Ekonomija

Država je za godinu od uvođenja naknade od tri centa po litru goriva za finansiranje obaveznih rezervi naftnih derivata prikupila 12,5 miliona eura.
Ova naknada, koju plaćaju vozači, uvedena je 11. februara pro&scaron;le godine, a zaključno sa januarom prikupljeno je 12,5 miliona, pokazuju podaci iz izvje&scaron;taja o strukturi i količini obaveznih rezervi naftnih derivata za pro&scaron;lu godinu, prenosi Dan.
Novac od naknade uplaćen je na račun Uprave za ugljovodonike, a ta sredstva predstavljaju namjenske prihode i mogu se koristiti isključivo za potrebe formiranja i održavanja obaveznih rezervi, adaptacije i/ili rekonstrukcije skladi&scaron;ta za skladi&scaron;tenje obaveznih naftnih rezervi koja su Upravi data na kori&scaron;ćenje i upravljanje i za tro&scaron;kove u vezi sa obaveznim rezervama.
&ldquo;Crna Gora je u pro&scaron;loj godini ostvarila značajan napredak u uspostavljanju održivog sistema obaveznih rezervi naftnih derivata, prelaskom iz faze normativnog usklađivanja u operativnu implementaciju. Definisani su mehanizmi obračuna rezervi i finansiranja, obezbijeđeni skladi&scaron;ni kapaciteti, uspostavljen sistem izvje&scaron;tavanja i kontrole koji je doprinio fiskalnoj transparentnosti i jačanju nadzora, te institucionalna koordinacija kroz Savjet za obezbjeđenje sigurnosti snabdijevanja&rdquo;, pi&scaron;e u izvje&scaron;taju koji je Vlada usvojila na poslednjoj sjednici.
Ministarstvo ekonomskog razvoja realizuje kapitalni projekat adaptacije i modernizacije državnih rezervoara R-11, R12 i R-18 na terminalu u Luci Bar, a u decembru je zaključen ugovor sa odabranim izvođačem radova.
&ldquo;Paralelno je zaključen ugovor o stručnom nadzoru nad izvođenjem radova, čiji početak se očekuje u februaru, dok je rok za zavr&scaron;etak radova devet mjeseci. Sredstva za realizaciju ovog projekta, u iznosu od 2,2 miliona eura, obezbijeđena su direktnom budžetskom podr&scaron;kom Evropske komisije za prevazilaženje energetske krize&rdquo;, pi&scaron;e u izvje&scaron;taju.
Takođe, u cilju obezbjeđenja dodatnih skladi&scaron;nih kapaciteta, Uprava je zaključila trogodi&scaron;nji ugovor o skladi&scaron;tenju dijela obaveznih rezervi nafnih derivata Uprave, na naftnom terminalu u Baru, u privatnoj svojini, čime su stvoreni uslovi za pokretanje Otvorenog postupka Javne nabavke 16,5 hiljada MT Eurodizela (EN 590) u vrijednosti od 11 miliona eura.
&ldquo;Međutim, postupak je poni&scaron;ten sredinom januara jer nije zaprimljena nijedna ispravna ponuda, a u toku je i raspisivanje novog tendera radi obezbjeđenja potrebnih količina goriva za formiranje obaveznih rezervi Uprave&rdquo;, precizirano je u dokumentu.
Osim toga, u decembru pro&scaron;le godine raspisana je jednostavna nabavka za procjenu postojećeg stanja rezervoara za skladi&scaron;tenje naftnih derivata, u državnom vlasni&scaron;tvu, u Lipcima i Bijelom Polju, radi planiranja daljih mjera modernizacije i usklađivanja sa EU standardima, a izvje&scaron;taji o procjeni stanja dostavljeni su početkom februara.
&ldquo;U skladu sa zakonom, Vlada Crne Gore je na sjednici održanoj 11. marta pro&scaron;le godine obrazovala Savjet za obezbjeđenje sigurnog snabdijevanja naftnim derivatima kao savjetodavno tijelo, sa mandatom od četiri godine. Tokom izvje&scaron;tajne godine održane su dvije sjednice na kojima je razmatrana sigurnost snabdijevanja, praćenje podataka o prometu naftnih derivata i uplatama naknada, planiranje javnih poziva za formiranje rezervi, definisanje prioriteta u radu Savjeta, uz dogovor o daljim aktivnostima, u cilju jačanja otpornosti sistema snabdijevanja i institucionalne koordinacije&rdquo;, zaključeno je u izvje&scaron;taju.

Od naknade za gorivo od vozača država uzela 12,5 miliona eura

ZA GODINU

Prva banka Crne Gore je najo&scaron;trije osudila neopravdanu akciju Uprave policije nad njenom imovinom i njenim klijentima.
&bdquo;Cjelokupna crnogorska javnost svjedočila je uznemirujućim scenama u kojima su zaposleni i klijenti Banke bili izloženi postupanju pod dugim cijevima PJP-a, bez ikakvog zvanično predočenog pravnog osnova ili obrazloženja. Takvo postupanje izazvalo je ozbiljnu uznemirenost i potencijalne posljedice po dostojanstvo i zdravlje zaposlenih Banke, angažovanog obezbjeđenja, kao i klijenata koji su se u tom trenutku zatekli u filijali&ldquo;, pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
Istilču i da, uprkos zvaničnom upitu Banke nadležnim organima, do ovog trenutka nijesu dobili zvanično obrazloženje o pravnom osnovu i razlozima preduzetih radnji.
Poručuju da jednako ne prihvataju kontinuirane kampanje pojedinih medija koji koriste svaku priliku da Prvu banku Crne Gore predstave u negativnom kontekstu.
&bdquo;Način na koji se aktuelni događaji interpretiraju ocjenjujemo kao tendenciozan i populistički, sa očiglednom namjerom da se Prva banka Crne Gore diskredituje kao relevantan i stabilan privredni subjekt. Uvjereni smo da upravo snažan trend, rekordni poslovni rezultati i sve izraženija trži&scaron;na pozicija predstavljaju kontekst u kojem se intenziviraju poku&scaron;aji reputacionog osporavanja Banke&ldquo;,&nbsp; navedeno je u saop&scaron;tenju.
Istiću i da su u prethodnoj godini ostvarili najbolji finansijski rezultat u istoriji Banke, uz značajan rast aktive, kreditnog portfolija i depozitne baze, kao i jačanje trži&scaron;nog uče&scaron;ća u vi&scaron;e segmenata poslovanja.
"Takvi rezultati nijesu slučajni, već su direktna posljedica strate&scaron;ke konsolidacije, unapređenja upravljačkih praksi i fokusa na održiv rast", zaključuju u saop&scaron;tenju.
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;

Prva banka: Neopravdana akcija Uprave policije nad našom imovinom i našim klijentima

"NEGATIVNE MEDIJSKE KAMPANJE POKUŠAJ SU PODRIVANJA NAŠEG REKORDNOG USPJEHA"

Radovi na drugoj dionici auto-puta Mate&scaron;evo-Andrijevica, za koju je danas sa kineskim konzorcijumom Power China-Stecol-PCCD potpisan ugovor o projektovanju i izgradnji, trebalo bi da počnu krajem aprila, odnosno tokom maja ove godine, saop&scaron;tio je izvr&scaron;ni direktor Monteputa Milan Ljiljanić.
On je nakon potpisivanja ugovora u Vili Gorica, kazao da veliki projekti zahtijevaju vrjeme, posvećenost i temeljnu pripremu.
&bdquo;Tako je bilo i ovom slučaju. Iza nas je dug i zahtjevan proces, ali danas sa ponosom možemo reći da smo stigli do dugoočekivanog koraka naprijed&ldquo;, rekao je Ljiljanić.
Nakon transparentnog međunarodnog tendera sprovedenog po standardima Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), za izgradnju druge dionice auto-puta Bar-Boljari izabran je konzorcijum Power China-Stecol-PCCD. Konzorcijum je ispunio sve tehničke kriterijume i dostavio najpovoljniju ponodu u iznosu ne&scaron;to manjem od 694 miliona EUR.
Ljiljanić je posebno istakao da je finansijska konstrukcija rezultat uspje&scaron;ne saradnje sa Evropskom unijom (EU) i EBRD.
&bdquo;Obezbijeđeno je 200 miliona EUR kreditnih sredstava, kao i 150 miliona EUR bespovratnih sredstava, dok će preostali dio biti obezbijeđen iz budžeta Crne Gore. Time pokazujemo odgovoran pristup finansijanju i snažno partnerstvo sa međunarodnim institucijama&ldquo;, dodao je Ljiljanić.
On je kazao da od izabranog projektanta izvođača očekuju profesionalnost, efikasnost i visok kvalitet radova.
&bdquo;Uvjereni smo da će po&scaron;tovanje ugovornih rokova i standarda doprinjeti realizaciji projekta koji će biti na ponos svima. Svjesni smo da je moderna infrastruktura temelj ekonomskog razvoja i regionalne povezanosti. Ova dioonca auto-puta nije samo saobraćajni pravac, ona je snažan podsticaj razvoju sjevera Crne Gore, boljoj povezanosti unutar države i sa regionom, kao i stvaranju novih razvojnih prilika&ldquo;, poručio je Ljiljanić.
Dana&scaron;nji ugovor, kako je istakao, simbolizuje povjerenje i zajedničku odgovornost da se ovaj projekat realizuje uspje&scaron;no, transparentno i u interesu svih građana.
&bdquo;Neka ovaj dan bude jo&scaron; jedan važan koraka modernoj, povezanoj i prosperitetnoj Crnoj Gore&ldquo;, rekao je Ljiljanić.
Izvr&scaron;ni potpredsjednik PowerChina International Liu Shaoguan saop&scaron;tio je da je uvjeren da će konzorcijum u saradnji sa lokalnim partnerima, u predviđenim rokovima, zavr&scaron;iti projekat.&nbsp;
&bdquo;Ovaj projekat treba da bude simbol saradnje i prijateljstva Crne Gore i Kine, ali i nacionalnog razvoja&ldquo;, rekao je Shaoguan.
On je dodao da je auto-put infrastrukturni projekat od strate&scaron;kog značaja, čijom realizacijom će se, između ostalog, podstaći regionalni razvoj.
Shaoguan je kazao da je realizacija druge dionice auto-puta Bar-Boljari za konzorcijum najznačajniji infrastrukturni projekat u Crnoj Gori, ali i prilika da pokažu kapacitete i globalno iskustvo.
On je podsjetio da nakon potpisivanja ugovora slijedi snimanje terena, kao i brojna geolo&scaron;ka ispitivanja.
&bdquo;Kada počnu radovi, uložićemo maksimalne napore da se uticaj na lokalnu zajednicu svede na najmanju moguću mjeru&ldquo;, naveo je Shaoguan.
Druga dionica auto-puta, duga oko 23 kilometra, predstavlja nastavak realizacije jednog od najznačajnijih infrastrukturnih projekata u Crnoj Gori. Auto-put Bar&ndash;Boljare planiran je u ukupnoj dužini od oko 165 kilometara, a podijeljen je u vi&scaron;e faza.

Potpisan ugovor s kineskim konzorcijumom za drugu dionicu auto-puta, radovi počinju krajem aprila ili u maju

POČINJE NOVA ETAPA REALIZACIJE

Vlada Crne Gore donijela je na dana&scaron;joj sjednici odluku o progla&scaron;enju avio-linija od javnog interesa za &scaron;est međunarodnih linija u periodu od 1. juna 2026. do 31. maja 2030.&nbsp;
<div class="w-full relative grid grid-cols-12 sm:grid-cols-24 gap-4 ui-a__grid">
<div class="col-span-12 sm:col-span-24 md:col-start-2 md:col-span-22 lg:col-start-3 lg:col-span-21 order-0">
<div>
<div class="relative group w-full sm:w-[740px] md:w-[944px] lg:w-[1118px] max-w-full aspect-[3/2] hover:cursor-pointer"><picture class="w-full block object-cover"><source srcset="https://media.portalanalitika.me/media/2026/02/25/1772030921jgpptebyirj5zdm5-i_1118x745.jpeg?cacheControl=1772030933" media="(min-width: 960px)" /><source srcset="https://media.portalanalitika.me/media/2026/02/25/1772030921jgpptebyirj5zdm5-i_758x506.jpeg?cacheControl=1772030933" media="(min-width: 756px)" /><source srcset="https://media.portalanalitika.me/media/2026/02/25/1772030921jgpptebyirj5zdm5-i_344x230.jpeg?cacheControl=1772030933" media="(max-width: 756px)" /></picture></div>
</div>
</div>
</div>
Kako je navedeno, javnim interesom su progla&scaron;ene linije Podgorica - Brisel; Podgorica - Frankfurt; Podgorica - Pariz; Podgorica - Amsterdam;&nbsp; Podgorica - Zagreb; Podgorica - Bari.
Kako je precizirano, tokom cijele godine predviđeni su letovi na linijama Podgorica&ndash;Brisel, Podgorica&ndash;Amsterdam, Podgorica&ndash;Zagreb i Podgorica&ndash;Bari, dok će se linije Podgorica&ndash;Frankfurt i Podgorica&ndash;Pariz &Scaron;arl de Gol održavati tokom zimske sezone.
Linije od javnog interesa su, obja&scaron;njavaju, rute koje država progla&scaron;ava javnim interesom, te u skladu sa tim finansijski motivi&scaron;e avio-kompanije da uvedu linije koje su značajne za državu.
<div class="wdgRelated elRelated fixed rellist" data-wdg="relwidget">&nbsp;</div>
<div class="clear-fix">&nbsp;</div>
<div class="box-center box900">&nbsp;</div>

Vlada proglasila šest avio-linija javnim interesom

NA DANAŠNJOJ SJEDNICI

Razgovori socijalnih partnera sa premijerom o novom Op&scaron;tem kolektivnom ugovoru (OKU) biće nastavljeni sjutra, a sastanak počinje u 14 sati &ndash; kazao je Pobjedi generalni sekretar Saveza sindikata Crne Gore Du&scaron;ko Zarubica.
Ishod pregovora koji su u toku od ključnog je značaja za unapređenje radno-pravnog položaja zaposlenih u Crnoj Gori.
Uticaj na budžet
Očekuje se procjena koliko bi povećanje obračunske vrijednosti koeficijenta uticalo na državni budžet. Ranija nezvanična procjena bila je da bi ukupno povećanja zarada bila oko 70 do 80 miliona eura za godinu, ali nije konačna analiza zbog toga &scaron;to bi i država imala uvećan prihod od poreza i doprinosa na zarade za procenat njihovog uvećanja. Takođe dio javnog sektora i državnih preduzeća već kroz kolektivne ugovore ima obračunsku vrijednost koeficijenta od 100 i vi&scaron;e eura.
Osim zahtjeva sindikata da se poveća obračunska vrijednost koeficijenta sa 90 na 100 eura, razmatra se cijeli paket zahtjeva koji su kandidovali poslodavci i Vlada, a odnosi se na drugačije normiranje bolovanja, smanjivanja tro&scaron;ka bolovanja za poslodavca sa 60 na 30 dana, razmatranje normi o nagrađivanju radnika, o radu nedjeljom za trgovine i sedmočasovnom radnom vremenu.
Obračunska vrijednost koeficijenta je osnovni element obračuna zarada, a njeno povećanje sa 90 na 100 eura značilo bi i povećanje zarade za te radnike za oko deset odsto. To ne bi važilo za djelatnosti gdje je granskim ugovorima ona već definisana na iznose od 100 ili vi&scaron;e eura.
OKU koji defini&scaron;e značajan obim radnih prava kao &scaron;to su prava na naknade za prekovremeni i praznični rad, otpremnine, godi&scaron;nje odmore, plaćena odsustva, pomoći, rad sindikata... istekao je 30. decembra pro&scaron;le godine, a poslanici su izmjenom Zakona o radu 31. decembra važenje postojećeg produžili do 31. marta ove godine.
Skup&scaron;tina je produžila važenje starom OKU kako oko 100.000 zaposlenih, čija osnovna radnička prava nijesu za&scaron;tićena granskim kolektivnim ugovorima ili ugovorima kod poslodavca, ne bi ostali bez njih.
Vrijednost koeficijenta Obračunska vrijednost koeficijenta utvrđena je na 90 eura prije 13 godina i od tada nije mijenjana. Obaveza iz Op&scaron;teg kolektivnog ugovora koji je posljednji put potpisan na kraju 2022. godine je da se na kraju svake godine do 31. decembra preispita njen iznos usklađivanjem sa inflacijom, kretanjem minimalne potro&scaron;ačke korpe, tro&scaron;kova života, ekonomskih faktora..., međutim, to od tada nije urađeno.
U istom članu OKU pi&scaron;e i da u ,,slučaju da ugovorne strane ne preispitaju i usaglase obračunsku vrijednost koeficijenta u skladu sa stavom 2 ovog člana (do 31. decembra), primjenjivaće se obračunska vrijednost koeficijenta iz stava 1 ovog člana (od 90 eura i u narednoj godini)&ldquo;.
- Povećanje obračunske vrijednosti koeficijenta (OVK) sa 90 na 100 eura smatramo nužnim kako bi se sačuvali pozitivni efekti ,,Evrope sad 1&ldquo; i Evrope sad 2&ldquo;, koji su naru&scaron;eni inflatornim kretanjima u prethodnom periodu. Pritom, imali smo u vidu i stav Svjetske banke koja od nas zahtijeva smanjenje javne potro&scaron;nje i zadržavanje zarada 2026. godine na nivou 2025. Međutim, smatramo da bi se izdaci iz budžeta za zarade zaposlenih, koji bi uslijedili nakon povećanja OVK, mogli kompenzovati iz unutra&scaron;njih rezervi, kako ne bi do&scaron;lo do rasta budžeta - navedeno je, između ostalog, u pismu socijalnih partnera Ministarstvu finansija od 11. decembra pro&scaron;le godine.

Sjutra se nastavljaju pregovori o opštem kolektivnom ugovoru

SOCIJALNI PARTNERI U PETAK SE SASTAJU SA PREDSJEDNIKOM VLADE

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) povisila je prognozu rasta crnogorske ekonomije u ovoj godini na 3,2 odsto. To je 0,5 odsto vi&scaron;e u odnosu na septembarske prognoze, kada se očekivao rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) 2,7 odsto.
EBRD je u najnovijem izvje&scaron;taju procijenila i da će crnogorska ekonomija u narednoj godini rasti po stopi od 3,2 odsto.
Ta međunarodna institucija povisila je i procjenu rasta crnogorske privrede u pro&scaron;loj godini, na 3,2 odsto, &scaron;to je 0,6 odsto vi&scaron;e nego u septembru.
U posebnom odjeljku izvje&scaron;taja, koji se odnosi na Crnu Goru, navodi se da je realni BDP je porastao 3,2 odsto na godi&scaron;njem nivou u periodu od januara do septembra pro&scaron;le godine, zadržavajući isti tempo kao u 2024. godini.
&ldquo;Snažne investicije i značajna povećanja plata i penzija nadoknadili su uticaj povećanih potreba za uvozom električne energije nakon zatvaranja Termoelektrane Pljevlja i pada izvoza&rdquo;, rekli su iz EBRD-a.
U izvje&scaron;taju se navodi da se deficit tekućeg računa pro&scaron;irio u pro&scaron;loj godini, jer je rastući deficit robne razmjene nadma&scaron;io skroman rast suficita u sektoru usluga, dok su prilivi stranih direktnih investicija blago opali, ostajući koncentrisani u sektoru nekretnina.
&ldquo;Inflacija je porasla na četiri odsto u decembru, podstaknuta ekspanzivnom fiskalnom politikom, snažnim rastom zarada i većim penzijama&rdquo;, dodali su iz EBRD-a.
Fiskalni pritisci su se, kako se navodi, pojačali tokom pro&scaron;le godine. Budžetski deficit se povećao jer su rashodi rasli brže od prihoda, a javni dug se približio nivou od 60 odsto BDP-a, zaključno sa septembrom pro&scaron;le godine, pri čemu su potrebe za zaduživanjem djelimično finansirane emisijom euroobveznice u iznosu od 850 miliona eura.
&ldquo;Projektuje se da će rast realnog BDP-a ostati na nivou od 3,2 odsto u ovoj i narednoj godini, uz podr&scaron;ku napretka u procesu pristupanja EU i investicija u infrastrukturu. Slabi fiskalni amortizeri i niska diversifikacija čine ekonomiju ranjivom na spoljne i klimatske &scaron;okove&rdquo;, zaključuje se u izvje&scaron;taju.

EBRD povisila procjenu rasta crnogorske ekonomije

NA 3,2 ODSTO

Odluku o davanju crnogorskih aerodroma pod koncesiju ili eventualnom ostanku u državnom vlasni&scaron;tvu trebalo bi donijeti &scaron;to prije, jer bi se na taj način ubrzao proces njihovog oporavka i modernizacije, smatra većina članova skup&scaron;tinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet.&nbsp;
Rukovodilac radom Ministarstva saobraćaja Filip Radulović saop&scaron;tio je da postupak davanja crnogorskih aerodroma pod koncesiju, koji je počeo 2018. godine, nije zavr&scaron;en ni osam godina kasnije.&nbsp;
&ldquo;To &scaron;alje lo&scaron;u poruku svim investitorima - da smo neozbiljni, spori i da ne umijemo da zavr&scaron;imo ne&scaron;to &scaron;to smo sami započeli. Postupak se mora zavr&scaron;iti i žao mi je &scaron;to to traje osam godina&rdquo;, rekao je Filip Radulović na sjednici na kojoj se raspravljalo o problematici koncesija crnogorskih aerodroma.
On je podsjetio da radom Ministarstva saobraćaja koordinira od februara, &scaron;to znači da nije učestvovao u radu Tenderske komisije kad su bile donesene odluke o utvrđivanju rang liste, konačnom zapisniku i izvje&scaron;taju.&nbsp;
&ldquo;Bitno je da to napomenem, jer je posljednjih dana bilo poku&scaron;aja moje diskreditacije od određenih poslanika. Bilo je komentara u medijima da sam ja doveden kao neki tajni agent Milojka Spajića da bih na brzinu sproveo koncesije za aerodrome&rdquo;, rekao je Filip Radulović.
On je podsjetio da je prije godinu i po bio ministar saobraćaja i pomorstva u Vladi i da je bilo najlogičnije da on rukovodi radom Ministarstva saobraćaja do imenovanja novog ministra.
&ldquo;U želji da učinim ovaj postupak &scaron;to transparentnijim, ja sam poslao zahtjev Upravi za državnu imovinu prije nekih desetak dana, zahtijevajući da oni rade novu procjenu vrijednosti imovine Aerodroma Crne Gore i da na taj način vidimo hoće li ta vrijednost prema&scaron;iti 150 miliona. U tom slučaju bi konačnu riječ dala Skup&scaron;tina&rdquo;, objasnio je Filip Radulović.
On je dodao da je bilo dosta manipulacija &scaron;to se tiče davanja koncesija, kao i priča da će aerodromi da se prodaju.
&ldquo;Ne radi se o prodaji, ni privatizaciji, već je riječ o ustupanju imovine koncesionaru na dugoročno upravljanje, odnosno na 30 godina. Imovina je na&scaron;a i sve &scaron;to bi potencijalno bilo uloženo, ostalo bi u vlasni&scaron;tvu države&rdquo;, objasnio je Filip Radulović.
Izvr&scaron;ni direktor Aerodromi Crne Gore (ACG) Roko Tolić smatra da bi taj proces trebalo zavr&scaron;iti, jer je već dugo otežavajući faktor u poslovanju kompanije.
&ldquo;Nemamo predikciju o situaciji koja će biti u narednom periodu. Tu dolazimo u problem sa velikim partnerima s kojima razgovaramo - koliko su na&scaron;a gledi&scaron;ta u segmentu razvoja i komercijalnih taktika održiva u odnosu na ne&scaron;to &scaron;to će eventualno biti promijenjeno ukoliko dođe drugi upravljač&rdquo;, rekao je Tolić.
On je poručio da bi trebalo da prevlada interes Crne Gore, zbog odgovornost prema građanima i privredi.
Tolić je naveo da je kompanija komercijalno napredovala u minulom vremenu, ali da reusrsi i infrastruktura predstavljaju veliki izazov.&nbsp;
&ldquo;Zahvalan sam svim radnicima koji povećanim angažmanom kreiraju ove rezultate&rdquo;, kazao je Tolić.
Direktor Fidelity Consulting Milo&scaron; Vuković saop&scaron;tio je da se protivi koncesijama, između ostalog, zbog toga &scaron;to poslovni rezultati ACG ne ukazuju da postoji potreba da se to uradi.
On je upozorio da bi davanje aerodroma pod koncesiju isključilo mogućnost dobijanja novca iz fondova EU, ali i dodao da smatra da je zaključivanje koncesionog ugovora neizbježno znog nedostatka novca u budžetu.
&bdquo;Mislim da će aerodromi morati da se daju u koncesiju, jer neki ekonomski pokazatelji, poput platnog prometa, ukazuju na to da u budžetu nema dovoljno novca. Nažalost, mislim da će se zbog toga ići u koncesiju&ldquo;, kazao je Vuković.
On je naveo da je koncesionaru bitan samo profit, te da će zbog toga razvijati cargo i komercijalne usuge.
Ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljo&scaron;aj saop&scaron;tio je da je kao predsjednik Tenderske komisije za sprovođenje postupka dodjele koncesije za aerodrome ograničen u davanju informacija u vezi sa procesom.
On je dodao da je odluka u vezi sa davanjem koncesija važna za crnogorsku ekonomiju.
&bdquo;Ovo nije samo ekonomsko, nego i pitanje bezbijednosti i geopolitike&ldquo;, naveo je Đeljo&scaron;aj.
Predsjednik Sindikata Aerodroma Crne Gore Damjan Radulović kazao je da je njihov stav jasan, izričit i jedinstven.
&bdquo;Sindikati i zaposleni su protiv dodjele aerodroma pod koncesiju&ldquo;, rekao je Damjan Radulović.
On je naveo da se tu ne govori samo o poslovnoj odluci, već o strate&scaron;koj infrastrukturi države, ulaznoj tački turizma i ekonomije i subdini velikog broja zaposlenih i njihovih porodica.
&bdquo;To nije priča o firmi koja ne može da opstane, nego o sistemu koji pokazuje kapacitet da raste i generi&scaron;e ozbiljni rezultat. Ne govorimo o tome da država spa&scaron;ava neuspje&scaron;no preduzeće, nego o kompaniji koja je operativno živa i ima razvoju perspektivu&ldquo;, poručio je Damjan Radulović.
On smatra i da je potrebno uraditi ozbiljnu procjenu vrijednosti aerodroma.
Predsjednik reprezentativne sindikalne organizacije Aerodroma Podgorica Slobodan Martinović rekao je da su zaposleni odlučno i jednoglasno protiv dodjele koncesije u postupku koji je, kako tvrdi, od samog početka opterećen ozbiljnim kontroverzama, institucionalnim nesuglasicama i sudskim sporovima.
&ldquo;Država zaslužuje transparentan, jasan i pravno čist postupak kada je riječ o njenoj najvažnijoj saobraćajnoj infrastrukturi&rdquo;, saop&scaron;tio je Martinović i dodao da zato zahtijevaju poni&scaron;tavanje kompromitovanog postupka i pokretanje nove transparentne iinkluzivne rasprave o modelu razvoja aerodroma.
Poslanica Demokratske Crne Gore Zdenka Popović smatra da je ključno pitanje u vezi sa eventualnim davanjem koncesija, da li je država u stanju da iz sopstvenih sredstava finansira neophodnu modernizaciju aerodroma u Podgorici i Tivtu.
&bdquo;Do&scaron;lo je vrijeme da konačno iz Vlade kažu da li smo se odlučili za koncept davanja pod koncesiju ili da država upravlja, modernizuje i pro&scaron;iri aerodrome. Vi&scaron;e nema odlaganja i izgovora. Moramo da znamo po kom modelu radimo i da počnemo da rje&scaron;avamo problem koji traje već 15 godina&ldquo;, poručila je Popović.
Ona je pitala i zbog čega se čekalo 15 godina ukoliko država može da na adekvatan način upravlja i modernizuje aerodrome, te dodala da je naknadno razmatranje koncepta neozbiljno pred investitorima.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Rakočević kazao je da je važno da se obrati pažnja na pravnu definiciju eventualnog odustajanja na kraju procesa, kad imamo najpovoljnijeg ponuđača.
&bdquo;Drugo pitanje su zaposleni i &scaron;ta se de&scaron;ava sa njima&ldquo;, pitao je Rakočević.
On je dodao da tek sada, kada treba da se odabere najpovoljniji ponuđač, treba da se utvrdi vrijednost aerodroma.
&bdquo;Da li bi, u skladu sa javnim pozivom, eventualna procjena koju bi naručila Vlada kompromitovala postupak&ldquo;, pitao je Rakočević.
Poslanik Bo&scaron;njačke stranke (BS) Mirsad Nurković kazao je da se dosta stvari u vezi sa postupkom ne zna .
&ldquo;Ako je 2018. godine početna procijenjena vrijednost imovine bila 140 miliona, danas bi trebalo da bude 300 do 350 miliona EUR. To nije mala vrijednost i oko toga bi trebalo da se raspravlja u parlamentu&rdquo;, saop&scaron;tio je Nurković.
On smatra da se ne&scaron;to mora raditi ukoliko u Crnoj Gori nema finansijskog ili kadrovskog potencijala za razvijanje aerodroma.
&ldquo;Ako potvrdimo sa vi&scaron;e adresa da takvi resursi postoje, onda moramo da razmislimo o konačnoj odluci&rdquo;, dodao je Nurković.
On je naveo da nema ni&scaron;ta protiv koncesije, ali bi volio da aerodromi ostanu u državnom vlasni&scaron;tvu ako država ima potencijala.
Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Dražen Petrić kazao je da je Vlada blizu odluke da podrži koncesiju na aerodrome.
&ldquo;Prije ove, četiri vlade koje su postojale nijesu bile dovoljno odlučne da donesu tu odluku&rdquo;, podsjetio je Petrić.
On je naveo da, iako ne na dana&scaron;njoj sjednici, u javnosti je bilo određenih priča koje zamagljuju su&scaron;tinu.
&ldquo;Da li Crna Gora prodaje aerodrome za 100 miliona? Ne prodaje. To je važno da znamo&rdquo;, rekao je Petrić.
On je naveo da &scaron;ta god da se uloži, ostaće na kori&scaron;ćenje državi Crnoj Gori.&nbsp;
Poslanik Građanskog pokreta URA Milo&scaron; Konatar&nbsp; smatra da je postupak, koji traje već osam godina, nepovratno ukaljan i kompromitovan i da ga treba prekinuti.
On je kazao da se stiče utisak da Đeljo&scaron;aj hoće jedno, premijer drugo, a članovi Tenderske komisije treće.
&bdquo;Tu se vr&scaron;i pritisak jednih na druge, komunikacija ide preko dru&scaron;tvenih mreža, a sve to govori u prilog da jedna ozbiljna država ne daje aerodrome u koncesiju u jednom takvom postupku&ldquo;, rekao je Konatar.
On je podsjetio da je prije osam godina određena jednokratna koncesiona naknada od 100 miliona EUR.
&bdquo;Recite mi samo jednu stvar u Crnoj Gori koja na dana&scaron;nji dan ko&scaron;ta kao &scaron;to je ko&scaron;tala 2018. godina. Koliko danas vrijedi 100 miliona iz 2018. godine&ldquo;, pitao je Konatar.
Predsjednik Odbora i poslanik Socijaldemokrata Boris Mugo&scaron;a rekao je da ako država ima monopol nad nekim resursom, ne bi trebalo da ga daje nekom sa strane.
&bdquo;Zamislite poruku koju želimo da saop&scaron;timo EU da mi kao država nijesmo sposobni da upravljamo nekim resursom. Kako to možemo da obrazložimo, a hoćemo da budemo za dvije godine članica EU. Ili kako možemo da obrazložimo da nijesmo sposobni da upravljamo ovim resursom, a jesmo Elektroprivredom (EPCG). &Scaron;to onda ne bi dali na koncesiju EPCG i sijaset drugih kompanija&ldquo;, pitao je Mugo&scaron;a.
Proces dodjele koncesije je, kako tvrdi, toliko diskreditovan, da ne može da se zavr&scaron;i pozitivnim ishodom.
&bdquo;Moja molba i sugestija je da se ovaj postupak po ovom tenderu ne smije zavr&scaron;iti izborom ponuđača&ldquo;, upozorio je Mugo&scaron;a.
Nakon vi&scaron;egodi&scaron;nje stagnacije, Vlada je u decembru 2024. godine nastavila postupak koncesije, pozivajući zainteresovane kompanije da se prijave i dostave ponude do 9. maja pro&scaron;le godine. Planirani period koncesije je 30 godina, tokom kojeg bi privatni koncesionar upravljao i ulagao u oba aerodroma.
Na javni poziv pristigle su dve ponude i to južnokorejske kompanije Incheon International Airport Corporation (IIAC) i luksembur&scaron;ko-američke firme Corporaci&oacute;n Am&eacute;rica Airports S.A. (CAAP). Nakon otvaranja i inicijalne ocjene, IIAC je bio prvorangirani ponuđač, a CAAP drugorangirani.
Vlada i nadležna Tenderska komisija su tokom pro&scaron;le godine vi&scaron;e puta produžavale rokove za evaluaciju i dodatne provjere ponuda, uz uče&scaron;će međunarodnih savjetnika, među kojima je bila i Međunarodna finansijska korporacija (IFC).
Cijeli postupak pratili su brojni pravni i proceduralni sporovi, uključujući prigovore ponuđača i zahtjeve za preispitivanje pojedinih faza evaluacije, &scaron;to je dodatno usporilo dono&scaron;enje konačne odluke.

Radulović: Odluku o crnogorskim aerodromima donijeti što prije, šaljemo lošu poruku svim investitorima - da smo neozbiljni i spori

PORUKA SA SKUPŠTINSKOG ODBORA ZA EKONOMIJU, FINANSIJE I BUDŽET

U Crnoj Gori je tokom pro&scaron;le godine radilo 40.567 stranaca iz 107 država &ndash; podaci su Ministarstva unutra&scaron;njih poslova i Zavoda za zapo&scaron;ljavanje. Najvi&scaron;e radnika do&scaron;lo je iz Turske, Srbije i Rusije, a gotovo polovina angažovana je u građevinarstvu i turizmu. U Uniji poslodavaca ističu da su na to primorani.
&bdquo;To su prosto neke grane koje su od izuzetnog značaja za poslodavce, a mi tu imamo ba&scaron; deficitarna radna mjesta i to već nekoliko godina unazad. Nažalost tek nekih 20 odsto na&scaron;e radne snage angažovano je u nekim turističkim gradovima, odnosno hotelima&ldquo;, kazala je Kristina Knežević iz Unije poslodavaca Crne Gore.
Većina poslodavaca, dodaje Knežević, želi da zaposli domaće radnike, ali demografski pad i migracije dodatno produbljuju problem. Zbog toga su, poručuje, neophodne određene reforme.
&bdquo;Vjerujem da je potrebna reforma obrazovanja, neki skladni odnos potrebe na trži&scaron;tu rada i obrazovnog sistema, omogućavanje prekvalifikacije. Vjerujemo iz Unije konkretno da je najveći problem &scaron;to mi imamo razna trenutna zanimanja i upu&scaron;tanje u neke studije koje nisu uop&scaron;te potrebne u ovom trenutku na trži&scaron;tu rada&ldquo;, istakla je Knežević.
Dodatni izazov je i obezbjeđivanje smje&scaron;taja, &scaron;to povećava tro&scaron;kove poslodavcima, a radnike primorava na svakodnevna putovanja iz susjednih država. Uprava policije navodi da tokom jednog dana, preko graničnih prelaza Sukobin i Božaj, u Crnu Goru uđe i do dvije hiljade državljana Albanije, koji se istog dana vraćaju u Skadar i okolna mjesta. Većina je angažovana na građevinama u Ulcinju, Baru i Podgorici.
&bdquo;Ovo je jedan problem i za poslodavce i za zaposlene jer nekada poslodavci nisu u mogućnosti ni da plaćaju taj smje&scaron;taj pa zaposleni moraju da putuju iz drugih zemalja&ldquo;, kazala je Knežević.
Smatra da nadležni ne rade dovoljno na pobolj&scaron;anju trži&scaron;ta rada.
&bdquo;Vjerujem da se državni organi koji se tiču trži&scaron;ta rada, a tiče se mnogih, zaista radi ne&scaron;to po tom pitanju, ali ono &scaron;to možemo da vidimo je da ne radi dovoljno, uvijek može vi&scaron;e&ldquo;, navela je Knežević.
I dok su stranci oslonac ključnih grana crnogorske ekonomije &ndash; jasno je da će, bez ozbiljnijih reformi i boljih uslova rada, zavisnost od uvozne radne snage biti dugoročna realnost, a ne privremeno rje&scaron;enje.

Crna Gora u 2025. zaposlila više od 40 hiljada stranih radnika; UP: Primorani smo na to

NAJVIŠE U SEKTORU GRAĐEVINARSTVA I TURIZMA

Norma koja se odnosi na roditeljsko odsustvo biće dodatno razmatrana kroz pregovore sa Evropskom komisijom (EK) i socijalnim partnerima, kazali su iz Ministarstva rada, zapo&scaron;ljavanja i socijalnog dijaloga i poručili da ne postoji namjera da se ugroze prava bilo kog roditelja.
Predloženim izmjenama Zakona o radu predviđeno je roditeljsko odsustvo u trajanju od 365 dana, uz obavezu da po 60 dana bude neprenosivo za oba roditelja.
Iz Ministarstva rada, zapo&scaron;ljavanja i socijalnog dijaloga su kazali da je resorna ministarka Naida Ni&scaron;ić, gostujući jutros na Televiziji Vijesti, najavila da će se norma koja se odnosi na zadržavanje roditeljskog odsustva od 365 dana, uključijući 60 dana neprenosivog dijela, dodatno razmatrati kroz pregovore sa EK i socijalnim partnerima.
&bdquo;Komunikacija sa EK ide u smjeru da se 60 dana neprenosivog odsustva, koje proizilazi iz obaveze usklađivanja sa EU Direktivom, ne oduzima od postojećih 365 dana, već da se tom trajanju doda kao obavezni dio&ldquo;, pojasnili su iz Ministarstva, prenosi agencija Mina.
Oni su naglasili da nema razloga za paniku.
&bdquo;Ne postoji namjera da se ugroze prava bilo kog roditelja u Crnoj Gori, bilo da su u pitanju majke ili očevi&ldquo;, poručili su iz resora kojim rukovodi Ni&scaron;ić.

Ministarstvo rada: Norma o roditeljskom odsustvu biće dodatno razmatrana sa EK

"NEMA RAZLOGA ZA PANIKU"

Svetozar Čabarkapa, predsjednik Pokreta penzionera iz Bijelog Polja, poručio je da su penzioneri ispunili ono &scaron;to su najavili &ndash; do&scaron;li su u Podgoricu i simbolično vratili novac koji su dobili kroz minimalno povećanje penzija.
&bdquo;Jutros smo iz Bijelog Polja do&scaron;li, kao &scaron;to smo i najavili. Obećanje smo ispo&scaron;tovali. Donijeli smo svotu novca koju smo prikupili za pomoć Vladi. Da li će njima to značiti ili ne &ndash; ne znamo. Ali mi smo vratili taj mizerni iznos, jer smo ga doživjeli kao poniženje&ldquo;, kazao je Čabarkapa.
On je naglasio da penzioneri neće dozvoliti dalje ponižavanje.
&bdquo;Ako žele da nas vrijeđaju i ponižavaju na ovakav način, to nećemo trpjeti. Borićemo se za svoja prava. Dosta smo 35 godina trpjeli poniženja, pljačke i sve ono &scaron;to se de&scaron;avalo. Kao najstarija populacija u državi, umjesto sigurnosti i stabilnosti, mi i dalje moramo da se borimo za ono &scaron;to nam pripada.&ldquo;
Govoreći o usklađivanju penzija, Čabarkapa je podsjetio da su penzije bile zamrznute dvije godine, a da je sada uslijedilo povećanje od svega 0,38 odsto.
&bdquo;Kažu da procenat ne može biti ispod jedan, ali evo &ndash; može. To je realnost koju živimo&ldquo;, rekao je on.
Penzioneri su poku&scaron;ali da ostvare prijem kod premijera, ali im je saop&scaron;teno da se nalazi u inostranstvu. Najavljeno je da će uputiti zvaničan dopis i ponovo zatražiti sastanak.
Prema njegovim riječima, oko 600 eura prikupljeno je u Rožajama i Bijelom Polju, dok su i u Podgorici pojedini građani dali doprinos. &bdquo;Da su bile isplaćene penzije, svi bi vratili i onih euro i 70 centi povećanja. Ovako su ljudi dali koliko su mogli.&ldquo;
Čabarkapa je predstavio i konkretne zahtjeve Pokreta penzionera:
- Da se minimalna penzija poveća na nivo od 80 odsto prosječne minimalne zarade u Crnoj Gori, a ostale penzije proporcionalno.
- Da se penzije ubuduće usklađuju četiri puta godi&scaron;nje.
- Da Ministarstvo socijalnog staranja hitno izradi socijalne kartone za sve penzionere.
- Da Skup&scaron;tina Crne Gore izglasa poseban dodatak na penziju kako bi penzioneri pred zimsku sezonu mogli obezbijediti ogrjev.
- Da Vlada Crne Gore pro&scaron;iri listu besplatnih ljekova za penzionere.
- Da Vlada depolitizuje Upravni odbor Fonda PIO i imenuje novi sastav u kojem će biti tri predstavnika penzionera, tri člana iz nadležnog ministarstva i direktor Fonda.

Čabarkapa: Nećemo dozvoliti poniženja – dali smo 600 eura Vladi za pomoć

PENZIONERI SIMBOLIČNO VRATILI NOVAC KOJI SU DOBILI KROZ MINIMALNO POVEĆANJE PENZIJA

Sjednica skup&scaron;tinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet na kojoj će se raspravljati o Predlogu zakona o budžetu Crne Gore za narednu godinu biće održana 17. i 18. decembra.
Na dnevnom redu sjednice je i Predlog odluke o zaduživanju Crne Gore za narednu godinu, kao i Nacrt programa ekonomskih reformi Crne Gore za period od naredne do 2028.&nbsp;
Predloženi budžet za narednu godinu planiran je u iznosu od 3,79 milijardi eura.
Kapitalni budžet za narednu godinu iznosi 305 miliona eura.
Za otplatu duga i finansiranje kapitalnih izdataka u narednoj godini planiran je iznos do 710 miliona eura. Kada je riječ o otplati duga, u narednoj godini dospijeva na naplatu 383,6 miliona eura. &nbsp;

Odbor iduće sedmice razmatra Predlog zakona o budžetu za narednu godinu