Ekonomija

U Ministarstvu odbrane (MO) se sudskim radnim sporovima upravlja djelimično uspje&scaron;no, &scaron;to nije slučaj u Ministarstvu unutra&scaron;njih poslova (MUP) koji je ovom problemtikom upravljao neuspje&scaron;no &ndash; ocijenila je Državna revizorska institucija (DRI) u reviziji koju je sprovela u ova dva Vladina resora.
Revizori su se fokusirali na evidenciju, institucionalne kapacitete, mehanizme mirnog rje&scaron;avanja radnih sporova, saradnju sa Za&scaron;titnikom imovinsko-pravnih interesa, analizu uzroka sporova, korektivne mjere i izvr&scaron;avanje sudskih presuda.
Potrebne korektivne mjere
Kolegijum kojim je rukovodio senator dr Branislav Radulović, sa predsjedavajućim Senatom Zoranom Jelićem, ocijenio je da MO ima uspostavljene osnovne mehanizme za praćenje i upravljanje sudskim postupcima, ali da rast broja radnih sporova ukazuje na potrebu za odlučnijim i efikasnijim sprovođenjem korektivnih mjera. MUP, s druge strane, kako ukazuju u izvje&scaron;taju, pokazuje ozbiljne sistemske nedostatke, jer nema pisanih procedura, evidencija je lo&scaron;a, mehanizmi za mirno rje&scaron;avanje slabi, analiza nema kao ni stručnog kadra, dok saradnja sa Za&scaron;titnikom nije odgovarajuća. Osim toga, kako su utvrdili revizori, oba resora ne planiraju adekvatno sredstva, pa se presude uglavnom izvr&scaron;avaju prinudno, &scaron;to stvara dodatne tro&scaron;kove za državni budžet.
- Od 2020. do 2023. godine pokrenuto je gotovo 6.000 sudskih postupaka po osnovu radnih odnosa protiv ova dva ministarstva. Putem prinudne naplate iz budžeta MO je u tom periodu isplaćeno 3.924.841,49 eura, a iz budžeta MUP-a čak 11.647.504,68 eura i za sudske sporove po svim osnovama (radni sporovi, neplaćene fakture, naknade &scaron;tete i dr.). Analiza ograničenog uzorka pokazala je da, kod sudskih sporova po osnovu radnih odnosa, sporedni tro&scaron;kovi - kamate, parnični tro&scaron;kovi, izvr&scaron;enja, čine i do 40 odsto ukupnih izdataka &ndash; navodi se u reviziji.
Za isti period, od 2020. do 2023, u MO su mirno rije&scaron;eni sporovi sa 3.064 lica &scaron;to je ukupno ko&scaron;talo 1,72 miliona eura. S druge strane, MUP je okončao veoma mali broj sporova na miran način. Razlog tome je, kako navode, to &scaron;to su samo dva službenika zadužena za to.
Isti advokati i vje&scaron;taci
Zaposleni u MO najvi&scaron;e tuže zbog neisplaćenih prekovremenih, noćnog i prazničnog rada i po osnovu dežurstva pripadnika Vojske Crne Gore. Ono &scaron;to su revizori utvrdili jeste da sve tužioce, biv&scaron;e i sada&scaron;nje zaposlene u MO, zastupaju tri ista advokata, a za sporove se angažuju stalno četiri ista vje&scaron;taka. MUP, u vi&scaron;e od 90 odsto slučajeva, tuže policijski službenici, pa je od 2020. do 2023. godine to učinilo njih 3.981, dok je državnih službenika bilo 280. Tužbe se odnose na faktički, prekovremeni, noćni i rad u vrijeme praznika, neiskori&scaron;ćeni odmor, tople obroke te granični poseban dodatak. Utvrđeno je da nadležne službe MUP-a ne vode ažurno evidenciju o prisustvu na radu, niti o prekovremenim satima, dok u personalnim dosijeima često nedostaju dokazi o uručenju rje&scaron;enja podnosiocima tužbi.
Revizori su uočili i da se veliki broj tužbi podnosi retroaktivno zbog ranijeg zakonskog rje&scaron;enja, koje nije predviđalo zastarjelost potraživanja, a dio zaposlenih je pokretao vi&scaron;estruke tužbe po godinama, uključujući i simbolične iznose, &scaron;to je dodatno opteretilo sistem, kako revizori ocjenjuju, u korist advokatskih kancelarija. Pojedine tužbe su se podnosile i na 2,50 eura, &scaron;to je državu u konačnom, zbog tro&scaron;kova, ko&scaron;talo deset puta vi&scaron;e.
- Zabrinjavajuće je &scaron;to je MUP izgubio gotovo sve radne sporove, dok MO povremeno uspijeva zahvaljujući angažmanu interne službe i saradnji sa Za&scaron;titnikom &ndash; navode iz DRI.
Zaključak je da je neophodna sistemska promjena u načinu upravljanja sudskim sporovima odnosno dosljednija primjena propisa, jačanje internih procedura i kontrola, bolja koordinacija sa nadležnim institucijama i unapređenje kapaciteta zaposlenih.
- Efikasan sistem upravljanja sudskim sporovima predstavlja ne samo za&scaron;titu interesa države, već i osnov odgovornog odnosa prema javnim sredstvima i zaposlenima &ndash; ukazali su revizori koji su izdali deset preporuka usmjerenih na jačanje institucionalnog okvira, unapređenje evidencije i analiza, smanjenje pravnog i finansijskog rizika, te racionalnije upravljanje budžetskim sredstvima.
Revizori ukazuju da su preduslovi za blagovremeno plaćanje po presudama da se sredstva planiraju budžetom koje Ministarstvo finansija treba da odobri, da Za&scaron;titnik blagovremeno dostavlja presude državnom organu koji će sredstva isplatiti u roku naznačenom u presudi. Iako je, sudeći po dokumentaciji MUP-a, svake godine od Ministarstva finansija tražila sredstva u ovu svrhu, ona im nijesu odobrena, već su budžetom planirani iznos od po jedan euro, dok su izvr&scaron;enja godi&scaron;nje kretala između dva miliona i 2,8 miliona eura.
Revizori su utvrdili da je u MO od pet sistematizovanih radnih mjesta u direkciji koja se bavi ovim poslovima popunjeno četiri, dok je u MUP popunjena samo četvrtina sistematizovanih radnih mjesta. Osim kadrovskog pojačanja, DRI preporučuje i forsiranje mirnog rje&scaron;avanja sporova, uspostavljanje bolje komunikacije za Za&scaron;titnikom, analizu sporova i predlaganje korektivnih mjera.
Ovaj izvje&scaron;taj DRI je uputila skup&scaron;tinskim odborima za bezbjednost i odbranu te ekonomiju, finansije i budžet, dok i MUP i MO imaju rok da do polovine juna dostave plan, a do polovine novembra i izvje&scaron;taj o realizaciji preporuka.

Zbog tužbi policajaca i vojnika iz budžeta isplaćeno 15,5 miliona eura

DRI KONTROLISALA RADNE SPOROVE U MINISTARSTVIMA ODBRANE I UNUTRAŠNJIH POSLOVA OD 2020. DO 2023.

Prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u Crnoj Gori u prvom kvartalu iznosila je 2,16 hiljada EUR, pokazali su podaci Monstata.
Statističari su kazali da je prosječna cijena kvadrata stana u novogradnji u Podgorici iznosila 2,07 hiljada EUR, u primorskom regionu 2,33 hiljade EUR, u sredi&scaron;njem regionu 1,05 hiljada EUR, a u sjevernom 1,2 hiljade EUR.
Prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u značajnoj mjeri zavisi od uče&scaron;ća stanova koji pripadaju kategoriji solidarne stambene izgradnje.
&bdquo;Ukoliko je uče&scaron;će ovih stanova veće, prosječna cijena stana u novogradnji će biti značajno niža, odnosno ukoliko je uče&scaron;će manje, prosječna cijena će biti veća&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju, prenosi agencija Mina.
Prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u Crnoj Gori u kategoriji preduzeća u prvom kvartalu iznosila je 2,16 hiljada EUR, dok u kategoriji solidarna stambena izgradnja iznosila 674 EUR.
Iz Monstata su objasnili da se u obračun prosječne cijene kvadratnog metra stana u novogradnji u obzir uzimaju samo stanovi koji su prvi put prodati na trži&scaron;tu, odnosno za koje je prvi put zaključen kupoprodajni ugovor.
Predmet posmatranja ovog istraživanja nijesu stanovi starog stambenog fonda, niti ostale vrste nepokretnosti - poslovni objekti, zemlji&scaron;te i drugo. Istraživanje ne predstavlja odraz ponude i potražnje novih stanova na trži&scaron;tu, već cijene obračunate na osnovu zaključenih kupoprodajnih ugovora.

Prosječna cijena kvadrata stana u novogradnji 2160 eura

PODACI MONSTATA

Poslanici crnogorske Skup&scaron;tine juče su na sjednici naimenovali Veljka Vasiljevića za predsjednika Odbora Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (REGAGEN), a za članove Momira &Scaron;kopelju i Milicu Petrović-Simonović.
Istovremeno, Skup&scaron;tina nije izabrala Gordanu Kalezić i Milana Remikovića za viceguvernere Centralne banke (CBCG), jer nijedno od kandidata nije dobilo potrebnu podr&scaron;ku poslanika.
Podr&scaron;ka pomenutim rje&scaron;enjima dolazi nakon &scaron;to je delegacija Evropske unije (EU) u Crnoj Gori pozvala nedavno crnogorske institucije da ponovo sprovedu javni konkurs za imenovanje predsjednika i dva člana Odbora Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (REGAGEN) ukazujući da nedavno sprovedeni konkurs nije u skladu sa evropskom regulativom.
Iz Delegacije EU su kazali da su uputili pismo crnogorskim vlastima u vezi s ovim javnim pozivom koji je Skup&scaron;tina raspisala 21. januara, a na osnovu kojeg je, početkom aprila Administrativni odbor Skup&scaron;tini predložio da se za predsjednika Odbora imenuje građevinski inženjer i doktor ekonomskih nauka Veljko Vasiljević, biv&scaron;i poslanik Demokratskog fronta iz redova Pokreta za promjene. Vasiljević je u biografiji naveo da od 2021. godine nije član nijedne partije. Trenutno je član Odbora direktora EPCG Solar gradnje, a od aprila 2021. do polovine 2023. godine bio je u bordu Rudnika uglja.
Za članove Odbora REGAGEN-a predloženi su magistrica ekonomskih nauka i ekolo&scaron;kog menadžmenta Milica Petrović-Simonović, Momir &Scaron;kopelja je elektroinženjer, a oboje su zaposleni u REGAGEN-u.
- U pomenutom pismu pozvali smo institucije da preduzmu neophodne korektivne mjere kako bi poziv bio usklađen sa obavezama iz Direktive (EU) 2019/944 o zajedničkim pravilima za unutra&scaron;nje trži&scaron;te električne energije, posebno članom 57(5)(e), te da ga u skladu s tim ponovo objave &ndash; kazali su iz Delegacije EU.
EU je, kako su naveli, zajedno sa ekspertima Sekretarijata Energetske zajednice (EZ), razmotrila uslove i kriterijume navedene u pozivu. Iako poziv propisuje uslove koje kandidati treba da ispunjavaju, iz Delegacije ukazuju da nijesu definisani kriterijumi na osnovu kojih će se sprovesti izbor i imenovanje članova odbora REGAGEN-a.
- Ovaj propust nije u skladu sa obavezama koje proizilaze iz članstva u EZ, a koje podrazumijevaju usvajanje, sprovođenje i primjenu svih važećih pravila EU u oblastima energetike, za&scaron;tite životne sredine, konkurencije i obnovljivih izvora energije, na koje se Crna Gora, kao ugovorna strana, obavezala potpisivanjem Ugovora o osnivanju Energetske zajednice 2005. godine &ndash; ukazali su ranije iz Delegacije EU.
U obrazloženju odluke Administrativnog odbora se navodi da je za ove pozicije u REGAGEN-u apliciralo devet kandidata, te da su svi blagovremeno predali prijave. Radnu grupu koja je kontrolisala dokumentaciju činili su Bogdan Božović (SNP), Vasilije Čarapić (PES) i Du&scaron;ko Stjepović (Demokrate), dok članovi opozicije nijesu iskoristili pravo da odrede svog člana, imajući u vidu da su u tom periodu bojkotovali parlament.
Kada je riječ o kandidatima za predsjednika Odbora REGAGEN-a, članovi Administrativnog odbora kojim predsjedava Jelena Nedović (PES) su glasali samo o Vasiljeviću, dok se o ostalim kandidatima nijesu izja&scaron;njavali.
Pobjeda se ranije obratila Skup&scaron;tini tražeći odgovore na pitanja da li postoji obaveza izrade rang liste kandidata, zbog čega se glasalo samo za jednog kandidata za predsjednika te zbog čega su odlučili da se prvo i jedino izja&scaron;njavaju o Vasiljeviću, zbog čega se nije glasalo o ostalim kandidatima iako su formalno ispunjavali sve uslove, kao i za&scaron;to nijesu organizovali javne intervjue sa svim kandidatima, kao &scaron;to je bio slučaj sa izborima senatora Državne revizorske institucije i članova Savjeta Agencije za elektronske komunikacije i po&scaron;tansku djelatnost. Odgovore nijesu dobili.
&nbsp;

Parlament ignorisao upozorenje EU i izabrao Odbor REGAGEN-a

NA JUČERAŠNJOJ SJEDNICI

Skup&scaron;tina nije danas izabrala Gordanu Kalezić i Milana Remikovića za viceguvernere Centralne banke (CBCG), jer nijedno od kandidata nije dobilo potrebnu podr&scaron;ku poslanika.
Za izbor Kalezić glasao je 21 poslanik, isto toliko ih je bilo uzdržano, dok niko nije bio protiv, prenosi Mina business.
Remikovića je podržalo 15 poslanila, 28 je bilo uzdržano, a niko nije bio protiv.
Njih je na te funkcije predložila guvernerke CBCG, Irene Radović.
Poslanici su na dana&scaron;njoj sjednici naimenovali Veljka Vasiljevića za predsjednika Odbora Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti, a za članove Momira &Scaron;kopelju i Milicu Petrović Simonović.

Kalezić i Remiković nijesu izabrani za viceguvernere CBCG

NA DANAŠNJOJ SJEDNICI SKUPŠTINE

Skup&scaron;tine akcionara Barske i Crnogorske plovidbe jutros su usvojile odluku o zaključenja ugovora o saradnji te dvije brodarske kompanije, na osnovu kojeg će barska kompanija kotorskoj avansno da isplati milion eura kako bi se rije&scaron;io njihov problem tekuće likvidnosti &ndash; potvrđeno je Pobjedi iz obje kompanije.
Direktor Crnogorske plovidbe Vladimir Tadić je kazao Pobjedi da će taj ugovor biti potpisan danas, dodajući da uplatu od milion eura od Barske plovidbe očekuju već sjutra.
Nedavno je ministar pomorstva Filip Radulović saop&scaron;tio da je ovo bio jedini način da se Crnogorska plovidba spase od stečaja te da je riječ o privremenom rje&scaron;enju. Premijer Milojko Spajić ga je, kako je kazao ministar, zadužio da do kraja godine nađe model optimizacije za obje kompanije kako bi se utvrdilo na koji način će se razvijati pomorska privreda u budućnosti. Objasnio je da se ne razmatra mogućnost spajanja dvije brodarske kompanije, jer je to pravno nemoguće, imajući u vidu da obje imaju negativan kapital.
-Ugovorom o saradnji između crnogorskih brodarskih kompanija planirano je da Barska plovidba uzme od Crnogorske plovidbe iz Kotora u zakup dva broda, a da zauzvrat uplati avans od milion eura, &scaron;to će kotorskoj kompaniji poslužiti da izmiri obaveze prema bankama i dobavljačima, te da uspostavi tekuću likvidnost. Na taj način Crnogorska plovidba se spa&scaron;ava od stečaja, niko od zaposlenih neće ostati bez posla, niti ćemo izgubiti brodove vrijedne 30 miliona eura za koje je posljednja rata banci isplaćena u januaru &ndash; saop&scaron;tio je pro&scaron;le sedmice Radulović.

Barska kompanija sjutra uplaćuje milion eura da spasi kotorsku

SKUPŠTINE AKCIONARA BARSKE I CRNOGORSKE PLOVIDBE DALE ZELENO SVJETLO

Od sjutra važiće nove cijene naftnih derivata, saop&scaron;teno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.
Tako će cijene benzina BMB 98 iznositi 1,45 eura po litru, a BMB 95 1,41 eura po litru,
Cijena eurodizela ostaje nepromijenjena i iznosi 1,28 eura po litru, dok će lož ulje poskupiti za jedan cent i ko&scaron;taće 1,23 eura po litru.
"Naredni obračun cijena naftnih derivata biće&nbsp; 2. juna, a eventualno izmijenjene cijene važiće od 3. juna 2025. godine, u skladu s Uredbom o načinu i visini elemenata na osnovu kojih se formiraju maksimalne cijene naftnih derivata", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.

Od sjutra skuplji benzin, cijena dizela bez promjene

NOVE CIJENE GORIVA

Vlasnik kompanije Eagle Hills Mohamed Alabar kazao je da je nakon negodovanja lokalne zajednice u Crnoj Gori odustao od mogućeg projekta na ulcinjskoj Velikoj plaži.
On je u intervjuu za Newsmax Balkans televiziju kazao da je pogrije&scaron;io &scaron;to se prijavio na tender za zakup plaža.
&ldquo;Želio sam da dobijem jedno kupali&scaron;te na Velikoj plaži da bih pokazao javnosti kako taj prostor može da se uredi&rdquo;, naveo je Alabar.
Kako je kazao, nakon o&scaron;trih reakcija javnosti, odlučio je da vrati sva kupali&scaron;ta koja je prethodno u martu dobio na tenderu.
&ldquo;Nakon svega &scaron;to se desilo ne želim da ulažem na jugu uop&scaron;te. Za&scaron;to? Recimo, za&scaron;to biste vi željeli da ulažete u Dubaiju ako vas mi ne želimo? Ne biste trebalo to da radite&rdquo;, kazao je Alabar, prenosi portal Newsmax Balkans.
On je rekao da je, na osnovu onoga &scaron;to je vidio i pročitao, shvatio da ljudi ne žele investicije na tom prostoru.
&ldquo;Mislim da imaju na to pravo jer dolaze iz te zajednice. To je za mene u redu. Pričao sam sa predsjednicima drugih op&scaron;tina i imao sjajne sastanke sa njima&rdquo;, kazao je Alabar.
On je pojasnio da je tokom boravka u Podgorici, gdje je bio glavni govornik na konferenciji o nekretninama u četvrtak, razgovarao sa predsjednicima drugih primorskih, ali i sjevernih crnogorskih op&scaron;tina.
&ldquo;Crna Gora ima mnogo mogućnosti i ako nam neko kaže da žele ne&scaron;to da radimo &ndash; u redu radićemo. Na primjer, ako mi neko kaže imate ovaj prostor u Budvi možete da gradite na primjer 20 stanova i dva hotela onda ću da se povučem i uradim kalkulacije nakon kojih ću znati kolika će biti ukupna investicija&rdquo;, kazao je Alabar.
On je dodao da se njegove investicije u vi&scaron;e zemalja kreću od jedne do 15 milijardi eura.
&ldquo;Ako negdje uložite recimo jednu milijardu eura uvijek to pomnožite sa tri puta, jer tolika investicija ima takav efekat na ukupnu ekonomiju&rdquo;, rekao je Alabar.
Upitan za koje lokacije u Crnoj Gori je sada zainterosovan da ulaže nakon &scaron;to je odustao od Ulcinja, Alabar je naveo da ga zanima jedna lokacija na obali kao i jedna na sjeveru zemlje.
&ldquo;Morate shvatiti da su nama, Arapima, planine zanimljive zbog svježeg vazduha jer je u na&scaron;im zemljama tropska klima. Crna Gora je prelijepa, ima prelijepe planine kao i jezera&rdquo;, dodao je Alabar.
On nije želio da precizira koje lokacije su mu najinteresantnije, ali je naveo da razmatra dvije opcije.
&ldquo;Interesantna mi je jedna lokacija otprilike na sredini obale, a imamo i dva predloga za sjever zemlje. To su za sada samo ideje&rdquo;, rekao je Alabar.
&nbsp;

Alabar: Ne želim da ulažem u Ulcinju, razmatram druge opcije

KAZAO JE DA JE POGRIJEŠIO ŠTO SE PRIJAVIO NA TENDER ZA ZAKUP PLAŽA

Ministar energetike i rudarstva Admir &Scaron;ahmanović uputio je listu zahtjeva rukovodstvu Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) u kojoj, kako saznaje Portal ETV, traži da mu dostave informacije o broju zaposlenih i angažovanih u tom preduzeću, te da za svako novo zaposlenje zatraže saglasnost njegovog resora i uz to dostave obrazloženje i razloge za&scaron;to je ono potrebno.
Na taj korak se odlučio zbog činjenice da se očekuje lo&scaron;iji finansijski rezultat u 2025.&nbsp;
&Scaron;ahmanović je u dopisu, u koji je Portal ETV imao uvid, naveo i da od rukovodstva kompanije očekuje da ih informi&scaron;u prije dono&scaron;enja svih strate&scaron;kih odluka koje imaju veliki finansijski i poslovni uticaj.
U dopisu koji je naslovljen na predsjednika Odbora direktora, funkcionera Nove srpske demokratije (NSD) i nekada&scaron;njeg Demokratskog fronta (DF) Milutina Đukanovića i izvr&scaron;nog direktora Ivana Bulatovića, &Scaron;ahmanović traži Operativni izvje&scaron;taj - pregled ključnih aktivnosti u pogledu proizvodnje i snabdijevanja, kao djelatnosti koje obavljaju shodno Zakonu o energetici.
Traži i Finansijski izvje&scaron;taj - uključujući bilans stanja, bilans uspjeha i izvje&scaron;taj o novčanim tokovima, kao i podatke o realizovanim donacijama. Ministar traži i Izvje&scaron;taj o investicijama i razvojnim projektima - odnosno podatke o realizovanim i planiranim projektima.
- Imajući u vidu većinsko vlasni&scaron;tvo države Crne Gore u strukturi Va&scaron;eg dru&scaron;tva posebno je značajno da raspolažemo podacima o tome da li je osigurano nesmetano poslovanje u pogledu finansijskih izdataka Va&scaron;eg dru&scaron;tva usled najavljene obustave prozvodnje, kako u pogledu redovnih obaveza u smislu isplata plata poreza i doprinosa, tako i u pogledu nabavke električne energije i izmirenja kreditnih i drugih obaveza. U vezi sa tim potrebno je da nam dostavite jasan pregled svih aktivnosti i novčanih tokova po navedenom pitanju - naveo je ministar u dopisu u koji je Portal ETV imao uvid.
&Scaron;ahmanović je upozorio i na obavezu koju EPCG ima u pogledu obezbjeđenja sigurnosti snabdijevanja krajnih kupaca u Crnoj Gori - naročito jer su za ovu godinu planirani radovi na ekolo&scaron;koj rekonstrukciji TE Pljevlja i obustavi proizvodnje.
- U vezi sa tim potrebno je da nas informi&scaron;ete kako teku radovi i do kad, kao i da li ste obezbijedili, odnosno kupili električnu energiju za period trajanja obustave, i po kojoj cijeni. Izvje&scaron;tavanje o realizaciji ekolo&scaron;ke rekonstrukcije prema Ministarstvu treba da bude na mjesečnom nivou, do petog u mjesecu za prethodni mjesec - napisao je &Scaron;ahmanović.
Naveo je da bi Ministarstvo trebalo da raspolaže podacima o tome je li osigurano nesmetano poslovanje u pogledu finansijskih izdataka EPCG usljed najavljene obustave prozvodnje, kako u pogledu redovnih obaveza - u smislu isplata plata poreza i doprinosa, tako i u pogledu nabavke električne energije i izmirenja kreditnih i drugih obaveza.
- U vezi sa tim potrebno je da nam dostavite jasan pregled svih aktivnosti i novčanih tokova po navedenom pitanju - dodao je &Scaron;ahmanović u dopisu.

Šahmanović poslao listu zahtjeva EPCG: Traži da ne zapošljavaju bez njegovog znanja i da važne odluke ne donose bez konsultacija sa Ministarstvom

ZATRAŽIO I OPERATIVNI IZVJEŠTAJ

Na tender za izradu glavnog projekta i izvođenje radova na drugoj dionici auto-puta od Mate&scaron;eva do Andrijevice stiglo je deset ponuda, saop&scaron;tio je Vijestima izvor upućen u postupak.
Tender za drugu dionicu auto-puta raspisan je 28. februara na sajtu Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i trebalo je da traje do 29. aprila, ali je produžen do 14. maja.
List čeka odgovore državnog preduzeća Monteput na pitanja u vezi sa brojem dostavljenih ponuda i podacima o ponuđačima, ali i roku u kojem će biti donijeta odluka o izboru ponuđača, koliko će ko&scaron;tati gradnja druge dionice i kako će se finansirati.
Iz Monteputa je ranije rečeno da je tender za izradu glavnog projekta i izvođenje radova na dionici auto-puta Mate&scaron;evo-Andrijevica produžen do 14. maja na osnovu zahtjeva vi&scaron;e zainteresovanih da im se omogući dodatno vrijeme za dostavljanje dokumentacije. Oni su tada kazali i da se očekuje da će izvođač koji će graditi trasu biti izabran do sredine godine.
"Tender se sprovodi po procedurama EBRD-a, &scaron;to podrazumijeva visoke standarde transparentnosti, konkurentnosti i odgovornosti u svakoj fazi procesa. Nakon isteka roka za dostavljanje ponuda slijedi faza detaljne evaluacije. Cilj je da se proces sprovede pažljivo, uz puno po&scaron;tovanje zakonskih procedura i standarda, kako bi bio izabran najpovoljniji i najkvalitetniji ponuđač za realizaciju tog značajnog infrastrukturnog projekta", naveli su iz Monteputa, a prenosi Mina business.

Za gradnju druge dionice auto-puta stiglo deset ponuda

SAOPŠTENO IZ MONTEPUTA

Evropska unija je Crnoj Gori uplatila gotovo 27 miliona eura iz Plana rasta, saop&scaron;tio je premijer Milojko Spajić.
Time je, kako je ocijenio, prepoznata vrijednost reformske agende koju je Vlada Crne Gore kandidovala pro&scaron;le godine.
&ldquo;Ukupan iznos od 383 miliona eura koja ćemo postepeno dobijati u naredne dvije godine, usmjerićemo na realizaciju sveobuhvatnih reformi koje donose konkretne koristi građanima. Gradimo 12 novih vrtića, 11 osnovnih &scaron;kola i dva studentska doma. Ulažemo u inkluzivno obrazovanje i razvoj novih vje&scaron;tina. Dobijamo vi&scaron;e energije iz obnovljivih izvora. Jačamo budžet i &scaron;irimo socijalne usluge. Uvodimo nove digitalne usluge i skraćujemo redove na &scaron;alterima. Uspostavljamo bolju kontrolu javnih nabavki i jačamo borbu protiv sive ekonomije&rdquo;, navodi u objavi Spajića na mreži X.
Reforme nijesu samo birokratija, one znače bolji život, zaključuje Spajić.

Spajić: Crnoj Gori uplaćeno gotovo 27 miliona eura iz Plana rasta

SAOPŠTIO PREMIJER

Konsultantska kuća Fidelity consulting ukazala je na nekoliko ekonomskih indikatora koji su, kako tvrde, za veliku brigu.
Podsjetili su na podatke Centralne banke (CBCG) o platnom bilansu i prometu i analizu Ministarstva finansija konsolidovane javne potro&scaron;nje u prvom kvartalu, a onda naveli glavne razloge za zabrinutost.
&ldquo;U prva tri mjeseca 2025. godine ostvaren je deficit budžeta u iznosu od 64 miliona eura, dok je u istom periodu 2024. godine, deficit budžeta iznosio 7,4 miliona eura &scaron;to je za 56,6 miliona eura manje nego u 2025. Godini&rdquo;, istakli su u Fidelity-ju.
Ukazali su i da je u prva tri mjeseca ove godine ostvaren deficit tekuće potro&scaron;nje u iznosu od 33,2 miliona eura, dok je u istom periodu 2024. ostvaren suficit tekuće potro&scaron;nje u iznosu od 21,2 miliona eura, &scaron;to je za 54,4 miliona eura bolje u odnosu na 2025. U Fidelity-ju su napomenuli i da su prihodi budžeta u prvom kvartalu ove godine manji od plana za 13 miliona eura.
Izdaci budžeta u prvom kvartalu 2025. godine, u odnosu na isti period prethodne godine, veći su 61,3 miliona eura ili 10,5 odsto.
&ldquo;Prihodi od turizma u prvom kvartalu 2025. godine manji su za 10 odsto u odnosu na prvi kvartal 2024. godine. Platni promet u aprilu 2025. godine je manji od onog ostvarenog u aprilu 2024. Saldo roba i usluga je negativan, iznosi -629,5 miliona eura i veći je za 63 miliona eura u odnosi na prvi kvartal 2024. godine. Stopa rasta BDP u 2025. godini, sa planiranih 4,8 odsto, pada na 2,6 odsto&rdquo;, napomenuli su, pored ostalog, u toj konsultantskoj kući.
Dodali su i da je u prvom kvartalu 2025. godine, cijena metra kvadratnog novogradnje veća 402 eura ili 22 odsto u odnosi na prvi kvartal 2024, te da godi&scaron;nja stopa inflacije u aprilu iznosi 3,4 odsto, koja ubrzava zbog povećanja plata i penzija.
&ldquo;Na nivou lokalnih samouprava, za prva tri mjeseca 2025. godine, stanje je sljedeće: ostvaren je deficit od 17,2 miliona eura dok je u istom periodu prethodne godine ostvaren suficit od 17,9 miliona eura; prihodi budžeta su manji 5,9 miliona eura od plana dok su u odnosu na isti period prethodne godine manji za 7,4 miliona eura; tekući izdaci su veći 11 odsto od plana dok su u odnosu na isti period prethodne godine veći 40 odsto. Sve je nacrtano, samo neko treba da kaže da je žurka pri kraju. Da je vječna&rdquo;, poručuju iz Fidelity consultinga

Fidelity ukazuje na više indikatora za brigu: Deficit veći 56,6 miliona, izdaci 61,3 miliona eura, negativan saldo roba i usluga...