Ekonomija

Radim u skladu sa pravilima, ako ne&scaron;to ne bude tako, vlasnik ima pravo na svoju zemlju - poručio je osnivač i izvr&scaron;ni direktor kompanija Emaar Properties i Eagle Hills Mohamed Alabar glavni je govornik na RE:D konferenciji (Real Estate Developmenta) koja se danas i sjutra održava u Podgorici.
Alabar je rekao da je sinoć do&scaron;ao u Podgoricu, i da je imao pozitivne reakcije od građana. Kazao je da su mu po dolasku ljudi poslali poruke ohrabrenja i podr&scaron;ke.
Naglasio je da njegov govor u Tivtu, nedavno na ESG samitu, kada je govorio o svojoj majci, očito iritirao dio javnosti i medija. Naveo je da ga to čudi, jer zna da je majka stub porodice.
Alabar je rekao da je pro&scaron;etao Podgoricom, i da je imao priliku da vidi ljepotu crnogorskog glavnog grada. On je rekao da je pokrenuo mnogo uspje&scaron;nih projekata.
&ldquo;Radim u skladu sa pravilima&rdquo;, kazao je osnivač i izvr&scaron;ni direktor kompanija Emaar Properties i Eagle Hills.
Obja&scaron;njeno je da Alabar nije finansijer RE:D konferencije, niti lobista, već je prepoznao značaj ovog skupa.
On je poručio da će plaže pripadati javnosti i da ukoliko ljudi to ne budu željeli neće graditi ni&scaron;ta na njima, te da ukoliko sve ne bude po ugovoru vlasnik ima pravo na zemlju nazad.
"Unosim samo čisti novac, već 28 godina imam hotel u Hrvatskoj, kojim dobro rukovodim. Ako bih imao projekat u Crnoj Gori, pozivam lokalne preduzetnike da ulože u moje projekte. Ako želite 60 odsto a ja 40, za&scaron;to je to problem. Za&scaron;to da neko iz Dubaija zaradi, ako neko iz Crne Gore može da zaradi vi&scaron;e. Sve radimo vrlo transparentno, partneri sjede u odboru i rade u skladu s pravilima", kazao je Alabar.
Dodao je da je Porto Montenegro poznatiji od same Crne Gore, te da joj donosi velike profite.&nbsp;
On je istakao da se projekta vraća vlasniku zemlji&scaron;ta, ukoliko se ne ispuni bilo koja tačka iz sporazuma, bez obzira na novac koji je uložen.
"Sve se odlučuje u skladu sa unutra&scaron;njim propisima države, pa čak i boja fasade, ili vrtovi koji će se postaviti", poručio je Alabar.
Obja&scaron;njava da njegovi projekti zapo&scaron;ljavaju samo ljude iz te države.
&nbsp;

Alabar: Sve radim po pravilima, plaže su javno dobro, ukoliko građani to ne budu željeli, neću graditi ništa na njima

"AKO BIH IMAO PROJEKAT U CRNOJ GORI, POZVAO BIH LOKALNE PREDUZETNIKE DA ULOŽE U MOJE PROJEKTE"

Borba za pravo na dom- tako su iz Udruženja podstanara najavili protest ispred Skup&scaron;tine 25. maja. Preko 30.000 podstanarskih porodica u Crnoj Gori konačno moraju da dignu glas, kaže predsjednik Udruženja&nbsp;Dragan Živković.&nbsp;Razloga je, kaže, mnogo, navodi se u prilogu Radija Crne Gore.
&ldquo;Nemamo nikakva prava. A 80 odsto trži&scaron;ta pliva u sivoj zoni. Nemamo pravnu za&scaron;titu, nemamo pravnu podr&scaron;ku države, nemamo finansijsku podr&scaron;ku države. Jednostavno, ko god je na vlasti dosad bio, nije prepoznao ovaj problem. Vi&scaron;e prava imaju stranci u Crnoj Gori, i vi&scaron;e se &scaron;tite njihova prava kao podstanara, kao investitora&rdquo;, kazao je Živković.
Zahtijevaće, između ostalog, manje cijene zakupa, pravnu za&scaron;titu, subvencije, registar podstanara, gradnju socijalnih stanova te smanjenje poreza na imovinu za vlasnike koji stanove iznajmljuju po prihvatljivim cijenama.
Ispred Skup&scaron;tine će, poručuje Živković, ostati dok ne dobiju odgovore.
&ldquo;Na&scaron; poziv je svima da 25. maja dođemo ispred Skup&scaron;tine Crne Gore. Ne jedan dan, nego vi&scaron;e dana. Da se barem jednom izborimo za na&scaron;e građane&rdquo;, istakao je on.
Da su zahtjevi podstanara opravdani, ali da je upitan način na koji država može da im pomogne, mi&scaron;ljenja je advokat Savo &Scaron;ofranac. Ističe da je osnovni problem &scaron;to se veliki broj stanova izdaje na crno, bez ugovora. Zakonsko ograničavanje cijena zakupa u teoriji je moguće, ali u uslovima trži&scaron;ne privrede to ne bi bilo prihvatljivo.
&ldquo;Jedan od načina na koji bi mogli da se ograniče cijene je, po meni, poreska politika. Država može da uvede poreske stope koje će učiniti neisplativim za vlasnike da imaju vi&scaron;e od jedne ili dvije nekretnine. Poreske stope i poreska politika trebalo bi da dovedu do toga da se na trži&scaron;tu pojave stanovi koji će probiti etički za kupovinu, samim tim za izdavanje&rdquo;, istakao je &Scaron;ofranac.
Iz Udruženja pozivaju sve podstanarske porodice da pokažu hrabrost i odlučnost.
Podr&scaron;ku očekuju od građana i civilnog sektora.

Udruženje podstanara: Ispred Skupštine ćemo ostati dok ne dobijemo odgovore; Advokat: Zaustaviti izdavanje stanova “na crno”

PROTEST ZAKAZAN ZA 25.MAJ

Cijene proizvoda i usluga lične potro&scaron;nje, mjerene indeksom potro&scaron;ačkih cijena u aprilu, u odnosu na isti mjesec pro&scaron;le godine, u prosjeku su bile vi&scaron;e 3,4 odsto, pokazuju podaci Monstata. Potro&scaron;ačke cijene su u aprilu u odnosu na mart u prosjeku bile vi&scaron;e 0,8 odsto.
Primijetan je rast godi&scaron;nje stope inflacije od septembra pro&scaron;le godine kad je ona iznosila jedan odsto do aprila ove godine kad je dostigla 3,4 odsto. Za predsjednika Crnogorskog udruženja poslodavaca (CUP) i ekonomskog analitičara prof. dr Vasilija Kostića rast inflacije nije neočekivan.
- Naprotiv. Rast inflacije je zakonita posljedica de&scaron;avanja u svjetskoj, regionalnoj i lokalnoj ekonomiji. U Crnoj Gori je inflacija vi&scaron;e nego očekivana imajući u vidu sve ono &scaron;to su uticaji programa Evropa sad 1 i Evropa sad 2 &ndash; kazao je Kostić Pobjedi.
On tvrdi da je sasvim izvjesno da aktuelna vlast ekonomskim mjerama koje afirmi&scaron;e i primijenjenim konceptom fiskalne politike vodi proinflacionu politiku.
- Dodamo li tome pogubnu uvoznu zavisnost crnogorske ekonomije putem koje se trži&scaron;ne i cjenovne nestabilnosti iz &scaron;ireg, a i bližeg okruženja, prelivaju na domaću privredu, dolazimo do sprege koja će, bojim se, predstavljati ram za sliku konstantnog rasta cijena u dužem roku &ndash; rekao je Kostić.
&nbsp;Dodao je da inflacija sama po sebi predstavlja numerički izraz poslovne i druge nepredvidivosti, odnosno rasta poslovnog rizika.
- Nepredvidivost jednako nesigurnost jeste kauzalnost (uzročno posljedična veza) koja unazađuje poslovni ambijent. Zato rast svake neizvjesnosti u osnovi znači rast nesigurnosti koja je izražena većim tro&scaron;kovima poslovanja &scaron;to u konačnom devastira poslovni ambijent. U uslovima umjerene inflacije (dodu&scaron;e ona je sada u tim okvirima) inflacioni pritisak se slabije percipira pa subjektivni osjećaj njenog dejstva je mnogo manje zabrinjavajući, &scaron;to opet ne znači da stvari ne idu u lo&scaron;em smjeru &ndash; pojasnio je Kostić.
Ističe da su rijetki momenti kada državi odgovara inflacija ,,pod uslovom da se govori o odgovornoj vlasti&ldquo; ( to je slučaj vezan za dug).
- U protivnom, inflacija može da odgovara vlasti, ali državi u cjelini - nikako jer, kao &scaron;to rekosmo, inflacija, bilo u umjerenom ili galopirajućem obliku, razara ekonomiju. Razlika je samo u vremenskom horizontu dejstva. Dakle, ukoliko postoji odgovorna vlast, inflacija ne može da bude opcija. Ukoliko je, pak, drugačije, onda inflacija može i da odgovara. Predstavlja se uspjehom ono &scaron;to nije, kao na primjer nominalni rast prihoda &ndash; koji se vidi, a u stvari riječ je o realnom padu - koji se ne vidi pa vlast sve to progla&scaron;ava za uspjeh svoje politike. Ne de&scaron;ava se to rijetko, naročito na na&scaron;im prostorima &ndash; saop&scaron;tio je Kostić.
Nedavno objavljeni podaci Eurostata pokazuju da je inflacija u aprilu, u eurozoni, ostala na godi&scaron;njoj stopi od 2,2 odsto. Potro&scaron;ački koncept Kostić navodi da je, u najop&scaron;tijem smislu rečeno, razlika između inflacije u eurozoni i inflacije kod nas rezultat ,,na&scaron;e politike i na&scaron;ih neusklađenosti, odnosno neravnoteža&ldquo;
- Mi afirmi&scaron;emo potro&scaron;ački koncept na u&scaron;trb proizvodnosti. Nebrojeno puta se vlast u prethodnom periodu upinjala da dokaže ono &scaron;to se ne može dokazati - da preduzete mjere &bdquo;poreske reforme&ldquo; imaju neutralno dejstvo na inflaciju, pritom zanemarujući aspekt produktivnosti koji upravo čini su&scaron;tinu razlike u eurozoni i kod nas. I jo&scaron; ne&scaron;to. Ako smo saglasni, a jesmo, da Crna Gora najvećim dijelom uvozi inflaciju, otkud ta razlika kada nije od nerealnog rasta cijena u trgovini (&scaron;to je dokazano). Ona, naravno, samo može doći od domaćih faktora kreiranih Vladinim mjerama na strani tražnje &ndash; zaključio je Kostić.
Iz Monstata je saop&scaron;teno da su najveći uticaj na mjesečnu stopu inflacije imali rast cijena u grupama povrće, odjeća, voće, farmaceutski proizvodi, stvarne rente koje plaćaju stanari za primarno boravi&scaron;te, meso, restorani, kafei, cipele i ostala obuća.
Potro&scaron;ačke cijene su u periodu januar-april, u poređenju sa istim pro&scaron;logodi&scaron;njim periodom, u prosjeku bile vi&scaron;e 2,9 odsto. Posmatrano po glavnim grupama proizvoda i usluga prema namjeni potro&scaron;nje, u aprilu je, u odnosu na mart, zabilježen rast u grupama zdravlje 3,1 odsto, odjeća i obuća tri odsto, hrana i bezalkoholna pića 1,4 odsto, restorani i hoteli 1,3 odsto, rekreacija i kultura i ostala dobra i usluge po 0,6 odsto, namje&scaron;taj, oprema za domaćinstvo i rutinsko održavanje stana 0,4 odsto, stanovanje, voda, struja, gas i druga goriva 0,3 odsto.
Pad cijena zabilježen je u grupi prevoz 1,4 odsto, alkoholna pića i duvan jedan odsto i komunikacije 0,1 odsto. Cijene ostalih proizvoda i usluga nijesu se bitnije mijenjale.

Kostić: Aktuelna vlast ekonomskim mjerama vodi proinflacionu politiku

OCJENUJE EKONOMSKI ANALITIČAR

Unija poslodavaca Crne Gore jo&scaron; jednom javno apeluje na Vladu Crne Gore i sve političke aktere da, kako navode, sa razumijevanjem i bez predrasuda sagledaju potrebu izmjene Zakona o unutra&scaron;njoj trgovini, kojim se od 2019.&nbsp; zabranjuje rad trgovina na veliko i malo nedjeljom i tokom praznika.
"Apelujemo da se ukidanje neradne nedjelje ne doživljava kao prijetnja radnicima, već kao nužna mjera koja bi doprinijela odgovornijem i realnijem funkcionisanju trži&scaron;ta, razvoju turizma i unapređenju poslovnog ambijenta.
Važno je naglasiti da ni prije usvajanja ove zabrane većina trgovina u Crnoj Gori nije radila nedjeljom, niti bi u budućnosti bila obavezna da radi. Odluka bi bila prepu&scaron;tena samim poslodavcima, koji bi u skladu sa svojim poslovnim procjenama mogli odlučiti da li se rad nedjeljom isplati", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju Unije poslodavaca.
To se, kako dalje navode, prvenstveno odnosi na butike, prodavnice prehrambenih proizvoda i druge sektore koji bilježe veći promet tokom vikenda, naročito u zimskim i ljetnjim turističkim sezonama.
"Unija poslodavaca Crne Gore je kroz dug i odgovoran proces pregovora, u okviru Socijalnog savjeta, zajedno sa Sindikatom i predstavnicima Vlade, uspjela da dođe do modela koji je usagla&scaron;en u interesu i radnika i poslodavaca. Posebno nagla&scaron;avamo da je ovaj prijedlog prethodno dobio saglasnost čak dva ministra ekonomije u prethodnim vladama, &scaron;to potvrđuje da je riječ o dobro promi&scaron;ljenom i &scaron;iroko prihvaćenom kompromisu", istič u saop&scaron;tenju.&nbsp;
Model, kako obja&scaron;njavaju, predviđa da se prava zaposlenih za&scaron;tite kroz povećanu dnevnicu od 80% za rad nedjeljom i obavezni slobodan dan u toku naredne sedmice, dok se istovremeno poslodavcima ostavlja mogućnost da, na osnovu realnih trži&scaron;nih potreba i poslovne računice, odluče da li će raditi nedjeljom, naročito u vrijeme pojačanih potro&scaron;ačkih aktivnosti u ljetnjoj i zimskoj turističkoj sezoni.
"Ovaj model bi Crnu Goru učinio atraktivnijom i dostupnijom turistima, uz po&scaron;tovanje radnih prava. Ipak, postignuti dogovor socijalnih partnera ignorisan je od strane poslanika svih parlamentarnih partija, koji nisu podržali interes ni privrede ni zaposlenih, koje zapravo i &nbsp;zastupaju. Ignorisanje dogovora postignutog na Socijalnom savjetu, samo po sebi predstavlja svojevrstan presedan i dokaz da političari imaju svoje ciljeve koji se ne moraju poklopiti sa ciljevima privrede i zaposlenih u njoj.
Na&scaron;a zemlja se već suočava sa ozbiljnim izazovima: ograničenom dostupno&scaron;ću, slabom avio povezano&scaron;ću, zastarjelom saobraćajnom infrastrukturom i nedovoljno efikasnim komunalnim uslugama. Zabrana rada nedjeljom samo doprinosi zatvaranju Crne Gore i u sopstvenim granicama, &scaron;to dodatno naru&scaron;ava sliku Crne Gore kao otvorene i turistima pristupačne destinacije. Uz 52 neradne nedjelje i najmanje 16 dana državnih i vjerskih praznika, trgovinama će u ovoj godini biti onemogućen rad najmanje 68 dana", ističu u saop&scaron;tenju.
To prema stavu Unije, predstavlja svojevrsno ograničenje poslovne aktivnosti poslovnim subjektima i ograničavanje slobode privređivanja ovih subjekata ali i &nbsp;diskriminaciju u odnosu na sve ostale privredne grane koje nemaju takvu vrstu ograničenja.
"Unija poslodavaca Crne Gore poziva na dijalog sve nadležne organe i institucije kako bismo zajedno na&scaron;li najbolje rje&scaron;enje i postigli balans između za&scaron;tite prava zaposlenih i omogućavanja normalnog funkcionisanja trži&scaron;ta, očuvanja radnih mjesta i jačanja konkurentnosti Crne Gore kao jedne od vodećih turističkih destinacija regiona", zaključuju u saop&scaron;tenju.&nbsp;

Unija poslodavaca apeluje na ukidanje zabrane rada nedjeljom: Pružimo šansu privredi i turistima, bez narušavanja prava zaposlenih

"TRAŽIMO DA SA RAZUMIJEVANJEM I BEZ PREDRASUDA BUDE SAGLEDANA POTREBA IZMJENA ZAKONA O UNUTRAŠNJOJ TRGOVINI"

&Scaron;vajcarska kompanija 8B Capital, zakupac Željezare, uplatila je Elektroprivredi (EPCG) na ime duga 40 hiljada eura, a državna energetska kompanija će do kraja mjeseca sačekati eventualnu uplatu preostalog dugovanja.
&ldquo;Dobili smo potvrdu o uplati 40 hiljada eura. Sačekaćemo jo&scaron; 15 dana da vidimo hoće li uplatiti i ostala dugovanja i ako se to dogodi, onda ćemo sa kompanijom 8B Capital, sa kojom smo raskinuli ugovor, imati razgovore o daljim potezima&rdquo;, kazao je Vijestima izvr&scaron;ni rukovodilac funkcionalne cjeline Proizvodnja EPCG, Miro Vračar.
Ti dalji potezi, kako Vijesti nezvanično saznaju, podrazumijevaju mogućnost potpisivanja novog ugovora o zakupu pogona Čeličane i Kovačnice, po istim osnovama.
Ako kompanija 8B Capital ne uplati dugovanja po osnovu zakupa i plate radnicima, EPCG će pokrenuti sudski postupak radi naplate tog duga.
Ugovorom o zakupu, koji je potpisan u julu pro&scaron;le godine, je definisano da EPCG može raskinuti ugovor ako 8B capital ne plati zakupninu u skladu sa ugovorom i ako ne plati u roku od 45 dana od dana kada je dobio pisano obavje&scaron;tenje o neplaćanju.
Iz EPCG su ranije Vijestima kazali da su ispostavili sedam faktura za plaćanje, da je dug po osnovu zakupa 223 hiljade eura plus PDV, a dug za ustupanje zaposlenih 644 hiljade eura.
Zakupac je imao obavezu da mjesečno plaća zakupninu u iznosu od 31 hiljadu eura, počev od 1. oktobra.
&Scaron;to se tiče broja radnika, za pola godine su morali, prema ugovoru, da preuzmu 150 zaposlenih, a zakupac nije preuzeo nijednog, već su plate zaposlenima isplaćivane iz sredstava EPCG, a oni su bili angažovani na izgradnji solarnih elektrana i betonskih blokova.
Ugovor je potpisan u julu pro&scaron;le godine na period od 50 godina, a kompanija 8B Capital se obavezala da će u roku od godinu od datuma potpisivanja ugovora i pokretanja proizvodnje uložiti 7,75 miliona, dok će za pet godina, kako su naveli u ponudi, uložiti 36,85 miliona.

Vračar: Zakupac Željezare uplatio 40 hiljada eura duga

SAOPŠTIO IZVRŠNI RUKOVODILAC FUNKCIONALNE CJELINE PROIZVODNJA EPCG

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) snizila je u najnovijem izvje&scaron;taju prognozu ovogodi&scaron;njeg rasta crnogorske ekonomije na 2,6 odsto. To je 0,3 odsto niže u odnosu na februar, kada je EBRD prognozirala rast ekonomije 2,9 odsto. U najnovijem izvje&scaron;taju, u koji je agencija Mina-business imala uvid, EBRD za narednu godinu predviđa rast crnogorske ekonomije 2,7 odsto, &scaron;to je takođe 0,3 odsto niže u odnosu na februar, kada se očekivao rast od tri odsto. Crnogorska ekonomija je, prema procjeni EBRD-a, u pro&scaron;loj godini ojačala tri odsto. Iz EBRD su, u posebnom odjeljku izvje&scaron;taja koji se odnosi na Crnu Goru, naveli da je stvarni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) značajno usporio sa 6,3 odsto u 2023. godini na tri odsto u pro&scaron;loj godini, zbog značajnog usporavanja turizma nakon rekordne sezone u 2023. &ldquo;Rast u pro&scaron;loj godini bio je vođen privatnom potro&scaron;njom i investicijama, podržanim ekspanzivnom fiskalnom politikom, rastom plata i penzija, kao i ambicioznim infrastrukturnim projektima. Međutim, neto izvoz je pao, jer je do&scaron;lo do slabljenja talasa turista i imigranata iz Rusije i Ukrajine&rdquo;, navodi se u izvje&scaron;taju. Iz EBRD-a su rekli da je inflacija značajno pala, sa vrhunca od 17,5 odsto u novembru 2022, na jedan odsto u septembru pro&scaron;le godine, prije nego &scaron;to je ponovo porasla na 2,8 odsto u februaru. &ldquo;Rast realnog BDP-a se projektuje na 2,6 odsto u ovoj godini i 2,7 odsto u narednoj godini. Očekuje se umjereniji rast zbog rasta cijena u sektoru turizma, uslovljenog velikim povećanjem plata, &scaron;to bi moglo da ograniči potražnju&rdquo;, dodaje se u izvje&scaron;taju. Takođe, rekonstrukcija Termoelektrane (TE) Pljevlja, koja obezbjeđuje oko 40 odsto električne energije u zemlji, značajno će smanjiti domaću proizvodnju struje i dovesti do velikog povećanja uvoza električne energije. &ldquo;S druge strane, nastavak rasta plata mogao bi dodatno da podstakne rast potro&scaron;nje, ali i pro&scaron;iri trgovinski deficit&rdquo;, kazali su iz EBRD-a.

EBRD snizila prognozu rasta crnogorske ekonomije

U NAJNOVIJEM IZVJEŠTAJU

Predsjednik Op&scaron;tine Ulcinj Genci Nimanbegu obratio se otvorenim pismom investitoru iz Ujedinjenih Arapskih Emirata Mohamedu Alabaru.&nbsp;
"Na&scaron;a zemlja nije roba. Ona nosi du&scaron;u na&scaron;eg identiteta. I zato ne možemo pristati da se, na početku trećeg milenijuma, u ime brzog razvoja, dragocjeni dijelovi na&scaron;e teritorije predaju na upravljanje na čitav jedan vijek", poručio je Nimanbegua Alabaru.&nbsp;
Pismo prenosimo integralno:
"Od na&scaron;eg susreta, koji se desio u Kabinetu premijera Crne Gore pro&scaron;lo je dosta vremena. Ostavili ste na mene utisak razumnog i odgovornog čovjeka sa jasnom vizijom i jasnom odlučno&scaron;ću. Taj utisak dodatno je učvrstila Va&scaron;a izjava da nikada ne zaboravljate riječi Va&scaron;e majke: da treba po&scaron;tovati domaćine u čije domove i zemlje želite ulagati.
Posebno me dojmila Va&scaron;a iskrena emocija kada ste rekli da ste imali sreću da budete rođeni u veličanstvenom gradu, u pravo vrijeme. I mi, Ulcinjani, osjećamo sličnu privilegiju - jer smo rođeni u najstarijem gradu na Jadranu, u najživopisnijem dijelu Mediterana. Na&scaron; grad je stoljećima bio raskrsnica civilizacija i imperija, a tragovi tih velikih epoha i danas žive među nama. Sve su te imperije nestale, a Ulcinj, čvrst u svojoj tradiciji i načinu života, i dalje stoji &mdash; i tako će, vjerujemo, ostati do sudnjeg dana.
Ulcinj je jedan od najtolerantnijih gradova na Mediteranu. Kroz na&scaron;u istoriju ovdje su se plodonosno preplitale kulture, religije, jezici i narodi. Danas je to jedinstvena kulturna i turistička destinacija, svijetla alternativa zaboravu, komercijalizaciji i gubitku identiteta.
Mi smo ponosni na svoju istoriju, kulturu, običaje, ali možda najvi&scaron;e na na&scaron;u prirodu. Iskreno vjerujemo da je Ulcinj najljep&scaron;i grad na svijetu. Bog nam je podario sve &scaron;to je potrebno za dostojanstven i kvalitetan život, i na tome smo Mu zahvalni. Zato na&scaron;i stari i kažu da je ovo &bdquo;zemlja do du&scaron;e".
Na&scaron;i preci su imali možda manje nego mi danas, ali zahvaljujući njihovoj mudrosti, mi gotovo svi živimo u svojim domovima.
Va&scaron;e interesovanje za ulaganje, kao i stavovi na&scaron;e Vlade, imali su pozitivan efekat - učinili su nas jo&scaron; svjesnijima vrijednosti i ljepote na&scaron;eg prostora. Podsjetili su nas da se ovako dragocjenom nasljeđu mora briňuti pažljivo i dugoročno. Na&scaron;a zemlja nije roba. Ona nosi du&scaron;u na&scaron;eg identiteta. I zato ne možemo pristati da se, na početku trećeg milenijuma, u ime brzog razvoja, dragocjeni dijelovi na&scaron;e teritorije predaju na upravljanje na čitav jedan vijek.
Zahvalni smo i Vama i na&scaron;oj Vladi jer su, možda i neplanirano, ojačani duh jedinstva, solidarnosti i brige za javni interes u na&scaron;oj zajednici. U tom duhu, Skup&scaron;tina op&scaron;tine Ulcinj je dva puta u martu jednoglasno usvojila zaključke kojima izražava jasno i duboko neslaganje sa namjerom da se, bez konsultacija sa nama, sklope sporazumi o ustupanju na&scaron;e imovine stranim investitorima za gotovo čitav jedan vijek.
Organizovali smo masovna okupljanja građana, reagovao je civilni sektor u Ulcinju i cijeloj Crnoj Gori, kao i sam predsjednik države. Svi su jasno stavili do znanja da ovakav pristup razvoju nije prihvatljiv. U danima koji dolaze, donijećemo dodatne odluke koje će učvrstiti na&scaron; stav: da se gradnja na Velikoj plaži, u ovom trenutku i na ovakav način, ne može dozvoliti.
Pokrenuli smo otvoreni javni dijalog o tome kako odgovorno razvijati to područje koje je već za&scaron;tićeno kao Spomenik prirode. Takođe, na na&scaron;u inicijativu, delta Bojane - čiji je neraskidivi dio Velika plaža - kandidovaće se za UNESCO rezervat biosfere. Postoji i realna osnova da uđe u mrežu Natura 2000 kao za&scaron;tićeno područje na nivou Evrope. Zato Vas ovim putem informi&scaron;emo, po&scaron;tovani gospodine Alabbar, da će mogućnost za međunarodne konkurse i investicione projekte postojati tek kada zavr&scaron;imo ovaj proces osmi&scaron;ljavanja održive i vizionarske strategije razvoja cijelog prostora. Sve drugo, izvan tog okvira i mimo volje građana Ulcinja, za nas je neprihvatljivo i naići će na odlučan institucionalni i dru&scaron;tveni odgovor.
U nadi da Vas ovo pismo zatiče u dobrom zdravlju i raspoloženju, primite izraze mog po&scaron;tovanja i srdačne pozdrave iz Ulcinja".

Predsjednik Opštine Ulcinj poručio Alabaru: Naša zemlja nije roba

UPUTIO OTVORENO PISMO

&nbsp;Cijene proizvoda i usluga lične potro&scaron;nje, mjerene indeksom potro&scaron;ačkih cijena u aprilu su, u odnosu na isti mjesec pro&scaron;le godine, u prosjeku bile vi&scaron;e 3,4 odsto, pokazuju podaci Monstata.
Potro&scaron;ačke cijene su u aprilu u odnosu na mart u prosjeku bile vi&scaron;e 0,8 odsto.
&ldquo;Najveći uticaj na mjesečnu stopu inflacije imali su rast cijena u grupama povrće, odjeća, voće, farmaceutski proizvodi, stvarne rente koje plaćaju stanari za primarno boravi&scaron;te, meso, restorani, kafei, cipele i ostala obuća&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju, prenosi Mina business.
Potro&scaron;ačke cijene su u periodu januar-april, u poređenju sa istim pro&scaron;logodi&scaron;njim periodom, u prosjeku bile vi&scaron;e 2,9 odsto.
Posmatrano po glavnim grupama proizvoda i usluga prema namjeni potro&scaron;nje, u aprilu je, u odnosu na prethodni mjesec, zabilježen rast u grupama zdravlje 3,1 odsto, odjeća i obuća tri odsto, hrana i bezalkoholna pića 1,4 odsto, restorani i hoteli 1,3 odsto, rekreacija i kultura i ostala dobra i usluge po 0,6 odsto, namje&scaron;taj, oprema za domaćinstvo i rutinsko održavanje stana 0,4 odsto, stanovanje, voda, struja, gas i druga goriva 0,3 odsto.
Pad cijena zabilježen je u grupi prevoz 1,4 odsto, alkoholna pića i duvan jedan odsto i komunikacije 0,1 odsto.
Cijene ostalih proizvoda i usluga nijesu se bitnije mijenjale.

Inflacija u aprilu 3,4 odsto

PODACI MONSTATA

Crnogorski privrednici ocijenili su da je poslovni ambijent ne&scaron;to bolji nego pro&scaron;le godine, ali smatraju da se jo&scaron; nismo primakli napretku koji je ostvaren uoči pandemijske 2019.&nbsp; I dalje su kao najizrazitije biznis barijere prepoznati siva ekonomija, poreska opterećenja, manjak radne snage, neprilagođeni zakoni, spora javna uprava, čulo se na konferenciji za &scaron;tampu u Privrednoj komori, gdje su predstavljeni rezultati istraživanja koje je sprovedeno u 251 kompaniji.
Da se stvari pomjeraju naprijed privrednici su ukazali prepoznavanjem napora u segmentu javnih nabavki i digitalizaciji, ali su ocijenili da se i dalje ne čine potrebni pomaci kad su u pitanju pravosuđe, poreski sistem i pristup kapitalu.
I pored ne&scaron;to bolje ocjene poslovnog ambijenta, u poslovnom svijetu jo&scaron; vlada doza nesigurnosti, &scaron;to potvrđuje činjenica da čak 62,1 odsto anketiranih očekuje dalji rast cijena do kraja godine.
Komentari&scaron;ući ovu činjenicu, predsjednica Privredne komore Nina Drakić kazala je da je to rezultat trenutnih de&scaron;avanja u svijetu koje karakteri&scaron;e uvođenje visokih carina SAD brojnim drugim zemljama.
&ndash; Sama činjenica da smo mi uvozno zavisna ekonomija, koja je zavisna od uvozne robe i uvezene inflacije, navodi privrednike na takva očekivanja. Pratićemo de&scaron;avanja na trži&scaron;tu i težiti da obezbijedimo stabilnost privrede i ekonomije &ndash; rekla je Drakić.
Ona je istakla da istraživanje govori da su privrednici prepoznali napore u javnim nabavkama i digitalizaciji i tako ih ocijenili, dok se i dalje bilježe slabosti u poreskom sistemu, pravosuđu i pristupu kapitalu. Naglasila je da je ovo istraživanje signal kreatorima politika da donesu dugoročnije mjere za unapređenje poslovne klime.
&ndash; Rezultati istraživanja ukazuju na potrebu za unapređenjem institucionalne efikasnosti, reformom obrazovanja, pobolj&scaron;anjem pristupa finansijskim izborima, fiskalnim rasterećenjem, kao kljućnim koracima ka stvaranju povoljnijeg poslovnog ambijenta &ndash; kazala je Drakić.
Ipak, poslovnom sektoru ne manjka optimizma, pa su izrazili očekivanja u boljitak do kraja godine, a naročito u sljedećoj, 2026.&nbsp;
Potpredsjednik PKCG Nikola Vujović kazao je da su siva ekonomija i nelojalna konkurencija i dalje prepoznati kao najveće biznis barijere u crnogorskoj privredi. Kako je naglasio, upravo te biznis barijere ukazuju na probleme u primjeni propisa i nejednake uslove poslovanja.
Među pet najznačajnijih biznis barijera privrednici su ukazali i na manjak obučene radne snage, ali i visoke poreske namete i neadekvatna zakonska rje&scaron;enja.
Vujović je istakao da je rje&scaron;avanje problema manjka radne snage pitanje ostanka crnogorske privrede.
&ndash; Čak 70 odsto privrednika ukazalo je da se pravo na bolovanje zloupotrebljava. Vidi se potreba da se kreatori politike savjetuju sa privredom da bi se kreirao biznis sektor povoljniji za poslovanje &ndash; zaključio je Vujović.
Direktor sektora za istraživanje i analize Miljan &Scaron;estović predstavio je rezultate po oblastima poslovnog ambijenta i saop&scaron;tio da oni ukazuju da je najveći napredak zabilježen u sektoru javnih nabavki, dok je poreski sistem zadržao skoro identičnu ocjenu u poslednje tri godine.
Slična situacije je i u oblasti infrastrukture. U ovoj oblasti najveću ocjenu dobila je internet infrastruktura, a ubjedljivo najgoru željeznička i avio-infrastruktura.
&ndash; Percepcija javne administracije pokazuje znakove napretka, kao i digitalizacije, koja je ostvarila napredak u odnosu na 2024. godinu &ndash; kazao je &Scaron;estović.
Kako je dodao, pristup izvorima finansiranja i dalje je ozbiljan izazov, iako je zabilježen određeni napredak.
&ndash; Brzina odobravanja kredita i dalje je jedna od najslabije ocijenjenih aktivnosti koje utiču na poslovni ambijent. Vladavina prava i dalje uživa veoma malo povjerenje, i taj sektor je bez značajnog napretka &ndash; ukazao je &Scaron;estović.
Kako je saop&scaron;tio, rje&scaron;avanje stečaja dobilo je jednu od najnižih ocjena u istraživanju.
<div class="se__title">
Nije trenutak za sedmočasovno radno vrijeme
</div>
<div class="se__text">
Ideja o sedmočasovnom radnom vremenu ne uživa naklonost crnogorskih privrednika.
Kako je kazala Drakić, prevladava mi&scaron;ljenje da bi smanjenje radnog vremena za jedan sat nametnulo dodatne tro&scaron;kove.
&ndash; Sedmočasovno radno vrijeme iziskuje i zapo&scaron;ljavanje dodatne radne snage i nove tro&scaron;kove. Smatramo da nije dobar momenat u privredi za uvođenje sedmočasovnog radnog vremena, ali to ovo istraživanje nije obuhvatilo &ndash; rekla je Drakić.
Istakla je da skraćenje radnog vremena zahtijeva i drugačiju organizaciju rada.
</div>

Crnogorski privrednici strahuju od inflacije; Drakić:  Nije trenutak za sedmosatno radno vrijeme

" ČAK 70 ODSTO PRIVREDNIKA UKAZALO JE DA SE PRAVO NA BOLOVANJE ZLOUPOTREBLJAVA"

Premijer Milojko Spajić kazao je da danas počinje izgradnja Bulevara Vojislavljevića, te da je tom kako je istakao veliki korak ka rje&scaron;avanju jednog od najkritičnijih saobraćajnih problema Podgorice, ali i &scaron;ire.
Za 18 mjeseci, kako tvrdi, imaćemo moderni bulevar sa četiri trake, koji će olak&scaron;ati život građanima.
"Po&scaron;to se model saradnje Vlade i Glavnog grada pokazao kao jako uspje&scaron;an, nastavljamo sa drugim kapitalnim projektima po istom modelu &ndash; sljedeći je most", pi&scaron;e u objavi premijera na mreži X.

Spajić: Počinje izgradnja Bulevara Vojislavljevića, za 18 mjeseci imaćemo modernu saobraćajnicu sa četiri trake

"KORAK KA RJEŠAVANJU JEDNOG OD NAJKRITIČNIJIH SAOBRAĆAJNIH PROBLEMA PODGORICE"

Evropska unija je Crnoj Gori uplatila gotovo 27 miliona eura iz Plana rasta, saop&scaron;tio je premijer Milojko Spajić.
Time je, kako je ocijenio, prepoznata vrijednost reformske agende koju je Vlada Crne Gore kandidovala pro&scaron;le godine.
&ldquo;Ukupan iznos od 383 miliona eura koja ćemo postepeno dobijati u naredne dvije godine, usmjerićemo na realizaciju sveobuhvatnih reformi koje donose konkretne koristi građanima. Gradimo 12 novih vrtića, 11 osnovnih &scaron;kola i dva studentska doma. Ulažemo u inkluzivno obrazovanje i razvoj novih vje&scaron;tina. Dobijamo vi&scaron;e energije iz obnovljivih izvora. Jačamo budžet i &scaron;irimo socijalne usluge. Uvodimo nove digitalne usluge i skraćujemo redove na &scaron;alterima. Uspostavljamo bolju kontrolu javnih nabavki i jačamo borbu protiv sive ekonomije&rdquo;, navodi u objavi Spajića na mreži X.
Reforme nijesu samo birokratija, one znače bolji život, zaključuje Spajić.

Spajić: Crnoj Gori uplaćeno gotovo 27 miliona eura iz Plana rasta