Ekonomija

Turizam, kao jedan od najvažnijih stubova crnogorske ekonomije, godinama se suočava sa hroničnim nedostatkom radne snage, posebno u sezoni. U tom kontekstu, Prijedlog zakona o radu na stalnim sezonskim poslovima trebalo je da donese efikasniji i fleksibilniji model zapo&scaron;ljavanja. Međutim, privreda smatra da ponuđena rje&scaron;enja nijesu dovoljno sveobuhvatna, posebno kada je riječ o angažovanju stranih radnika.
Turistička privreda smatra da novi zakon ne donosi ono &scaron;to je bilo ključno &ndash; efikasnije i brže zapo&scaron;ljavanje sezonskih radnika, posebno stranaca, bez kojih je danas gotovo nemoguće iznijeti turističku sezonu. Umjesto su&scaron;tinskog administrativnog rasterećenja, zakon je, prema ocjeni predstavnika sektora, ostao ograničenog dometa.
Aktuelni Prijedlog zakona o radu na stalnim sezonskim poslovima djelimično je uvažio preporuke privrede, prije svega u dijelu automatizacije procesa u Poreskoj upravi, uključivanja određenih kategorija domaće radne snage &ndash; nezaposlenih, studenata i penzionera i naknade u mjesecima van sezone. Međutim, ograničavanje primjene zakona isključivo na državljane Crne Gore, prema riječima Ranka Jovovića, predsjednika Odbora udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore, ostavlja turistički sektor bez odgovora na realne potrebe trži&scaron;ta rada.
Procedure
-Cilj ovoga zakona je bio uvođenje novog modela kojim bi se pojednostavile procedure zapo&scaron;ljavanja sezonskih radnika, naročito stranaca, u sektoru turizma, koji je jedan od najvažnijih sektora crnogorske ekonomije. Ovaj prijedlog zakona za &bdquo;stalnog sezonca&ldquo; nije u potpunosti odgovorio na zahtjeve turističke privrede. Glavna zamjerka turističke privrede je to &scaron;to ovim zakonom nijesu obuhvaćeni strani sezonski radnici, kaže Jovović za Pobjedu.
Sezonski rad nije marginalna pojava, već značajan segment trži&scaron;ta rada i jedan od ključnih oslonaca turističke privrede. Na to ukazuje i podatak da se u sektoru smje&scaron;taja i uslužnih djelatnosti u Crnoj Gori godi&scaron;nje angažuje između 19.000 i 20.000 sezonskih radnika, &scaron;to predstavlja oko 8,3 odsto ukupne zaposlenosti. Upravo zbog toga, predstavnici sektora smatraju da sistem zapo&scaron;ljavanja mora biti administrativno jednostavan, brz i prilagođen realnim potrebama trži&scaron;ta.
Kao dobar primjer Jovović navodi susjednu Hrvatsku u kojoj strani radnici čine gotovo polovinu sezonski zaposlenih u turizmu koja je uvela potpuno elektronsku proceduru izdavanja dozvole za boravak i rad, bez obaveze da strani radnik fizički boravi u zemlji tokom postupka. Time je uklonjena jedna od najvećih administrativnih barijera i sistem prilagođen realnim potrebama trži&scaron;ta rada. Proces je dodatno ubrzan jer su registri ključnih institucija, zavoda za zapo&scaron;ljavanje, unutra&scaron;njih poslova, penzijskog i zdravstvenog osiguranja i poreske uprave, međusobno uvezani, &scaron;to omogućava automatsku razmjenu podataka i značajno smanjuje papirologiju, obja&scaron;njava Jovović.
Privredna komora je predlagala da se i u Crnoj Gori uvede objedinjena elektronska prijava sezonskih radnika kroz jedinstveni veb portal, koji bi služio kao centralno mjesto komunikacije između institucija i podnosilaca zahtjeva, radnika ili poslodavaca.
Tražili smo i pojednostavljene procedure za strane radnike, jer domaće radne snage jednostavno nema dovoljno, ističe Jovović.
Sa druge strane, Vlada obrazlaže da zakon donosi veću pravnu sigurnost sezonskim radnicima, uvodi kontinuitet radnog odnosa i obavezu produženog penzijskog i invalidskog osiguranja u periodima kada radnik faktički ne radi, te obavezu poslodavca da ponudi zaposlenje u narednoj sezoni. Kako navode, cilj je stabilnije trži&scaron;te rada, smanjenje sive ekonomije i veća privlačnost sezonskog zapo&scaron;ljavanja.
Modeli u svijetu
Slične modele fleksibilnog sezonskog zapo&scaron;ljavanja već godinama primjenjuju i druge turistički razvijene zemlje Evropske unije. U &Scaron;paniji i Italiji, gdje turizam generi&scaron;e značajan dio BDP-a, uspostavljeni su posebni programi za privremeno zapo&scaron;ljavanje stranih radnika uz unaprijed definisane godi&scaron;nje kvote, ali i pojednostavljene administrativne procedure. U tim državama digitalizacija procesa omogućava podno&scaron;enje zahtjeva onlajn, dok se većina administrativnih provjera obavlja kroz automatsku razmjenu podataka između institucija.
Austrija je, s druge strane, razvila model &bdquo;crveno-bijelo-crvene kartice&ldquo;, kojom se sezonskim radnicima iz trećih zemalja omogućava brža i transparentnija procedura dobijanja radne dozvole, posebno u deficitarnim zanimanjima u turizmu i ugostiteljstvu. Sistem je prilagođen realnim potrebama trži&scaron;ta rada i zasniva se na jasnim kriterijumima i bodovanju.
Njemačka je dodatno pojednostavila zapo&scaron;ljavanje stranih radnika u sektorima sa izraženim nedostatkom radne snage, omogućavajući digitalne prijave i ubrzane procedure kroz centralizovane servise. Posebno je naglasak stavljen na administrativnu efikasnost i skraćivanje rokova odlučivanja, kako bi poslodavci mogli pravovremeno reagovati u sezonskim pikovima.
Iskustva ovih zemalja pokazuju da uspje&scaron;an model sezonskog zapo&scaron;ljavanja podrazumijeva visoku digitalizaciju, međuinstitucionalnu povezanost i uključivanje stranih radnika kao sastavnog dijela trži&scaron;ta rada, posebno u sektorima koji tradicionalno zavise od sezonske radne snage.
U tom kontekstu, predstavnici turističke privrede smatraju da bi i Crna Gora, kao izrazito turistička destinacija, trebalo da uskladi svoj zakonodavni okvir sa praksama razvijenih evropskih ekonomija, kako bi osigurala stabilnost poslovanja i konkurentnost sektora.
Nakon ukidanja mjere &bdquo;stalni sezonac&ldquo;, Hrvatska traži nova rje&scaron;enja
Hrvatska je 2025. ukinula mjere pod nazivom &bdquo;stalni sezonac&ldquo;, kakve su ranije postojale u okviru aktivne politike zapo&scaron;ljavanja.
Prema medijskim izvje&scaron;tajima i obja&scaron;njenjima iz Hrvatskog zavoda za zapo&scaron;ljavanje, ta se mjera vi&scaron;e ne sprovodi od 2025. godine, jer je smatrana manje relevantnom s obzirom na dužu sezonalnost i promjene u trži&scaron;tu rada.
Prema tim izvorima, razlog ukidanja mjere &bdquo;stalni sezonac&ldquo; bio je &scaron;to se ona u praksi zloupotrebljavala &ndash; sezonci su radili devet mjeseci kod poslodavca i potom koristili naknade Zavoda za zapo&scaron;ljavanje tokom tri mjeseca pauze, &scaron;to je po ocjeni vlasti dovodilo do nepoželjnih efekata na trži&scaron;te rada.
U novom sistemu, umjesto posebne mjere &bdquo;stalni sezonac&ldquo;, Hrvatski zavod za zapo&scaron;ljavanje usmjerava podr&scaron;ku kroz druge mjere aktivne politike zapo&scaron;ljavanja, uključujući podsticaje za stalno zapo&scaron;ljavanje onih koji su prethodno radili kao sezonci.
U su&scaron;tini, dok je raniji model &bdquo;stalni sezonac&ldquo; bio ciljana podr&scaron;ka za radnike u periodima kada ne rade, sada se fokus pomjera na druge oblike zapo&scaron;ljavanja i podsticaja, a sama kategorija je formalno ukinuta.
Grčka &ndash; bilateralni sporazumi
Grčka je, suočena sa nedostatkom radne snage u turizmu, zaključivala bilateralne sporazume sa trećim zemljama kako bi unaprijed obezbijedila sezonske radnike. Takvi sporazumi omogućavaju predvidivost i planiranje, kako za poslodavce tako i za radnike.

Privreda smatra da je novi zakon nedovoljno sveobuhvatan za potrebe turističke sezone

DJELIMIČNO PRIHVAĆENE SUGESTIJE NA PRIJEDLOG ZAKONA O RADU NA STALNIM SEZONSKIM POSLOVIMA

Nezaposleni sa evidencije Zavoda za zapo&scaron;ljavanje Crne Gore (ZZZCG), penzioneri i studenti mogu imati status stalnog sezonca, predviđeno je Predlogom zakona o radu na stalnim sezonskim poslovima.
Stalni sezonci (izuzev penzionera), u periodu do nove sezone, primali bi novčanu pomoć od Zavoda za zapo&scaron;ljavanje (ZZZ), koja bi, prema trenutnoj vrijednosti obračunskog koeficijenta, iznosila 108 eura.
U predloženom zakonu, koji je usvojen na poslednjoj sjednici Vlade, navodi se da se za obavljanje stalnih sezonskih poslova zaključuje ugovor o radu na stalnim sezonskim poslovima. Prvi ugovor, kako je precizirano, mora biti zaključen na period od najmanje &scaron;est mjeseci, a ukupno trajanje ugovora po osnovu obavljanja stalnih sezonskih poslova ne može biti duže od osam mjeseci u kontinuitetu.
Stalni sezonac (osim korisnika penzije) ima pravo na novčanu pomoć u periodu od isteka ugovora do dana zaključenja novog ugovora za narednu sezonu, koju mu daje ZZZ.
&ndash; Novčana pomoć iznosi 120 odsto obračunske vrijednosti koeficijenta utvrđene u skladu sa op&scaron;tim propisima o radu, bez poreza &ndash; pi&scaron;e u predlogu zakona.
Vlada uvela kategoriju stalnog sezonskog radnika
U slučaju da sezonac odbije da zaključi novi ugovor za narednu sezonu, poslodavac ima pravo da od njega traži povraćaj sredstava uplaćenih po osnovu doprinosa za obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje u produženom trajanju, a Zavod ima pravo da traži povraćaj sredstava isplaćenih po osnovu novčane pomoći.
&ndash; Lice iz člana 10 ovog zakona oslobađa se obaveze povraćaja sredstava u smislu stava 1 ovog člana ako je zaključenje novog ugovora za narednu sezonu odbilo iz opravdanih razloga, i to: zbog preseljenja van Crne Gore, privremene spriječenosti za rad po osnovu održavanja trudnoće, liječenja ili ako nije radno sposobno za obavljanje tih poslova &ndash; predviđeno je u zakonu.
Ukoliko poslodavac odbije da zaključi novi ugovor sa stalnim sezoncem za narednu sezonu iz razloga objektivne prirode koji se odnose na njegovo poslovanje (bitno smanjen obim poslovanja, otvaranje stečaja i sl.), Zavod ima pravo da od poslodavca traži naknadu &scaron;tete za isplaćenu novčanu pomoć licu.

Određen iznos naknade zaposlenima u periodu između dvije sezone: Sezoncu pomoć od 108 eura

ŠTA PREDVIĐA PREDLOG ZAKONA O RADU NA STALNIM SEZONSKIM POSLOVIMA

Nema zakonske prepreke da u nedjelju, 15. februara, trgovci otvore objekte imajući u vidu da je Službeni list objavio odluku Ustavnog suda kojom je kao neustavna ukinuta odredba Zakona o unutra&scaron;njoj trgovini kojom je 2019, uz definisane izuzetke, zabranjen rad nedjeljom.
Iz kompanije Domaća trgovina, u okviru koje posluju marketi Aroma, City i Conto, Pobjedi je rečeno da neće otvarati objekte u nedjelju. Isto su kazali i iz kompanije IDEA-CG, navodeći da radno vrijeme maloprodajnih objekata ostaje nepromijenjeno.
- Nedjelja za sada ostaje neradni dan u cijeloj mreži prodavnica. Posvećeni smo pružanju kvalitetne usluge na&scaron;im potro&scaron;ačima i odgovornom odnosu prema zaposlenima, uz puno po&scaron;tovanje važećeg zakonskog okvira &ndash; kazali su Pobjedi iz kompanije IDEA-CG.
Da se protive da nedjelja bude radni dan, saop&scaron;tili su ranije iz kompanije Voli, dodajući da se ovo pitanje mora rje&scaron;avati isključivo kroz &scaron;irok, inkluzivan i otvoren dijalog svih aktera, uz puno uvažavanje interesa privrede, zaposlenih, potro&scaron;ača i države.&nbsp;
Potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljo&scaron;aj je nedavno apelovao da se trgovci uzdrže od otvaranja objekata.
- Pozivam trgovinske lance i sve subjekte u oblasti trgovine da ne započinju primjenu radne nedjelje do dono&scaron;enja konačnog, ustavno usklađenog rje&scaron;enja. Svako drugačije postupanje prije zavr&scaron;etka dijaloga vodilo bi pravnoj nesigurnosti i dodatnim problemima u praksi &ndash; kazao je ranije Đeljo&scaron;aj.&nbsp;
Odluka
Ustavni sud je odluku donio krajem januara, ukazujući da se članom 35a zakona o unutra&scaron;njoj trgovini kr&scaron;i sloboda preduzetni&scaron;tva garantovana Ustavom, kao i ustavni princip jednakosti svih pred zakonom, jer je jednoj grupi preduzetnika i trgovaca omogućeno da obavlja djelatnost nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, dok je drugoj grupi to zabranjeno. U odluci se navodi da Ustav garantuje pravo zaposlenih na ograničeno radno vrijeme i plaćeni odmor, ali da ne propisuje pravo na odmor isključivo nedjeljom.&nbsp;
- Crna Gora je potpisnica Konvencije o sedmičnom odmoru u trgovini i kancelarijama, kojom je predviđeno pravo na jedan slobodan dan u toku sedmice i da, kad god je to moguće, to bude dan koji se podudara sa danom u sedmici, koji treba da se podudara sa tradicionalnim danom odmora, ali ne mora nužno biti nedjelja, ako priroda posla ili pružanje usluga to onemogućava &ndash; saop&scaron;teno je ranije iz Ustavnog suda.
Ukazuju da time &scaron;to je zakonodavac jednoj grupi preduzetnika omogućio da radi, a drugoj ne, upućuje na to da Skup&scaron;tina Crne Gore uvažava činjenicu da postoji potreba za kontinuiranim i svakodnevnim radom određenog broja subjekata radi snabdijevanja potro&scaron;ača. Međutim,uspostavljanjem izuzetaka bez obrazloženja za&scaron;to je napravio razliku među preduzetnicima, zakonodavac nije postigao ustavno pravno prihvatljivu ravnotežu između prava preduzetnika kojima je dopu&scaron;ten rad nedjeljom i prava onih kojima je on zabranjen, do stepena da se bez ikakve sumnje može otkloniti prigovor o pojavi nejednakosti druge grupe subjekata u odnosu na prvu.&nbsp;
Vanredna sjednica Skup&scaron;tine
Nakon &scaron;to je Ustavni sud donio odluku, za ponedjeljak je zakazana vanredna sjednica Skup&scaron;tine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o prijedlogu izmjena člana 35a Zakona o unutra&scaron;njoj trgovini da nedjelja ponovo bude neradna. Ipak, iz PES-a, čiji su poslanici u novembru pro&scaron;le godine predložili izmjene, nijesmo dobili odgovor na koji način će prijedlog pravno prilagoditi novoj situaciji, imajući u vidu da je taj član ukinut.
U tekstu se su&scaron;tinski ne mijenja ni&scaron;ta, osim &scaron;to se navodi da se rad nedjeljom zabranjuje &bdquo;u cilju prevencije za&scaron;tite zdravlja zaposlenih u objektima trgovina na veliko i trgovina na malo&ldquo;. Među izuzecima od ovog pravila, osim apoteka, pijaca, benzinskih pumpi, kioska i slično, vi&scaron;e nema veleprodajnih skladi&scaron;ta. U obrazloženju se navodi da je zbog karaktera i obima posla u trgovinama potrebno djelovati preventivno radi za&scaron;tite zdravlja zaposlenih. Predlagači ocjenjuju da se osnovano i u granicama Ustava ograničava sloboda preduzetni&scaron;tva, jer je interes za&scaron;tite zdravlja ljudi pretežniji od interesa poslodavca za ostvarenje prihoda.&nbsp;
Đeljo&scaron;aj je bio stava da ni ovaj prijedlog nije osnov za trajno zakonsko rje&scaron;enje te pozvao Skup&scaron;tinu da sačeka kako bi se kroz dijalog privrede, sindikata, Vlade i Skup&scaron;tine do&scaron;lo do ustavno održivog rje&scaron;enja. Naglasio je da je odluka Ustavnog suda obavezujuća te da ne može biti predmet relativizacije ili političkog tumačenja.&nbsp;
- Ne mogu prihvatiti poku&scaron;aje da se odluka Ustavnog suda obesmisli niti da se kao rje&scaron;enje ponovo nameće ne&scaron;to &scaron;to je već progla&scaron;eno neustavnim. Takav pristup nije odgovoran i direktno naru&scaron;ava povjerenje u institucije. Podržavam isključivo rje&scaron;enje koje uvažava i sprovodi odluku Ustavnog suda kroz zakon, u skladu sa njegovom ulogom čuvara ustavnosti i prava građana &ndash; kazao je Đeljo&scaron;aj.
Preporuka Socijalnog savjeta
Socijalni savjet čiji su članovi predstavnici poslodavaca, sindikata i Vlade, pro&scaron;log petka je iza&scaron;ao s preporukom da se trgovcima omogući rad u po jednom marketu po op&scaron;tini, u jutarnjoj ili popodnevnoj smjeni, uz uvećanje dnevnice za 80 odsto i slobodan idući vikend za one koji rade nedjeljom. Ipak, Đeljo&scaron;aj je ocijenio da taj prijedlog zahtijeva dodatnu analizu i doradu kako bi bila u potpunosti usklađena sa odlukom Ustavnog suda.&nbsp;
U međuvremenu je i predsjednik države Jakov Milatović predložio da se pitanje neradne nedjelje i praznika uvede kao ustavna kategorija, ocjenjujući da to ne može garantovati bilo kakva izmjena zakona, imajući u vidu da je Ustavni sud već donio odluku po tom pitanju. Takvo rje&scaron;enje, kako je naveo, već postoji u Njemačkoj koja je nedjelju i državne praznike prepoznala kao dane odmora uz jasno propisivanje izuzetaka.&nbsp;
Iz Unije poslodavaca Crne Gore, po čijoj inicijativi je i odlučivao Ustavni sud, takav prijedlog doživljavaju nespretnim i potencijalno opasnim, ukazujući da Milatović predlaže &bdquo;da nedjelja bude dan kada crnogorska ekonomija staje i prestaje da funkcioni&scaron;e&ldquo;.&nbsp;
- Time se &scaron;alje poruka da, nakon Zakona o radu i drugih zakona, sada i Ustav &ndash; vrhovni pravni akt države, postaje meta u cilju sticanja političkih poena i ličnih ambicija &ndash; saop&scaron;teno je iz Unije poslodavaca.
Da je mala vjerovatnoća da do toga dođe, ranije je za Pobjedu ocijenio ekonomski analitičar Davor Dokić podsjećajući da je za promjenu Ustava potrebna dvotrećinska većina, odnosno glas 54 poslanika. Ocijenio je da je crnogorsko dru&scaron;tvo podijeljeno po svim &scaron;avovima te da ni po ovom pitanju neće biti drugačije. Smatra da se mora ići na kompromis.
- Mi smo turistička zemlja i moramo da imamo u vidu da zavismo od turizma, ali i da ljudi koji rade u trgovinama žele da imaju slobodan dan. To se može rije&scaron;iti ako ima razumijevanja sa obje strane. Smatram dobrim slovenačko rje&scaron;enje da mogućnost rada nedjeljom imaju male porodične prodavnice do 100 kvadrata, da se ograniči rad u jednoj smjeni ili broj objekata po op&scaron;tini. Zato mi prijedlog Socijalnog savjeta djeluje kao razumno rje&scaron;enje &ndash; kazao je Dokić.
Jedan od predlagača izmjena Zakona o unutra&scaron;njoj trgovini Milo&scaron; Pižurica (PES) je ocijenio da su preporuke Socijalnog savjeta donijete &bdquo;ofrlje i bez analize&ldquo;, dodajući da se radi &bdquo;hiljadu turista dnevno u Crnoj Gori angažuje 50.000 radnika&ldquo;. Kritikovao je i Ustavni sud zbog njihove odluke, navodeći da su je donijeli jer im je za plate koje su im povećali, trebalo dodatni dan da je tro&scaron;e.

Trgovački lanci najavili da, ipak neće otvarati prodavnice u nedjelju

SLUŽBENI LIST OBJAVIO ODLUKU USTAVNOG SUDA O UKIDANJU ODREDBE ZAKONA O UNUTRAŠNJOJ TRGOVINI

Službeni list crne Gore objavio je prekjuče odluku Ustavnog suda o neustavnosti uvođenja neradne nedjelje &scaron;to otvara mogućnost da trgovci svoje objekte otvore već za tri dana, tačnije 15. februara.&nbsp;
Ustavni sud je ovu odluku donio krajem januara ukazujući da se članom 35&deg; kr&scaron;i sloboda preduzetni&scaron;tva garantovana Ustavom, kao i ustavni princip jednakosti svih pred zakonom, jer je jednoj grupi preduzetnika/trgovaca omogućeno da obavlja djelatnost nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, dok je drugoj grupi to zabranjeno.
U odluci se navodi da Ustav garantuje pravo zaposlenih na ograničeno radno vrijeme i plaćeni odmor, ali ne propisuje pravo na odmor isključivo nedjeljom.
&ldquo;Crna Gora je potpisnica Konvencije o sedmičnom odmoru u trgovini i kancelarijama, kojom je predviđeno pravo na jedan slobodan dan u toku sedmice i da kad god je to moguće to bude dan koji se podudara sa danom u sedmici, koji, kada god je to moguće, treba da se podudara sa tradicionalnim danom odmora, ali ne mora nužno biti nedjelja, ako priroda posla ili pružanje usluga to onemogućava&rdquo;, saop&scaron;teno je ranije iz Ustavnog suda.
Podsjećamo, za ponedjeljak je zakazana sjednica Skup&scaron;tine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o prijedlogu PES-a da se izmijeni sporni član zakona kako bi nedjelja i dalje ostala neradna. Ipak, pitanje je na koji način će se ovo pitanje rije&scaron;iti, imajući u vidu da se traži izmjena člana zakona koji objavom odluke Ustavnog suda u SLužbenom listu vi&scaron;e nije na snazi.

Službeni list objavio odluku Ustavnog suda o neustavnosti uvođenja neradne nedjelje

PRODAVNICE MOGU BITI OTVORENE VEĆ OVE NEDJELJE

Staračke naknade za 3.400 korisnika biće isplaćene nakon usvajanja agrobudžeta, koji je trenutno u pripremi. Poljoprivrednici kojima ove naknade nisu isplaćene krajem pro&scaron;le godine zbog obrade dokumentacije, dobiće ih pri budućem obračunu.
To je "Vijestima" zvanično rečeno iz Ministarstva poljoprivrede, &scaron;umarstva i vodoprivrede kojim rukovodi Vladimir Joković.
Na staračku naknadu od 315 eura pravo ima nosilac poljoprivrednog domaćinstva ako je stariji od 65 godina (za mu&scaron;karce), odnosno 60 godina (za žene), živi na selu, bavi se poljoprivredom i ne ostvaruje primanja po drugom osnovu. Ministarstvo je početkom avgusta pro&scaron;le godine od poljoprivrednika tražilo da obnove dokumentaciju za ove naknade, kako bi se smanjile zloupotrebe u ovom sektoru a novac isplaćivao po sistemu koji im odgovara.
Vi&scaron;e poljoprivrednika je "Vijestima" kazalo da im je novac po ovom osnovu u potpunosti isplaćen i da nema dugovanja za pro&scaron;lu godinu, dok su neki kazali da nisu dobili naknade od jeseni 2025. godine.
Iz Ministarstva su naglasili da se u slučajevima nekih poljoprivrednika čekalo na dokumentaciju i njenu obradu, ali da će novac isplatiti u narednom obračunu i da niko neće biti zaboravljen.
&ldquo;Isplata zavisi od usvajanja agrobudžeta, nakon čega će javnost biti blagovremeno obavije&scaron;tena o terminu naredne isplate. Isplata staračkih naknada finansira se kroz mjere agrobudžeta - socijalne transfere u poljoprivredi. Sredstva će biti isplaćena po usvajanju agrobudžeta, u okviru pripadajuće mjere. Priprema agrobudžeta je u toku, a nakon njegovog usvajanja biće poznat konačan iznos sredstava predviđen za ovu namjenu, kao i dinamika isplate. Obnova dokumentacije za staračke naknade, sprovedena tokom prethodne godine, dala je konkretne rezultate. Trenutno pravo na staračku naknadu u Crnoj Gori ostvaruje približno 3.400 korisnika. Nakon ažuriranja podataka, broj korisnika smanjen je za oko 300 u odnosu na raniji period, kada je naknadu koristilo oko 3.700 lica&rdquo;, naglasili su iz ovog resora.
Istakli su da su uradili detaljnu kontrolu svih korisnika, da je sistem dodatno uređen i ažuriran i da je obezbijeđeno da naknade dobijaju isključivo oni koji ispunjavaju zakonske uslove. Dodali su i da je unaprijeđen način isplate, pa poljoprivrednici do novca osim putem "Po&scaron;te", mogu isplatama preko "Prve banke".
Iz Ministarstva su krajem novembra pro&scaron;le godine kazali da su započeli isplatu staračkih naknada za gotovo 3.000 korisnika.
Ova naknada je definisana Zakonom o poljoprivredi, a od 2015. godine je bila vezana za nivo od 50 odsto minimalne penzije. U 2021. je ta granica, na predlog poslanika Demokrata, povećana na 70 odsto minimalne penzije. Kako je istovremeno izmjenama zakona povećavana ova granica za obračun, ali i sami iznos minimalne penzije, iznos ove naknade imao je značajan rast.
U 2020. godini staračka naknada je iznosila 64,41 euro, u 2021. godini 72,89 eura, u 2022. godini 177 eura, u 2023. godini 207 eura, dok od pro&scaron;le godine iznose 315 eura jer se granica za minimalnu penziju povećala na 450 eura.

Staračke naknade čekaju agrobudžet

3.400 KORISNIKA

Za&scaron;titnica imovinsko-pravnih interesa Crne Gore Bojana Ćirović saop&scaron;tila je da je prije dono&scaron;enja odluke o davanju koncesije za Aerodrome Crne Gore neophodno sprovesti novu procjenu vrijednosti njihove imovine.
Ona je za Dan kazala da je Ministarstvu saobraćaja sugerisala da pokrene postupak procjene, jer bi, ukoliko se utvrdi da vrijednost imovine prelazi 150 miliona eura, Skup&scaron;tina morala dati saglasnost na ugovor o koncesiji.
&bdquo;U slučaju da je vrijednost imovine veća od 150 miliona eura, Skup&scaron;tina bi morala da daje saglasnost na ugovor o koncesiji&ldquo;, navela je Ćirović.
Podsjetila je da je prema procjeni iz 2018. godine, koju je radio Ekonomski fakultet, imovina Aerodroma bila procijenjena na 140 miliona eura, ali da je, prema mi&scaron;ljenju stručne i političke javnosti, gotovo izvjesno da je ta vrijednost u međuvremenu porasla.
Poslanik SD-a Boris Mugo&scaron;a ocijenio je da je &bdquo;velika vjerovatnoća&ldquo; da bi nova procjena pokazala vrijednost iznad zakonskog praga od 150 miliona eura, upozoriv&scaron;i da bi u suprotnom dono&scaron;enje odluke o koncesiji moglo biti sporno sa aspekta zakonitosti.
Vlada bi uskoro trebalo da donese odluku o davanju koncesije, a prvorangirani ponuđač na tenderu je južnokorejski Inčon, koji je ponudio jednokratnu naknadu od 100 miliona eura i varijabilnu od 35 odsto godi&scaron;njih prihoda.

Ćirović: Prije odluke o koncesiji neophodna nova procjena imovine Aerodroma CG

ZAŠTITNICA IMOVINSKO-PRAVNIH INTERESA CRNE GORE MINISTARSTVU SAOBRAĆAJA SUGERISALA DA POKRENE POSTUPAK

Wizz Air će 21. maja započeti nove redovne letove između Bratislave i Podgorice, saop&scaron;tio je ministar vanjskih i evropskih poslova Slovačke, Juraj Blanar i dodao da će to doprinijeti povećanju broja turista iz te države. On je na konferenciji održanoj u Vila Gorici sa ministrom vanjskih poslova Ervinom Ibrahimovićem, kazao da će letovi, koji će simbolično početi na obilježavanje 20 godina od nezavisnosti Crne Gore, saobraćati tri puta sedmično.
"To je veliki doprinos tome da se poveća broj turista iz Slovačke koji će doći u Crnu Goru&ldquo;, ocijenio je Blanar.
On je naveo da se taj broj turista povećava, &scaron;to ga uop&scaron;te ne iznenađuje s obzirom na sve ljepote koje ima Crna Gora.
&bdquo;Za Slovake je to na neki način raj na zemlji i ja se jako radujem &scaron;to će upravo ovo biti način da dođu jednostavnije i brže u Crnu Goru&ldquo;, rekao je Blanar.
On je naveo da se raduje &scaron;to će taj veliki potencijal za ekonomski rad iskoristiti na raznim nivoima, a između ostalog i u komisiji koja će biti sazvana.
"Dogovorili smo se da se ove godine održi zajednička međunarodna komisija za privrednu i trgovinsku saradnju, gdje ćemo imati priliku da otvorimo druga pitanja u vezi sa privrednom saradnjom&ldquo;, dodao je Blanar.

Letovi između Bratislave i Podgorice od 21. maja

WIZZ AIR ZAPOČEĆE NOVE REDOVNE LETOVE

U organizaciji Udruženja penzionera danas je u pet do 12 simbolično najavljen protest zbog minimalnih uvećanja penzija.
Kako su naglasili predstavnici penzionera sa minimalnom penzijom od 450 eura, koju prima oko 70.000, ne mogu živjeti dostojanstveno.
Cijene hrane, lijekova i komunalija drastično su porasle, dok su njihova primanja ostala gotovo ista.
Posebno su nezadovoljni simboličnim povećanjem penzija od 1,70 eura, koje, kako navode smatraju ponižavajućim.
Pored minimalnih uvećanja, nezadovoljstvo dodatno produbljuju problemi u zdravstvenom sistemu i dugotrajno čekanje na preglede.
Penzioneri poručuju da je pet do dvanaest i da protest ispred Skup&scaron;tine treba da bude miran i dostojanstven, ali upozoravaju da će, ukoliko nadležni ne odgovore na njihove zahtjeve, biti prinuđeni na radikalnije korake.

Penzioneri pred Skupštinom: Cijene rastu, primanja miruju

ZBOG MINIMALNIH UVEĆANJA PENZIJA

Dok državne institucije u toku samo jedne godine potro&scaron;e najmanje tri miliona eura za kupovinu novih putničkih vozila u ionako preglomaznom voznom parku, i dok se primanja javnim funkcionerima uvećavaju dodacima i varijabilama, pa za mjesec prime ono &scaron;to najmanje 30.000 zaposlenih u Crnoj Gori sa minimalnom platom zaradi za pola godine, najsiroma&scaron;niji građani crnogorskog dru&scaron;tva će u narednih &scaron;est mjeseci primati socijalnu pomoć uvećanu za svega 1,53 eura. Januarskim usklađivanjem materijalnih davanja, socijala za pojedinca uvećana je sa dosada&scaron;njih 98,44 eura na 99,97 eura.
Prethodno su i crnogorski penzioneri "ča&scaron;ćeni" tako &scaron;to su njihova primanja porasla za 0,38 odsto. Prema tom rastu, minimalna penzija u Crnoj Gori od 450 eura, koja nije uvećavana prethodne dvije godine, u januaru je dočekala povećanje od 1,74 eura. Minimalnu penziju prima vi&scaron;e od polovine penzionera u državi.
&Scaron;to se tiče socijalnih davanja, pomoć za dvočlanu porodicu od ovog mjeseca će iznositi 120,04 eura, &scaron;to je rast sa 118,21 euro, odnosno za 1,83 eura u odnosu na avgust pro&scaron;le godine. Materijalno obezbjeđenje (MOP) za tročlanu porodicu iznosi 144,11 eura i uvećano je za 2,2 eura. Za četvoročlanu porodicu socijala je veća za 2,6 eura i sada iznosi 170,11 eura. MOP za petočlanu porodicu sada će iznositi 190,10 eura, odnosno 2,9 eura vi&scaron;e.
Dijete bez roditeljskog staranja ubuduće će primati 190,07 eura, umjesto dosada&scaron;njih 187,17 eura. Lična invalidnina će u narednom &scaron;estomjesečnom periodu iznositi 338,13, odnosno 5,16 eura vi&scaron;e nego dosad. Lice koje nije korisnik prava na dodatak za njegu i pomoć, u skladu sa Zakonom o socijalnoj dječijoj za&scaron;titi, na ime lične invalidnine primaće 214,13, &scaron;to je uvećanje sa 210,86 eura.
Naknada po osnovu rođenja djeteta za lice koje je na evidenciji Zavoda za zapo&scaron;ljavanje Crne Gore i redovnog studenta ubuduće će iznositi 119,97, odnosno 1,83 eura vi&scaron;e.
Dodatak za njegu i pomoć u narednom &scaron;estomjesečnom periodu iznosiće 99,20, dok su tro&scaron;kovi sahrane određeni na 496,13 eura.
Roditelj/staratelj korisnika prava na ličnu invalidninu mjesečno će primati 292,97, &scaron;to je povećanje sa 288,5 eura.
Prvim ovogodi&scaron;njim usklađivanjem visine socijalnih davanja, određeni su i novi iznosi naknada za novorođenčad izmjenama Zakona o dječijoj i socijalnoj za&scaron;titi. Za prvorođeno dijete naknada iznosi 1.112 eura (17 eura vi&scaron;e), za drugorođeno &ndash; 1.669 eura (povećanje za 20 eura), za trećerođeno &ndash; 2.225 eura (povećanje za 34 eura), a za četvrtorođeno i svako sledeće po 2.782 eura (povećanje za 43 eura).
Visina naknade za prvorođeno dijete korisnika materijalnog obezbjeđenja porodice (MOP) iznosi 1.223 eura (18 eura vi&scaron;e), za drugorođeno &ndash; 1.780 eura (27 eura vi&scaron;e), a za trećerođeno &ndash; 2.337 eura (37 eura vi&scaron;e). Četvrtorođeno i svako sledeće dijete korisnika MOP-a primiće naknadu u iznosu od 2.893 eura (45 eura vi&scaron;e).
Dječiji dodatak od 30 do 86 eura
Dječiji dodatak za djecu do 18 godina i dalje će iznositi 30 eura i iznos tog davanja je nepromjenjiv, a poslanici ranije nijesu htjeli ni da uzmu u razmatranje njegovo povećanje.
Visina dodatka djeteta korisnika materijalnog obezbjeđenja i onoga čiji je roditelj, usvojilac, staralac, hranitelj, kao korisnik materijalnog obezbjeđenja zasnovao radni odnos na osnovu sporazuma o aktivnom prevazilaženju nepovoljne socijalne situacije, iznosiće 63,40, &scaron;to je povrećanje za 0,97 eura.
Dječiji dodatak za dijete korisnika dodatka za njegu i pomoć narednih &scaron;est mjeseci iznosiće 74,91 euro, odnosno 1,14 eura vi&scaron;e, a za djecu bez roditeljskog staranja i za korisnika lične invalidnine po 86,46, &scaron;to je povećanje za 1,32 eura.

Mizerno uvećanje naknada: Socijala veća 1,5 eura

PRETHODNO SU I CRNOGORSKI PENZIONERI "ČAŠĆENI" TAKO ŠTO SU NJIHOVA PRIMANJA PORASLA 0,38 ODSTO

Ustavni sud usvojio je ustavnu žalbu kompanije Sveti Stefan Hoteli i ukinuo rje&scaron;enje Vrhovnog, kojim je potvrđena nenadležnost domaćih sudova u sporu sa kompanijom Adriatic Properties iz Budve.
Iz Ustavnog suda je obja&scaron;njeno da se radi o izvr&scaron;avanju obaveza iz ugovora o zakupu za hotele Kraljičina plaža i Miločer - Sveti Stefan, jer je Vrhovni sud proizvoljno zaključio da u ovom sporu nijesu nadležni domaći sudovi već međunarodna arbitraža.&nbsp;
Odlukom Ustavnog suda utvrđeno je da su sudovi propustili da ispitaju su&scaron;tinsko pitanje, da li se radi o sporu u kojem je predviđena isključiva nadležnost crnogorskog pravosuđa, imajući u vidu da se predmet spora odnosi na zakup nepokretnosti koje se nalaze na teritoriji Crne Gore.&nbsp;
Privredni, Apelacioni i Vrhovni sud Crne Gore oglasili su se nenadležnim u sporu neizvr&scaron;avanja obaveza iz ugovora o zakupu, tvrdeći da je riječ o sporu sa elementom inostranosti, odnosno jer jednu ugovornu stranu čini vi&scaron;e preduzeća sa sjedi&scaron;tem u inostranstvu, navodeći da je ugovorom o zakupu iz 2007. godine definisano da će se svaki spor koji ne bude rije&scaron;en međusobnim dogovorom, rje&scaron;avati pred Londonskim sudom za međunarodnu arbitražu.&nbsp;
Ustavni sud je utvrdio da je ustavnopravno neprihvatljiv stav Privrednog, Apelacionog i Vrhovnog suda da nema osnova za tvrdnju da se radi o predmetu koji se ne može rje&scaron;avati pred domaćim sudovima, &scaron;to su temeljili na tumačenju Zakona o parničnom postupku, zanemarajući prelazne i zavr&scaron;ne odredbe ovog zakona, selektivno se pozivajući na odredbe Zakona o arbitraži, ali i u potpunosti ignori&scaron;ući relevantne odredbe Zakona o međunarodnom privatnom pravu koji predstavlja zakon koji posebno propisuje slučajeve isključive nadležnosti domaćih sudova.&nbsp;
&ldquo;Ključno pitanje u ovom predmetu je da li je spor podoban da bude podvrgnut arbitraži, &scaron;to su sudovi propustili da ispitaju u su&scaron;tini, u smislu ocjene da li je makar jedna od stranaka arbitražnog sporazuma pojedinac ili preduzeće sa prebivali&scaron;tem/sjedi&scaron;tem u inostranstvu, iako je podnosilac ustavne žalbe upravo na tu činjenicu ukazivao tokom sudskog postupka&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.&nbsp;
Ustavni sud je posebno ukazao da sudovi nijesu cijenili činjenicu da su kao ugovorne strane ugovora o zakupu isključivo navedene Hotelska grupa Budvanska rivijera, kao zakupodavac, i Adriatic Properties Budva, kao zakupac, koji su pritom domaće kompanije sa sjedi&scaron;tem registrovanim u Crnoj Gori.&nbsp;
Umjesto toga, Vrhovni sud je u tom pravcu samo konstatovao da &ldquo;na strani zakupca postoji vi&scaron;e preduzeća, od kojih dvije strane kompanije &hellip;&rdquo;, iako su ugovor o zakupu zaključile domaće firme sa registrovanim sjedi&scaron;tem u Crnoj Gori kao zakupac i zakupodavac, dok je kompanija Aidway Investments Limited, registrovana na Britanskim Djevičanim ostrvima, u ugovoru označena kao garant.&nbsp;
Ustavni sud u odluci navodi da Vrhovni sud nije napravio razliku između stranaka u zakupnom odnosu od ugovora o jemstvu koji predstavlja sporedni ugovor i koji ne opredjeljuje niti remeti položaj ugovornih strana u ugovoru o zakupu.&nbsp;
&ldquo;Vrhovni sud je, potvrđivanjem stava nižestepenih sudova, i samim navođenjem garanta u ugovoru o zakupu kao ugovorne strane iako nije ni zakupac ni zakupodavac, zapravo implicitno omogućio da se bez potrebne analize, u potpunosti izbjegnu stroga pravila u pogledu nadležnosti države koja je Zakonom o međunarodnom privatnom pravu izričito propisana u slučaja zakupa na nepokretnosti&rdquo;, navodi se u odluci Ustavnog suda.&nbsp;
Dodatno, Vrhovni sud nije cijenio sadržinu ugovora o zakupu polazeći od osnovnih pravila ugovornog prava, u smislu da takav ugovor stvara prava i obaveze za te ugovorne strane, a propustio je da ispita položaj garanta.&nbsp;
&ldquo;Zakonom o međunarodnom privatnom pravu propisana je isključiva nadležnost pravosuđa Crne Gore kada su u pitanju sporovi povodom zakupa nepokretnosti koje se nalaze u Crnoj Gori. Na to ukazuje i praksa Vrhovnog suda koji je u jednom revizijskom predmetu iz maja 2024. godine naveo da postoji isključiva nadležnost suda Crne Gore u odnosu na stvarna i prava iz zakupa nepokretnosti koja se nalazi u Crnoj Gori&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.&nbsp;
Kako je Vrhovni sud cijenio samo zakonske odredbe koje su i&scaron;le u korist Adriatic Properties iz Budve, čime su izostali jasni odgovori na tvrdnje podnosioca ustavne žalbe, te nedostatak odgovarajućeg obrazloženja i nejasnoće u tumačenju odredbi Zakona o arbitraži i Zakona o međunarodnom privatnom pravu, Ustavni sud je ocijenio da predmet nije bio razmotren u skladu sa zahtjevima pravičnog suđenja.&nbsp;
&ldquo;Ustavni sud je ukinuo rje&scaron;enje Vrhovnog suda i vratio predmet na ponovni postupak i odlučivanje, u skladu sa pravnim stavovima izraženim u odluci&rdquo;, zaključuje se u saop&scaron;tenju.

Ustavni sud vratio spor oko Svetog Stefana pred domaće pravosuđe

USVOJENA ŽALBA

Skup&scaron;tina bi sjutra, na vanrednoj sjednici, trebalo da raspravlja o izmjeni Zakona o unutra&scaron;njoj trgovini, koju je predložio Pokret Evropa sad (PES), a kojom se garantuje neradna nedjelja.&nbsp;
Ustavni sud je ukinuo kao neustavan član 35a Zakona o unutra&scaron;njoj trgovini, odnosno neradnu nedjelju u trgovinama. Odluka suda objavljena je u Službenom listu Crne Gore.
Poslanički klub PES-a je, nakon odluke Ustavnog suda, predao zahtjev za vanrednu sjednicu parlamenta radi izmjene tog člana, prenosi agencija Mina.
U međuvremenu, predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović, podnio je Skup&scaron;tini predlog za promjenu Ustava, kojim se traži dopuna člana 64 Ustava kako bi se ustavno garantovalo op&scaron;te pravilo da zaposleni u Crnoj Gori ne rade nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika.
Socijalni savjet jednoglasno je usvojio izmjene Zakona o unutra&scaron;njoj trgovini, kojima se predlaže da trgovine u Crnoj Gori ponovo rade nedjeljom, ali samo tokom &scaron;pica ljetnje i zimske turističke sezone, u jednoj smjeni i u jednom objektu po op&scaron;tini.
O tom predlogu treba da se izjasni Vlada.

Skupština sjutra o neradnoj nedjelji