize za crnogorske državljane. Ekonomska saradnja ima potencijal da se snažnije razvije u oblasti energetike, zelenih i visokih tehnologija, kao i turizma odakle očekujemo značajno veće prihode u budućnosti&rdquo;, napisao je Spajić na mreži X.

Spajić sa premijerom Japana: Od jeseni se ukidaju vize za crnogorske državljane