Ekonomija

Crnogorska ekonomija već je počela da osjeća posljedice sukoba na Bliskom istoku i to kroz poskupljenje energenata. U uslovima visoke uvozne zavisnosti i ograničene domaće proizvodnje, svaki poremećaj na globalnom trži&scaron;tu brzo se preliva na tro&scaron;kove života i poslovanja u na&scaron;oj zemlji.&nbsp;
Kako u razgovoru za Portal Analitika kaže ekonomski analitičar i predsjednik Crnogorske unije poslodavaca Vasilije Kostić najnepovoljniji scenario, u slučaju produžene geopolitičke tenzije, bio bi poremećaj u snabdijevanju, rast cijena u gotovo svim sektorima, &scaron;to bi bilo dodatno opterećenje za građane i privredu.
Istovremeno, ograničen fiskalni prostor države smanjuje mogućnost dugoročnih intervencija. Ovakvi izazovi, kako ukazuje Kostić, dodatno nagla&scaron;avaju potrebu za strukturnim reformama i jačanjem otpornosti ekonomije na spoljne &scaron;okove.
Rizik od poremećaja lanca snabdijevanja
Ukoliko bi se geopolitičke tenzije na Bliskom istoku dodatno produbile i potrajale, sagovornik Analitike poja&scaron;njava da bi najnepovoljniji ekonomski scenario za Crnu Goru u narednom periodu, posebno imajući u vidu njenu energetsku zavisnost, uvoznu inflaciju i strukturu privrede, bio poremećaj u lancu snabdijevanja.&nbsp;
&ldquo;Najgore &scaron;to se može desiti jeste da se poremeti lanac snabdijevanja. Mi smo visoko uvozno zavisna ekonomija, uz to, po&scaron;to je gorivo imput za proizvodnju svih proizoda i usluga, može da postakne inflaciju a da dalji nastavak sukoba na Bliskom istoku generi&scaron;e jo&scaron; veće poskupljenje, &scaron;to bi automatski značilo prelivanje i na Crnu Goru&rdquo;, kaže Kostić za Analitiku.&nbsp;
Poja&scaron;njava da bi do poremećaja u lancu snabdijevanja moglo doći u vi&scaron;e sektora.&nbsp;
&ldquo;Uz inflatorna kretanja, budući da mi sprovodimo u pojedinim proizvodima i uslugama režim kontrolisanih cijena, mogu se izazvati i poremećaji u snabdijevanju trži&scaron;ta, ne samo u energentima već i u proizvodima egzistencijalne potro&scaron;nje&rdquo;, upozorava Kosić.&nbsp;
Inflacija kao posljedica rasta energenata
Rast cijena nafte i gasa gotovo uvijek se preliva na čitavu ekonomiju. Sagovornik Analitike ukazuje i kako poskupljenje energenata utiče na povećanje tro&scaron;kova poslovanja u Crnoj Gori i u kojim sektorima se taj efekat najbrže i najintenzivnije osjeti.
&ldquo;U prvom momentu može se očekivati rast inflacije od jedan do 1.5 posto. A kasnije, pritisak na cijene, tj. nova ili vi&scaron;a cijena energenata produkovala bi znatno vi&scaron;u infaciju&rdquo;, ukazuje Kostić.&nbsp;
On poja&scaron;njava i na koji način bi se takvi inflatorni pritisci mogli preliti na cijene hrane, transporta, nekretnina, turističkih usluga i koliko bi to dodatno moglo opteretiti životni standard građana.
&ldquo;Ako posmatramo strukturu indeksa potro&scaron;ačkih cijena vidjećemo da je taj uticaj značajan sa strane transporta i energenata ali najveći i najznačajniji uticaj je na egzistencijalne proizvode odnosno proizvode op&scaron;te potro&scaron;nje. Rast cijene energenata, budući da je on imput svih usluga i proizvoda direktno se refelektuje na rast maloprodajnih cijena svih ostalih proizvoda i uluga&rdquo;, ističe Kostić.&nbsp;
Kako dodaje, trži&scaron;ni mehanizmi i konkurentski pritisci u kratkom roku mogu ublažiti direktno prelivanje rasta tro&scaron;kova energenata na krajnje cijene.
&ldquo;Zahvaljujući trži&scaron;noj poziciji, odnosno kapacitetima trži&scaron;ta, u pojednim slučajevima posljedica rasta cijena se ne realizuje odmah. Mnoga preduzeća ne pristupaju linearnom povećanju cijena već nastoje taj tro&scaron;kovni pritisak koji dolazi sa strane rasta goriva da amortizuju kroz redukciju ili racionalizaciju poslovanja, da bi održali postojeću trži&scaron;nu poziciju&rdquo;, poja&scaron;njava Kostić.&nbsp;
Ističe da dugotrajniji poremećaji gotovo neminovno vode ka postepenom rastu cijena i dodatnom jačanju inflacije.
&ldquo;Ukoliko sukob bude trajao duže, takav scenaio će se sigurno obistiniti, odnosno povećavaće se cijene proizvoda i usluga dalje i to će dalje gurati inflaciju navi&scaron;e&rdquo;, upozorava sagovornik Analitike.&nbsp;
Ograničeni fiskalni prostor sužava mogućnost reakcije države Vlada Crne Gore na sjednici, održanoj 20. marta, donijela, kako su tada kazali, maksimalne mjere ograničavanja cijene goriva i smanjila obračunski period sa 15 na sedam dana. Kostić poja&scaron;njava i koliki je realan prostor države da reaguje u ovakvim okolnostima.
&ldquo;Imajući u vidu koncept javnih finansija rekao bih da je Vlada Crne Gore sada zarobljenik sopstvenog koncepta. Imamo potro&scaron;ački koncept koji se oslanja na pozamljivanje, strane akumulacije. Budžet Crne Gore je strukturiran tako da najveći dio ili vi&scaron;e od 80 odsto čine mandatorni tro&scaron;kovi, tj. ne&scaron;to u &scaron;ta se ne može zadirati, to su plate, penzije, socijalna davanja itd... Budući da već imamo postojeći deficit i da imamo pri tim pokazateljima nedostajuća sredstva za pokrivanje rashoda u ovoj godini, odnosno refinansiranje postojećih kredita, crnogorska Vlada ima vrlo mali manevarski prostor &scaron;to se tiče fiskalnog uticaja&rdquo;, obja&scaron;njava Kostić.
Upozorava da fiskalne intervencije, iako kratkoročno izvodljive, imaju strogo ograničen domet i nose značajne rizike dugoročno po stabilnost budžeta.
&ldquo;Bez obzira na to smanjili akcize ili ne, uključili subvencije onima koji se bave prometom energenata ili nekim drugim sektorom, takav scenario ne može da traje beskonačno, zato &scaron;to su fiskalni kapaciteti crnogorske Vlade ograničeni jer smo mi zadužena zemlja i stalno oslonjeni na novo zaduživanje. Takav scenario je moguć u okviru dva ili tri mjeseca uz obavezno alimentiranje tih sredstava&rdquo;, nagla&scaron;ava Kostić.&nbsp;
Ukazuje da dugoročno smanjenje akciza za državu nije beznačajan tro&scaron;ak, ako bismo to projektovali na duži period, npr. godinu, stava je da bi to predstavljalo ozbiljan izazov za budžet.
Za&scaron;to cijene ne padaju kada pojeftine energenti
U praksi se često de&scaron;ava da nagli rast cijena energenata brzo dovede do poskupljenja brojnih proizvoda i usluga, dok se u slučaju kasnijeg pada cijena goriva maloprodajne cijene rijetko vraćaju na prethodni nivo.&nbsp;
Kostić obja&scaron;njava da do zadržavanja visokih maloprodajnih cijena dolazi usljed kombinacije faktora poput zaliha nabavljenih po vi&scaron;im cijenama, fiksnih akciza i rasta operativnih tro&scaron;kova, zbog čega pad cijena energenata ne dovodi automatski i do njihovog snižavanja na trži&scaron;tu.
&ldquo;Poslovni subjekti koji nove zalihe nabave po novim cijenama, u međuvremenu kad padne cijena, neće te zalihe rasprodati po novim manjim cijenama, nego će sniziti cijene tek onog momenta kada se rasprodaju te zalihe&rdquo;, smatra Kostić.&nbsp;
S druge strane, kako obja&scaron;njava, ako se radi o akciznoj robi kao &scaron;to je gorivo, razlog je taj &scaron;to akcize ostaju iste.&nbsp;
&ldquo;Akcize su naknada koja je definisana po litru. Treća stvar jeste da kada raste cijena imputa, rastu i ostali tro&scaron;kovi - manipulacije, skladi&scaron;tenja... i onda, ako mislite da održite poslovanje, te tro&scaron;kove morate da nadokandite, a to znači da ćete nastojati da prodajte novoformirane zalihe po tada formiranim vi&scaron;im cijenama. Zato izostaje to automatsko vraćanje cijena na prethodni nivo&rdquo;, obja&scaron;njava Kostić.&nbsp;
Rezistentni na ono &scaron;to se de&scaron;ava oko nas, dominira kratkoročni politički interes
Kostić ocjenjuje da Crna Gora već godinama propu&scaron;ta da sprovede ključne strukturne reforme i prilagodi ekonomiju dugoročnim ciljevima.
&ldquo;Mi, ekonomisti, stalno govorimo o tome evo već dvadesetak godina, ali se ni&scaron;ta po tom sistemu ne de&scaron;ava. Strukturne reforme izostaju a one se odnose i na promjene u privrednoj i institucionalnoj strukturi. Postali smo rezistentni na ono &scaron;to se de&scaron;ava oko nas, a dominira trenutni, kratkoročni politički interes&rdquo;, ocjenjuje Kostić.
Ukazuje da ta dominacija kratkoročnih političkih interesa dodatno pojačava ranjivost crnogorske ekonomije na globalne ekonomske poremećaje.
&ldquo;Ne možete računati na ekonomski i dru&scaron;tveni napredak ukoliko imate kratkoročni horizont, a on kod nas preovlađuje. Morali bismo imati strate&scaron;ki, dugoročni horizont i njemu prilagoditi sve na&scaron;e potencijale. To kod nas izostaje. Zarad političkog interesa dru&scaron;tveni i državni interesi su u potpuno drugom planu&rdquo;, zaključuje Kostić.&nbsp;

Kostić: Ako kriza potraje slijedi ozbiljan udar na crnogorsku ekonomiju, najgori scenario - poremećaj snabdijevanja i lančani rast cijena

"POSTALI SMO REZISTENTNI NA ONO ŠTO SE DEŠAVA OKO NAS, A DOMINIRA TRENUTNI, KRATKOROČNI POLITIČKI INTERES"

Najnoviji podaci Ministarstva poljoprivrede pokazuju da trži&scaron;te hrane u Crnoj Gori ulazi u fazu izražene nestabilnosti. Dok pojedini proizvodi bilježe trocifrene skokove cijena, drugi istovremeno pojeftinjuju, &scaron;to ukazuje na duboke poremećaje u snabdijevanju i strukturi trži&scaron;ta.
Prema zvaničnom izvje&scaron;taju o cijenama poljoprivrednih proizvoda, najveći godi&scaron;nji rast zabilježen je kod povrća. Zelena salata &ndash; kristalka skuplja je čak 180% u odnosu na isti period pro&scaron;le godine, dok je puterica poskupjela vi&scaron;e od 175%. Među proizvodima sa najvećim rastom nalazi se i bijela paprika, čija je cijena vi&scaron;a za vi&scaron;e od 100%.
U segmentu uvoza, snažan rast zabilježen je i kod trapist sira, koji je skuplji za vi&scaron;e od 100% na godi&scaron;njem nivou. S druge strane, edamer i gauda bilježe pad cijena veći od oko 30%, navodi se u najnovijem Izvje&scaron;taju o cijenama poljoprivrednih proizvoda koji je objavilo Ministarstvo poljoprivrede.
Cijene voća, takođe, bilježe snažan rast, predvođen jagodama koje su skuplje za vi&scaron;e od 80%, dok je limun poskupio gotovo 68%. Jabuke bilježe rast između 20% i 35%, zavisno od sorte.
U maloprodaji, rast cijena je jo&scaron; vidljiviji. Jagode u pojedinim trgovinskim lancima dostižu i do 9 eura po kilogramu, cijena paprika se kreće između 4 i 5 eura, dok cijena zelene salate u pojedinim marketima ide i do 4 eura. Vi&scaron;e od jednog eura potrebno je izdvojiti za kilogram najjeftnijih jabukaa, od dva do tri eura ko&scaron;ta kilogram limuna.
Značajan rast zabilježen je i kod paradajza (+50%), spanaća (+47%) i jaja, čije su cijene porasle između 23% i 30%, u zavisnosti od klase, dok cijena sirovog mlijeka ostaje relativno stabilna, uz blagi rast od oko 4%,
Istovremeno, pojedini proizvodi bilježe pad cijena. Cijena kupusa, kelja i luka jeftnija je nego pro&scaron;le godine u ovo vrijeme.
Rijetki su proizvodi čije cijene su ostale na gotovo na istom nivou kao pro&scaron;le godine. To su izemđu ostalog, rotkvice i klementina. Takođe, i cijena pilećeg mesa na je nivou od pro&scaron;le godine.

Snažne oscilacije cijena hrane u Crnoj Gori: Kod pojedinih proizvoda zabilježen i trocifreni rast

PODACI MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE POKAZUJU DA TRŽIŠTE HRANE ULAZI U FAZU IZRAŽENE NESTABILNOSTI

Snabdjevenost benzinskih pumpi u Crnoj Gori je stabilna i nema nikakvih problema, kazao je ministar energetike i rudarstva Admir &Scaron;ahmanović.
"Sa strate&scaron;kim rezervama kojima trenutno raspolažemo, Crna Gora može normalno funkcionisati mjesec i po dana, da ne uvezemo nijedan litar goriva od dana&scaron;njeg dana. Zajedno sa komercijalnim rezervama na&scaron;ih privatnih partnera, taj period može da ide i na dva mjeseca. Uz racionalizaciju, taj period može da se razvuče na mnogo duže vrijeme", rekao je &Scaron;ahmanović u u "Bojama jutra" na TV Vijesti.
Kazao je da će Vlada, ukoliko cijena nafte eskalira do velikih negativnih razmjera, razmotriti i uvođenje novih mjera, kao &scaron;to je pu&scaron;tanje naftnih rezervi ili ograničenja potro&scaron;nje nafte i naftnih derivata.
"Skeniramo sve &scaron;to rade druge države i razmatramo druge mjere, ali dajte da se nadamo da do toga neće doći", dodao je.
Ministar je ukazao da se, ukoliko se situacija na Bliskom istoku nastavi razvijati u negativnom pravcu, definitivno može očekivati novo poskupljenje goriva.
"Ali, smanjenjem akciza smo napravili buffer prostor za svako dalje povećanje. To znači da ćemo u odnosu na region i ostale zemlje uvijek imali prostora za nižu cijenu", istakao je.
Kaže da je Crna Gora i u prethodne dvije sedmice imala relativno povoljnu cijenu goriva u odnosu na region ili Evropu.
"Imali smo slučaj da državljani susjednih zemalja toče gorivo u na&scaron;im sjevernim op&scaron;tinama", rekao je, dodav&scaron;i da su državljani Srbije bili najevidentniji na benzinskim pumpama u Crnoj Gori.
&Scaron;ahmanović je, govoreći o odluci Vlade da smanji akcize i skrati period obračuna cijena goriva na sedam dana, kazao da su imali sastanke sa naftnim kompanijama i do&scaron;li do zaključka da bi to moglo dati najbolje rezultate.
Na pitanje koja je to cijena goriva koja bi dovela do uvođenja novih mjera, kazao je da se u ovom trenutku to ne može reći, ali da Vlada neće "nikako dozvoliti nagli skok cijena preko noći".
&Scaron;ahmanović je, upitan kakva su očekivanja za naredno usklađivanje, ukazao da je cijena barela nafte danas ponovo skočila. "Mislim da ne postoji osoba na svijetu koja može dati preciznu informaciju povodom toga."
Ističe da je potro&scaron;nja goriva u Crnoj Gori trenutno na uobičajenom nivou.
Kazao je da male naftne kompanije imaju velike probleme u poslovanju zbog nedostatka skladi&scaron;nih kapaciteta i da će Vlada u narednom periodu gledati kako da im pomogne.
"Postoji ta opcija pu&scaron;tanja strate&scaron;kih rezervi, &scaron;to mislim da bi trebalo da bude posljednja opcija."
&Scaron;ahmanović je naglasio da je trži&scaron;te stabilno i da vjeruje da snabdjevenost gorivom neće biti ugrožena.
Idealno bi bilo, kako je rekao, da su rezerve goriva u stoprocentnom iznosu, ali da je time &scaron;to su one trenutno na 40 odsto postignut veliki posao, s obzirom na to da se s akumulacijom rezervi počelo pro&scaron;le godine.
Poručuje da odluka Vlade da ipak smanji akcize "nije bila rezultat pritiska, populizma i politikantstva".
"Bila je isključivo rezultat detaljne analize i odgovorne politike Vlade, koja se dala veoma veliki efekat i sačuvala budžete građana".
&Scaron;ahmanović je, na podsjećanje da je Vlada na sjednici usvojila mi&scaron;ljenje kojim je odbacila predlog poslanika Građanskog pokreta URA da se akciza smanji za 50 odsto, pojasnio da je taj predlog stigao prije rezultata analize i prije nego su se sastali sa predstavnicima naftnih kompanija.
Upitan koliko će ta mjera uticati na budžet i koliko može uticati na javne finansije, kazao je da je to nekih osam miliona eura na mjesečnom nivou.
"Ako potraje situacija, može imati negativne efekte na budžet i javne finansije", dodao je.
Tvrdi i da povećanje cijene goriva ne može uticati na poskupljenje struje, rekav&scaron;i da je elektroenergetska situacija veoma stabilna.

Šahmanović: Ukoliko cijena nafte eskalira do velikih negativnih razmjera, razmotrićemo i nove mjere

SAOPŠTIO MINISTAR ENERGETIKE

Od ponoći će u Crnoj Gori biti skuplje sve vrste goriva.&nbsp;
Eurodizel će ko&scaron;tati 1,57 eura po litru i biće skuplji sedam centi.
Eurosuper 98 će poskupiti &scaron;est centi i ko&scaron;taće 1,56 eura po litru, dok će eurosuper 95 poskupiti pet centi, pa će njegova cijena biti 1,52 eura po litru.
Lož ulje će poskupiti 30 centi i ko&scaron;taće 1,72 eura po litru. &nbsp;
Naredni obračun cijena goriva biće obavljen 30. marta dok će nove, eventualno, korigovane cijene važiti od 31. marta.
&ldquo;Dodatno, važno je naglasiti da ove mjere predstavljaju i vid podr&scaron;ke naftnim kompanijama, koje su važan partner države i koje se u aktuelnim trži&scaron;nim okolnostima suočavaju sa značajnim poslovnim izazovima i pritiscima. Vlada, Ministarstvo energetike i rudarstva i Ministarstvo finansija nastaviće da pažljivo prate kretanja na trži&scaron;tu i, u skladu sa tim, preduzimaju dodatne mjere u cilju za&scaron;tite građana i očuvanja stabilnosti energetskog sistema&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju Ministarstvu energetike i rudarstva.

Nove cijene goriva: Dizel skuplji sedam centi, poskupiće i benzin

OD PONOĆI

Centralna banka Crne Gore (CBCG) zav&scaron;ila je kontrolu Prve banke, u kojoj je najveći pojedinačni akcionar biznismen Aco Đukanović.
Kako je objavila RTV Podgorica, kontrola Prve banke sprovedena je nakon policijskog pretresa stana Đukanovića u Ulici Vuka Karadžića u centru Podgorice, 27. februara.&nbsp;
U medijima su se nakon tog pretresa pojavile informacije da su inspektori otkrili tajni prolaz iz privatnog stana u trezor Prve banke.&nbsp;
RTVPG je uputila pitanja CBCG, na čijem je čelu guvernerka Irena Radović, te dobila odgovor da je sprovedena kontrola Prve banke.
&ldquo;Sprovedenom kontrolom Prve banke Crne Gore AD Podgorica, Centralna banka Crne Gore je utvrdila da ne postoji funkcionalan, niti moguć prolaz u trezorske prostorije banke iz bilo kog privatnog stana ili drugog prostora van banke.
Dodatno, prema informacijama dostavljenim od strane Prve banke, trezorske prostorije nalaze se pod kontinuiranim video-nadzorom i strogim režimom kontrole pristupa, a ulazak u trezor moguć je isključivo ovla&scaron;ćenim licima banke, uz primjenu propisanih procedura koje podrazumijevaju obavezno prisustvo najmanje dva ovla&scaron;ćena zaposlena&rdquo;, navodi se u odgovoru CBCG.

Centralna banka: Sprovedena kontrola Prve banke, nije moguć prolaz u trezorske prostorije iz bilo kog privatnog stana

U MEDIJIMA SU SE NAKON PRETRESA POJAVILE INFORMACIJE DA SU INSPEKTORI OTKRILI TAJNI PROLAZ

Poskupljenje naftnih derivata izazvano ratom u Iranu koji je pokrenula američko-izraelska koalicija neminovno će dovesti do povećanja cijena mlijeka i mliječnih proizvoda na na&scaron;em trži&scaron;tu, saop&scaron;tili su vlasnik kompanije "Lazine" Milutin Đuranović i izvr&scaron;na direktora "Srne" Zorka &Scaron;ljukić.
Kako su naglasili, zasad ne mogu da preciziraju kada će korekcija cijena nastupiti, kao ni koliko će poskupljenja iznositi, ali ističu da povećanje cijene dizela vi&scaron;estruko utiče na proizvodnju u mljekarskoj industriji.
Kako su objasnili, cijene u mljekarskoj industriji direktno zavise od cijena naftnih detivata, pa već sada izdvajaju vi&scaron;e sredstava za okupa, transport i proizvodnju.
&Scaron;ljukić je kazala da su u mljekarskoj industriji svjesni osjetljivosti trenutne situacije, pa zato pažljivo razmatraju kretanja na trži&scaron;tu i ne donose ishitrene odluke u vezi sa cijenama, jer ne žele dodatno da opterećuju građane.
&ndash; Međutim, rast cijena goriva je faktor na koji mljekari ne mogu uticati, a koji ima značajan uticaj na poslovanje u toj industriji. Gorivo predstavlja jednu od ključnih stavki u formiranju cijene, posebno imajući u vidu da je na&scaron;a otkupna mreža usitnjena, a distributivna razuđena i zahtjevna, od centralnih do najsjevernijih op&scaron;tina. Zbog toga smo kao proizvodni sektor veoma osjetljivi na ovakve promjene. U ovom trenutku pažljivo pratimo situaciju i nijesmo donosili odluke o korekciji cijena, ali ukoliko se trend rasta nastavi, određene korekcije će biti te&scaron;ko izbjeći &ndash; rekla je &Scaron;ljukić.
Kako je dodala, u ovakvim okolnostima, važno je da se na nivou politike i sistema sagledaju ukupni efekti na proizvodnju i donesu odgovarajuće mjere kroz akcizne i ostale olak&scaron;ice, kako bi se očuvala stabilnost proizvodnje.
Posebno je važno, istakla je ona, voditi računa o primarnim proizvođačima i kooperantima, koji su trenutno u fazi pripreme livada i drugih sezonskih radova, jer su i oni direktno pogođeni rastom tro&scaron;kova, prije svega goriva.
Đuranović poja&scaron;njava da je je aktuelno poskupljenje cijena nafte povećalo tro&scaron;kove proizvodnje u toj prehrambenoj industriji povećalo trojako.
Naime, cijena goriva već je povećala tro&scaron;kove od ambalaže, zatim otkupa, distribucije, kao i obrade sirovine, odnosno pasterizacije.
&ndash; Svakodnevno pređemo stotine kilometara za otkup i distribuciju proizvoda, a tu je i pasterizacija, koja se odvija na naftu. Prema tome, trenutni rast tro&scaron;kova je veliki &ndash; istakao je Đuranović.
Kako je rekao, jo&scaron; nije do&scaron;lo do poskupljenja jer se u mljekarskoj industriji prate situaciju i nadaju se stabilizaciji trži&scaron;ta.
&ndash; Ako do toga ne dođe, bićemo prinuđeni da sa reagujemo &ndash; dodao je Đuranović.
On nije mogao da precizira koliki će iznositi eventualno poskupljenje. Kako je objasnio, nove cijene će zavisiti od cijena novih isporuka ambalaže, tro&scaron;kova otkupa i proizvodnje.
On smatra da bi nadležne intitucije trebalo da ponude rje&scaron;enje kako bi mljekarska industrija, ali i pekarska, mogla da &scaron;to manje uveća cijene.
&ndash; Riječ je o proizvodnji osnovnih životnih namirnica &ndash; hljebu i mlijeku. U ovakvoj situaciji, takva pomoć prehrambenoj industriji je poželjna, jer se na taj način &scaron;titi standard građana &ndash; kazao je Đuranović.
Ukoliko rat na Bliskom istoku prestane, kako je dodao, korekcija cijena će biti umjerena.
&ndash; Međutim, ako se ratna dejstva nastave, a blokada Ormuskog moreuza izazove najveću naftnu krizu u novijoj istoriji, veliko poskupljenje može biti spriječeno samo mjerama države &ndash; naglasio je Đuranović.

Zbog rasta cijena goriva: U Crnoj Gori biće skuplje mlijeko i mliječni proizvodi

VLASNICI MLJEKARA ISTIČU KAKO ĆE TO BITI NEMINOVNO

&nbsp;Air Montenegro zadržaće postojeće cijene avio-karata do kraja marta, ali ukoliko visoke cijene goriva potraju ili dodatno porastu, kompanija će biti prinuđena da reaguje i kroz cjenovnu politiku, saop&scaron;tio je njen direktor Vuk Stojanović.
&bdquo;Air Montenegro za sada nije povećavao cijene karata, i takva politika će ostati na snazi za putovanja do kraja marta. Međutim, ukoliko visoke cijene goriva potraju ili dodatno porastu, kompanija će biti prinuđena da reaguje i kroz cjenovnu politiku&ldquo;, rekao je Stojanović u intervjuu Vijestima.
Cijene avio-goriva su, zbog globalne energetske krize usljed rata na bliskom istoku, skočile 90 odsto.
&bdquo;Do&scaron;lo je do značajnog rasta cijena avio-goriva, koje su kod pojedinih dobavljača gotovo udvostručene. U odnosu na 20. februar, cijena kod prioritetnog dobavljača na crnogorskim aerodromima porasla je oko 654 eura po metričkoj toni, odnosno približno 90 odsto&ldquo;, naveo je Stojanović.
Uzimajući u obzir da vazduhoplovi iz flote Air Montenegro za sat leta u prosjeku potro&scaron;e oko dvije metričke tone goriva, tro&scaron;ak je po satu letjenja povećan oko 1,3 hiljade EUR. Ukoliko bi se, prema njegovim riječima, takav nivo cijena zadržao do kraja godine, ukupni dodatni, neplanirani tro&scaron;kovi za kompaniju mogli bi dostići približno sedam miliona.
&bdquo;Važno je naglasiti da značajnije povećanje cijena karata nosi rizik smanjenja potražnje i popunjenosti kabine, &scaron;to bi moglo imati negativan efekat i na prihode kompanije, ali i na turistički sektor. Upravo zato se odluke donose pažljivo, uz balans između trži&scaron;nih uslova i očuvanja dostupnosti destinacije&ldquo;, objasnio je Stojanović.
Kada je riječ o regionu i Evropi, pojedine kompanije su već korigovale cijene, ali je u ovom trenutku te&scaron;ko precizno kvantifikovati obim tih povećanja, jer se trži&scaron;te i dalje nalazi u fazi prilagođavanja.
&bdquo;Ova situacija dolazi u veoma osjetljivom trenutku, neposredno pred početak ljetnje turističke sezone, kada je već započeta prodaja kapaciteta. Istovremeno, kretanje cijena goriva je u ovom trenutku te&scaron;ko predvidjeti, &scaron;to dodatno komplikuje planiranje&ldquo;, rekao je Stojanović.
On je dodao da Air Montenegro, kao državna kompanija, ne posmatra svoje poslovanje isključivo kroz prizmu profitabilnosti, već i kroz &scaron;iri uticaj na crnogorsku privredu i turizam.&nbsp;
&bdquo;Iz tog razloga, značajnije smanjenje saobraćaja ne vidimo kao adekvatnu mjeru, jer bi negativni efekti takve odluke bili dalekosežni. Slično važi i za značajnije povećanje cijena karata, koje bi moglo dovesti do pada broja putovanja i smanjenja dostupnosti destinacije&ldquo;, naveo je Stojanović.
Kompanija će, prema njegovim riječima, nastaviti da pažljivo balansira između operativne održivosti i potrebe da se očuva obim saobraćaja u ključnom periodu.
Stojanović je saop&scaron;tio da Air Montenegro trenutno nema operativne letove ka Bliskom istoku, te da su postojali određeni planovi u pravcu razvoja saobraćaja ka tom regionu, uključujući potencijalne letove ka Tel Avivu, ali da takve destinacije nijesu dio aktuelnog reda letjenja.
&bdquo;U tom smislu, trenutna de&scaron;avanja neće imati direktan operativni uticaj na mrežu letova, već eventualno mogu uticati na dinamiku realizacije planova u budućnosti&ldquo;, naveo je Stojanović.
On smatra da krize ovog tipa tradicionalno imaju snažan uticaj na avio-industriju, kao i da je već evidentno smanjenje saobraćaja iz pogođenih regiona, &scaron;to se reflektuje i na ukupni promet putnika.
&bdquo;U zavisnosti od razvoja situacije, moguće su i izmjene ruta, slično kao u prethodnim krizama, uključujući rat u Ukrajini. Smanjenje broja putnika na određenim trži&scaron;tima može imati lančani efekat na velike &ldquo;hub&rdquo;-ove, zbog pada transfernog saobraćaja&ldquo;, objasnio je Stojanović.
On je kazao da kombinacija rasta cijena goriva i smanjenja potražnje predstavlja izazov za cijelu industriju, zbog čega se može očekivati prilagođavanje kapaciteta i poslovnih modela kod određenog broja avio-kompanija.

Stojanović: Poskupljenje avio-karata moguće od aprila

"UKOLIKO VISOKE CIJENE GORIVA POTRAJU ILI DODATNO PORASTU"

Cijene goriva koje će važiti od 24. marta razlikuju se od onih koje su ranije objavljene, jer je u međuvremenu do&scaron;lo do promjena na svjetskom trži&scaron;tu nafte, saop&scaron;tio je ministar energetike i rudarstva Admir &Scaron;ahmanović.
Prema novim cijenama, koje će važiti od 24. marta, litar goriva u Crnoj Gori ko&scaron;taće: dizel &ndash; 1,57eura, eurosuper 95 &ndash; 1,53eura i eurosuper 98 &ndash; 1,56eura
Trgovina sirovom naftom na svjetskom trži&scaron;ta tokom protekle sedmice bila je izuzetno dinamična. Cijena se kretala između 92 i gotovo 101 dolar za barel.
&Scaron;ahmanović obja&scaron;njava da je, u petak kada su berze zatvorene posljednja cijena za barel sirove nafte bila je 98 dolara. Zbog toga cijene koje će važiti od 24. marta su ne&scaron;to drugačije u odnosu na one koje su objavljene u petak, odnosno, dizel će biti tri centa skuplji nego &scaron;to je najavljeno. &nbsp;
"Na to je uticala volutivnost trži&scaron;ta koju niko ne može da predvidi. Čak je nezahvalno i na dnevnoj bazi davati neke procjene, tako da je u pitanju samo obračun nove kotacije za subotu koja je u određenom dijelu izmijenila cijenu koja će važiti od utorka", kazao je &Scaron;ahmanović.
On je istakao da situacija u svijetu i vezi sa Ormu&scaron;kim moreuzom zabrinjavajuća.&nbsp;
"Međutim, Ministarstvo i Vlada Crne Gore su od prvog trenutka na vrhuncu zadatka. Pratimo analize, berze, u kontaktu smo sa kolegama iz EU, naftnim kompanijama, kolegama iz regiona i mogu da kažem da smo jako dobro hendlovali cijelu situaciju", kazao je &Scaron;ahmanović.
Istakao je da je prethodne dvije sedmice bila povoljna situacija kada je riječ o cijenama.&nbsp;
"Imali smo situaciju da građani iz država u susjedstvu toče gorivo u na&scaron;im sjevernim op&scaron;tinama, &scaron;to pokazuje da imamo zdravu politiku", kazao je on.&nbsp;
Ponovio je da je do danas formirano 40 procenata rezervi nafte i naftnih derivata od zacrtanog cilja.
"Prethodnih dana je bilo priče da te rezerve nijesu u vlasni&scaron;tvu Crne Gore, ja tvrdim da jesu.Od tih 40 posto, 60 posto se nalazi u rezervoarima u Crnoj gori, odnosno u Luci Bar", kazao je on.&nbsp;
Kazao je da Vlada razmi&scaron;lja o svim opcijama, pa i nabavci novih količina.&nbsp;
"Trenutno smo u proceduri rekonstrukcije rezervoara koji su nakon vi&scaron;e decenija vraćeni u vlasni&scaron;tvo Crne Gore. Riječ je o 17,5 hiljada tona koji se nalaze u Luci Bar i biće rekonstruisani za &scaron;est mjeseci", kazao je &Scaron;ahmanović.&nbsp;
Istakao je da država raspolaže rezervama koji mogu da podmire mjesec i po normalne potro&scaron;nje.&nbsp;
"Međutim, u nekim vanrednim situacijama može se razvući na duži period", rekao je ministar.&nbsp;

Dizel će, ipak biti skuplji sedam umjesto najavljenih četiri centa

KOREKCIJA CIJENA U ODNOSU NA ONE KOJE SU RANIJE OBJAVLJENE

Udruženje međunarodnih prevoznika očekuje da Upravni sud do srijede poni&scaron;ti odluku Uprave policije o zabrani njihovog protesta, ali se, kako su kazali, nadaju i da im neće trebati novi protest odnosno da će Vlada ispuniti obećano.
Na konferenciji za novinare tog Udruženja je saop&scaron;teno da Vlada u praksi nije ispunila nijedno obećanje koje je dala prevoznicima nakon januarskog protesta. Vi&scaron;e od 90 odsto crnogorskih vozača kamiona od 10. aprila vi&scaron;e neće moći ući u EU, jer su već ispunili kvotu iz novog &Scaron;engen pravila, prenose Vijesti.&nbsp;
Predsjednik udruženja Đorđije Lje&scaron;njak kazao je da njihove kolege iz regiona i Evropske unije (EU) nemaju probleme kakve oni imaju sa institucijama Crne Gore i da crnogorski sektor drumskog transporta koji broji vi&scaron;e hiljada zaposlenih za godinu neće ni postojati ukoliko se ti problemi ne rje&scaron;e.
On je naveo da nijesu tačne izjave minista finansija Novice Vukovića da im se pretplaćeni dio poreza na dodatu vrijednost (PDV) sada vraća u zakonskom roku, da je ubrzan povrat akciza i da je produžen carinski postupak na 72 sata, &scaron;to je bio dio njihovih zahtjeva prema Vladi.&nbsp;
Lje&scaron;njak je kazao i da fitosanitarna inspekcija na graničnim prelazima nije počela da radi kako im je obećano u januaru kada su prekinuli protest, niti je pokrenuto pitanja beneficiranog staža za prevoznika &scaron;to im je takođe bilo obećano.
Lje&scaron;njak je naveo da su od države umjesto obećanja o rje&scaron;avanju problema dobili ignorisanje, a umjesto odgovornosti ćutanje i da je to postao način na koje institucije funkcioni&scaron;u.
On je kazao da imaju pismeno obećanje - mejl iz januara od potpredsjednika Vlada Nika Đeljo&scaron;aja, sa kojim su tada vodili pregovore, da će zahtjevi biti ispunjeni ali da se to u praksi nije desilo, odnosno da je situacija u međuvremenu postala jo&scaron; gora.
"Na&scaron;i zahtjevi bili su minimalni da bi ostali i nastavili da radimo, zapo&scaron;ljavamo i doprinosimo ekonomiji. Na&scaron;i prihodi su većinom iz inostranstva na osnovu izvoznih usluga, odnosno mi smo jedna od rijetkih izvoznih grana privrede. Ne tražimo nikakvu pomoć već samo ono na &scaron;ta imamo pravo i &scaron;to imaju na&scaron;e kolege iz regiona i EU", kazao je Lje&scaron;njak.
On je naveo da se ponovo na povrat PDV-a čeka mjesecima preko zakonskog roka od 30 do 60 dana, odnosno da država zadržava i koristi njihov novac dok prevozničke firme za tro&scaron;kove poslovanja istovremeno moraju uzimati kredite po visokim kamatama.
Prema njegovim riječima, tumačenje Ministarstva finansija je da povrat akcize za prevoznike može da iznosi najvi&scaron;e 11 centi po litru zbog direktiva EU, a da je to najmanji povrat u regionu od kojih su i ostale države kandidati za EU.
On je naveo da Uprava carina i dalje od njih očekuje da carinske procedure zavr&scaron;e za 24 sata, kao i da digitalni sistem i dalje ne radi već dio dokumentacije moraju da fizički nove u ispostave.
Lje&scaron;njak je kazao i da je rok od 72 sata za carinske procedure, koji im je obećan ostao samo u teoriji jer za njega moraju slati posebne zahtjeve, a kada to urade Carina pokreće dodatne i nepotrebne kontrole i zadržava im vozila i po nekoliko dana, &scaron;to doživljavaju kao maltretiranje.
On je naveo i da su carinski službenici često na bolovanju, a da na primjer njihov zahtjev za povrat akcize koji je zaprimio službenik koji zatim ode na bolovanje nijedan drugi službenik ne može da rje&scaron;ava, &scaron;to izaziva dodatna čekanja i ka&scaron;njenja u povratu njihovog novca.
Lje&scaron;njak je kazao i da carinarnice međusobno nemaju usklađen rad, pa tako naprimjer carinarnica u Bijelom Polju, Podgorici ili Baru ne traže ista dokumenta, pa je tako jedan papir u jednoj neophodan, u drugoj nepotreban ali ta onda traži neki treći dokument koji ni jedna druga ne traži.
On je rekao da Crna Gora, za razliku od države regiona, nema potpisane bilateralne sporazume iz oblasti transporta sa vi&scaron;e država, zbog čega moraju da traže posebne dozvole od crnogorskih institucija na koje se čeka mjesecima, a u međuvremenu oni gube poslove ili plaćaju penale.
Lje&scaron;njak je naveo da se sve manje mladih odlučuje za profesiju profesionalnog vozača zbog čega je to zanimanje postalo deficitarno u Crnoj Gori, zbog čega su i zatražili da se za njega odobri beneficirani radni staž kako bi bilo primamljivije.
Lje&scaron;njak je naveo i da Crna Gora nema bilateralne sporazume o povratu PDV-a, za razliku od država regiona. Naveo je primjer da ako na&scaron; prevoznik ima remont i popravke u Mađarskoj, gdje je PDV 30 odsto, na hiljadu eura plate PDV 300 EUR, ali da zbog toga &scaron;to su iz Crne Gore nemaju povrat za razliku od kolega iz drugih država regiona.
"Sve to su nam značajni tro&scaron;kovi, koje na&scaron;a konkurencija iz regiona nema, i koji značajno smanjuju na&scaron;u konkurentnost. Od državnih institucija samo tražimo po&scaron;tovanje i da rade svoj posao", kazao je Lje&scaron;njak.
Od svih državnih funkcionera pohvalio je jedino ministarku evropskih integracija Majdu Gorčević, koja poku&scaron;ava da rje&scaron;i problem u pregovorima sa EU, ali da je to nedovoljno jer moraju i ostali da se uključe.
On je kazao i da članovi odbora za transport Privredne komore ne predstavljaju većinu prevoznika i da su nezadovoljni kako su ih zastupali u pregovorima sa državom i EU, zbog čega traže vanredne i hitne izbore kako bi prevoznici izabrali nove predstavnike u Privrednoj komori.
"Ukoliko budemo čekali na redovne izbore za godinu, tada vi&scaron;e prevozničkog sektora u Crnoj Gori neće biti", kazao je Lje&scaron;njak.
Njihov pravni zastupnik advokat Marko Milo&scaron;ević kazao je da rje&scaron;enje Uprave policije o zabrani njihovog protesta koji je bio najavljen za 23. mart nije zasnovano na zakonu i da su im uskraćena prava koja imaju po Ustavu, zbog čega očekuje da Upravni sud poni&scaron;ti to rje&scaron;enje.
On je kazao da će žalba na rje&scaron;enje biti ujutro na stolu u Upravnom sudu i da je zakonski rok za odgovor 48 sati, odnosno do srijede.
"Protest je planiran na isti način i iz istih razloga kakav je bio u januaru kada je odobren. Odnosno pravni osnov se nije promjenio", kazao je Milo&scaron;ević.
On je naveo da Ustav prepoznaje pravo na protest kao upoznavanje javnosti sa problemom i legitiman protisak na donosioce odluka da problem rije&scaron;e.
Lje&scaron;njak je kazao da je ovo posljednjih godina jedini slučaj kada je zahtjev za protestom odbijen.
On je kazao da je protest bio planiran isto kao u januaru - u blizini graničnih prelaza gdje se obavlja međunarodni transport i u Luci Bar, da bi se dozvolio putnički saobraćaj a ograničio samo teretni, uz izuzetke za prevoz živih životinja, opasnih materija, ljekova i medicinskih sredstava i naftnih derivata za ustanove od javnog značaja.
Lje&scaron;njak je naveo da bi on trajao do ispunjenja zahtjeva, a da su naveli rok trajanja od 30 dana, iako bi željeli da on ne traje ni jedan sat.
"Mi prihodujemo samo kada se točak okreće&ldquo;, dodao je Lje&scaron;njak.

Prevoznici: Očekujemo da Upravni sud poništi rješenje policije, 90 odsto vozača gubi posao

SAOPŠTENO NA KONFERENCIJI UDRUŽENJA MEĐUNARODNIH PREVOZNIKA

Wizz Air, najveća avio-kompanija u Crnoj Gori, priprema se da 30. marta otvori svoju novu bazu na Aerodromu Podgorica, &scaron;to predstavlja važan korak u daljem &scaron;irenju kompanije u Crnoj Gori i donosi novi talas putničkih mogućnosti za putnike u zemlji, saop&scaron;teno je iz JP Aerodromi Crne Gore.
Otvaranjem baze, Wizz Air će bazirati dva moderna aviona Airbus A321neo u Podgorici i pokrenuti 17 novih ruta koje povezuju glavni grad Crne Gore sa ključnim evropskim gradovima, a to su: Malme, Pariz, Hamburg, Mastriht, Katanija (Sicilija), Bratislava, Barselona, Bazel, Rže&scaron;ov, Rim, Baden-Baden, Keln, Ljubljana, Poznanj, Viljnus, Gdanjsk i Vroclav.
<img src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/raspored wiittt 22 r.jpg" alt="" width="559" height="358" />
Iz Aerodroma CG i Wizz Aira je saop&scaron;teno da ovo pro&scaron;irenje donosi dodatnih milion sjedi&scaron;ta ove godine, značajno povećavajući povezanost Podgorice i olak&scaron;avajući putnicima istraživanje Evrope, dok istovremeno privlači veći broj međunarodnih posjetilaca u Crnu Goru.
Izvr&scaron;ni direktor Wizz Air Hungary, Roland Ti&scaron;ner, kazao je da ovaj mjesec predstavlja važnu prekretnicu ne samo za Wizz Air, već i za Crnu Goru.&nbsp;
&bdquo;Ponosan sam &scaron;to mogu da najavim da ćemo 30. marta zvanično otvoriti na&scaron;u najnoviju bazu na Aerodromu Podgorica&ldquo;, rekao je Ti&scaron;ner.
Prema njegovim riječima, otvaranjem ove baze, Podgorica postaje 37. baza u rastućoj porodici Wizz Air-a, dodatno jačajući svoju poziciju ključne kapije između Crne Gore i ostatka kontinenta.&nbsp;
&bdquo;U Wizz Air-u vjerujemo u povezivanje ljudi, stvaranje prilika i omogućavanje dostupnog putovanja svima. Crna Gora je zemlja sa velikim turističkim potencijalom i snažnom međunarodnom privlačno&scaron;ću i ponosni smo &scaron;to podržavamo njen dalji razvoj&ldquo;, naveo je Ti&scaron;ner.&nbsp;
Otvaranje te baze nije, kako smatra, samo &scaron;irenje njihove mreže, već dugoročna posvećenost Crnoj Gori, njenim građanima i njenoj budućnosti.&nbsp;
&bdquo;Radujemo se &scaron;to ćemo u narednim godinama dočekati jo&scaron; vi&scaron;e putnika u Podgorici i dodatno ojačati veze između Crne Gore i Evrope&ldquo;, kazao je Ti&scaron;ner.
Izvr&scaron;ni direktor Aerodroma Crne Gore, Roko Tolić saop&scaron;tio je da su pred Aerodromima Crne Gore sada &bdquo;slatke brige&ldquo;.
&ldquo;S jedne strane, radosni smo &scaron;to smo usli&scaron;ili želje i potrebe građana i privrede &ndash; a, 17 novih ruta koje smo ugovorili samo sa jednim avio-partnerom, Wizz Air-om, u jednom talasu je rezultat za koji, inače, trebaju godine i godine. Sa druge strane, svjesni smo da radimo u ograničenim infrastrukturnim kapacitetima, da će komfor putnika biti u drugom planu, ali će sigurnost i bezbjednost nastaviti da budu na maksimumu međunarodnih standarda, kao i do sad&ldquo;, rekao je Tolić.&nbsp;
On je naveo da je siguran da će njihovi zaposleni odratiti ovaj promet i izazovnu sezonu koja je pred nama i dodao da je Aerodrom Podgorica spreman da radi skoro 24 sata.
&ldquo;Za sada, posljednje slijetanje nam je najavljeno u jedan sat i pet minuta &scaron;to praktično znači da će na&scaron;i zaposleni na radnim mjestima biti do dva ujutru, jer kolege moraju ostati na svojim pozicijama sve dok se makar jedan putnik nalazi u terminalu, a prvo polijetanje je u &scaron;est, &scaron;to znači da na&scaron;i zaposleni moraju biti na radnim mjestima od tri sata i 45 minuta &ndash; 15 minuta prije otvaranja &scaron;altera za registraciju&rdquo;, objasnio je Tolić.
Otvaranje baze, kako poručuju iz Wizz Air-a, donijeće, značajne benefite i lokalnoj ekonomiji. Razvoj će omogućiti, najavljuju, oko 80 direktnih radnih mjesta u Wizz Air-u i podržati približno 700 dodatnih radnih mjesta indirektno u turizmu, vazduhoplovstvu i lokalnim uslugama.
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;

Wizz Air otvara bazu u Podgorici 30. marta: Najavljeno 17 ruta

POTVRĐENO IZ AERODROMA CRNE GORE

<div class="ng-star-inserted">
Premijer Milojko Spajić, sa saradnicima, ozvaničiće sjutra početak izgradnje kompleksa Velje brdo, saop&scaron;teno je iz Vlade.
</div>
<div class="ng-star-inserted">
"Obilježavanju početka radova na Bulevaru Velje brdo, koje je planirano za 12 sati, a koje je ujedno i početak izgradnje cijelog kompleksa, osim premijera Spajića, prisustvovaće ministarka javnih radova Majda Adžović, ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović i gradonačelnik Glavnog grada Sa&scaron;a Mujović", pi&scaron;e u najavi.
</div>

Vlada: Sjutra počinje izgradnja Bulevara Velje brdo