Ekonomija

Wizz Air će 21. maja započeti nove redovne letove između Bratislave i Podgorice, saop&scaron;tio je ministar vanjskih i evropskih poslova Slovačke, Juraj Blanar i dodao da će to doprinijeti povećanju broja turista iz te države. On je na konferenciji održanoj u Vila Gorici sa ministrom vanjskih poslova Ervinom Ibrahimovićem, kazao da će letovi, koji će simbolično početi na obilježavanje 20 godina od nezavisnosti Crne Gore, saobraćati tri puta sedmično.
"To je veliki doprinos tome da se poveća broj turista iz Slovačke koji će doći u Crnu Goru&ldquo;, ocijenio je Blanar.
On je naveo da se taj broj turista povećava, &scaron;to ga uop&scaron;te ne iznenađuje s obzirom na sve ljepote koje ima Crna Gora.
&bdquo;Za Slovake je to na neki način raj na zemlji i ja se jako radujem &scaron;to će upravo ovo biti način da dođu jednostavnije i brže u Crnu Goru&ldquo;, rekao je Blanar.
On je naveo da se raduje &scaron;to će taj veliki potencijal za ekonomski rad iskoristiti na raznim nivoima, a između ostalog i u komisiji koja će biti sazvana.
"Dogovorili smo se da se ove godine održi zajednička međunarodna komisija za privrednu i trgovinsku saradnju, gdje ćemo imati priliku da otvorimo druga pitanja u vezi sa privrednom saradnjom&ldquo;, dodao je Blanar.

Letovi između Bratislave i Podgorice od 21. maja

WIZZ AIR ZAPOČEĆE NOVE REDOVNE LETOVE

Dok državne institucije u toku samo jedne godine potro&scaron;e najmanje tri miliona eura za kupovinu novih putničkih vozila u ionako preglomaznom voznom parku, i dok se primanja javnim funkcionerima uvećavaju dodacima i varijabilama, pa za mjesec prime ono &scaron;to najmanje 30.000 zaposlenih u Crnoj Gori sa minimalnom platom zaradi za pola godine, najsiroma&scaron;niji građani crnogorskog dru&scaron;tva će u narednih &scaron;est mjeseci primati socijalnu pomoć uvećanu za svega 1,53 eura. Januarskim usklađivanjem materijalnih davanja, socijala za pojedinca uvećana je sa dosada&scaron;njih 98,44 eura na 99,97 eura.
Prethodno su i crnogorski penzioneri "ča&scaron;ćeni" tako &scaron;to su njihova primanja porasla za 0,38 odsto. Prema tom rastu, minimalna penzija u Crnoj Gori od 450 eura, koja nije uvećavana prethodne dvije godine, u januaru je dočekala povećanje od 1,74 eura. Minimalnu penziju prima vi&scaron;e od polovine penzionera u državi.
&Scaron;to se tiče socijalnih davanja, pomoć za dvočlanu porodicu od ovog mjeseca će iznositi 120,04 eura, &scaron;to je rast sa 118,21 euro, odnosno za 1,83 eura u odnosu na avgust pro&scaron;le godine. Materijalno obezbjeđenje (MOP) za tročlanu porodicu iznosi 144,11 eura i uvećano je za 2,2 eura. Za četvoročlanu porodicu socijala je veća za 2,6 eura i sada iznosi 170,11 eura. MOP za petočlanu porodicu sada će iznositi 190,10 eura, odnosno 2,9 eura vi&scaron;e.
Dijete bez roditeljskog staranja ubuduće će primati 190,07 eura, umjesto dosada&scaron;njih 187,17 eura. Lična invalidnina će u narednom &scaron;estomjesečnom periodu iznositi 338,13, odnosno 5,16 eura vi&scaron;e nego dosad. Lice koje nije korisnik prava na dodatak za njegu i pomoć, u skladu sa Zakonom o socijalnoj dječijoj za&scaron;titi, na ime lične invalidnine primaće 214,13, &scaron;to je uvećanje sa 210,86 eura.
Naknada po osnovu rođenja djeteta za lice koje je na evidenciji Zavoda za zapo&scaron;ljavanje Crne Gore i redovnog studenta ubuduće će iznositi 119,97, odnosno 1,83 eura vi&scaron;e.
Dodatak za njegu i pomoć u narednom &scaron;estomjesečnom periodu iznosiće 99,20, dok su tro&scaron;kovi sahrane određeni na 496,13 eura.
Roditelj/staratelj korisnika prava na ličnu invalidninu mjesečno će primati 292,97, &scaron;to je povećanje sa 288,5 eura.
Prvim ovogodi&scaron;njim usklađivanjem visine socijalnih davanja, određeni su i novi iznosi naknada za novorođenčad izmjenama Zakona o dječijoj i socijalnoj za&scaron;titi. Za prvorođeno dijete naknada iznosi 1.112 eura (17 eura vi&scaron;e), za drugorođeno &ndash; 1.669 eura (povećanje za 20 eura), za trećerođeno &ndash; 2.225 eura (povećanje za 34 eura), a za četvrtorođeno i svako sledeće po 2.782 eura (povećanje za 43 eura).
Visina naknade za prvorođeno dijete korisnika materijalnog obezbjeđenja porodice (MOP) iznosi 1.223 eura (18 eura vi&scaron;e), za drugorođeno &ndash; 1.780 eura (27 eura vi&scaron;e), a za trećerođeno &ndash; 2.337 eura (37 eura vi&scaron;e). Četvrtorođeno i svako sledeće dijete korisnika MOP-a primiće naknadu u iznosu od 2.893 eura (45 eura vi&scaron;e).
Dječiji dodatak od 30 do 86 eura
Dječiji dodatak za djecu do 18 godina i dalje će iznositi 30 eura i iznos tog davanja je nepromjenjiv, a poslanici ranije nijesu htjeli ni da uzmu u razmatranje njegovo povećanje.
Visina dodatka djeteta korisnika materijalnog obezbjeđenja i onoga čiji je roditelj, usvojilac, staralac, hranitelj, kao korisnik materijalnog obezbjeđenja zasnovao radni odnos na osnovu sporazuma o aktivnom prevazilaženju nepovoljne socijalne situacije, iznosiće 63,40, &scaron;to je povrećanje za 0,97 eura.
Dječiji dodatak za dijete korisnika dodatka za njegu i pomoć narednih &scaron;est mjeseci iznosiće 74,91 euro, odnosno 1,14 eura vi&scaron;e, a za djecu bez roditeljskog staranja i za korisnika lične invalidnine po 86,46, &scaron;to je povećanje za 1,32 eura.

Mizerno uvećanje naknada: Socijala veća 1,5 eura

PRETHODNO SU I CRNOGORSKI PENZIONERI "ČAŠĆENI" TAKO ŠTO SU NJIHOVA PRIMANJA PORASLA 0,38 ODSTO

Ustavni sud usvojio je ustavnu žalbu kompanije Sveti Stefan Hoteli i ukinuo rje&scaron;enje Vrhovnog, kojim je potvrđena nenadležnost domaćih sudova u sporu sa kompanijom Adriatic Properties iz Budve.
Iz Ustavnog suda je obja&scaron;njeno da se radi o izvr&scaron;avanju obaveza iz ugovora o zakupu za hotele Kraljičina plaža i Miločer - Sveti Stefan, jer je Vrhovni sud proizvoljno zaključio da u ovom sporu nijesu nadležni domaći sudovi već međunarodna arbitraža.&nbsp;
Odlukom Ustavnog suda utvrđeno je da su sudovi propustili da ispitaju su&scaron;tinsko pitanje, da li se radi o sporu u kojem je predviđena isključiva nadležnost crnogorskog pravosuđa, imajući u vidu da se predmet spora odnosi na zakup nepokretnosti koje se nalaze na teritoriji Crne Gore.&nbsp;
Privredni, Apelacioni i Vrhovni sud Crne Gore oglasili su se nenadležnim u sporu neizvr&scaron;avanja obaveza iz ugovora o zakupu, tvrdeći da je riječ o sporu sa elementom inostranosti, odnosno jer jednu ugovornu stranu čini vi&scaron;e preduzeća sa sjedi&scaron;tem u inostranstvu, navodeći da je ugovorom o zakupu iz 2007. godine definisano da će se svaki spor koji ne bude rije&scaron;en međusobnim dogovorom, rje&scaron;avati pred Londonskim sudom za međunarodnu arbitražu.&nbsp;
Ustavni sud je utvrdio da je ustavnopravno neprihvatljiv stav Privrednog, Apelacionog i Vrhovnog suda da nema osnova za tvrdnju da se radi o predmetu koji se ne može rje&scaron;avati pred domaćim sudovima, &scaron;to su temeljili na tumačenju Zakona o parničnom postupku, zanemarajući prelazne i zavr&scaron;ne odredbe ovog zakona, selektivno se pozivajući na odredbe Zakona o arbitraži, ali i u potpunosti ignori&scaron;ući relevantne odredbe Zakona o međunarodnom privatnom pravu koji predstavlja zakon koji posebno propisuje slučajeve isključive nadležnosti domaćih sudova.&nbsp;
&ldquo;Ključno pitanje u ovom predmetu je da li je spor podoban da bude podvrgnut arbitraži, &scaron;to su sudovi propustili da ispitaju u su&scaron;tini, u smislu ocjene da li je makar jedna od stranaka arbitražnog sporazuma pojedinac ili preduzeće sa prebivali&scaron;tem/sjedi&scaron;tem u inostranstvu, iako je podnosilac ustavne žalbe upravo na tu činjenicu ukazivao tokom sudskog postupka&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.&nbsp;
Ustavni sud je posebno ukazao da sudovi nijesu cijenili činjenicu da su kao ugovorne strane ugovora o zakupu isključivo navedene Hotelska grupa Budvanska rivijera, kao zakupodavac, i Adriatic Properties Budva, kao zakupac, koji su pritom domaće kompanije sa sjedi&scaron;tem registrovanim u Crnoj Gori.&nbsp;
Umjesto toga, Vrhovni sud je u tom pravcu samo konstatovao da &ldquo;na strani zakupca postoji vi&scaron;e preduzeća, od kojih dvije strane kompanije &hellip;&rdquo;, iako su ugovor o zakupu zaključile domaće firme sa registrovanim sjedi&scaron;tem u Crnoj Gori kao zakupac i zakupodavac, dok je kompanija Aidway Investments Limited, registrovana na Britanskim Djevičanim ostrvima, u ugovoru označena kao garant.&nbsp;
Ustavni sud u odluci navodi da Vrhovni sud nije napravio razliku između stranaka u zakupnom odnosu od ugovora o jemstvu koji predstavlja sporedni ugovor i koji ne opredjeljuje niti remeti položaj ugovornih strana u ugovoru o zakupu.&nbsp;
&ldquo;Vrhovni sud je, potvrđivanjem stava nižestepenih sudova, i samim navođenjem garanta u ugovoru o zakupu kao ugovorne strane iako nije ni zakupac ni zakupodavac, zapravo implicitno omogućio da se bez potrebne analize, u potpunosti izbjegnu stroga pravila u pogledu nadležnosti države koja je Zakonom o međunarodnom privatnom pravu izričito propisana u slučaja zakupa na nepokretnosti&rdquo;, navodi se u odluci Ustavnog suda.&nbsp;
Dodatno, Vrhovni sud nije cijenio sadržinu ugovora o zakupu polazeći od osnovnih pravila ugovornog prava, u smislu da takav ugovor stvara prava i obaveze za te ugovorne strane, a propustio je da ispita položaj garanta.&nbsp;
&ldquo;Zakonom o međunarodnom privatnom pravu propisana je isključiva nadležnost pravosuđa Crne Gore kada su u pitanju sporovi povodom zakupa nepokretnosti koje se nalaze u Crnoj Gori. Na to ukazuje i praksa Vrhovnog suda koji je u jednom revizijskom predmetu iz maja 2024. godine naveo da postoji isključiva nadležnost suda Crne Gore u odnosu na stvarna i prava iz zakupa nepokretnosti koja se nalazi u Crnoj Gori&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.&nbsp;
Kako je Vrhovni sud cijenio samo zakonske odredbe koje su i&scaron;le u korist Adriatic Properties iz Budve, čime su izostali jasni odgovori na tvrdnje podnosioca ustavne žalbe, te nedostatak odgovarajućeg obrazloženja i nejasnoće u tumačenju odredbi Zakona o arbitraži i Zakona o međunarodnom privatnom pravu, Ustavni sud je ocijenio da predmet nije bio razmotren u skladu sa zahtjevima pravičnog suđenja.&nbsp;
&ldquo;Ustavni sud je ukinuo rje&scaron;enje Vrhovnog suda i vratio predmet na ponovni postupak i odlučivanje, u skladu sa pravnim stavovima izraženim u odluci&rdquo;, zaključuje se u saop&scaron;tenju.

Ustavni sud vratio spor oko Svetog Stefana pred domaće pravosuđe

USVOJENA ŽALBA

Od sjutra veće plate za medicinske sestre i tehničare, a uvećanje obuhvata i neka druga zanimanja u zdravstvu. Novi granski kolektivni ugovor podrazumijeva povećanje koeficijenta od 10 do 25 odsto, kao i jo&scaron; pet odsto za rukovodeće sestre.
&Scaron;est hiljada zdravstvenih radnika od sjutra će primati veću platu.
Slađana Peri&scaron;ić državna sekretarka Ministarstva zdravlja ističe da od sjutra medicinske sestre i tehničari u zdravstvenom sistemu primaju uvećane zarade.
"Granski kolektivni ugovor obuhvata oko 6.000 zaposlenih, uz povećanje koeficijenta od 10 do 25% i dodatnih 5% za rukovodeće sestre", ističe Peri&scaron;ić.
Osim zarada ugovor donosi i dodatne benefite: bolovanja, slobodne dane, uvođenje odgovorne sestre smjene.
"Jedna od dobrih stvari je povećanje broja slobodnih dana odmora za pojedine kategorije. Jedna od dobrih stvari je i uvođenje odgovorne sestre smjene, &scaron;to do sad nije bilo, jer insistiramo na odgovornosti. Beneficirani radni staž za zaposlene u urgentnom centru, trenutno radimo na njemu. Jubilarne nagrade, jako bitan segment prava radnika takođe su zastupljene", obja&scaron;njava Neboj&scaron;a Radonjić, predsjednik Sindikata zaposlenih u zdravstvu Crne Gore.
Povećanje i prava iz ugovora ne odnose se samo na medicisnke sestre i tehničare, već i farmaceute, biologe, laboratorijske radnike i druge zdravstvene saradnike.
"Povećanje koje je aktivno je od 15%, a za farmaceutske tehničare, rad u veledrogerijama, za laborante, čak i za biologe, vjerujte da je povećanje. Biolozi koji rade sa matričnim ćelijama, povećanje je od 15%, za grupu farmaceutskih tehničara i preko 25%, &scaron;to se tiče upravo biologa koji su u radu i u timu za transportaciju i u radu sa matričnim ćelijama, vjerujte da je to povećanje i preko 35%", kazao je Mihailo Babović, predsjednik Samostalnog sindikata zaposlenih u zdravstvu Crne Gore.
Pregovori će se, poručuju sagovornici, nastaviti i oko drugih pitanja iz kolektivnog ugovor, s ciljem unapređenja radnih uslova i jačanja zdravstvenog sistema.

Od sjutra veće plate za medicinske sestre i tehničare

ZA UKUPNO ŠEST HILJADA ZAPOSLENIH

Sve vrste goriva od ponoći će biti skuplje jedan do dva centa.
Kako je saop&scaron;teno iz Ministarstva energetike i rudarstva, eurosuper 98 i eurosuper 95 poskupiće jedan cent, pa će ko&scaron;tati 1,42 odnosno 1,39 eura po litru goriva.
Eurodizel će poskupiti dva centa&nbsp; i ko&scaron;taće 1,33 eura.
Cijena lož ulja će od ponoći biti dva centa veća i iznosiće 1,26 eura.
Naredni obračun će biti 23. februara, a eventualno izmijenjene vrijednosti naftnih derivata važiće od 24. februara.

Od ponoći skuplje sve vrste goriva

SAOPŠTENO IZ MINISTARSTVA ENERGETIKE I RUDARSTVA

Kompanija "Voli" saop&scaron;tila je da se protivi uvođenju radne nedjelje i da neće organizovati rad nedjeljom sve dok se to pitanje ne rije&scaron;i kroz zajednički dru&scaron;tveni dogovor i dono&scaron;enje jasnog, preciznog i ustavno utemeljenog zakonskog rje&scaron;enja.
Iz Volija su naveli da se pitanje rada nedjeljom mora rje&scaron;avati isključivo kroz &scaron;irok, inkluzivan i otvoren dijalog svih relevantnih aktera, uz puno uvažavanje interesa privrede, zaposlenih, potro&scaron;ača i države.
&bdquo;I pored činjenice da je odlukom Ustavnog suda Crne Gore otvorena mogućnost da marketi rade nedjeljom, kompanija Voli neće raditi nedjeljom dok se ne postigne konačan dru&scaron;tveni dogovor i dok se ne donese zakonsko rje&scaron;enje koje neće diskriminisati nijednog učesnika na trži&scaron;tu&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Kompanija ističe da propisi moraju obezbijediti ravnopravan položaj svih učesnika na trži&scaron;tu i spriječiti selektivnu primjenu zakona. U tom kontekstu, Voli smatra da bi, ukoliko Skup&scaron;tina Crne Gore odluči da nedjelja ostane neradni dan, bilo neophodno jasno definisati pravila za sve subjekte.
Prema njihovom stavu, benzinske pumpe bi nedjeljom smjele prodavati isključivo naftne derivate, uz mogućnost rada ugostiteljskih objekata, ali bez prodaje pro&scaron;irenog asortimana robe karakterističnog za markete. Takođe, na pijacama bi bila dozvoljena prodaja poljoprivrednih i mliječnih proizvoda, dok pekare ne bi smjele pro&scaron;irivati ponudu van osnovnih pekarskih proizvoda.
Iz kompanije upozoravaju da bi ostavljanje mogućnosti da pojedini subjekti posluju na način sličan onom iz perioda važenja neustavnog člana 35a Zakona o unutra&scaron;njoj trgovini naru&scaron;ilo trži&scaron;nu ravnotežu i dovelo do nelojalne konkurencije.
Voli istovremeno ističe da je svjestan osjetljivosti pitanja neradne nedjelje, posebno imajući u vidu značaj turizma za crnogorsku ekonomiju i uticaj tog pitanja na ukupni utisak turista i prihode državnog budžeta.
&bdquo;Zbog toga je neophodno normirati rje&scaron;enje koje je ustavno prihvatljivo, ekonomski opravdano i jednako primjenjivo na sve, bez izuzetaka koji dovode do nejednakog tretmana i diskriminacije učesnika na trži&scaron;tu&ldquo;, poručuju iz kompanije.
Dodaje se da Vlada do održivog i primjenjivog rje&scaron;enja mora doći kroz razgovore sa svim socijalnim partnerima i predstavnicima privrede, naročito iz sektora trgovine. U saop&scaron;tenju se navodi i da dosada&scaron;nji predstavnik poslodavaca u socijalnom dijalogu ignori&scaron;e predloge sektora trgovine i predlaže rje&scaron;enja koja nijesu usagla&scaron;ena ni sa privredom ni sa radnicima.
Kompanija Voli, kako se zaključuje, ostaje otvorena za dijalog i spremna je da, zajedno sa socijalnim partnerima i državnim institucijama, doprinese pronalaženju rje&scaron;enja u interesu cjelokupne crnogorske privrede i dru&scaron;tva.
<div class="entry-meta mb-2">&nbsp;</div>

"Voli" protiv radne nedjelje: Nećemo raditi dok se ne postigne zajedničko rješenje

"PROPISI MORAJU OBEZBIJEDITI RAVNOPRAVAN POLOŽAJ SVIH UČESNIKA NA TRŽIŠTU"

Radovi na gradili&scaron;tu postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda u Botunu jutros su nastavljeni, saop&scaron;teno je iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.
Kako su precizirali, stekli su se preduslovi da se gradili&scaron;te postrojenja pusti u rad.
&ldquo;U tom smislu, izvođenje radova se jutros, u deset sati i 30 minuta, nastavilo u skladu sa predviđenom dinamikom jednog od najvažnijih infrastrukturnih projekata u oblasti za&scaron;tite životne sredine u Crnoj Gori, sa ciljem trajnog rje&scaron;enja dugogodi&scaron;njeg problema nepreči&scaron;ćenih otpadnih voda u Podgorici i okolini&rdquo;, pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
Inspektor Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine je 29. januara utvrdio nepravilnosti i zapečatio gradili&scaron;te postrojenja.

Nastavljeni radovi na gradilištu postrojenja u Botunu

SAOPŠTENO IZ MINISTARSTVA PROSTORNOG PLANIRANJA, URBANIZMA I DRŽAVNE SVOJINE

Službeni list juče nije objavio odluku Ustavnog suda o ukidanju člana 35a koji se odnosio na neradnu nedjelju u oblasti trgovine. Time je postalo jasno da će nedjelja 8. februara biti neradna. Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović saop&scaron;tio je sinoć da će u ponedjeljak predložiti, po njemu, jedino trajno rje&scaron;enje za neradnu nedjelju, a to je izmjena Ustava, prenosi RTCG.
Ustavni sud je u četvrtak, 5. februara saop&scaron;tio da je odluku kojom je neradna nedjelja u trgovinama progla&scaron;ena neustavnom, dostavio Službenom listu. Odluka Ustavnog suda o ukidanju zakona stupa na snagu danom objavljivanja u Službenom listu, a to može biti najduže 10 dana od dostavljanja.
Ustavni sud je na sjednici održanoj 28. januara ukinuo kao neustavan član 35a Zakona o unutra&scaron;njoj trgovini, jer se njime kr&scaron;i sloboda preduzetni&scaron;tva garantovana Ustavom, kao i ustavni princip jednakosti svih pred zakonom, jer je jednoj grupi preduzetnika/trgovaca omogućeno da obavlja djelatnost nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, dok je drugoj grupi to zabranjeno.
&ldquo;U odluci se navodi da Ustav garantuje pravo zaposlenih na ograničeno radno vrijeme i plaćeni odmor, ali ne propisuje pravo na odmor isključivo nedjeljom&rdquo;, obja&scaron;njavaju iz suda.
Na Odboru za ekonomiju, finansije i budžet juče je raspravljano o predlogu izmjena Zakona o unutra&scaron;njoj trgovini, a prema kojem bi trgovine radile nedjeljom samo u &scaron;picu ljetnje i zimske turističke sezone u jednoj smjeni i u jednom objektu u okviru lokalne samouprave. Predstavnici parlamenta, Vlade, sindikata i poslodavaca su uglavnom bili saglasni da je rje&scaron;enje dobro, te da treba nastaviti dijalog da bi svi detalji bili pravno definisani i u saglasju sa privrednicima iz svih privrednih grana.
Govoreći o ukidanju neradne nedjelje, predsjednik države&nbsp; rekao je da je na djelu predstava za građane i &ldquo;mazanje očiju&rdquo;.
&ldquo;Predlažu se izmjene Zakona koji je prije nekoliko dana progla&scaron;en neustavnim. Pa đe to ima?&rdquo;, kazao je on.
Istakao je da će u ponedjeljak predložiti trajno rje&scaron;enje.
&ldquo;A jedino trajno rje&scaron;enje je izmjena Ustava. To rje&scaron;enje tretira sve na isti način. Očekujem da se poslanici vi&scaron;e ne igraju sa građanima i konačno podrže neke stvari koje vraćaju prava radnicima&rdquo;, zaključio je Milatović.
Predsjednik Skup&scaron;tine Crne Gore Andrija Mandić zakazao je vanrednu sjednicu Skup&scaron;tine za 16. februar. Na dnevnom redu je predlog Zakona o izmjeni zakona o unutra&scaron;njoj trgovini.

Izmjenama Ustava do neradne nedjelje?

16. FEBRUARA NA DNEVNOM REDU SJEDNICE SKUPŠTINE JE PREDLOG ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O UNUTRAŠNJOJ TRGOVINI

Svaka odluka u vezi s budućim modelom upravljanja crnogorskim aerodromima u nadležnosti je nacionalnih vlasti, saop&scaron;tili su Pobjedi iz Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori.
- Upoznati smo da je u toku tender za dodjelu koncesije za aerodrome u Crnoj Gori. Organizacija i sprovođenje tendera za davanje u koncesiju crnogorskih aerodroma, kao i svaka odluka u vezi s budućim modelom upravljanja aerodromima, u nadležnosti su nacionalnih vlasti &ndash; odgovorili su iz Delegacije EU na pitanja Pobjede da li su pratili dosada&scaron;nji vi&scaron;egodi&scaron;nji tenderski proces i da li je EU zagovornik da se crnogorski aerodromi daju koncesionarima na upravljanje ili da država i dalje upravlja aerodromima.
Iz Delegacije EU nijesu precizirali da li bi EU, odnosno Evropska komisija finansijski podržala Crnu Goru i njenu državnu kompaniju
Aerodromi Crne Gore za rekonstrukciju i pro&scaron;irenje dva crnogorska aerodroma u Podgorici i Tivtu.
Rang-lista
Ministarstvo saobraćaja objavilo je 12. novembra pro&scaron;le godine novu rang-listu ponuđača u postupku davanja crnogorskih aerodroma pod koncesiju, koju je sačinila Tenderska komisija, koja je ista kao i prvobitna, a koja je bila zvanično objavljena 17. jula. Južnokorejska kompanija Incheon International Airport Corporation (IIAC) dobila je 96,18 bodova, dok je drugorangirana luksembur&scaron;ko-američka kompanija Corporaci&oacute;n Am&eacute;rica Airports (CAAP) sa 65,15 bodova. Konačnu odluku treba da donese Vlada, nakon &scaron;to dokumentaciju dostavi Ministarstvo saobraćaja.
Komisija za koncesije Vlade Crne Gore je krajem pro&scaron;le godine donijela rje&scaron;enje kojim je odbila kao neosnovan prigovor kvalifikovanog ponuđača CAAP, izjavljen protiv rang-liste ponuđača u postupku davanja koncesije za aerodrome Podgorica i Tivat. Komisija je utvrdila da je Tenderska komisija, u ponovnom postupku, postupila u skladu sa ranijim nalozima, otklonila uočene nepravilnosti i sačinila rang-listu sa jasnim i detaljnim obrazloženjem bodovanja po svim unaprijed utvrđenim kriterijumima. Takođe, ocijenjeno je da su kriterijumi primijenjeni jednako na sve ponuđače.
I dalje aktuelna predsjednica Odbora direktora Aerodroma CG Jelena Mara&scaron; je u novogodi&scaron;njem intervjuu za Pobjedu ocijenila da su obje ponude za koncesiju Aerodroma Crne Gore, koje su bile vrednovane, ponižavajuće i uvreda za državu. Ona smatra da nakon takvih ponuda država treba da nastavi upravljanje crnogorskim aerodromima.
- Vlada može razmotriti prijedlog rang-liste ponuđača, ali konačnu odluku treba da donese Skup&scaron;tina Crne Gore, smatram da u ovom slučaju nadležnost pripada Skup&scaron;tini. Kako god, ja ne bih nikada potpisala odluku da takva ponuda dobije koncesiju, ipak je nacionalni interes najbitniji &ndash; poručila je ranije Mara&scaron; u intervjuu Pobjedi.
Rezultati
Aerodromi Crne Gore su lani prvi put od osnivanja u jednoj godini opslužili vi&scaron;e od tri miliona putnika. Pro&scaron;logodi&scaron;nji rezultat predstavlja rast od osam odsto u odnosu na 2024. godinu i rast od 16 odsto u poređenju sa pretpandemijskom 2019. godinom.
Rast putnika i avio-linija se ogleda i u finansijskim rezultatima. Prema posljednjim projekcijama, avijacijski prihodi iznose skoro 49 miliona eura, dok je operativna dobit oko 17 miliona eura. To 2025. godinu čini najboljom u operativnom rezultatu u dosada&scaron;njem poslovanju Aerodroma Crne Gore. Neto dobit bi, nakon &scaron;to se svedu svi računi krajem godine, mogla da bude oko 12 miliona eura.
Vlada je u četvrtak utvrdila Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o finansiranju lokalne samouprave, kojim se obezbjeđuje funkcionalnija raspodjela prihoda od koncesione naknade za kori&scaron;ćenje aerodroma i uspostavlja jasna namjenska komponenta fiksnog dijela koncesione naknade za kori&scaron;ćenje aerodroma.
Vlada je prije dva dana utvrdila i Prijedlog zakona o dopuni Zakona o koncesijama, kojim se, kako je saop&scaron;teno, kroz uvođenje mogućnosti da se koncesiona naknada sastoji iz fiksnog i varijabilnog dijela, unapređuje normativni okvir za uređivanje koncesionih odnosa i obezbjeđuje veća fleksibilnost u ugovaranju.&nbsp;

Delegacija EU: Odluka o modelu upravljanja aerodromima je u nadležnosti crnogorskih vlasti

STAV  O TENDERU ZA DODJELU KONCESIJE ZA CRNOGORSKE VAZDUŠNE LUKE

Op&scaron;tina Tivat se neće saglasiti ni sa kakvim smanjenjem iznosa koncesione naknade za aerodrom na njenoj teritoriji u odnosu na onaj koji im po postojećim zakonskim rje&scaron;enjima pripada, saop&scaron;tio je predsjednik te lokalne samouprave Željko Komnenović.
On je kazao da su u Vladi upoznati sa stavom te lokalne samouprave.
&ldquo;Dobili smo uvjeravanja iz Vlade da se predlozi izmjena neće odraziti na su&scaron;tinu ideje usmjeravanja fiksnog dijela koncesione naknade za infrastrukturne potrebe op&scaron;tine na čijoj teritoriji se predmet koncesije nalazi, u ovom slučaju govorimo o Aerodromu Tivat kao predmetu koncesije&rdquo;, naveo je Komnenović, prenosi Mina business.
On je rekao da će insistirati i boriti se za to da ta sredstva zakonski budu osigurana i usmjerena na unapređenje komunalne i druge nedostajuće infrastrukture u na&scaron;em gradu.&nbsp;
&ldquo;Nemamo ni&scaron;ta protiv toga da se sredstva od koncesije ulože u novu &scaron;kolu, igrali&scaron;ta, sportske terene, saobraćajnice i sve one sadržaje koji su Tivtu potrebni&rdquo;, kazao je Kommenović.
On je objasnio da nijesu informisani o motivima i detaljima izmjene zakonskih rje&scaron;enja u vezi sa finansiranjem lokalne samouprave i definisanjem koncesionih naknada. U ovim izmjenama, kao lokalna uprava, nijesu učestvovali.&nbsp;
&ldquo;Razumijevajući trenutnu političku situaciju u državi i razumijevajući poziciju Op&scaron;tine Zeta, na čijoj teritoriji je Aerodorom Podgorica, Tivat želi da sačuva javni interes i da obezbijedi dinamiku ulaganja u infrastrukturne objekte koji nedostaju gradu&rdquo;, dodao je Komnenović.

Komnenović: Opština Tivat neće se saglasiti sa smanjenjem koncesione naknade

"VLADA UPOZNATI SA STAVOM LOKALNE SAMOUPRAVE"

U organizaciji Udruženja penzionera danas je u pet do 12 simbolično najavljen protest zbog minimalnih uvećanja penzija.
Kako su naglasili predstavnici penzionera sa minimalnom penzijom od 450 eura, koju prima oko 70.000, ne mogu živjeti dostojanstveno.
Cijene hrane, lijekova i komunalija drastično su porasle, dok su njihova primanja ostala gotovo ista.
Posebno su nezadovoljni simboličnim povećanjem penzija od 1,70 eura, koje, kako navode smatraju ponižavajućim.
Pored minimalnih uvećanja, nezadovoljstvo dodatno produbljuju problemi u zdravstvenom sistemu i dugotrajno čekanje na preglede.
Penzioneri poručuju da je pet do dvanaest i da protest ispred Skup&scaron;tine treba da bude miran i dostojanstven, ali upozoravaju da će, ukoliko nadležni ne odgovore na njihove zahtjeve, biti prinuđeni na radikalnije korake.

Penzioneri pred Skupštinom: Cijene rastu, primanja miruju