Evropska komisija (EK) je u izvještaju za Crnu Goru ocijenila da će biti potrebne dodatne mjere kako bi se javni dug stabilizovao ispod 60 odsto BDP-a, imajući u vidu visoke mandatorne troškove te fiskalnu dinamiku koja je dodatno oslabljena smanjenjem doprinosa za PIO.

Za unapređenje tržišne ekonomije potrebno je, kako ukazuju, ograničiti javnu potrošnju i uz poštovanje fiskalnih pravila, povećati prihode.

Fiskalni savjet

Naglašavaju da je potrebno što prije formirati fiskalni savjet kako bi razmotrio prijedlog budžeta za 2026. godinu, na šta se čeka već nekoliko godina.

Kada je riječ o zapošljavanju, strukturni problemi i dalje postoje posebno kada je riječ o stopi nezaposlenosti. Sektor bankarstva je, kako ocjenjuju u EK, dobro kapitalizovan i likvidan. Ukazuju da je potrebno obezbijediti statističke podatke te ojačati i finansijske i kadrovske kapacitete Monstata.

Pogoršanje finansijskog rezultata budžeta koji je sa suficita 2023. godine lani došao do deficita od 3,2 odsto BPD-a iz EK objašnjavaju povećanjem javne potrošnje od 18 odsto, koje je rezultat povećanja minimalnih penzija, kapitalne potrošnje, transfera za zdravstvo te smanjenja jednokratnih prihoda za 40 odsto u odnosu na tu godinu.

EK je u izvještaju registrovala progres u dijelu finansijske supervizije i ispunjavanju budžetskih planova, ali istovremeno ukazala na neusklađenost Fiskalne strategije sa fiskalnim pravilima da deficit budžeta bude ispod tri odsto, a javni dug ispod 60 odsto BDP-a.

Strukturne reforme u cilju poboljšanja upravljanja državnim preduzećima samo su djelimično implementirane, a potrebno je, kako se navodi u izvještaju, napraviti analizu fiskalnih rizika u vezi ovih preduzeća.

Usporavanje rasta

Registruju usporavanje ekonomskog rasta, nisku vrijednost izvoza, dodajući da je rast BDP-a sa 6,5 odsto u 2023. godini prošle i u prvoj polovini ove godine pao na 3,2, odnosno 3,1 odsto.

- Ekonomski rast je uglavnom podstaknut investicijama, ličnom potrošnjom, rastom zarada i kredita, te državnom potrošnjom. Došlo je do pada izvoza roba i u sektoru turizma, koji je naglo usporio u odnosu na značajan rast ranijih godina. Ukupno gledajući, doprinos neto izvoza rastu BDP-a bio je negativan. Crnogorski BDP po glavi stanovnika kada je riječ o kupovnoj moći iznosio je 54 odsto evropskog prosjeka u 2024, što je više u odnosu na 2023. kada je iznosio 52, odnosno 2020. kada je bio na nivou od 44 odsto – stoji u izvještaju.

Kada je riječ o javnoj finansijskoj kontroli i eksternim revizijama, EK ocjenjuje napredak usvajanjem propisa iz ove oblasti, ali ukazuje da je potrebno unaprijediti efikasnost unutrašnje revizije. Upozorili su i da su reforme u oblasti revizije nastavljene, ali da je neophodno učiniti operativnom Državnu revizorsku instituciju (DRI), imajući u vidu da Senat i dalje nema predsjednika niti petog senatora.

Kada je riječ o ekonomskoj i monetarnoj politici, EK ocjenjuje da je Crna Gora umjereno pripremljena u toj oblasti. EK registruje određeni napredak u razvoju funkcionalne tržišne ekonomije koji je između umjerenog i dobrog nivoa pripremljenosti. Ukazuju na potrebu diverzifikacije privrede te smanjenje zavisnosti od turizma. Iako su zadovoljni usvajanjem Zakona o kontroli državne pomoći, ocjenjuju ograničenim napredak kada je riječ o praksi sprovođenja pravila konkurencije. Smatraju da je potrebno dodatno razviti kapacitete i Agencije za zaštitu konkurencije, ali i sudova u oblastima državne pomoći, antimonopolskog prava i kontrole koncentracija.

Kada je riječ o javnim nabavkama, iz EK navode da su ranije preporuke uglavnom sprovedene, ali ipak preporučuju izmjene zakona o javnim nabavkama i o sprečavanju korupcije kako bi se proširile definicije korupcije i prevare u toj oblasti. Smatraju da je bitno uvesti tzv. sistem crvene zastavice u elektronskim javnim nabavkama kako bi se detektovale nepravilnosti.

Oblast kompanijskog prava je, prema ocjeni EK, na nivou između dobrog i naprednog imajući u vidu usvojene zakone, a potrebno je obezbijediti mogućnost online registracije kompanije i nastaviti razvoj softvera kako bi se Crna Gora povezala sa Evropskim biznis registrom.

Ekonomsko državljanstvo

Crna Gora će, kako bi se uskladila sa EU legislativom, kroz pravni okvir morati da onemogući osnov za ponovno aktiviranje programa ekonomskog državljanstva, imajući u vidu da, kako se navodi u izvještaju, takve šeme krše pravila EU i predstavljaju rizik od pranja novca, korupcije, utaje poreza, finansiranja terorizma i organizovanog kriminala. Lani je, kako se navodi, MUP donio 1.282 rješenja o prijemu u crnogorsko državljanstvo kroz ovaj sistem. Ovi zahtjevi su podnijeti prije nego je ovaj program obustavljen krajem 2022. godine, a u obradi je još 21 predmet.

Crna Gora bi, kako je preporučeno, trebalo da usvoji Nacionalni energetski i klimatski plan te uz sprovođenje zakona o energetskoj efikasnosti unaprijedi regulatorni i institucionalni okvir za zelenu tranziciju i povećanje energetske otpornosti.

U oblasti poljoprivrede, EK vidi određeni progres, ali naglašava potrebu intenziviranja implementacije IPARD programa te ubrzanjem implementacije akcionog plana za usklađivanje sa EU regulativom u ovoj oblasti, uz finaliziranje registra vinograda. M. LEKOVIĆ

Ugrožavanje nezavisnost Centralne banke

EK registruje političke zastoje u dijelu izbora viceguvernera i članova Savjeta Centralne banke Crne Gore (CBCG). To, kako navode, negativno utiče na nezavisnost ove institucije i direktno ugrožava ispunjavanje obaveza iz poglavlja 17 koje se odnosi na ekonomsku i monetarnu politiku.

- Crna Gora mora da obezbijedi transparentan izbor članova Savjeta i viceguvernera koji će biti baziran na stručnosti i usklađen sa Zakonom o CBCG – navodi se u izvještaju EK, uz problematizovanje što je Skupština u maju odbila prijedloge guvernerke Irene Radović za imenovanje viceguvernera bez obrazloženja.