Ekonomija

Benzin će od ponoći poskupiti cent, dok će cijena eurodizela biti niža tri centa, saop&scaron;teno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.
Tako će cijena eurosuper 95 i 98 će u narednih 15 dana iznositi 1,43, odnosno 1,46.
Cijena eurodizela će&nbsp; u naredne dvije sedmice&nbsp; iznositi 1,34.
Lož ulje će pojeftiniti četiri centa, pa će se prodavati za 1,28.
"Prema odredbama Uredbe o načinu obrazovanja maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti 25. avgusta, a eventualno izmijenjene vrijednosti naftnih derivata važiće od 26. avgusta", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju Ministarstva.

Od ponoći skuplji benzin

NOVE CIJENE GORIVA

Na tezgama u TC "Ginta&scaron;" prodavci prodaju smokve koje po kilogramu cijene pet eura.
Građani na pijaci mogu kupiti i borovnice koje cijene za devet eura, dok su &scaron;ljive od 1,50 do 2,50 eura. Maline su nuđene od pet do deset eura, a na nekim tezgama jo&scaron; se mogu naći jagode koje ko&scaron;taju 14 eura. Lubenice se po kilogramu prodaju&nbsp; 60 centi, dok je pipun euro. Breskve i nektarine cijenjene su 2,50, banane dva, a jabike od 1,50 do dva eura. Grožđe se može kupiti za 2,50 eura, a tre&scaron;nje za osam eura.
Kilogram krompira ko&scaron;ta od 0,80 do euro, dok je paradajz od euro do 2,50, a krastavac 1,50 eura. Paprike, u zavisnosti od vrste ko&scaron;taju od dva do 2,50 eura, koliko treba izdvojiti i za luk. Tikvice su euro, a cvekla je 50 centi skuplja. Kilogram &scaron;argarepe ko&scaron;ta od 1,50 do dva, dok je boranija od tri do pet eura.
Orah 12, a lje&scaron;nik 18 eura
Na pijaci orasi se mogu kupiti za 12 eura po kilogramu, a toliko ko&scaron;ta i badem. Lje&scaron;nik je ne&scaron;to skuplji pa ga prodavci cijene 18 eura. Indijski orah ko&scaron;ta 15, a brazilski 25 eura. Za brusnicu neophodno je izdvojiti od deset do 12, dok je suvo grožđe sedam eura. Kilogram susama ko&scaron;ta &scaron;est, čija sjemenki 10, a laneno sjeme je pet eura.
U ponudi prodavci imaju i med koji ko&scaron;ta od 15 do 20 eura, kao i maslinovo ulje koje cijene od 12 do 15 eura.
Kilogram starog sira ko&scaron;ta devet eura, a toliko je potrebno platiti i kučki sir. Za mladi sir potrebno je izdvojiti 6,50 eura, a kola&scaron;inski je cijenjen 12 eura. Mladi kajmak ko&scaron;ta 15, a stari je tri eura jeftiniji. Jaja po komadu cijenjena su od 18 do 40 centi.

Smokve prodaju za pet eura, a jagode koštaju 14

NA TEZGAMA U TC "GINTAŠ"

Skup&scaron;tina Crne Gore nije usvojila izmjene i dopune Zakona o porezu na dobit pravnih lica koje su u skup&scaron;tinsku proceduru predali poslanici Pokreta Evropa sad, ali ne znači da se odustalo od promjena koje su njima predložene. Zakon je, između ostalog, predviđao da se privreda dodatno oporezuje tako &scaron;to će se ukinuti poreska stopa za dobit od 12 odsto uz zadržavanje stope od devet odsto na oporezivu dobit do 100.000 eura i 15 odsto iznad 100.000 eura.
Predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca (CUP) prof. dr Vasilije Kostić kaže za Portal Analitika da treba biti svjestan činjenice da je, kako bi javni sistemi funkcionisali na moderan način i u skladu s promijenjenim dru&scaron;tveno istorijskim uslovima, potrebna Vlada koja će genirasti nove, moderne odnose između nje i sektora dru&scaron;tva, pa time i privrede.&nbsp;
Privreda kao fiskalna lovina Vlade
Nove odnose, kaže, samo po sebi, ne može generisati stara Vlada koja nije moderna i ne funkcioni&scaron;e na tim premisama.&nbsp;
&bdquo;Potrebna je, dakle, Vlada koja će djelovati u skladu s promijenjenom globalnom vizijom svijeta i koja bi jasno definisala novu misiju, o čemu kod nas nema ni pomena. Promjena o kojoj govorimo, kada je o odnosu sa privredom riječ, morala bi ići, prije svega, u pravcu radikalne promjene postojeće interakcije koja se metaforično može opisati: privreda kao &bdquo;fiskalna lovina Vlade&ldquo;, ka generisanju, podrazumijeva se od strane Vlade, novih odnosa u pravcu kreiranja novog privatnog sektora - privrede sa većim stepenom uče&scaron;ća u op&scaron;te dru&scaron;tvenoj koristi. Trebalo bi da Vlada razumije kako nije moguće kreirati niti slijediti bolji pravac, niti je moguće kreirati moderne dru&scaron;tvene promjene za koje je ona odgovorna, ukoliko ne kreira produktivniji odnos sa privredom&ldquo;, kaže Kostić.&nbsp;
Sagovornik Analitike ukazuje da Vlada Crne Gore radi upravo suprotno od toga.&nbsp;
&bdquo;Podiže poreze na dobit pravnih lica, a pri tome su zaglu&scaron;ujuće glasno iznosili tvrdnje o stimulisanju investicija u privatnom sektoru. Pretpostavljam da je poznato kako je dobit ključni izvor internog finansiranja investicija, a istovremeno visina ostvarne dobiti preduzeća jedan od ključnih pokazatelja kojim se banke vode u dodjeli kredita za investiranje. Vi&scaron;e je nego očigledno da je deficit u ostvarenju fiskalnih prihoda Vlade važniji nego &scaron;teta nanesena privredi i dugoročnom razvoju zemlje. Potreba za kreiranjem percepcije uspjeha je ključna potreba&ldquo;, nagla&scaron;ava Kostić.
Percepcija umjesto realnosti&nbsp;
Sasvim je izvjesno, kako ukazuje, da se ne razumije kako povećanje fiskalnih sredstava u budžetu znači deficit u sredstvima privrede i u njenoj imovini &ndash; aktivi, &scaron;to znači de facto njenu devastaciju, a zbog ključne interakcije privrede i dru&scaron;tva znači i devastaciju dru&scaron;tva dugoročno.
&ldquo;I to nije sve: sudbina ciljeva Vlade i nje same zavisi od efikasnosti njene interakcije sa privredom, pa time Vlada radi i u korist sopstvene &scaron;tete. Osnovno je za Vladu da kreira percepciju blagostanja i op&scaron;teg napretka po cijenu, rekao bih, da se nanese ozbiljna &scaron;teta dru&scaron;tvenom napretku jer on nije u fokusu. U fokusu je vlast i ostanak na vlasti, a to se najlak&scaron;e postiže kreiranjem percepcije (kažem percepcije) o napretku, a naročito o unapređivanju materijalnog stanja građana. Ne zaboravimo da je percepcija gotovo uvijek bitno različita od realnog stanja. Dakle, &bdquo;nije stvarnost ono &scaron;to jeste već je to percipirana stvarnost&ldquo;. Upravo je &bdquo;percipirana stvarnost&ldquo; cilj&ldquo;, poručuje Kostić.
Smatra da Vlada neće ni naredni put, prije ponovnog stavljanja u proceduru izmjena Zakona o porezu na dobit pravnih lica, organizovati javnu raspravu kako bi čula mi&scaron;ljenje javnosti i struke. &bdquo;Vlada je vi&scaron;e puta pokazala da joj nije do transparentnosti niti do mi&scaron;ljenja struke. Kao &scaron;to rekoh, percepcija je ključni cilj kome se teži a njoj bi transparentnost samo &scaron;kodila. Vlada će tamo gdje javnost napravi pritisak organizovati javnu raspravu, ali, po mome očekivanju, i tada će to biti fingiran proces&ldquo;, ukazuje predsjednik CUP-a.
Kreditno-garantni fond odlična inicijativa
Na pitanje mogu li privreda i turizam, ovakvi kakvi su danas, podmiriti finansijske potrebe državne administracije, Kostić odgovara odrično.
&bdquo;Odgovor je vi&scaron;e nego jasan. Ne, niti će to skoro biti u stanju i to ne zbog njih već zbog Vlade i administracije&ldquo;, ističe on.
Osnivanje Kraditno-garantnog fonda, pak, vidi kao odličnu inicijativu.&nbsp;
&bdquo;Kažem inicijativa jer uspjeh bilo koje institucije zavisi od njene operacionalizacije. Imajući u vidu da najveći dio crnogorske privrede čine mikro, mala i srednja preduzeća, a da upravo oni imaju najveće probleme u obezbjeđivanju sredstava za razvoj kod banaka, formiranje KGF je vi&scaron;e nego dobrodo&scaron;lo, ali, kažem, njegova je sudbina u operativnim rje&scaron;enjima&ldquo;, poručuje Kostić.

Kostić: Vladi je bitnija percepcija blagostanja nego društveni napredak

"PRIVREDA KAO FISKALNA LOVINA VLADE"

Građane najvi&scaron;e boli skupoća koja udara po novčaniku. I to ne zbog luksuza, već zbog osnovnih životnih namirnica. Portal ETV je uporedio cijene u crnogorskim marketima sa cijenama u Lidl marketima u Hrvatskoj. Većinu cijena je Portal ETV zabilježio u Lidlu u Dubrovniku, gdje građani iz Crne Gore, posebno oni sa primorja, često idu u trgovinu zbog dosta povoljnijih cijena proizvoda nego u Crnoj Gori, posebno kada je riječ o akcijskim cijenama, ali i o samoj &scaron;irokoj ponudi proizvoda.&nbsp;
U Crnoj Gori kilogram smrznutog fileta lososa ko&scaron;ta od 35 eura. U Hrvatskoj je cijena &ndash; 19,99 eura.
Pileće grudi u Crnoj Gori &ndash; 6,99 eura, u Hrvatskoj 5,99 eura.
Pileća krilca &ndash; 5,8 eura naspram 4,19.
Pile kao najjeftinija opcija &ndash; od 3,7 eura za kilogram kod nas, 3,09 u Hrvatskoj.
Juneći but bez kosti &ndash; od 11,99 u Crnoj Gori, dok se u Hrvatskoj skuplji i prodaje za 12,5 eura na akciji, odnosno oko 15,5 eura po standardnoj cijeni.
Kilogram Orade u Crnoj Gori je oko 15 eura, u Lidlu od 12,5 eura.
Da ovo nije pitanje luksuza, pokazuje i poređenje cijena brojnih drugih proizvoda:
&bull; Maslinovo ulje: kod nas najjeftinije na akciji 10,99 za litar, u Hrvatskoj na akciji 4,89. Redovna cijena je devet eura.
&bull; Litar mlijeka: trajno, 2,88mm, od 0,89 u Crnoj Gori, 0,77 u Hrvatskoj.
&bull; Bio napitak od badema: od 2,6 eura kod nas, 1,39 u Hrvatskoj.
&bull; Mango &ndash; od 1,79 naspram 1,49.
&bull; &Scaron;ampinjoni 300 gr kod nas 2,19 eura, u Hrvatskoj 500 gr 1,29 eura na akciji. Redovna cijena za pola kilograma je 1,89.
&middot; Persil, 32 kapsule za ve&scaron;, na akciji oko 13 eura, redovna cijena 15. U Lidlu se na akciji mogu kupiti iste kapsule, ali za 70 pranja, po cijeni od 19,99 eura.
&bull; Toalet papir: 10 rolni u Crnoj Gori kreće od 2,79 eura, dok je u Hrvatskoj 12 rolni (troslojni!) 2,49 eura.
A prosječna plata?
U Crnoj Gori &ndash; oko 1000 eura, u Hrvatskoj &ndash; oko 1500 eura.

Cijene u marketima ne miruju: Plaćamo više nego Hrvati, a zarađujemo trećinu manje

POGLEDAJTE UPOREDNE CIJENE

Direktor Međunarodnog aerodroma Tirana (TIA) Pjervitorio Farabi saop&scaron;tio je za Bankar da crnogorski putnici sve če&scaron;će biraju Tiranu zbog bogate ponude letova, naročito low-cost opcija koje vi&scaron;estruko prema&scaron;uju mogućnosti Podgorice i Tivta.
- Prema podacima Albanske granične policije, oko 76.000 crnogorskih paso&scaron;a registrovano je na Međunarodnom aerodromu u Tirani (TIA) u prvoj polovini 2025, &scaron;to je rast od 13 odsto u odnosu na isti period pro&scaron;le godine &ndash; kazao je Farabi za Bankar.
Podsjećanja radi, tokom cijele pro&scaron;le godine je vi&scaron;e od 120.000 građana Crne Gore koristilo aerodrom u Tirani, a broj je vjerovatno i veći jer mnogi putuju sa paso&scaron;ima drugih zemalja.
Aerodrom u Tirani, inače, zabilježio je rast prometa putnika od 268 odsto u odnosu na 2019. godinu, a kako za Bankar kaže Farabi, crnogorski putnici predstavljaju značajan dio ovog trenda, gdje i partnerstvo sa Goopti-jem olak&scaron;ava putovanja iz Crne Gore, jer ta kompanija preuzima putnike na njihovoj lokaciji, čime se izbjegava potreba za vožnjom ili odlaskom na autobusku stanicu.
Podsjetio je i da u tipičnoj avgustovskoj sedmici, aerodromi Podgorica i Tivat zajedno imaju 16 sedmičnih polazaka ka londonskim aerodromima, dok Tirana (TIA) ima oko 47, skoro tri puta vi&scaron;e, na &scaron;to British Airways dodaje jo&scaron; 11 sedmičnih polazaka. Slično je i sa aerodromima u Milanu: samo 3 sedmična leta iz crnogorskih aerodroma, naspram 58 sedmičnih letova Wizz Air-a i Ryanair-a ka Milan-MXP i Milan-BGY (ne računajući dodatne letove Air Albanije).
Kada je riječ o potencijalnoj saradnji sa crnogorskom stranom, Farabi ističe da je TIA uvijek otvorena za kontakte sa drugim aerodromima i njihovim menadžmentom, posebno sa Balkana, jer uvijek postoje iskustva i najbolje prakse koje aerodromi mogu međusobno razmjenjivati i na njima graditi dalji razvoj.
Aerodrom u Tirani ostvario je rekordne rezultate proteklih dana &ndash; možete li podijeliti i podatke (ili procjene) o tome koliko je putnika iz Crne Gore, ili sa crnogorskim paso&scaron;em, pro&scaron;lo kroz TIA u prvoj polovini 2025. godine?
-Podatke o paso&scaron;ima prikuplja Albanska granična policija na na&scaron;im kontakt tačkama (bilo na fizičkim &scaron;alterima ili eGates kapijama) i, do sada, oni pokazuju da je oko 76.000 crnogorskih paso&scaron;a pre&scaron;lo granicu na Međunarodnom aerodromu Tirana (TIA), bilo dolaskom ili odlaskom, tokom januara&ndash;juna 2025. godine. Ovo predstavlja rast od 13 odsto u odnosu na pro&scaron;lu godinu.
Vrijedi napomenuti da ovaj broj ne uključuje putnike koji koriste TIA kako bi stigli do Crne Gore: na&scaron;a istraživanja i analiza O-D trži&scaron;ta sugeri&scaron;u da dodatnih tri do sedam odsto međunarodnih dolazakana TIA navodi Crnu Goru kao krajnju destinaciju.
Da li ste primijetili porast interesovanja ili neke nove trendove među putnicima iz Crne Gore i &scaron;ireg regiona, poput rasta broja letova niskotarifnih kompanija, novih destinacija ili promjena u učestalosti letova iz Tirane?
-Na&scaron;i kanali na dru&scaron;tvenim mrežama i osoblje zaduženo za korisničko iskustvo svakodnevno dobijaju upite i iz Crne Gore o operacijama TIA, naročito nakon najava novih linija (u posljednja tri mjeseca imali smo ih oko deset). Sa oko 120 direktnih linija i vi&scaron;e od 1.500 sedmičnih letova, TIA nudi obilje opcija za putovanja, bilo turistička ili poslovna, ne samo za Albance već i za goste iz susjednih zemalja Zapadnog Balkana, poput Crne Gore.
Na&scaron;i podaci pokazuju da su Rim, Barselona i Brisel među najpopularnijim destinacijama crnogorskih putnika preko TIA. Kako bismo im olak&scaron;ali putovanje, sklopili smo partnerstvo sa kompanijom Goopti, koja preuzima putnike na njihovoj lokaciji, čime se izbjegava potreba za vožnjom ili odlaskom na autobusku stanicu.
Poznato nam je da ponuda ultra-niskotarifnih (ULCC) i niskotarifnih (LCC) letova na TIA, od strane kompanija poput Wizz Air i Ryanair, značajno nadma&scaron;uje trenutnu low-cost ponudu u Podgorici i Tivtu, kako po broju linija, tako i po učestalosti letova. Na primjer, u tipičnoj avgustovskoj sedmici, TGD i TIV zajedno imaju 16 sedmičnih polazakaka prema londonskim aerodromima, dok TIA ima oko 47, skoro tri puta vi&scaron;e, na &scaron;to British Airways dodaje jo&scaron; 11 sedmičnih polazaka.
Slično je i sa aerodromima u Milanu: samo tri sedmična leta iz crnogorskih aerodroma, naspram 58 sedmičnih letova Wizz Air-a i Ryanair-a ka Milan-MXP i Milan-BGY (ne računajući dodatne letove Air Albanije).
Dostupnost direktnih linija i veća sedmična učestalost (često i svakodnevni letovi) predstavljaju jasnu konkurentsku prednost, na kojoj planiramo da gradimo i u budućnosti.
Recite nam ne&scaron;to vi&scaron;e o investicijama TIA, a koje bi mogle biti interesantne čitaocima iz Crne Gore i regiona, kao i mogućnosti potencijalnoj saradnje?
-Sa programom kapitalnih ulaganja vrijednim preko 100 miliona eura, najavljenim jo&scaron; 2021. godine, fokusiranim prvenstveno na agresivno pro&scaron;irenje kapaciteta aerodroma u svim ključnim elementima (pista, platforma, terminal i parking), TIA je nedavno pokrenula jo&scaron; jedan značajan infrastrukturni razvojni program s ciljem unapređenja iskustva putnika i kvaliteta usluga.
Svi projekti realizovani su u skladu sa vizijom na&scaron;eg jedinog akcionara, Kastrati Grupe, i stvorili su uslove za nevjerovatan razvoj u posljednje tri godine (u prvoj polovini 2025. promet putnika na TIA je +268 odsto u odnosu na isti period 2019.). Rane kapitalne investicije i na&scaron;a efikasna marketin&scaron;ka strategija prema avio-kompanijama, i tradicionalnim i low-cost, stvorile su osnovu za dana&scaron;nje rekordne brojke.
Naravno, krajnji cilj je obezbijediti odgovarajuću infrastrukturu koja će omogućiti direktne interkontinentalne letove, posebno ka Sjevernoj Americi, pri čemu je Njujork prva prirodna destinacija.
Kada je riječ o potencijalnoj saradnji, TIA je uvijek otvorena za kontakte sa drugim aerodromima i njihovim menadžmentom, posebno sa Balkana. Uvijek postoje iskustva i najbolje prakse koje aerodromi mogu međusobno razmjenjivati i na njima graditi dalji razvoj.
Protekle sedmice, iz Međunarodnog aerodroma Tirana objavili su informaciju o istorijskom prometu. U ponedjeljak je, po prvi put u istoriji, kroz terminal TIA pro&scaron;lo preko 50.000 putnika u jednom danu &ndash; tačnije 51.000, čime je oboren dnevni rekord aerodroma.
- Ovo je prvi put da Tirana International Airport prema&scaron;uje 50 hiljada putnika u roku od 24 sata. Ponosan sam na sve na&scaron;e timove koji su profesionalno, požrtvovano i koordinisano odgovorili na ovaj izazov - naveo je Farabi, istakav&scaron;i doprinos svih operativnih sektora &ndash; od aerodromskih i bezbjednosnih službi do zemaljskog opsluživanja i korisničke podr&scaron;ke, kazao je tada Farabi.
Pored dnevnog, aerodrom u Tirani postavio je i mjesečni rekord &ndash; tokom pro&scaron;log mjeseca jeveć do 25. jula kroz TIA pro&scaron;lo gotovo 1,3 miliona putnika, &scaron;to predstavlja najveći broj putnika ikada zabilježen u jednom mjesecu.

Farabi: Sve više crnogorskih putnika preko Tirane, 76.000 u prvih šest mjeseci

NAJČEŠĆA DESTINACIJA RIM, BARSELONA I BRISEL

Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na ukupno odobrene kredite, koja obuhvata sve njihove tro&scaron;kove, u maju je na mjesečnom nivou pala 0,03 procentna poena i iznosila je 6,34 odsto, pokazuju podaci Centralne banke (CBCG).
&bdquo;Prosječna ponderisana nominalna kamatna stopa na ukupno odobrene kredite je na mjesečnom nivou bila niža 0,03 procentna poena i iznosila je 5,81 odsto&rdquo;, navodi se u Biltenu CBCG.
Kamatne stope na novoodobrene kredite u maju su pale, efektivna 0,26 procentnih poena na 5,85 odsto, a nominalna 0,23 procentna boda na 5,4 odsto.
Kamatne stope mikrokreditnih finansijskih institucija (MFI) na ukupno odobrene kredite u maju su pale, efektivna 0,07 procentnih poena na 20,8 odsto, a nominalna 0,05 procentnih bodova na 18,7 odsto, prenosi Mina bussines.
Kamatne stopa MFI na novoodobrene kredite u maju su porasle, efektivna 0,27 procentnih poena na 20,88 odsto, a nominalna 0,29 procentnih bodova na 18,77 odsto.
Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na depozite u maju je bila 0,01 procentni poen veća nego u aprilu i iznosila je 0,28 odsto.
Razlika između aktivnih i pasivnih kamatnih stopa u maju je iznosila 6,06 procentnih poena i bila je niža u odnosu na april.

Pad kamatnih stopa

POKAZUJU PODACI CENTRALNE BANKE

Ministar energetike i rudarstva Admir &Scaron;ahmanović u izjavi za Portal ETV kaže da raskid ugovora za EPCG Željezaru nije prijatna vijest, ali s obzirom na tok dosada&scaron;nje saradnje, nije ni iznenađenje.&nbsp;
- Sada je ključno pitanje kako dalje, kako obezbijediti da ova kompanija, kao dio EPCG grupacije, dobije novu razvojnu &scaron;ansu - naveo je on.&nbsp;
Ministar kaže kako očekuje da EPCG razmotri moguće opcije i ponudi konkretan prijedlog za dalji put, bilo kroz novi poslovni model, strate&scaron;ko partnerstvo ili drugi održiv koncept.
- Moj zadatak, kao ministra energetike, &nbsp;nije da biram investitore, već da stvaram predvidiv i podsticajan okvir za svaku inicijativu koja donosi vrijednost. I u tom smislu, Ministarstvo će pružiti punu podr&scaron;ku svakom ozbiljnom i odgovornom rje&scaron;enju koje ima za cilj da obezbijedi stabilna radna mjesta i siguran prihod za zaposlene - podvukao je ministar u izjavi za Portal ETV.&nbsp;
&nbsp;Kako je zaključio, napori moraju ići dalje od ga&scaron;enja požara.
- Neophodno je da se otvori ozbiljan dijalog o dugoročno održivim rje&scaron;enjima - poručio je ministar &Scaron;ahmanović.&nbsp;
Odbor direktora EPCG AD Nik&scaron;ić 23. jula dostavio je kompaniji 8B Capital SA zvanično obavje&scaron;tenje o jednostranom raskidu Ugovora o zakupu proizvodnih kapaciteta Željezare Nik&scaron;ić, a zbog nepo&scaron;tovanja ugovorniih obaveza.&nbsp;
- Kao odgovoran vlasnik značajnih resursa, EPCG je bila prinuđena da aktivira zakonske mehanizme koji joj stoje na raspolaganju, kako bi za&scaron;titila interese kompanije, ali i &scaron;ire ekonomske i energetske stabilnosti. Konkretno, do raskida ugovora do&scaron;lo je usljed vi&scaron;estrukog nepo&scaron;tovanja ugovornih odredbi od strane zakupca, pri čemu posebno ističemo izostanak redovnog izmirivanja zakupnine, kao i nepo&scaron;tovanje materijalnih obaveza u vezi sa plaćanjem po osnovu ustupanja zaposlenih - kazali su iz EPCG, a objavila je TVCG.&nbsp;

Šahmanović: Željezara mora dobiti novu šansu

MINISTAR ENERGETIKE I RUDARSTVA PORUČIO DA RASKIDANJE UGOVORA NIJE IZNENAĐENJE

Krajnje je vrijeme da se pristupi izmjenama Zakona o za&scaron;titi i spa&scaron;avanju, da ljudi koji svakodnevno rizikuju svoje živote, često zbog neodgovornog pona&scaron;anja pojedinaca, budu za to adekvatno i nagrađeni, naveo je na mreži X poslanik SD i predstavnik Evropskog saveza Branislav Nenezić.&nbsp;
Poručio je da sa &ldquo;tap&scaron;anja po ramenu&rdquo; treba preći na sankcionisanje takvih pojava.
"I uvedimo red posebno kada su u pitanju strani državljani koji u većini situacija ne poznaju teren koji posjećuju", navodi Nenezić.&nbsp;
Nenezić je ukazao na praksu u zemljama u regionu, da oni koji rizikuju život da bi &ldquo;ispravljali&rdquo; gre&scaron;ke nečijih &ldquo;ludorija&rdquo; budu za to adekvatno i plaćeni.
"Pohvale za članove Službe za&scaron;tite op&scaron;tine Bar i jedinice UPSUL-a na jo&scaron; jednoj u nizu akcija izvedenoj u te&scaron;kim uslovima i kao i uvijek sa pozitivnom ishodom", zaključio je Nenezić.&nbsp;

Nenezić: Sa "tapšanja po ramenu" pređimo na sankcionisanje

"KRAJNJE JE VRIJEME DA SE PRISTUPI IZMJENAMA ZAKONA O ZAŠTITI I SPAŠAVANJU"

Odbor direktora EPCG AD Nik&scaron;ić 23. jula dostavio je kompaniji 8B Capital SA zvanično obavje&scaron;tenje o jednostranom raskidu Ugovora o zakupu proizvodnih kapaciteta Željezare Nik&scaron;ić, a zbog nepo&scaron;tovanja ugovorniih obaveza.
"Kao odgovoran vlasnik značajnih resursa, EPCG je bila prinuđena da aktivira zakonske mehanizme koji joj stoje na raspolaganju, kako bi za&scaron;titila interese kompanije, ali i &scaron;ire ekonomske i energetske stabilnosti. Konkretno, do raskida ugovora do&scaron;lo je usljed vi&scaron;estrukog nepo&scaron;tovanja ugovornih odredbi od strane zakupca, pri čemu posebno ističemo izostanak redovnog izmirivanja zakupnine, kao i nepo&scaron;tovanje materijalnih obaveza u vezi sa plaćanjem po osnovu ustupanja zaposlenih", kazali su iz EPCG &nbsp;za TVCG.
Dodaju da uprkos vi&scaron;e puta izraženoj spremnosti EPCG da kroz dijalog i konstruktivan odnos prevaziđe izazove u realizaciji ugovora, dogovoreni uslovi nisu ispunjeni, &scaron;to je i dovelo do pokretanja postupka raskida.
"U narednom periodu, prioritet EPCG biće da, u okvirima zakona, za&scaron;titi svoja ugovorna i imovinska prava, uz odgovoran odnos prema daljoj sudbini proizvodnih kapaciteta, naročito Čeličane i Kovačnice. Svjesni značaja koji Željezara ima &ndash; ne samo za lokalnu zajednicu, već i za crnogorsku ekonomiju u cjelini &ndash; intenzivno ćemo raditi na pronalaženju održivog i strate&scaron;ki opravdanog modela za revitalizaciju proizvodnje. Cilj nam je da se, kroz pažljivo osmi&scaron;ljene korake, stvore uslovi za pokretanje procesa koji će omogućiti novu fazu razvoja ovog industrijskog kompleksa", navode iz EPCG.
Paralelno s tim, kažu da EPCG, zajedno sa svojim kćerkama firmama EPCG-Solar-Gradnja i EPCG Željezara Nik&scaron;ić, nastavlja da ostvaruje izuzetne rezultate u oblasti razvoja obnovljivih izvora energije, s posebnim fokusom na projekte iz oblasti solarne energije.
"Time potvrđujemo strate&scaron;ku orijentaciju ka diversifikaciji proizvodnih kapaciteta i modernizaciji energetskog sektora Crne Gore", saop&scaron;teno je iz EPCG, prenosi RTCG.&nbsp;
Podsjećamo, zakupac je imao obavezu da mjesečno plaća zakupninu u iznosu od 31 hiljadu eura, počev od 1. oktobra.
&Scaron;to se tiče broja radnika, za pola godine su morali, prema ugovoru, da preuzmu 150 zaposlenih, a zakupac nije preuzeo nijednog već su plate zaposlenima isplaćivane iz sredstava EPCG, a oni su bili angažovani na izgradnji solarnih elektrana i betonskih blokova.
Ugovor sa 8B Capital je potpisan u julu pro&scaron;le godine na period od 50 godina, a &scaron;vajcarska kompanija se obavezala da u roku od godinu od datuma potpisivanja ugovora i pokretanja proizvodnje uloži 7,75 miliona, dok će za pet godina, kako su naveli u ponudi, uložiti 36,85 miliona.

Prekinuta saradnja sa 8B Capital: EPCG traži nove opcije za Željezaru

JEDNOSTRANI RASKID UGOVORA

Deficit Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO) već je, nakon &scaron;est mjeseci, dostigao 232 miliona eura iako je fiskalnom strategijom predviđen ukupan deficit do 400 miliona. Prekoračenje od 32 miliona eura iz Fonda PIO obja&scaron;njavaju efektima Evropa sad 2, koja je povećala zarade, ali ozbiljno opteretili državnu kasu. Vjeruju, ipak, da će se situacija ublažiti tokom narednih mjeseci, ukoliko se ostvari očekivani rast broja turista i prihoda.
Rashodi prema&scaron;ili prihode
Broj penzionera raste, a fiskalni temelji Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja sve su slabiji. Penzije stižu redovno, ali ne zahvaljujući doprinosima, već novcu iz državne kase. Samo u prvih &scaron;est mjeseci ove godine, rashodi su prema&scaron;ili prihode za vi&scaron;e od 230 miliona eura.
- Već je po fiskalnoj strategiji 400 miliona projektovan deficit za ovu godinu. Znači, ako smo sad na pola godine normalno je da imamo 200 miliona deficita, a on je sada 232 miliona eura. Imajući u vidu da je prvi kvartal kada se tradicionalno slabije puni budžet, a da sada imamo turističku sezonu gdje imamo 130.000 turista u Crnoj Gori, za očekivati je da će se narednih nekoliko mjeseci ispegladiti ovaj dio koji je bio lo&scaron;iji u prvoj polovini godine i očekujem da će biti u skladu sa fiskalnom strategijom ili približno tome - kazao je direktor Fonda PIO Vladimir Drobnjak.
Glavne razloge za rast deficita Drobnjak vidi u realizaciji projekata Evropa sad 1 i Evropa sad 2.
- Od 1. januara 2024. godine imali smo povećanje minimalnih penzija na 450 eura. I to je ko&scaron;talo budžet ne&scaron;to vi&scaron;e od 100 miliona eura. To je bila dobra stvar za novije penzionere, ali je ko&scaron;tala državu. A druga stvar, 2. oktobra 2024. godine, primjenom Evrope sad 2, dvije stope doprinosa su se smanjile za nekih 50 odsto, &scaron;to znači da se za toliko uvećao deficit Fonda PIO - objasnio je Drobnjak.
Da će ova politika ugroziti dva osnovna stuba socijalne sigurnosti - zdravstvenog i penzionog sistema - ranije je upozoravao ekonomista Sead Čirgić, dok je bio na čelu Fonda za zdravstveno osiguranje. Zato sada ističe da deficit nije iznenađenje, već rezultat ekonomske politike koja se bazira na potro&scaron;nji bez pokrića, i koja je Crnu Goru dovela do dvostruko veće inflacije u odnosu na prosjek eurozone.
- U taj rizik Vlada Milojka Spajića svjesno je u&scaron;la, očekujući optimističan rast ekonomije u 2025.godini i smanjenje budžetskog deficita. Međutim, sada već sa sigurno&scaron;ću možemo reći da se u planovima podbacilo. Vi&scaron;e je nego rizično oslanjati funkcionalnost zdravstvenog i penzionog sistema na potro&scaron;nju stranaca u Crnoj Gori i naplatu indirektnih poreza, jer Crna Gora nema stabilnu ekonomiju. Populistički programi doveli su do ovolike inflacije, a, nažalost, jasno je da to nije jedini mogući negativan ishod. Zato ako želite stabilan i funkcionalan zdravstveni i penzioni sistem, budimo ljubazni prema strancima jer od njih nam u ovom momentu zavisi zdravstvena za&scaron;tita i isplata penzija - rekao je Čirgić.
Veća zaposlenost kao rje&scaron;enje
Rje&scaron;enja za obezbjeđenje većeg dotoka novca u budžet Fonda Pio, Drobnjak vidi u većoj zaposlenosti.
- Na&scaron;a ekonomija treba da bude jača. Trebaju nam nove investicije. To je nazdraviji način kada imamo vi&scaron;e zaposlenih u sistemu, da nam je ekonomija jača. Dakle, ti zaposleni će uplaćivati poreze, doprinose. To je najzdravi način - rekao je Drobnjak.
Broj penzionera u junu 2025.&nbsp; povećan je nepun procenat u odnosu na decembar 2024. Iz Fonda PIO nagla&scaron;avaju da penzioneri ne brinu i da neće kasniti penzije bez obzira na izazove.

Efekti Evrope sad 2 ozbiljno opteretili državnu kasu: Deficit Fonda PIO 232 miliona eura

RASHODI PREMAŠILI PRIHODE

U Podgorici, metar drva ko&scaron;ta minimum 80 eura. Zavisno od sortimenata, cijena ide i do stotinu. Cijene drva su značajno porasle i na sjeveru &ndash; za 15 do 20 eura vi&scaron;e, a slično je i na primorju. Tona peleta je sa pro&scaron;logodi&scaron;njih 200 eura skočila 10 odsto . Trgovci su kazali&nbsp; da ima i jeftinijih ponuda, ali lo&scaron;ijeg kvaliteta.&nbsp;
Anketa Radija CG sa građanima Podgorice:
"Kad ba&scaron; bude hladno, grijemo se na drvo, a inače na klimu".
"Nikad drugačije, samo struja".
"Mi se grijemo na struju".
"Na klimu. Pa moram biti zadovoljna, &scaron;to će&scaron;".&nbsp;
"Na drva, naravno. U svakom slučaju je jeftinije.S obzirom na na&scaron;e plate, nismo zadovoljni cijenama".
"A bogami, grijem se na struju, nemam mjesta za &scaron;poret. Izgori se po dva metra drva, kao i struje, potro&scaron;i se i ne zna se &scaron;ta je bolje.
"Nisam jo&scaron; kupio drva, grijem se na drva. Inače sam plaćao 80 eura za cijepano, i pro&scaron;le godine".

Cijene drva u Podgorici do 100 eura po metru