Ekonomija

Norma koja se odnosi na roditeljsko odsustvo biće dodatno razmatrana kroz pregovore sa Evropskom komisijom (EK) i socijalnim partnerima, kazali su iz Ministarstva rada, zapo&scaron;ljavanja i socijalnog dijaloga i poručili da ne postoji namjera da se ugroze prava bilo kog roditelja.
Predloženim izmjenama Zakona o radu predviđeno je roditeljsko odsustvo u trajanju od 365 dana, uz obavezu da po 60 dana bude neprenosivo za oba roditelja.
Iz Ministarstva rada, zapo&scaron;ljavanja i socijalnog dijaloga su kazali da je resorna ministarka Naida Ni&scaron;ić, gostujući jutros na Televiziji Vijesti, najavila da će se norma koja se odnosi na zadržavanje roditeljskog odsustva od 365 dana, uključijući 60 dana neprenosivog dijela, dodatno razmatrati kroz pregovore sa EK i socijalnim partnerima.
&bdquo;Komunikacija sa EK ide u smjeru da se 60 dana neprenosivog odsustva, koje proizilazi iz obaveze usklađivanja sa EU Direktivom, ne oduzima od postojećih 365 dana, već da se tom trajanju doda kao obavezni dio&ldquo;, pojasnili su iz Ministarstva, prenosi agencija Mina.
Oni su naglasili da nema razloga za paniku.
&bdquo;Ne postoji namjera da se ugroze prava bilo kog roditelja u Crnoj Gori, bilo da su u pitanju majke ili očevi&ldquo;, poručili su iz resora kojim rukovodi Ni&scaron;ić.

Ministarstvo rada: Norma o roditeljskom odsustvu biće dodatno razmatrana sa EK

"NEMA RAZLOGA ZA PANIKU"

Svetozar Čabarkapa, predsjednik Pokreta penzionera iz Bijelog Polja, poručio je da su penzioneri ispunili ono &scaron;to su najavili &ndash; do&scaron;li su u Podgoricu i simbolično vratili novac koji su dobili kroz minimalno povećanje penzija.
&bdquo;Jutros smo iz Bijelog Polja do&scaron;li, kao &scaron;to smo i najavili. Obećanje smo ispo&scaron;tovali. Donijeli smo svotu novca koju smo prikupili za pomoć Vladi. Da li će njima to značiti ili ne &ndash; ne znamo. Ali mi smo vratili taj mizerni iznos, jer smo ga doživjeli kao poniženje&ldquo;, kazao je Čabarkapa.
On je naglasio da penzioneri neće dozvoliti dalje ponižavanje.
&bdquo;Ako žele da nas vrijeđaju i ponižavaju na ovakav način, to nećemo trpjeti. Borićemo se za svoja prava. Dosta smo 35 godina trpjeli poniženja, pljačke i sve ono &scaron;to se de&scaron;avalo. Kao najstarija populacija u državi, umjesto sigurnosti i stabilnosti, mi i dalje moramo da se borimo za ono &scaron;to nam pripada.&ldquo;
Govoreći o usklađivanju penzija, Čabarkapa je podsjetio da su penzije bile zamrznute dvije godine, a da je sada uslijedilo povećanje od svega 0,38 odsto.
&bdquo;Kažu da procenat ne može biti ispod jedan, ali evo &ndash; može. To je realnost koju živimo&ldquo;, rekao je on.
Penzioneri su poku&scaron;ali da ostvare prijem kod premijera, ali im je saop&scaron;teno da se nalazi u inostranstvu. Najavljeno je da će uputiti zvaničan dopis i ponovo zatražiti sastanak.
Prema njegovim riječima, oko 600 eura prikupljeno je u Rožajama i Bijelom Polju, dok su i u Podgorici pojedini građani dali doprinos. &bdquo;Da su bile isplaćene penzije, svi bi vratili i onih euro i 70 centi povećanja. Ovako su ljudi dali koliko su mogli.&ldquo;
Čabarkapa je predstavio i konkretne zahtjeve Pokreta penzionera:
- Da se minimalna penzija poveća na nivo od 80 odsto prosječne minimalne zarade u Crnoj Gori, a ostale penzije proporcionalno.
- Da se penzije ubuduće usklađuju četiri puta godi&scaron;nje.
- Da Ministarstvo socijalnog staranja hitno izradi socijalne kartone za sve penzionere.
- Da Skup&scaron;tina Crne Gore izglasa poseban dodatak na penziju kako bi penzioneri pred zimsku sezonu mogli obezbijediti ogrjev.
- Da Vlada Crne Gore pro&scaron;iri listu besplatnih ljekova za penzionere.
- Da Vlada depolitizuje Upravni odbor Fonda PIO i imenuje novi sastav u kojem će biti tri predstavnika penzionera, tri člana iz nadležnog ministarstva i direktor Fonda.

Čabarkapa: Nećemo dozvoliti poniženja – dali smo 600 eura Vladi za pomoć

PENZIONERI SIMBOLIČNO VRATILI NOVAC KOJI SU DOBILI KROZ MINIMALNO POVEĆANJE PENZIJA

Vlada Crne Gore nedavno je utvrdila predlog izmjena Zakona o radu, a ukoliko se usvoje, umjesto dosada&scaron;njih 12, majke će imati deset mjeseci porodiljskog odustva, prenose TV Vijesti.
Novina je da očevi moraju obavezno iskoristiti dva mjeseca odsustva, koja se ne prenose na majku, istakla je u Bojama jutra, na TV Vijesti, ministarka rada, zapo&scaron;ljavanja i socijalnog dijaloga Naida Ni&scaron;ić.
&ldquo;Prema novom prijedlogu izmjena Zakona o radu, roditelji bi mogli da podijele ukupno 365 dana odsustva između sebe. Ukoliko majka prvih deset mjeseci provede na porodiljskom odsustvu, nakon toga ima pravo da iskoristi i svoj godi&scaron;nji odmor (jedan ili dva, u zavisnosti od raspoloživog broja dana)&rdquo;, kazala je Ni&scaron;ić.
Prema njenim riječima preostala dva mjeseca predviđena su za oca i mogu se iskoristiti do navr&scaron;ene druge godine života djeteta. Riječ je, ističe ministarka, o fleksibilnoj normi.
&ldquo;Ostavljen je prostor da se sa Evropskom komisijom i drugim partnerima dogovori da li može ostati model prema kojem majka koristi godinu dana, a otac dodatna dva mjeseca, ali se jo&scaron; čeka povratna informacija. Ukoliko ne bude &lsquo;zelenog svjetla&rsquo; za takvo rje&scaron;enje, majka može iskoristiti deset mjeseci porodiljskog odsustva, zatim godi&scaron;nji odmor kako bi dijete navr&scaron;ilo godinu dana prije polaska u vrtić, a potom otac može preuzeti svoja dva mjeseca odsustva. Roditelji se takođe mogu vratiti na posao ili kombinovati odsustvo na način koji im najvi&scaron;e odgovara&rdquo; objasnila je Ni&scaron;ić.

Nišić: Porodiljsko odsustvo deset mjeseci za majku i dva za oca

PREMA NOVOM PRIJEDLOGU IZMJENA ZAKONA O RADU

Novi predsjednik Odbora direktora Aerodroma Crne Gore (ACG) je Stefan Madžgalj.
&bdquo;To je odlučeno glasanjem na konstitutivnoj sjednici koja je održana u centrali kompanije, na Aerodromu Podgorica&ldquo;, pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
Uz Madžgalja, u Odboru direktora su Nikola Bajčetić i Edina Dacić, a novi članovi su Velizar Kaluđerović i Darko Bulatović.
Odbor direktora ACG naimenuje Vlada.
Prema statutu Aerodroma, Odbor direktora je kolektivno tijelo koje ima pet članova.
&nbsp;

Stefan Madžgalj na čelu Odbora direktora Aerodroma

ODBOR DIREKTORA ACG NAIMENUJE VLADA NA MANDAT OD PET GODINA

Brojni građani koji su negodovali zbog velikih januarskih računa za struju uputili&nbsp; su prigovore Elektroprivredi Crne Gore (EPCG). No, većina prigovora već je odbijena.
Redakciji Pobjede u proteklih desetak dana javio se veliki broj građana koji su nezadovoljni i zaprepa&scaron;ćeni januarskim računima za utro&scaron;enu električnu energiju.
Brojnim građanima koji negoduju je, kako kažu, januarski račun za struju i za vi&scaron;e od 50 odsto veći u odnosu na prosječne iznose njihovih računa.
Pojedinima je račun za januar i 100 odsto veći od njihovih ranijih računa, dok je jednom čitaocu Pobjede iz Zete gotovo četiri puta veći od uobičajenog iako, kako smatra, njegovo domaćinstvo nije toliko drastično povećalo potro&scaron;nju električne energije tokom januara. Njegov novembarski račun je iznosio 43,82 eura, dok je januarski bio 167,61 euro.
Prigovori
On, kao i brojni građani Crne Gore, proteklih dana uputili su prigovore Elektroprivredi Crne Gore (EPCG), ali sudeći po odgovorima koje je Pobjeda dobila od državne elektroenergetske kompanije, neće biti velike koristi od tih primjedbi i prigovora. Velika većina prigovora već je odbijena i okarakterisana kao neosnovana.
- Razumijemo zabrinutost dijela građana, ali činjenice pokazuju da povećanje januarskih računa nema veze sa cijenom aktivne električne energije, budući da ona nije mijenjana &ndash; tvrde iz EPCG.
Navode da je preko sektora za prigovore FC Snabdijevanje, od 9. do 17. februara, primljeno ne&scaron;to vi&scaron;e od 400 prigovora koji se odnose na uvećan januarski račun.
- Do kraja mjeseca, ovaj broj će biti veći, imajući u vidu svakodnevni priliv prigovora &ndash; naveli su iz EPCG.
Ukupan broj prigovora do sredine pro&scaron;le sedmice (koji se odnose na račun i druge primjedbe kupaca) je oko 750.
- Poređenja radi, ukupan broj prigovora na decembarski račun bio je 780. Veoma mali broj prigovora koji se odnose na januarski račun je okarakterisan kao osnovan, dok je ostatak okarakterisan kao neosnovan &ndash; kazali su Pobjedi iz EPCG.
Iz EPCG ističu da januar tradicionalno donosi najveću potro&scaron;nju ,,zbog grijanja i dužeg boravka u zatvorenom prostoru&ldquo;.
Prema podacima EPCG, u januaru ove godine potro&scaron;nja električne energije je iznosila 183,88 miliona kilovat-časova (kWh) električne energije, naspram 168,3 miliona kWh u decembru i 132,87 miliona kWh u novembru pro&scaron;le godine. Tokom pro&scaron;logodi&scaron;njeg januara utro&scaron;eno je ukupno 164,64 miliona kWh električne energije.
Uvećana potro&scaron;nja
- Evidentno je, dakle, da postoji uvećanje potro&scaron;nje u odnosu na novembar i decembar, kao i u odnosu na januar prethodne godine. Dakle, potro&scaron;nja je bila znatno veća, &scaron;to je uobičajeno za zimski period. Uz povećanu potro&scaron;nju, na račune su djelimično uticale i promjene cijena mrežnih usluga, dok cijena aktivne energije nije mijenjana. Dakle, povećanje računa dominantno je posljedica sezonske potro&scaron;nje i regulatornih okvira &ndash; poručili su iz EPCG i podsjetili da je cijena aktivne energije godinama ista, kao i da cijene mrežnih usluga nijesu u nadležnosti Elektroprivrede.
Dodali su da je EPCG i za ovu godinu, odobrila popuste na aktivnu energiju za članove &bdquo;Zlatnog tima&ldquo; (38 odsto) i ostale redovne kupce do 500 kWh mjesečne potro&scaron;nje (21,5 odsto) ,,kako bi se stimulisala racionalna potro&scaron;nja&ldquo;.
Prema podacima državne elektroenergetske kompanije, prosječan januarski račun za utro&scaron;enu električnu energiju iznosio je 53,52 eura na nivou Crne Gore, odnosno 65,07 eura na nivou Podgorice. Najnižu prosječnu potro&scaron;nju u januaru imali su kupci iz Pljevalja (28,95 eura), a najveću kupci iz Tivta (67,27 eura).
- Prosječan račun za decembar pro&scaron;le godine iznosio je 46,75 eura na nivou Crne Gore, odnosno 57,57 eura na nivou Podgorice. Najnižu prosječnu potro&scaron;nju u decembru imali su kupci sa Žabljaka (20,48 eura), a najveću kupci iz Tivta (59,50 eura). Prosječan račun za novembar 2025. godine iznosio je 36,35 eura na nivou Crne Gore, odnosno 42,78 eura na nivou Podgorice. Najnižu prosječnu potro&scaron;nju u novembru 2025. godine imali su kupci sa Žabljaka (20,35 eura), a najveću kupci iz Tivta (46,62 eura) &ndash; precizirali su iz EPCG.
Dodali su da je prosječan račun za januar 2025. godine iznosio 46,16 eura na nivou Crne Gore, odnosno 55,55 eura na nivou Podgorice. Najnižu prosječnu potro&scaron;nju tokom pro&scaron;logodi&scaron;njeg januara imali su kupci iz Mojkovca (25,98 eura), a najveću kupci iz Tivta (57,56 eura).
Iz EPCG navode da nam savremeni način života sve vi&scaron;e nameće potrebu da imamo racionalan pristup u kori&scaron;ćenju svih resursa. - Električna energija nije izuzetak od tog principa. Sam koncept održivog razvoja je baziran dobrim dijelom upravo na ovoj ideji.
Svjedoci smo da dolazi do povećanja potro&scaron;nje električne energije. Trend rasta potro&scaron;nje javlja se u cijelom svijetu. Razvojem tehnologije dolazi do pojave novih uređaja koji se koriste u domaćinstvima ili u industriji. Najrasprostranjeniji način u&scaron;tede električne energije je racionalna potro&scaron;nja. Drugim riječma, samo treba da sprovedemo u djelo ideju o tome da tro&scaron;imo samo onoliko koliko nam treba &ndash; poručili su iz Elektroprivrede i dodali da ta kompanija kontinuirano sprovodi kampanje i akcije koje se odnose na edukaciju u pogledu racionalnog kori&scaron;ćenja električne energije.
EPCG: Nema naznake koja bi upućivala na povećanje cijene struje Iz EPCG su, na pitanje da li će tokom ove godine uvećati cijenu električne energije i od čega zavisi dono&scaron;enje takve odluke, odgovorili da ta elektroenergetska kompanija odluku o cijenama aktivne energije može da donese u bilo kom trenutku tokom godine, jer odluka nije vezana ni za jedan konkretan datum.
- Jedina obaveza je da petnaest dana prije promjene cijene o tome obavijesti javnost. Naime, od 1. januara 2023. godine EPCG ima pravo da donosi odluke o promjenama cijene električne energije u skladu sa kretanjima na trži&scaron;tu i rezultatima svog poslovanja, ali prilikom dono&scaron;enja
odluka EPCG uvijek uzima u obzir i druge mnogobrojne faktore, kako bi u finalnom procijenili da li je odluka dobra za nas i na&scaron;e kupce &ndash; rekli su iz EPCG.
Oni su podsjetili na činjenicu da se cijena aktivne energije nije mijenjala godinama ,,i to u okolnostima u kojima su cijene svih drugih proizvoda vi&scaron;estruko uvećane&ldquo;.
- Maltene, svi regionalni snabdjevači su povećali cijene, ali ćemo mi, razumije se, kao odgovorna kompanija, prvo sagledati sve mogućnosti, kako bi se, u slučaju eventualnog povećanja, za&scaron;titile kategorije s najmanjom potro&scaron;njom, čime bi se i stimulisale socijalno ugrožene kategorije. U svakom slučaju, odluka će zavisiti od poslovnih rezultata tokom godine, s tim &scaron;to, u ovom trenutku, ne postoji naznaka koja bi upućivala na uvećanje cijene električne energije &ndash; poručeno je iz Elektroprivrede.

Januarski računi za električnu energiju  iznenadili potrošače, ali većina prigovora odbijena

IZ EPCG PORUČUJU DA SU PRIGOVORI NEOSNOVANI

Od početka 2026. godine u Crnoj Gori nije registrovano nijedno novo preduzeće, a privrednici tvrde da se to de&scaron;ava zbog nefunkcionisanja novog poreskog sistema. Iz Poreske uprave PU za CdM &nbsp;poručuju da zastoj nije tehničke, već normativne prirode. Građani i privrednici kažu da osim problema sa osnivanjem firmi, ne mogu blagovremeno dobiti potvrde o izmirenim poreskim obavezama, već na njih čekaju i do 15 dana, dok je ranije taj rok bio znatno kraći.
CdM je tim povodom kontaktirao Poreska uprava Crne Gore, iz koje su pojasnili da izazovi u dijelu registracije dru&scaron;tava nijesu tehničke prirode.
Kako navode, riječ je o normativnim pitanjima, prije svega o neusklađenosti pojedinih odredbi Zakon o privrednim dru&scaron;tvima sa drugim propisima koji uređuju postupke ovjere i pripreme dokumentacije prije same registracije.
&ldquo;Ta situacija stvara određeni nivo pravne nesigurnosti u pojedinim procedurama i već je prepoznata kao pitanje koje zahtijeva izmjene zakonskog okvira. Kroz novi Integrisani registar i menadžment sistem (IRMS) kontinuirano se podnose i obrađuju zahtjevi i dokumentacija, bez razlike u tehničkom funkcionisanju u odnosu na druge procese u sistemu. Ne radi se o potrebi za tehničkim prelaznim rje&scaron;enjem, koje zakonom nije ni predviđeno, već o potrebi usklađivanja propisa kako bi svi segmenti ovog procesa bili u potpunosti operativni&ldquo;, ističu iz PU.
Tvrde da trenutni zastoj u procesu registracije ni na koji način nije povezan sa novim sistemom, &scaron;to, kako navode, potvrđuje i broj primljenih poreskih prijava i obrađenih zahtjeva.
&ldquo;Zaključno sa 19. februarom, kroz IRMS je predato 101.733 poreskih prijava, dominantno PDV i IOPPD izvje&scaron;taja, dok je broj elektronski primljenih, obrađenih i uručenih predmeta 10.080. U posljednje dvije sedmice dnevno se obrađuje između 600 i 800 predmeta, a brzina se kontinuirano povećava&rdquo;, nagla&scaron;avaju iz PU.
Iz Poreske uprave podsjećaju da je IRMS složen informacioni sistem koji prvi put objedinjuje vi&scaron;e ranije odvojenih sistema i procedura u jedinstvenu platformu, s ciljem unapređenja efikasnosti i kvaliteta usluga prema poreskim obveznicima i građanima.
Sistem je, kako navode, pro&scaron;ao vi&scaron;efazna testiranja prije pu&scaron;tanja u produkciju, ali praksa pokazuje da nijedan informacioni sistem ovakvog obima ne može u potpunosti simulirati sve realne situacije prije početka masovne upotrebe.
&ldquo;Zbog toga je predviđena faza stabilizacije, tokom koje se sistem dodatno prilagođava stvarnim uslovima rada. Na zahtjev poreskih obveznika, u situacijama kada nijesu mogli pristupiti portalu ili preuzeti dokumenta iz pojedinačnih tehničkih ili proceduralnih razloga, izdavane su i papirne verzije izvoda, uvjerenja i potvrda&rdquo;, kažu u PU.
Iz Poreske uprave poručuju da je riječ o privremenoj i izuzetnoj mjeri, usmjerenoj na obezbjeđivanje kontinuiteta poslovanja i pravne sigurnosti, te da će se primjenjivati i ubuduće u pojedinačnim slučajevima, do potpunog otklanjanja prepreka i pune operativne primjene elektronski potpisanih dokumenata.
&ldquo;Na ovaj način obezbjeđuje se da poreski obveznici mogu nesmetano ostvarivati svoja prava i izvr&scaron;avati obaveze, uz zadržavanje punog opredjeljenja za digitalni model poslovanja kao standard&rdquo;, zaključili su iz PU za CdM.

Stala registracija novih firmi, Poreska uprava: Zastoj normativne prirode

OD POČETKA 2026. U CRNOJ GORI NIJE REGISTROVANO NIJEDNO NOVO PREDUZEĆE

Izvjesno je da će prevoznici iz Crne Gore i regiona krenuti ponovo u blokadu imajući u vidu da Evropska komisija nije prihvatila njihove zahtjeve kada je riječ o liberalizaciji pravila boravka u zemljama &Scaron;engen zone &ndash; saop&scaron;tio je Pobjedi predstavnik Udruženja prevoznika Crne Gore Đorđije Lje&scaron;njak.
Kada će do toga doći, Lje&scaron;njak jo&scaron; nema preciznu informaciju, jer i dalje pregovaraju sa kolegama iz regiona kako bi nastupili zajednički.
- Do blokade će definitivno doći vrlo brzo &ndash; kazao je Lje&scaron;njak na&scaron;oj redakciji.
Problemi kamiondžija
Udruženja prevoznika iz cijelog regiona su prije i nakon nedavne blokade teretnog saobraćaja ukazivali da zbog elektronske kontrole na granicama neće biti u mogućnosti da obavljaju svoj posao. Pravilo da u okviru 180 dana u zemljama EU mogu boraviti najvi&scaron;e 90 nije novo, ali će elektronska kontrola dovesti do rigoroznije primjene bez prostora za prekoračenjem. Ranije je Lje&scaron;njak Pobjedi kazao da se i posljednjih mjeseci već de&scaron;avalo da ne dozvoljavaju ulazak njihovim vozačima i da ih deportuju na vi&scaron;e mjeseci, ali da će se od 10. aprila to de&scaron;avati bez izuzetka.
Ranije je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević saop&scaron;tila da nema političkog konsenzusa za izmjene &scaron;engenskih pravila ili uvođenje izuzetaka, ali da je Evropska komisija spremna da traži rje&scaron;enje u postojećim okvirima. Ipak, kako se ispostavilo, rje&scaron;enja prihvatljivog za prevoznike nema.
Problem sa evropskom regulativom bio je samo jedan od razloga zbog kojeg su crnogorski i prevoznici iz regiona krajem januara organizovali blokadu teretnog saobraćaja, odnosno uvoz i izvoz robe. Crnogorski prevoznici su protest obustavili nakon sastanka sa potpredsjednikom Vlade za ekonomska pitanja i ministrom ekonomskog razvoja Nikom Đeljo&scaron;ajem, ministrom finansija Novicom Vukovićem i drugim predstavnicima Vlade i institucija, ocjenjujući da su definisana rje&scaron;enja za značajan broj njihovih problema.
Neispunjena obećanja
Njihovi zahtjevi su se odnosili na povraćaj akciza na gorivo u punom iznosu, PDV-a u zakonskom roku i regulisanje kontrola na granicama.
- Dogovorili smo da nam se PDV vraća u zakonskom propisanom roku, dobili smo uvjerenja da će rok tranzita uvoza i izvoza carinske robe biti 72 sata &ndash; kazao je ranije Lje&scaron;njak.
Ipak, kako je juče kazao Pobjedi, od svega toga jo&scaron; nema ni&scaron;ta.
- Nijedno obećanje predstavnici Vlade nijesu ispunili. Bićemo primorani da odgovorimo radikalno &ndash; kazao je Lje&scaron;njak.
Predsjednik poslovnog udruženja Međunarodni transport Srbije Neđo Mandić rekao je ranije ove sedmice, da je Evropska unija odbila sve prijedloge profesionalnih vozača kamiona u međunarodnom teretnom transportu Zapadnog Balkana, da se za početak nađe bar prelazno rje&scaron;enje za njihov ograničen boravak u 29 zemalja &Scaron;engenskog sporazuma. Vozačima je poručeno da se pridržavaju postojećeg pravila od najduže 90 dana boravka u EU u periodu od &scaron;est mjeseci.
- Svi na&scaron;i prijedlozi su odbijeni, uz konstataciju da su 'ma&scaron;toviti'. To znači da nemaju namjeru da ne&scaron;to mijenjaju u sistemu EES - rekao je Mandić ranije za Betu.
Dodao je da su predstavnici EU zakazali novi sastanak za dvije nedjelje, ali da udruženjima vozača nije jasno o čemu će razgovarati kada su odbijeni svi prijedlozi, a sama EU nije imala drugi, koji bi bio fleksibilniji u odnosu na postojeći EES.
Taj sistem predviđa za vozače kamiona iz zemalja Zapadnog Balkana elektronsku kontrolu ulazaka i izlazaka iz zemalja &Scaron;engen sporazuma i najduži boravak od 90 dana u periodu od &scaron;est mjeseci. Dužina boravka je prije uvođenja tog sistema ,,mjerena&ldquo; brojanjem pečata u paso&scaron;ima, pa kontrola nije bila tako stroga.
Mandić je rekao da je tokom ove sedmice sa Graničnog prelaza Svilaj, između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, vraćeno deset vozača, jer su prekoračili boravak od 90 dana.
Istakao je da će udruženja vozača Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Bosne i Hercegovine usaglasiti &scaron;ta dalje i kada će biti zakazan novi protest. On je rekao da i Albanija ima problema i da se za sada ne zna da li će učestvovati u protestu, ili će samo pružiti podr&scaron;ku.&nbsp;

Kamiondžije iz Crne Gore i regiona će ubrzo ponovo krenuti u blokade

EVROPSKA KOMISIJA NIJE PRIHVATILA ZAHTJEVE PREVOZNIKA O LIBERALIZACIJI PRAVILA BORAVKA U ZEMLJAMA ŠENGEN ZONE

Isplata januarskih penzija počeće danas, saop&scaron;teno je iz Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO).
Iz Fonda PIO su naveli da prosječna penzija, bez obračunate razlike, za januar iznosi 545,55 eura.
&ldquo;Prosječna isplaćena penzija sa obračunatim razlikama za januar iznosi 556,79 eura&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Za isplatu januarskih penzija, kako se dodaje, neophodno je 68,66 miliona eura.

Počinje isplata penzija

SAOPŠTENO IZ FONDA PENZIJSKOG I INVALIDSKOG OSIGURANJA

Predsjedni&scaron;tvo Socijalnog savjeta danas ili sjutra zauzeće konačan stav, nakon &scaron;to su poslanici usvojili izmjene Zakona o unutra&scaron;njoj trgovini, prema kojima nedjelja u trgovinama ostaje neradni dan, rekli su u Savezu sindikata. U Uniji slobodnih sindikata ne žele da komentari&scaron;u odluku većine parlamentaraca. Iz Unije poslodavaca poručuju da se jo&scaron; jednom nije uvažio dogovor socijalnih partnera. Očekuju i reakciju Ustavnog suda.
Pravni put usvojenog i izmijenjenog Zakona o unutra&scaron;njoj trgovini isti je kao i prije &scaron;est godina, kada su poslodavci pred Ustavnim sudom inicirali preispitivanje tog propisa. To je za na&scaron; radio ocijenio pravnik Veselin Radulović.
"Ako bi ovaj sada zakon bio manjkav, odnosno nesaglasan sa Ustavom, pravni put je isti, ali, nažalost, posljedice neustavnih zakona i dalje ostaju", rekao je Radulović.
Za&scaron;tita prava zaposlenih jeste prioritet, ali je obaveza da se prilikom utvrđivanja i izglasavanja zakona, poručuje Radulović ne kr&scaron;i Ustav.
"Nažalost, nemamo priliku da to vidimo ni sada, kao &scaron;to nijesmo imali ni prethodnih godina, pa ni decenijama, i zbog toga imamo ovakve situacije. Uz to imamo, moram ponovo podsjetiti, izuzetno neefikasan Ustavni sud, kojem je, evo, trebalo &scaron;est godina da donese ocjenu ustavnosti. A riječ je o samo jednom članu, &scaron;to bi, da budemo iskreni, ako ti ljudi znaju da rade svoj posao &ndash; a pretpostavljam da znaju &ndash; moglo da se rije&scaron;i u mnogo kraćem roku, možda i za manje od mjesec dana", kazao je Radulović.
Reakciju Ustavnog suda, koji je nedavno Zakon o unutra&scaron;njoj trgovini proglasio neustavnim, očekuju i u Uniji poslodavaca. Filip Lazović je za Javni servis ocijenio da je jo&scaron; jednom odlukom poslanika anuliran dogovor socijalnih partnera.
"Jo&scaron; jednom u nizu nije uvažena preporuka Socijalnog savjeta i konsenzus socijalnih partnera, odnosno Vlade, sindikata i poslodavaca. Takođe će biti interesantno u kom roku će se Ustavni sud oglasiti o pitanju jučera&scaron;njeg usvajanja, imajući u vidu da je usvojeno rje&scaron;enje mnogo podložnije, uslovno rečeno, osporavanju pred Ustavnim sudom", kazao je Lazović.
U Uniji slobodnih sindikata nijesu željeli da komentari&scaron;u izglasavanje izmijenjenog Zakona o unutra&scaron;njoj trgovini u Skup&scaron;tini.
U Savezu sindikata pozdravljaju to &scaron;to je nedjelja ostala neradni dan i najavljuju da će konačan stav socijalnih partnera biti poznat za dan ili dva, nakon &scaron;to se danas ili prekosjutra održi sjednica Predsjedni&scaron;tva Socijalnog savjeta.
Jednoglasnim usvajanjem izmjene Zakona o unutra&scaron;njoj trgovini u Skup&scaron;tini, kojom je opet uvedena neradna nedjelja, izvojevana je velika pobjeda radničkih prava u Crnoj Gori, saop&scaron;tio je poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Milo&scaron; Pižurica.
On je kazao da je izmjenu zakona, koju je predložio PES, podržalo 62 poslanika, čime su pokazali da su čuli glas građana i radnika.
&ldquo;Skup&scaron;tina je uradila ono &scaron;to je njena ustavna nadležnost, a to je da je izglasala zakon koji je po mjeri građana i radnika&rdquo;, rekao je Pižurica na konferenciji za novinare u Skup&scaron;tini.
Prema njegovim riječima, bitno je naglasiti da su radnici u Crnoj Gore dobili ono &scaron;to je minimum njihovih radničkih prava, a to je jedan slobodan dan u sedmici i to je upravo nedelja &ndash; dan za porodicu i druženje.
&ldquo;Nama ostaje jedan veliki zadatak, a to je da se uradi dodatna za&scaron;tita zaposlenih koji sada rade nedjeljom, da se unaprijede njihova prava i situacija kada je trži&scaron;te rada u pitanju&rdquo;, poručio je Pižurica.

Savez sindikata pozdravlja neradnu nedjelju, poslodavci očekuju odluku suda

PREDSJEDNIŠTVO SOCIJALNOG SAVJETA DANAS ILI SJUTRA ZAUZEĆE KONAČAN STA

Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na ukupno odobrene kredite, koja obuhvata sve njihove tro&scaron;kove, u novembru pro&scaron;le godine nije mijenjala vrijednost na mjesečnom nivou i ostala je na 6,23 odsto, pokazuju podaci Centralne banke (CBCG).
&ldquo;Prosječna ponderisana nominalna kamatna stopa banaka na ukupno odobrene kredite na mjesečnom nivou je bila niža 0,01 procentni poen i iznosila je 5,71 odsto&rdquo;, navodi se u Biltenu CBCG.
Efektivna kamatna stopa na novoodobrene kredite u novembru je ostala na pro&scaron;lomjesečnom nivou od 6,04 odsto, a nominalna je pala 0,03 procentnih bodova na 5,52 odsto.
Kamatne stope mikrokreditnih finansijskih institucija (MFI) na ukupno odobrene kredite u novembru su pale, efektivna 0,35 procentnih poena na 20,06 odsto, a nominalna 0,29 procentnih bodova na 18,12 odsto.
Kamatne stope MFI na novoodobrene kredite u novembru su pale, efektivna 1,26 procentnih poena na 17,36 odsto, a nominalna 1,03 procentna boda na 15,87 odsto.
Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na depozite u novembru je ostala na nivou iz oktobra i iznosila je 0,27 odsto.
Razlika između aktivnih i pasivnih kamatnih stopa u novembru je iznosila 5,96 procentnih poena i ostala je nepromijenjena u odnosu na oktobar.

Kamatne stope bez značajnih promjena

SAOPŠTENO IZ CBCG

Sve vrste goriva od ponoći će poskupiti cent, saop&scaron;teno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.
Tako će cijena litra eurosupera 95 i 98 naredne dvije sedmice iznositi 1,4 eura, odnosno 1,43 eura.
Eurodizel će ko&scaron;tati 1,34 eura, a lož ulje 1,27 eura.
"Prema odredbama Uredbe o načinu obrazovanja maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti 9. marta, a eventualno izmijenjene vrijednosti naftnih derivata važiće od 10. marta", saop&scaron;teno je iz Ministarstva.

Od ponoći skuplje sve vrste goriva