Nedostatak radne snage sa odgovarajućim znanjima i vještinama jedno je od najvećih ograničenja poslovanju u Crnoj Gori, jer ukazuje na jaz između obrazovne ponude i potreba tržišta rada, ocijenila je predsjednica Privredne komore (PKCG) Nina Drakić.

Ona je na okruglom stolu Povezivanje potreba privrede i mjera aktivne politike zapošljavanja, koji su zajednički organizovali PKCG i Zavod za zapošljavanje (ZZZ), kazala da je ta tema od suštinskog značaja za stabilnost i konkurentnost crnogorske ekonomije.

“Privreda nije samo pokretač ekonomskog rasta – ona je i partner državi u razvoju cjelokupnog društva. Kada zajednički ulažemo u jačanje domaće radne snage, u znanje i vještine, te u stvaranje stabilnog tržišta rada, gradimo konkurentnu privredu i društvo u kojem svako ima priliku da doprinese i uspije”, rekla je Drakić, prenosi Mina business.

Ona je navela da Komora, kao most između realnog i javnog sektora, ima ključnu ulogu u povezivanju obrazovanja i privrede na način koji donosi konkretne rezultate – da mladi stiču znanja i vještine koje tržište rada stvarno traži.

Skup je, kako se navodi u zajedničkom saopštenju PKCG i ZZZ, okupio predstavnike sektorskih odbora Komore, institucija i poslodavaca, koji su u otvorenom dijalogu iznijeli perspektive privrede o ključnim izazovima i deficitarnim kompetencijama, kao i predloge za jačanje saradnje sa Zavodom.

Tokom događaja predstavljeni su rezultati istraživanja sprovedenog među poslodavcima i nezaposlenima, koji su ukazali na najizraženije izazove i trendove u zapošljavanju.

Direktor ZZZ  David Perčobić poručio je da je reforma Zavoda složen, ali nužan proces, koji će instituciju dovesti na nivo usklađenosti sa standardima Evropske unije (EU).

On je zahvalio kolegama na doprinosu transformaciji Zavoda, ističući da uspjeh reforme zavisi od kvalitetne saradnje sa privredom.

“U toku je izrada kataloga mjera, kojim će sve mjere aktivne politike zapošljavanja postati svakodnevno dostupne i nezaposlenima i poslodavcima. Želimo da budemo fleksibilni, dinamični i efikasni u implementaciji mjera, kako bismo poslodavcima omogućili da brzo dođu do potrebnog kadra”, rekao je Perčobić.

Kako je dodao, odluke Zavoda ubuduće će se zasnivati na istraživanjima među poslodavcima, kako bi mjere bile prilagođene stvarnim potrebama tržišta rada.

Fokus će biti na obukama u oblastima informacionih tehnologija, turizma, energetike i zanata.

Akcenat će biti stavljen na aktivaciji teško zapošljivih grupa, jer, kako je naglasio, njihovo uključivanje na tržište rada smanjuje socijalne razlike.

 

Vršiteljka dužnosti pomoćnice direktora ZZZ, Gordana Bošković, istakla je da rezultati istraživanja, koje su sproveli među 360 poslodavaca, jasno ukazuju na potrebu modernizacije mjera aktivne politike zapošljavanja i njihovo snažnije povezivanje s realnim potrebama privrede.

 

Ona je kazala da će Zavod u narednom periodu posebnu pažnju usmjeriti na razvoj programa prakse i obuka u saradnji s poslodavcima, kao i na uvođenje mikrokvalifikacija koje omogućavaju brze i ciljane obuke u deficitarnim zanimanjima.

 

“Naš cilj je da sistem zapošljavanja učinimo fleksibilnijim, efikasnijim i bližim potrebama tržišta rada. Zavod za zapošljavanje Crne Gore želi da se pozicionira kao strateški partner privrede i centralni most između ponude i potražnje radne snage, čime će doprinijeti stvaranju dinamičnijeg i održivijeg tržišta rada u zemlji”, objasnila je Bošković.

 

Vršiteljka dužnosti pomoćnice direktora ZZZ, Gordana Vukčević, istakla je da je ključna uloga Zavoda da omogući privredi adekvatnu radnu snagu i da poveže nezaposlene sa poslodavcima.

 

“Želimo da pripremimo nezaposlena lica za tržište rada i povežemo ih sa poslodavcima koji traže upravo takve profile. Oko devet odsto nezaposlenih suočava se s teškoćama pri zapošljavanju, često zbog nedostatka radnih navika, i zato kroz obuke i radionice radimo na njihovoj pripremi i osnaživanju”, kazala je Vukčević.

 

Ona je apelovala na poslodavce da budu dostupni kolegama iz biroa rada i podružnih jedinica Zavoda, kako bi na vrijeme dostavljali informacije o potrebnim profilima radne snage.

 

“Naš zadatak je da maksimalno angažujemo sve kapacitete kako bismo kreirali radnu snagu koja vam je potrebna. Posvećeni smo vama i naći ćemo način da odgovorimo na vaše zahtjeve”, poručila je Vukčević.

 

U okviru panela Perspektiva privrede – ključni izazovi i potrebe, kroz izlaganja predstavnika sektorskih odbora i diskusiju koja je uslijedila, jasno je prepoznato da su deficitarne kompetencije, zapošljavanje domaće radne snage, kao i razvoj zelenih i digitalnih vještina od presudnog značaja za budući rast i otpornost crnogorske privrede.

 

Predstavnici privrednih sektora istakli su da je neophodno pravovremeno djelovanje i analitički pristup, jer je kašnjenje s mjerama i analizama dovelo do gubitka dragocjenog vremena.

 

“Posebno je ukazano na problem nedostatka kvalifikovane radne snage, koji će se, ukoliko se ne reaguje sistemski, dodatno produbljivati u godinama koje dolaze. U tom kontekstu, ulazak Crne Gore u Evropsku uniju prepoznat je kao i veliki izazov i velika prilika za unapređenje standarda i podizanje kvaliteta radne snage”, navodi se u saopštenju.

 

Predstavnici privrede su poručili da dijalog mora prerasti u konkretne akcije, jer bez jasne podrške države, ulaganja u domaću proizvodnju i podsticanja razvoja novih tehnologija, nema održivog zapošljavanja ni zadržavanja mladih u zemlji.

 

Potrebno je, kako je istaknuto, preusmjeriti pažnju sa inertnih sektora na ulaganje u znanje, inovacije i tehnološki razvoj.

 

Sa okruglog stola je poručeno da uspjeh svih inicijativa zavisi od otvorenosti i saradnje između institucija i privrede.

 

Predstavnici Zavoda su istakli da će i dalje ulagati u programe za obuku, podršku i zapošljavanje onih koji su spremni da rade, dok od privrede očekuje da otvori vrata onima koji su pripremljeni i motivisani.

 

Zaključeno je da na mostu između odgovornosti i solidarnosti treba graditi održivo partnerstvo između Zavoda i privrede - partnerstvo zasnovano na povjerenju, zajedničkim ciljevima i dugoročnoj viziji razvoja domaće radne snage, jer samo takav odnos može obezbijediti stabilan rast, veće zapošljavanje i spremnost Crne Gore za evropsko tržište rada.