Ekonomija

Elektroprivreda (EPCG) i Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) potpisali su danas u Nik&scaron;iću dodatni kreditni aranžman u vrijednosti od 25 miliona eura za izgradnju vjetroelektrane (VE) Gvozd 2.
Njime se, kako je saop&scaron;teno, vjetroelektrana Gvozd pro&scaron;iruje i postaje objekat sa najvećom instalisanom snagom u Crnoj Gori &ndash; ukupno 75,6 megavati (MW).
&bdquo;Pro&scaron;irenjem su instalirane tri nove vjetroturbine, a godi&scaron;nja proizvodnja prelazi 210 gigavat sati (GWh), &scaron;to je dovoljno za snabdijevanje vi&scaron;e od 35 hiljada domaćinstava, dok se emisije ugljen dioksida (CO₂) smanjuju za skoro 137 hiljada tona godi&scaron;nje&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju, a prenosi Mina bussines.
Ugovor o kreditu u iznosu od 82 miliona eura, za potrebe finansiranja izgradnje VE Gvozd i priključne infrastrukture, potpisan je 19. juna 2023. godine i predstavljao je najveću direktnu investiciju EBRD-a u energetskom sektoru Crne Gore do tada. Novi aranžman za VE Gvozd 2 bio je logičan nastavak tog partnerstva i dodatni snažan korak u diversifikaciji i dekarbonizaciji energetskog sektora Crne Gore.
Predsjednik Odbora direktora EPCG Milutin Đukanović kazao je da se ovim projektom EPCG jo&scaron; jednom potvrđuje kao vodeći pokretač energetske tranzicije u Crnoj Gori i pouzdan partner međunarodnih finansijskih institucija.
Izvr&scaron;ni direktor EPCG Ivan Bulatović rekao je da dodatno finansiranje daje snažan impuls energetskoj budućnosti Crne Gore.
&bdquo;Dodatno finansiranje za VE Gvozd 2 pokazalo je na&scaron;u čvrstu posvećenost zelenoj tranziciji i modernizaciji elektroenergetskog sistema. Ovaj projekat donosi dugoročnu korist i EPCG i cijeloj Crnoj Gori, jer garantuje stabilno snabdijevanje, značajno smanjenje emisija i energetski sigurniju budućnost za sve na&scaron;e građane&ldquo;, kazao je Bulatović.
Prema njegovim riječima, VE Gvozd biće primjer kako domaći kapaciteti, uz snažnu međunarodnu podr&scaron;ku, mogu da obezbijede održiv razvoj i učvrste poziciju Crne Gore na putu ka evropskim klimatskim ciljevima.
Regionalni &scaron;ef energetike EBRD-a za Zapadni Balkan i Hrvatsku Francesco Corbo rekao je da je pored uspje&scaron;ne saradnje sa EPCG, EBRD ponosan &scaron;to podržava zelenu tranziciju Crne Gore kroz podsticanje privatnih investicija u obnovljive izvore energije.
&bdquo;Kroz na&scaron; program Renewable Energy Market Accelerator (REMA) pomogli smo nadležnim institucijama da trasiraju put za prvu aukciju za obnovljive izvore energije u zemlji &ndash; istorijski projekat solarne elektrane snage 250 MW. To je dokaz na&scaron;e snažne posvećenosti izgradnji održive i diverzifikovane energetske budućnosti Crne Gore&ldquo;, poručio je Corbo.
&Scaron;ef kancelarije EBRD-a za Crnu Goru Remon Zakaria apostrofirao je značaj produbljivanja partnerstva sa EPCG i podr&scaron;ku razvoju vodećeg projekta obnovljivih izvora energije u Crnoj Gori.
&bdquo;Vjetroelektrana Gvozd pokazuje kako fleksibilno, dugoročno finansiranje može donijeti stvarne rezultate &ndash; i kroz povećanje proizvodnje čiste energije i kroz postavljanje novih standarda u realizaciji projekata. Ova dodatna investicija potvrđuje na&scaron;u posvećenost ubrzavanju zelene energetske tranzicije Crne Gore i jačanju njene energetske sigurnosti&ldquo;, naveo je Zakaria.
Ministar energetike i rudarstva Admir &Scaron;ahmanović ocijenio je da je riječ o projektu od posebnog značaja za Crnu Goru.
&bdquo;Ovim projektom učvr&scaron;ćujemo energetsku sigurnost države, smanjujemo emisije CO2 i otvaramo prostor za održivi razvoj, a partnerstvo sa EBRD-jem potvrđuje povjerenje u zajedničke planovbe i daje snažan podsticaj da energetski sektor bude motor ekonomskog rasta Crne Gore&ldquo;, dodao je &Scaron;ahmanović.
Iz EPCG su rekli da je VE Gvozd projekat od državnog značaja i stub energetske tranzicije Crne Gore, koji je, zahvaljujući dodatnoj podr&scaron;ci EBRD-a, osigurao dugoročnu stabilnost i održivost elektroenergetskog sistema, ali i snažan doprinos evropskom cilju: da do 2050. godine električna energija bude proizvedena isključivo iz čistih izvora.
&bdquo;Naročito zadovoljstvo nam predstavlja činjenica da je aranžman potpisan ba&scaron; na Dan na&scaron;e kompanije&ldquo;, zaključeno je u saop&scaron;tenju.

EPCG i EBRD potpisali novi kreditni aranžman: Investicija od 25 miliona eura za najveću vjetroelektranu u Crnoj Gori

"OVIM PROJEKTOM UČVRŠĆUJEMO ENERGETSKU SIGURNOST DRŽAVE"

Prema statistici Monstata, u prvoj polovini 2025. godine Crna Gora je dodatno produbila zavisnost od uvoza hrane. Ekonomski analitičar Mirza Mule&scaron;ković za Antenu M kaže da podaci pokazuju da se uvoz povećava iz mjeseca u mjesec, dok istovremeno bilježimo i pad izvoza. Time se smanjuje pokrivenost uvoza izvozom, a ovog mjeseca ona je, ističe, bila na istorijskom minimumu.
&ldquo;Sve to jasno govori da u Crnoj Gori skoro da i ne proizvodimo ni&scaron;ta, &scaron;to negativno utiče na ekonomiju. Sa ovakvom zavisno&scaron;ću od uvoza nemamo mogućnost da ulažemo dovoljno u domaću proizvodnju. Naime, kada imate veliki uvoz, a mali izvoz, većina novca izlazi iz zemlje, dok se samo mali dio vraća. Mjere koje se sprovode u poljoprivredi, preradi hrane i drugim oblastima jesu povećane u odnosu na raniji period, ali one nijesu dovoljne &ndash; moraju biti mnogo veće i bolje formulisane kako bi se razvio crnogorski proizvod&rdquo;, ističe Mule&scaron;ković.
Stanje u kojem se nalazimo, navodi, negativno utiče i na potencijal rasta bruto dru&scaron;tvenog proizvoda, jer razlika između uvoza i izvoza predstavlja jednu od ključnih komponenti u njegovom obračunu.
&ldquo;Povećanje jaza smanjuje mogućnost rasta BDP-a. Upravo je to bila jedna od primjedbi na projekcije rasta za 2024. i posebno 2025. godinu, jer se znalo da će doći do ovakve situacije zbog slabijeg izvoza električne energije. Bez konkretnih mjera za jačanje crnogorske privrede - realne ekonomije i poljoprivrede te&scaron;ko da se može popraviti stanje. Bez snažne realne ekonomije nema održivog ekonomskog rasta. Ovi podaci jasno ukazuju da je potreban strate&scaron;ki pristup svih relevantnih institucija i unaprijeđenje dijaloga sa privredom, kako bi se problemi rje&scaron;avali&rdquo;, ističe Mule&scaron;ković.
Godina 2028, koja se pominje kao potencijalna za članstvo u EU, vrlo je blizu, a ulazak u Uniju sa ovako ranjivom ekonomijom predstavljaće dodatni problem za Crnu Goru, zaključio je Mule&scaron;ković.

Mulešković: Ne proizvodimo gotovo ništa, većina novca izlazi iz zemlje, potreban strateški pristup

OCJENUJE EKONOMSKI ANALITIČAR

U stabilne države dolaze platežniji gosti, dok u politički nestabilnim destinacijama, kakva je danas Crna Gora, preovladavaju turisti sa znatno manjom kupovnom moći, ocijenio je profesor Fakulteta za biznis i turizam, Rade Ratković.
Rezultat su, kaže, niži prihodi, kraća sezona i sve veći pritisak na prostor, koji se betonira bez plana i bez zakona koji bi ga &scaron;titili.
Ratković upozorava da hotelski kapaciteti stoje u mjestu, dok sekundarni stanovi, koji čine oko 80 odsto smje&scaron;taja, nekontrolisano niču i potkopavaju održivost ponude.
- Turizam je strate&scaron;ka grana, ali ako ga pretvorite u nekontrolisanu gradnju apartmana &ndash; uni&scaron;tavate ga iznutra - naglasio je prof. dr Rade Ratković u razgovoru za Pobjedu.
On upozorava da Crna Gora već četiri decenije nije održala Kongres turističkih radnika, da su hotelski kapaciteti u stagnaciji, a privatni smje&scaron;taj &ndash; posebno sekundarni stanovi &ndash; potpuno izvan kontrole. I dok druge zemlje regiona uvode zakone o upravljanju održivim turizmom, kod nas se, kaže, prioriteti gube u političkim agendama i populizmu.
- Nije normalno da tri sata idete od Lastve do Kotora ili Tivta. To je nedopustivo, a moglo se lako rije&scaron;iti privremenim rje&scaron;enjima. Ali kod nas se ne vodi računa ni o osnovnim potrebama građana - naglasio je Ratković.
Podsjetio je da bi se mnoge saobraćajne blokade mogle izbjeći kori&scaron;ćenjem starog puta kroz Gornji Grbalj. Ocijenio je da bi uz malo radova, taj put mogao da omogući neometan prolaz putničkih vozila, pa i manjih autobusa, čime bi se rasteretila magistrala.
Istakao je da je problem saobraćaja samo simptom &scaron;ireg problema: izostanka planiranja u javnom interesu. Po njegovim riječima, magistrala je pretvorena u gradsku ulicu, a zaobilaznice se ne grade.
- Kod nas životna pitanja nemaju prioritet. Umjesto da rje&scaron;avamo infrastrukturu, bavimo se temama koje nemaju veze sa interesima građana i države - rekao je Ratković.
Govoreći o političkoj klimi, Ratković je ocijenio da ona direktno utiče na turizam. Stabilne zemlje privlače platežnije goste, dok nestabilnost i konflikti odbijaju turiste.
- Ako gostu od aerodroma do hotela treba duže nego &scaron;to mu traje let, te&scaron;ko da će se vratiti - naglasio je.
Sekundarni stanovi &ndash; rak rana crnogorskog turizma
&Scaron;to se tiče sekundarnih stanova. Ratković je rekao da oni čine oko 80 odsto smje&scaron;tajnih kapaciteta, &scaron;to je &bdquo;čista &scaron;teta&ldquo; za turizam. Objasnio je da sekundarni stanovi direktno konkuri&scaron;u hotelima, ru&scaron;e cijene i standarde, i primoravaju hotele da se pretvaraju u apartmane, ukidaju restorane i smanjuju usluge.
- Crna Gora nema ni tačan popis tih stanova. Popis stanovni&scaron;tva nije obuhvatio ovo pitanje. Hrvatska je već donijela zakon kojim se gradnja obustavlja kada su infrastrukturni i prirodni kapaciteti prema&scaron;eni. Kod nas &ndash; ni&scaron;ta - naglasio je Ratković.
Po njegovim riječima, bez popisa i jasnog uvida u strukturu smje&scaron;taja, svaka strategija razvoja turizma ostaje mrtvo slovo na papiru.
- Neophodan je sistemski zakon koji će turizam proglasiti djelatno&scaron;ću od posebnog nacionalnog interesa, obavezati državu da mjeri nosive kapacitete i zaustavi gradnju kada su oni prema&scaron;eni - naglasio je Ratković.
Dodao je da bi ovo morala biti ključna tema predstojećeg Kongresa turističkih radnika, koji bi se, prvi put nakon 40 godina, trebao održati u decembru.
- Kongres mora donijeti rezoluciju kojom se traži dono&scaron;enje ovog zakona. Bez njega, ne možemo zaustaviti devastaciju ni na obali, ni u planinskim predjelima - rekao je Ratković.
UNESCO status &ndash; adut, a ne prepreka
Komentari&scaron;ući prijedloge da se preispita status UNESCO ba&scaron;tine, Ratković je ocijenio da je to &bdquo;apsurd i potencijalna trajna &scaron;teta&ldquo;.
- Status UNESCO je međunarodno priznanje i turistički adut, a ne smetnja. Uklanjanje sa liste bila bi nenadoknadiva reputaciona i kulturna &scaron;teta za Crnu Goru.
To bi značilo gubitak privilegije koju su generacije gradile - naglasio je.
Govoreći o političkoj kontroli u turizmu, Ratković je rekao da je ona &bdquo;prevelika&ldquo;. Turističke organizacije, tvrdi, vode partijski ljudi, a ne stručnjaci.
- Bez depolitizacije nema održivog razvoja turizma - naglasio je Ratković podsjećajući da Crna Gora od devedesetih godina nije imala ozbiljnu strukovnu debatu o turizmu i da je krajnje vrijeme da se to promijeni.
Govoreći o sezoni, Ratković je ocijenio da prava turistička sezona kod nas traje tri mjeseca i da platežniji gosti odlaze.
- Dolaze gosti sa manjom platežnom moći, a cijene su često nelogične &ndash; pojedini artikli skuplji su nego u razvijenim evropskim destinacijama - tvrdi Ratković.
Posebno je ukazao na sivu ekonomiju. Ratković je rekao da se vi&scaron;e od 50 odsto noćenja ne prijavljuje, a država nema ažurne podatke ni o sekundarnim stanovima, ni o njihovim vlasnicima.
- Bez tačnih podataka nema ni razvoja ni kontrole - nagla&scaron;ava prof. dr Ratković.
Govoreći o prostornom planiranju, Ratković je podsjetio da su ranije postojale jasne zabrane gradnje u određenim zonama, poput zabrane izgradnje stanova ispod magistrale u Budvi iz 1985. godine.
- Tada se prostorni plan po&scaron;tovao kao zakon. Danas se devastira obala bez ikakvog strate&scaron;kog razmi&scaron;ljanja - rekao je.
Kao pozitivan primjer iz pro&scaron;losti, Ratković je naveo projekat Slovenska plaža iz 1984. godine, osmi&scaron;ljen da traje decenijama.
- To ne treba nikada ru&scaron;iti ili nadograđivati, jer svaka nadogradnja znači ru&scaron;enje ideje i koncepta - naglasio je Ratković.
Ne treba nam vi&scaron;e betona
Upozorio je na pogubnost modela oslanjanja na velike strane investitore za masovnu gradnju.
- Takvi projekti mijenjaju demografsku strukturu, klimu i identitet prostora, a korist imaju samo investitori - rekao je Ratković. Kao alternativu, naveo je primjer Hrvatske, gdje kampovi i glamping donose jednaku zaradu kao hoteli, ali bez uni&scaron;tavanja prostora.
Govoreći o konkurenciji, Ratković je istakao da Crna Gora mora ponuditi kvalitet i cijene koje su u skladu sa standardom gostiju. Naveo je primjere iz regiona gdje gosti za manje novca dobijaju bolji kvalitet i uređenije plaže.
- Ako ne možemo biti konkurentni, postaćemo samo prolazna destinacija &ndash; turisti će prespavati i produžiti dalje - naglasio je.
Ratković zaključuje da je krajnje vrijeme za sistemske promjene: depolitizaciju, dono&scaron;enje zakona o upravljanju održivim turizmom, precizan popis smje&scaron;tajnih kapaciteta i za&scaron;titu prirodnih i kulturnih resursa.
- Prostor je resurs koji, kad ga jednom uni&scaron;tite, vi&scaron;e se ne može obnoviti. Ako to ne shvatimo odmah &ndash; biće kasno - poručio je Ratković.

Ratković: Neće se vratiti gost koji od aerodroma do hotela putuje duže nego što mu traje let

"DOLAZE GOSTI SA MANJOM PLATEŽNOM MOĆI, A CIJENE SU ČESTO NELOGIČNE"

Benzin će od ponoći poskupiti cent, dok će cijena eurodizela biti niža tri centa, saop&scaron;teno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.
Tako će cijena eurosuper 95 i 98 će u narednih 15 dana iznositi 1,43, odnosno 1,46.
Cijena eurodizela će&nbsp; u naredne dvije sedmice&nbsp; iznositi 1,34.
Lož ulje će pojeftiniti četiri centa, pa će se prodavati za 1,28.
"Prema odredbama Uredbe o načinu obrazovanja maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti 25. avgusta, a eventualno izmijenjene vrijednosti naftnih derivata važiće od 26. avgusta", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju Ministarstva.

Od ponoći skuplji benzin

NOVE CIJENE GORIVA

Na tezgama u TC "Ginta&scaron;" prodavci prodaju smokve koje po kilogramu cijene pet eura.
Građani na pijaci mogu kupiti i borovnice koje cijene za devet eura, dok su &scaron;ljive od 1,50 do 2,50 eura. Maline su nuđene od pet do deset eura, a na nekim tezgama jo&scaron; se mogu naći jagode koje ko&scaron;taju 14 eura. Lubenice se po kilogramu prodaju&nbsp; 60 centi, dok je pipun euro. Breskve i nektarine cijenjene su 2,50, banane dva, a jabike od 1,50 do dva eura. Grožđe se može kupiti za 2,50 eura, a tre&scaron;nje za osam eura.
Kilogram krompira ko&scaron;ta od 0,80 do euro, dok je paradajz od euro do 2,50, a krastavac 1,50 eura. Paprike, u zavisnosti od vrste ko&scaron;taju od dva do 2,50 eura, koliko treba izdvojiti i za luk. Tikvice su euro, a cvekla je 50 centi skuplja. Kilogram &scaron;argarepe ko&scaron;ta od 1,50 do dva, dok je boranija od tri do pet eura.
Orah 12, a lje&scaron;nik 18 eura
Na pijaci orasi se mogu kupiti za 12 eura po kilogramu, a toliko ko&scaron;ta i badem. Lje&scaron;nik je ne&scaron;to skuplji pa ga prodavci cijene 18 eura. Indijski orah ko&scaron;ta 15, a brazilski 25 eura. Za brusnicu neophodno je izdvojiti od deset do 12, dok je suvo grožđe sedam eura. Kilogram susama ko&scaron;ta &scaron;est, čija sjemenki 10, a laneno sjeme je pet eura.
U ponudi prodavci imaju i med koji ko&scaron;ta od 15 do 20 eura, kao i maslinovo ulje koje cijene od 12 do 15 eura.
Kilogram starog sira ko&scaron;ta devet eura, a toliko je potrebno platiti i kučki sir. Za mladi sir potrebno je izdvojiti 6,50 eura, a kola&scaron;inski je cijenjen 12 eura. Mladi kajmak ko&scaron;ta 15, a stari je tri eura jeftiniji. Jaja po komadu cijenjena su od 18 do 40 centi.

Smokve prodaju za pet eura, a jagode koštaju 14

NA TEZGAMA U TC "GINTAŠ"

Skup&scaron;tina Crne Gore nije usvojila izmjene i dopune Zakona o porezu na dobit pravnih lica koje su u skup&scaron;tinsku proceduru predali poslanici Pokreta Evropa sad, ali ne znači da se odustalo od promjena koje su njima predložene. Zakon je, između ostalog, predviđao da se privreda dodatno oporezuje tako &scaron;to će se ukinuti poreska stopa za dobit od 12 odsto uz zadržavanje stope od devet odsto na oporezivu dobit do 100.000 eura i 15 odsto iznad 100.000 eura.
Predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca (CUP) prof. dr Vasilije Kostić kaže za Portal Analitika da treba biti svjestan činjenice da je, kako bi javni sistemi funkcionisali na moderan način i u skladu s promijenjenim dru&scaron;tveno istorijskim uslovima, potrebna Vlada koja će genirasti nove, moderne odnose između nje i sektora dru&scaron;tva, pa time i privrede.&nbsp;
Privreda kao fiskalna lovina Vlade
Nove odnose, kaže, samo po sebi, ne može generisati stara Vlada koja nije moderna i ne funkcioni&scaron;e na tim premisama.&nbsp;
&bdquo;Potrebna je, dakle, Vlada koja će djelovati u skladu s promijenjenom globalnom vizijom svijeta i koja bi jasno definisala novu misiju, o čemu kod nas nema ni pomena. Promjena o kojoj govorimo, kada je o odnosu sa privredom riječ, morala bi ići, prije svega, u pravcu radikalne promjene postojeće interakcije koja se metaforično može opisati: privreda kao &bdquo;fiskalna lovina Vlade&ldquo;, ka generisanju, podrazumijeva se od strane Vlade, novih odnosa u pravcu kreiranja novog privatnog sektora - privrede sa većim stepenom uče&scaron;ća u op&scaron;te dru&scaron;tvenoj koristi. Trebalo bi da Vlada razumije kako nije moguće kreirati niti slijediti bolji pravac, niti je moguće kreirati moderne dru&scaron;tvene promjene za koje je ona odgovorna, ukoliko ne kreira produktivniji odnos sa privredom&ldquo;, kaže Kostić.&nbsp;
Sagovornik Analitike ukazuje da Vlada Crne Gore radi upravo suprotno od toga.&nbsp;
&bdquo;Podiže poreze na dobit pravnih lica, a pri tome su zaglu&scaron;ujuće glasno iznosili tvrdnje o stimulisanju investicija u privatnom sektoru. Pretpostavljam da je poznato kako je dobit ključni izvor internog finansiranja investicija, a istovremeno visina ostvarne dobiti preduzeća jedan od ključnih pokazatelja kojim se banke vode u dodjeli kredita za investiranje. Vi&scaron;e je nego očigledno da je deficit u ostvarenju fiskalnih prihoda Vlade važniji nego &scaron;teta nanesena privredi i dugoročnom razvoju zemlje. Potreba za kreiranjem percepcije uspjeha je ključna potreba&ldquo;, nagla&scaron;ava Kostić.
Percepcija umjesto realnosti&nbsp;
Sasvim je izvjesno, kako ukazuje, da se ne razumije kako povećanje fiskalnih sredstava u budžetu znači deficit u sredstvima privrede i u njenoj imovini &ndash; aktivi, &scaron;to znači de facto njenu devastaciju, a zbog ključne interakcije privrede i dru&scaron;tva znači i devastaciju dru&scaron;tva dugoročno.
&ldquo;I to nije sve: sudbina ciljeva Vlade i nje same zavisi od efikasnosti njene interakcije sa privredom, pa time Vlada radi i u korist sopstvene &scaron;tete. Osnovno je za Vladu da kreira percepciju blagostanja i op&scaron;teg napretka po cijenu, rekao bih, da se nanese ozbiljna &scaron;teta dru&scaron;tvenom napretku jer on nije u fokusu. U fokusu je vlast i ostanak na vlasti, a to se najlak&scaron;e postiže kreiranjem percepcije (kažem percepcije) o napretku, a naročito o unapređivanju materijalnog stanja građana. Ne zaboravimo da je percepcija gotovo uvijek bitno različita od realnog stanja. Dakle, &bdquo;nije stvarnost ono &scaron;to jeste već je to percipirana stvarnost&ldquo;. Upravo je &bdquo;percipirana stvarnost&ldquo; cilj&ldquo;, poručuje Kostić.
Smatra da Vlada neće ni naredni put, prije ponovnog stavljanja u proceduru izmjena Zakona o porezu na dobit pravnih lica, organizovati javnu raspravu kako bi čula mi&scaron;ljenje javnosti i struke. &bdquo;Vlada je vi&scaron;e puta pokazala da joj nije do transparentnosti niti do mi&scaron;ljenja struke. Kao &scaron;to rekoh, percepcija je ključni cilj kome se teži a njoj bi transparentnost samo &scaron;kodila. Vlada će tamo gdje javnost napravi pritisak organizovati javnu raspravu, ali, po mome očekivanju, i tada će to biti fingiran proces&ldquo;, ukazuje predsjednik CUP-a.
Kreditno-garantni fond odlična inicijativa
Na pitanje mogu li privreda i turizam, ovakvi kakvi su danas, podmiriti finansijske potrebe državne administracije, Kostić odgovara odrično.
&bdquo;Odgovor je vi&scaron;e nego jasan. Ne, niti će to skoro biti u stanju i to ne zbog njih već zbog Vlade i administracije&ldquo;, ističe on.
Osnivanje Kraditno-garantnog fonda, pak, vidi kao odličnu inicijativu.&nbsp;
&bdquo;Kažem inicijativa jer uspjeh bilo koje institucije zavisi od njene operacionalizacije. Imajući u vidu da najveći dio crnogorske privrede čine mikro, mala i srednja preduzeća, a da upravo oni imaju najveće probleme u obezbjeđivanju sredstava za razvoj kod banaka, formiranje KGF je vi&scaron;e nego dobrodo&scaron;lo, ali, kažem, njegova je sudbina u operativnim rje&scaron;enjima&ldquo;, poručuje Kostić.

Kostić: Vladi je bitnija percepcija blagostanja nego društveni napredak

"PRIVREDA KAO FISKALNA LOVINA VLADE"

Građane najvi&scaron;e boli skupoća koja udara po novčaniku. I to ne zbog luksuza, već zbog osnovnih životnih namirnica. Portal ETV je uporedio cijene u crnogorskim marketima sa cijenama u Lidl marketima u Hrvatskoj. Većinu cijena je Portal ETV zabilježio u Lidlu u Dubrovniku, gdje građani iz Crne Gore, posebno oni sa primorja, često idu u trgovinu zbog dosta povoljnijih cijena proizvoda nego u Crnoj Gori, posebno kada je riječ o akcijskim cijenama, ali i o samoj &scaron;irokoj ponudi proizvoda.&nbsp;
U Crnoj Gori kilogram smrznutog fileta lososa ko&scaron;ta od 35 eura. U Hrvatskoj je cijena &ndash; 19,99 eura.
Pileće grudi u Crnoj Gori &ndash; 6,99 eura, u Hrvatskoj 5,99 eura.
Pileća krilca &ndash; 5,8 eura naspram 4,19.
Pile kao najjeftinija opcija &ndash; od 3,7 eura za kilogram kod nas, 3,09 u Hrvatskoj.
Juneći but bez kosti &ndash; od 11,99 u Crnoj Gori, dok se u Hrvatskoj skuplji i prodaje za 12,5 eura na akciji, odnosno oko 15,5 eura po standardnoj cijeni.
Kilogram Orade u Crnoj Gori je oko 15 eura, u Lidlu od 12,5 eura.
Da ovo nije pitanje luksuza, pokazuje i poređenje cijena brojnih drugih proizvoda:
&bull; Maslinovo ulje: kod nas najjeftinije na akciji 10,99 za litar, u Hrvatskoj na akciji 4,89. Redovna cijena je devet eura.
&bull; Litar mlijeka: trajno, 2,88mm, od 0,89 u Crnoj Gori, 0,77 u Hrvatskoj.
&bull; Bio napitak od badema: od 2,6 eura kod nas, 1,39 u Hrvatskoj.
&bull; Mango &ndash; od 1,79 naspram 1,49.
&bull; &Scaron;ampinjoni 300 gr kod nas 2,19 eura, u Hrvatskoj 500 gr 1,29 eura na akciji. Redovna cijena za pola kilograma je 1,89.
&middot; Persil, 32 kapsule za ve&scaron;, na akciji oko 13 eura, redovna cijena 15. U Lidlu se na akciji mogu kupiti iste kapsule, ali za 70 pranja, po cijeni od 19,99 eura.
&bull; Toalet papir: 10 rolni u Crnoj Gori kreće od 2,79 eura, dok je u Hrvatskoj 12 rolni (troslojni!) 2,49 eura.
A prosječna plata?
U Crnoj Gori &ndash; oko 1000 eura, u Hrvatskoj &ndash; oko 1500 eura.

Cijene u marketima ne miruju: Plaćamo više nego Hrvati, a zarađujemo trećinu manje

POGLEDAJTE UPOREDNE CIJENE

U Podgorici, metar drva ko&scaron;ta minimum 80 eura. Zavisno od sortimenata, cijena ide i do stotinu. Cijene drva su značajno porasle i na sjeveru &ndash; za 15 do 20 eura vi&scaron;e, a slično je i na primorju. Tona peleta je sa pro&scaron;logodi&scaron;njih 200 eura skočila 10 odsto . Trgovci su kazali&nbsp; da ima i jeftinijih ponuda, ali lo&scaron;ijeg kvaliteta.&nbsp;
Anketa Radija CG sa građanima Podgorice:
"Kad ba&scaron; bude hladno, grijemo se na drvo, a inače na klimu".
"Nikad drugačije, samo struja".
"Mi se grijemo na struju".
"Na klimu. Pa moram biti zadovoljna, &scaron;to će&scaron;".&nbsp;
"Na drva, naravno. U svakom slučaju je jeftinije.S obzirom na na&scaron;e plate, nismo zadovoljni cijenama".
"A bogami, grijem se na struju, nemam mjesta za &scaron;poret. Izgori se po dva metra drva, kao i struje, potro&scaron;i se i ne zna se &scaron;ta je bolje.
"Nisam jo&scaron; kupio drva, grijem se na drva. Inače sam plaćao 80 eura za cijepano, i pro&scaron;le godine".

Cijene drva u Podgorici do 100 eura po metru

I NA SJEVERU I PRIMORJU ZABILJEŽEN RAST CIJENA

Direktor Međunarodnog aerodroma Tirana (TIA) Pjervitorio Farabi saop&scaron;tio je za Bankar da crnogorski putnici sve če&scaron;će biraju Tiranu zbog bogate ponude letova, naročito low-cost opcija koje vi&scaron;estruko prema&scaron;uju mogućnosti Podgorice i Tivta.
- Prema podacima Albanske granične policije, oko 76.000 crnogorskih paso&scaron;a registrovano je na Međunarodnom aerodromu u Tirani (TIA) u prvoj polovini 2025, &scaron;to je rast od 13 odsto u odnosu na isti period pro&scaron;le godine &ndash; kazao je Farabi za Bankar.
Podsjećanja radi, tokom cijele pro&scaron;le godine je vi&scaron;e od 120.000 građana Crne Gore koristilo aerodrom u Tirani, a broj je vjerovatno i veći jer mnogi putuju sa paso&scaron;ima drugih zemalja.
Aerodrom u Tirani, inače, zabilježio je rast prometa putnika od 268 odsto u odnosu na 2019. godinu, a kako za Bankar kaže Farabi, crnogorski putnici predstavljaju značajan dio ovog trenda, gdje i partnerstvo sa Goopti-jem olak&scaron;ava putovanja iz Crne Gore, jer ta kompanija preuzima putnike na njihovoj lokaciji, čime se izbjegava potreba za vožnjom ili odlaskom na autobusku stanicu.
Podsjetio je i da u tipičnoj avgustovskoj sedmici, aerodromi Podgorica i Tivat zajedno imaju 16 sedmičnih polazaka ka londonskim aerodromima, dok Tirana (TIA) ima oko 47, skoro tri puta vi&scaron;e, na &scaron;to British Airways dodaje jo&scaron; 11 sedmičnih polazaka. Slično je i sa aerodromima u Milanu: samo 3 sedmična leta iz crnogorskih aerodroma, naspram 58 sedmičnih letova Wizz Air-a i Ryanair-a ka Milan-MXP i Milan-BGY (ne računajući dodatne letove Air Albanije).
Kada je riječ o potencijalnoj saradnji sa crnogorskom stranom, Farabi ističe da je TIA uvijek otvorena za kontakte sa drugim aerodromima i njihovim menadžmentom, posebno sa Balkana, jer uvijek postoje iskustva i najbolje prakse koje aerodromi mogu međusobno razmjenjivati i na njima graditi dalji razvoj.
Aerodrom u Tirani ostvario je rekordne rezultate proteklih dana &ndash; možete li podijeliti i podatke (ili procjene) o tome koliko je putnika iz Crne Gore, ili sa crnogorskim paso&scaron;em, pro&scaron;lo kroz TIA u prvoj polovini 2025. godine?
-Podatke o paso&scaron;ima prikuplja Albanska granična policija na na&scaron;im kontakt tačkama (bilo na fizičkim &scaron;alterima ili eGates kapijama) i, do sada, oni pokazuju da je oko 76.000 crnogorskih paso&scaron;a pre&scaron;lo granicu na Međunarodnom aerodromu Tirana (TIA), bilo dolaskom ili odlaskom, tokom januara&ndash;juna 2025. godine. Ovo predstavlja rast od 13 odsto u odnosu na pro&scaron;lu godinu.
Vrijedi napomenuti da ovaj broj ne uključuje putnike koji koriste TIA kako bi stigli do Crne Gore: na&scaron;a istraživanja i analiza O-D trži&scaron;ta sugeri&scaron;u da dodatnih tri do sedam odsto međunarodnih dolazakana TIA navodi Crnu Goru kao krajnju destinaciju.
Da li ste primijetili porast interesovanja ili neke nove trendove među putnicima iz Crne Gore i &scaron;ireg regiona, poput rasta broja letova niskotarifnih kompanija, novih destinacija ili promjena u učestalosti letova iz Tirane?
-Na&scaron;i kanali na dru&scaron;tvenim mrežama i osoblje zaduženo za korisničko iskustvo svakodnevno dobijaju upite i iz Crne Gore o operacijama TIA, naročito nakon najava novih linija (u posljednja tri mjeseca imali smo ih oko deset). Sa oko 120 direktnih linija i vi&scaron;e od 1.500 sedmičnih letova, TIA nudi obilje opcija za putovanja, bilo turistička ili poslovna, ne samo za Albance već i za goste iz susjednih zemalja Zapadnog Balkana, poput Crne Gore.
Na&scaron;i podaci pokazuju da su Rim, Barselona i Brisel među najpopularnijim destinacijama crnogorskih putnika preko TIA. Kako bismo im olak&scaron;ali putovanje, sklopili smo partnerstvo sa kompanijom Goopti, koja preuzima putnike na njihovoj lokaciji, čime se izbjegava potreba za vožnjom ili odlaskom na autobusku stanicu.
Poznato nam je da ponuda ultra-niskotarifnih (ULCC) i niskotarifnih (LCC) letova na TIA, od strane kompanija poput Wizz Air i Ryanair, značajno nadma&scaron;uje trenutnu low-cost ponudu u Podgorici i Tivtu, kako po broju linija, tako i po učestalosti letova. Na primjer, u tipičnoj avgustovskoj sedmici, TGD i TIV zajedno imaju 16 sedmičnih polazakaka prema londonskim aerodromima, dok TIA ima oko 47, skoro tri puta vi&scaron;e, na &scaron;to British Airways dodaje jo&scaron; 11 sedmičnih polazaka.
Slično je i sa aerodromima u Milanu: samo tri sedmična leta iz crnogorskih aerodroma, naspram 58 sedmičnih letova Wizz Air-a i Ryanair-a ka Milan-MXP i Milan-BGY (ne računajući dodatne letove Air Albanije).
Dostupnost direktnih linija i veća sedmična učestalost (često i svakodnevni letovi) predstavljaju jasnu konkurentsku prednost, na kojoj planiramo da gradimo i u budućnosti.
Recite nam ne&scaron;to vi&scaron;e o investicijama TIA, a koje bi mogle biti interesantne čitaocima iz Crne Gore i regiona, kao i mogućnosti potencijalnoj saradnje?
-Sa programom kapitalnih ulaganja vrijednim preko 100 miliona eura, najavljenim jo&scaron; 2021. godine, fokusiranim prvenstveno na agresivno pro&scaron;irenje kapaciteta aerodroma u svim ključnim elementima (pista, platforma, terminal i parking), TIA je nedavno pokrenula jo&scaron; jedan značajan infrastrukturni razvojni program s ciljem unapređenja iskustva putnika i kvaliteta usluga.
Svi projekti realizovani su u skladu sa vizijom na&scaron;eg jedinog akcionara, Kastrati Grupe, i stvorili su uslove za nevjerovatan razvoj u posljednje tri godine (u prvoj polovini 2025. promet putnika na TIA je +268 odsto u odnosu na isti period 2019.). Rane kapitalne investicije i na&scaron;a efikasna marketin&scaron;ka strategija prema avio-kompanijama, i tradicionalnim i low-cost, stvorile su osnovu za dana&scaron;nje rekordne brojke.
Naravno, krajnji cilj je obezbijediti odgovarajuću infrastrukturu koja će omogućiti direktne interkontinentalne letove, posebno ka Sjevernoj Americi, pri čemu je Njujork prva prirodna destinacija.
Kada je riječ o potencijalnoj saradnji, TIA je uvijek otvorena za kontakte sa drugim aerodromima i njihovim menadžmentom, posebno sa Balkana. Uvijek postoje iskustva i najbolje prakse koje aerodromi mogu međusobno razmjenjivati i na njima graditi dalji razvoj.
Protekle sedmice, iz Međunarodnog aerodroma Tirana objavili su informaciju o istorijskom prometu. U ponedjeljak je, po prvi put u istoriji, kroz terminal TIA pro&scaron;lo preko 50.000 putnika u jednom danu &ndash; tačnije 51.000, čime je oboren dnevni rekord aerodroma.
- Ovo je prvi put da Tirana International Airport prema&scaron;uje 50 hiljada putnika u roku od 24 sata. Ponosan sam na sve na&scaron;e timove koji su profesionalno, požrtvovano i koordinisano odgovorili na ovaj izazov - naveo je Farabi, istakav&scaron;i doprinos svih operativnih sektora &ndash; od aerodromskih i bezbjednosnih službi do zemaljskog opsluživanja i korisničke podr&scaron;ke, kazao je tada Farabi.
Pored dnevnog, aerodrom u Tirani postavio je i mjesečni rekord &ndash; tokom pro&scaron;log mjeseca jeveć do 25. jula kroz TIA pro&scaron;lo gotovo 1,3 miliona putnika, &scaron;to predstavlja najveći broj putnika ikada zabilježen u jednom mjesecu.

Farabi: Sve više crnogorskih putnika preko Tirane, 76.000 u prvih šest mjeseci

NAJČEŠĆA DESTINACIJA RIM, BARSELONA I BRISEL

Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na ukupno odobrene kredite, koja obuhvata sve njihove tro&scaron;kove, u maju je na mjesečnom nivou pala 0,03 procentna poena i iznosila je 6,34 odsto, pokazuju podaci Centralne banke (CBCG).
&bdquo;Prosječna ponderisana nominalna kamatna stopa na ukupno odobrene kredite je na mjesečnom nivou bila niža 0,03 procentna poena i iznosila je 5,81 odsto&rdquo;, navodi se u Biltenu CBCG.
Kamatne stope na novoodobrene kredite u maju su pale, efektivna 0,26 procentnih poena na 5,85 odsto, a nominalna 0,23 procentna boda na 5,4 odsto.
Kamatne stope mikrokreditnih finansijskih institucija (MFI) na ukupno odobrene kredite u maju su pale, efektivna 0,07 procentnih poena na 20,8 odsto, a nominalna 0,05 procentnih bodova na 18,7 odsto, prenosi Mina bussines.
Kamatne stopa MFI na novoodobrene kredite u maju su porasle, efektivna 0,27 procentnih poena na 20,88 odsto, a nominalna 0,29 procentnih bodova na 18,77 odsto.
Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na depozite u maju je bila 0,01 procentni poen veća nego u aprilu i iznosila je 0,28 odsto.
Razlika između aktivnih i pasivnih kamatnih stopa u maju je iznosila 6,06 procentnih poena i bila je niža u odnosu na april.

Pad kamatnih stopa

POKAZUJU PODACI CENTRALNE BANKE

Ministarstvo poljoprivrede, &scaron;umarstva i vodoprivrede preduzeće, u skladu raspoloživim sredstvima i zakonskim mogućnostima, sve mjere kako bi pomoglo proizvođačima i nadoknadilo &scaron;tetu nastalu tokom požara u Piperima, kazao je resorni ministar Vladimir Joković.
Kako je saop&scaron;teno iz Ministarstva poljoprivrede, &scaron;umarstva i vodoprivrede, Joković je danas, zajedno sa državnim sekretarom Krstom Rađenovićem i direktorom Direktorata za poljoprivredu Miroslavom Cimbaljevićem, obi&scaron;ao područje Pipera, koje je prethodnih dana zahvaćeno požarima.
"Veliki broj poljoprivrednih parcela, zasada i pomoćnih objekata pretrpio je značajna o&scaron;tećenja ili je potpuno uni&scaron;ten, &scaron;to je dodatno ugrozilo egzistenciju brojnih domaćinstava", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
U saop&scaron;tenju se navodi da će Ministarstvo, u saradnji sa Vladom Crne Gore, a preko Komisije za procjenu &scaron;teta od elementarnih nepogoda kojom predsjedava Joković, obezbijediti da građani budu obe&scaron;tećeni i da se nadoknadi dio pretrpljene &scaron;tete.
&nbsp;

Joković: Pomoći ćemo poljoprivrednim proizvođačima nakon požara u Piperima