Ekonomija

Sindikalna potro&scaron;ačka korpa (SPK) za treći kvartal ove godine iznosi 2,08 hiljada eura pokazalo je istraživanje Centra za edukaciju, informisanje i sindikalna istraživanja (CEISI), koji djeluje pri Uniji slobodnih sindikata (USSCG).
U poređenju sa prethodnim kvartalom, sindikalna potro&scaron;ačka korpa bilježi rast u iznosu od 65 eura, odnosno 3,23 odsto.&nbsp;
Od ukupno deset kategorija tro&scaron;kova koje su definisane Metodologijom za izradu SPK-a, u trećem kvartalu zabilježen je rast u četiri kategorija, i to tro&scaron;kovi prehrambenih proizvoda 2,38 odsto, stanovanja i komunalija 4,08 odsto, obrazovanja i kulture 28,57 odsto i ljetovanja osam odsto.
Na osnovu prikupljenih cijena za 132 prehrambene namirnice iz tri najveća trgovinska lanca u Crnoj Gori, utvrđeno je da tro&scaron;ak za prehrambene proizvode u trećem kvartalu iznosi 645 eura.
&ldquo;U poređenju sa drugim kvartalom, kada je ova kategorija tro&scaron;kova iznosila 630 eura, zabilježen je rast od 15 eura, odnosno 2,38 odsto&rdquo;, rekli sui z USSCG.
Ovo predstavlja treći uzastopni kvartal u kojem se bilježi rast tro&scaron;kova u kategoriji prehrambenih proizvoda.
&ldquo;Nakon &scaron;to su u četvrtom kvartalu pro&scaron;le godine iznosili 585 eura, tro&scaron;kovi su u prvom ovogodi&scaron;njem kvartalu porasli na 615 eura, u drugom na 630 eura, da bi u trećem tromjesečju dostigli 645 eura. Takvo kretanje može imati značajan uticaj na životni standard građana, posebno onih sa nižim primanjima&rdquo;, dodaje se u saop&scaron;tenju.
Tro&scaron;kovi stanovanja i komunalija u ovom periodu iznose 255 eura čime se bilježi rast od 4,08 odsto, odnosno deset eura u nominalnom iznosu.
&bdquo;Na rast ove kategorije tro&scaron;kova prevashodno je uticao iznos prosječnog računa električne energije, koji je u ovom kvartalu uvećan zbog sezone hlađenja tokom ljetnjih mjeseci. Osim toga, do&scaron;lo je i do rasta cijene usluga vodosnabdijevanja, &scaron;to se takođe odrazilo na ukupan iznos ove kategorije tro&scaron;kova&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Tro&scaron;kovi obrazovanja i kulture bilježe rast u trećem kvartalu, gdje SPK evidentira povećanje koje obuhvata prosječan iznos kompleta udžbenika za srednju &scaron;kolu, kao i dodatne tro&scaron;kove za sveske i &scaron;kolski pribor.
Ukupan iznos u ovoj kategoriji iznosi 135 eura, &scaron;to predstavlja rast od 28,57 odsto u odnosu na prethodni kvartal kada su iznosili 105 eura.
&ldquo;Važno je napomenuti da tro&scaron;ak nabavke udžbenika za osnovnu &scaron;kolu nije uključen u ovu kategoriju, budući da su isti obezbijeđeni besplatno, a da djeca posmatrane četvoročlane porodice pripadaju uzrastu osnovne i srednje &scaron;kole&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
U poređenju sa istim periodom prethodne godine, cijene udžbenika i &scaron;kolskog pribora ostale su na približno istom nivou.
Poseban rast ove kategorije u tekućem kvartalu rezultat je intenzivirane potro&scaron;nje uslovljene početkom &scaron;kolske godine.
Ipak, kako se navodi, tro&scaron;ak obrazovanja i kulture prisutan je tokom cijele kalendarske godine, ali u znatno manjem obimu van perioda pripreme za novu &scaron;kolsku godinu.
Treći kvartal ove godine, kao i prethodne, obilježen je periodom godi&scaron;njih odmora.
Usljed rasta cijena ugostiteljskih usluga u prethodnom periodu, zabilježen je rast tro&scaron;kova ljetovanja od osam odsto, odnosno sa 125 eura na 135 eura mjesečno.
&nbsp;
&bdquo;U godi&scaron;njem obračunu, to znači da je četvoročlana porodica za sedmodnevni boravak na moru, na bazi polupansiona u hotelima niže i srednje kategorije (dvije i tri zvjezdice), morala da izdvoji ukupno 1,62 hiljade EUR. Kada se taj iznos rasporedi na 12 mjeseci, dolazi se do nominalnog povećanja tro&scaron;ka od deset EUR mjesečno&ldquo;, precizira se u saop&scaron;tenju.
&nbsp;
USSCG KORPA
&nbsp;
Ukoliko se SPK za treći kvartal ove godine uporedi sa istim pro&scaron;logodi&scaron;njim periodom, može se konstatovati da je u periodu od godinu do&scaron;lo do rasta SPK-a za 75 EUR, ili 3,75 odsto.

Sindikalna potrošačka korpa za treći kvartal 2080 eura

U POREĐENJU SA PRETHODNIM KVARTALOM RAST U IZNOSU OD 3,23 ODSTO

Vrhovna monetarna institucija tražila je od banaka da klijentima ne predstavljaju zahtjev za dostavljanje nove lične karte kao mjeru Centralne banke (CBCG), već kao zakonsku obavezu.
CBCG je uputila preventivno upozorenje komercijalnim bankama, u kome ih je pozvala da klijentima ne saop&scaron;tavaju da će im onemogućiti pristup novcu ako ne dostave novu ličnu kartu nagla&scaron;avajući da je riječ o zakonskoj obavezi, a ne o mjeri vrhovne monetarne institucije, pi&scaron;u Vijesti.
Ovo upozorenje uslijedilo je nakon &scaron;to je CBCG zaprimila veći broj prigovora klijenata u vezi sa obavje&scaron;tenjima banaka o mogućoj blokadi računa, koja su im predstavljena, kako se navodi u upozorenju, kao mjera CBCG.
Vijesti imaju uvid u ovaj dopis koji je potpisala direktorica Direkcije za nadzor u oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma i za&scaron;titu potro&scaron;ača u CBCG, Gordana Kalezić.
Zakonski rok u kome su građani morali da zamijene lične karte je istekao u utorak, a od danas su banke u obavezi da prilikom identifikacije klijenta koji je do&scaron;ao da podigne novac, rade tu provjeru na osnovu novog ličnog dokumenta. Ako klijent ima staru ličnu, onda to znači da ne može da podigne novac ili zavr&scaron;i neku drugu uslugu.
&ldquo;Dakle, ne radi se o blokadi računa u formalnom smislu, nego &scaron;alterski službenik ne može da izvr&scaron;i kvalitetnu identifikaciju na osnovu starog dokumenta &scaron;to znači da ne može da omogući pristup novcu onome ko ne posjeduje odgovarajući dokument&rdquo;, objasnio je izvor Vijesti.
CBCG je pozvala banke da postupaju po zakonu, a ako to ne budu radile, preduzeće najo&scaron;trije mjere u skladu sa zakonom.
Komercijalne banke su dužne da identifikaciju klijenata izvr&scaron;e shodno Zakonu o sprečavanju pranja novca i finansiranju terorizma. Predlagač ovog zakona je Ministarstvo unutra&scaron;njih poslova, a sprovodi ga i CBCG koja bankama može izreći novčane kazne ako postupaju suprotno ovom zakonu.
&ldquo;U cilju obezbjeđivanja poslovanja kreditnih institucija u skladu s propisima kojima se uređuje njihovo poslovanje, kao i propisima kojima se uređuje za&scaron;tita potro&scaron;ača koji su korisnici finansijskih usluga, upozoravaju se sve kreditne institucije pojedinačno da su dužne da potpuno, tačno i blagovremeno informi&scaron;u klijente o uslovima kori&scaron;ćenja usluga kreditnih institucija, kao i pravima i obavezama klijenata utvrđenih zakonom, da u komunikaciji s klijentima, obaveze klijenata i obaveze kreditnih institucija koje su utvrđene zakonom, ne predstavljaju kao mjere, naloge ili instrukcije CBCG, kao ni da se u tim prilikama pozivaju na CBCG koja će u okviru svojih ovla&scaron;ćenja pratiti način na koji kreditne institucije komuniciraju prema svojim klijentima, pa će u slučaju uočenih nepravilnosti preduzeti najstrože mjere u skladu sa zakonom&rdquo;, navodi se u dopisu.
Kako je obrazloženo, vrhovna monetarna institucija je u prethodnom periodu zaprimila veći broj prigovora klijenata u vezi sa obavje&scaron;tenjem kreditnih institucija o mogućoj blokadi računa, ako ti klijenti, radi ažuriranja podataka o klijentu, ne dostave novu ličnu kartu kao važeću ličnu ispravu, a navedeno predstavljajući kao mjeru koja se preduzima po nalogu CBCG.
&ldquo;lz komunikacije s klijentima, CBCG je informisana da su kreditne institucije i u ranijim periodima svoje zakonske obaveze predstavljale kao obaveze po nalogu CBCG, a ne kao zakonom utvrđene. CBCG ukazuje da obaveza kreditnih institucija da posjeduju važeće lične isprave svojih klijenata proizilazi iz zakona, uključujući i Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma&rdquo;, navodi se u dopisu vrhovne monetarne institucije kojom rukovodi guvernerka Irena Radović.
Takođe, odredbom člana 33b Zakona o ličnoj karti, propisano je da Iične karte izdate u skladu sa Zakonom o ličnoj karti mogu se upotrebljavati do isteka roka njihovog važenja, a najkasnije do 30. septembra ove godine.
&ldquo;Podsjećamo da su oba navedena zakona - i Zakon o ličnoj karti i Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, iz nadležnosti MUP-a, a ne CBCG&rdquo;, dodaje se u dopisu.
CBCG je ukazala da nije izdavala instrukcije ni nalagala regulatorne mjere bankama zahtijevajući blokade transakcionih računa građana u slučaju neažurirane dokumentacije dostavljanjem nove lične karte.
&ldquo;CBCG će u okviru svojih ovla&scaron;ćenja pratiti način na koji kreditne institucije komuniciraju prema svojim klijentima, pa će u slučaju nastavka uočenih nepravilnosti preduzeti najstrože mjere u skladu sa zakonom&rdquo;, pi&scaron;e u dopisu.
U dopisu se navodi da je ovakvo postupanje banaka reputaciono neprihvatljivo za CBCG, jer se u javnosti stvara pogre&scaron;an utisak da CBCG nastupa kao nalogodavac, odnosno da preuzima ulogu zakonodavca.
Prema podacima MUP-a, na dan 29. septembar ukupno je izdato 493,65 hiljada hiljada karata, dok je oko 70 hiljada građana bez novog dokumenta. Građani su imali pet godina da zamijene lične karte.
Iz MUP-a je saop&scaron;teno da produženje roka za zamjenu ličnih karata nije u njihovoj nadležnosti i poručili su da nijednom građaninu, i nakon 30. septembra, neće biti onemogućen pristup ostvarivanju prava na ličnu kartu.

CBCG: Banke da poštuju zakon ili slijede najstrože mjere

IZDATO UPOZORENJE

Crna Gora je u prvih osam mjeseci ostvarila deficit budžeta od 73,3 miliona eura, &scaron;to je 0,9 odsto procijenjenog bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je u avgustu zabilježen budžetski suficit, pokazali su podaci Ministarstva finansija.
Iz Ministarstva su rekli da je evidentno da se najveći dio sredstava usmjerava upravo na razvoj i kapitalne projekte, &scaron;to potvrđuje pozitivan fiskalni trend.
&ldquo;Uprkos povećanoj potro&scaron;nji, avgust je zaključen sa budžetskim suficitom od 23,2 miliona eura, odnosno 0,3 odsto BDP-a, dok je suficit tekuće potro&scaron;nje iznosio 47,8 miliona eura&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju, a prenosi Mina business.
Iz Ministarstva su rekli da rast prihoda u ključnim poreskim kategorijama, održiva struktura potro&scaron;nje i visoka realizacija kapitalnih investicija, kao i ostvareni suficit u avgustu, potvrđuju da se fiskalna politika u ovoj godini vodi racionalno i u skladu sa planiranim ciljevima. &nbsp;
&ldquo;Podaci o izvr&scaron;enju budžeta za period od januara do avgusta ukazuju na stabilno upravljanje javnim finansijama, rast budžetskih prihoda i efikasnu realizaciju rashoda, &scaron;to je rezultiralo ostvarenjem suficita i u avgustu i snažnim pokazateljima fiskalne discipline&rdquo;, objasnili su iz Ministarstva.
Ukupni budžetski prihodi za osam mjeseci iznosili su 1,84 milijarde eura, &scaron;to predstavlja za posmatrani period rast od 0,6 odsto u odnosu na isti period pro&scaron;le godine.&nbsp;
&ldquo;Glavni nosioci rasta bili su porez na dodatu vrijednost (PDV), porez na dobit preduzeća, akcize, kao i porez na dohodak fizičkih lica, &scaron;to potvrđuje stabilne tokove u privredi i efikasniju naplatu poreza&rdquo;, ocijenili su iz Ministarstva.&nbsp;
Naime, prihodi od PDV-a iznosili su 880,3 miliona eura, &scaron;to je 12,6 odsto vi&scaron;e nego pro&scaron;le godine i 0,5 odsto iznad plana. Od poreza na dobit preduzeća ostvaren je prihod od 218,8 miliona eura, &scaron;to je 8,9 odsto vi&scaron;e nego pro&scaron;le godine i 6,7 odsto iznad plana.&nbsp;
&ldquo;Kod poreza na dohodak fizičkih lica ostvaren je rast od 23,9 odsto, sa naplaćenih 66,1 miliona eura&rdquo;, dodaje se u saop&scaron;tenju.&nbsp;
Kada je riječ o akcizama ostvaren je prihod od 260,6 miliona eura, &scaron;to predstavlja rast od 9,4 odsto, pri čemu je značajan rast zabilježen kod akciza na duvan od 14,6 odsto i akciza na gorivo 6,6 odsto.
&ldquo;Samo u avgustu, prihodi budžeta iznosili su 258,5 miliona eura, &scaron;to je 1,4 odsto vi&scaron;e u odnosu na avgust pro&scaron;le godine. Najveći mjesečni rast ostvaren je kod poreza na dohodak građana i to 28,5 odsto, PDV-a 12,5 odsto i akciza sedam odsto&rdquo;, precizira se u saop&scaron;tenju.
U dijelu rashoda, budžetska potro&scaron;nja za osam mjeseci iznosila je 1,91 milijardu eura, uz visoku realizaciju planiranih transfera i investicija.&nbsp;
&ldquo;Posebno se izdvaja rast kapitalnih izdataka, koji su porasli 40,4 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Transferi za socijalnu za&scaron;titu veći su 11,3 odsto, čime je potvrđeno opredjeljenje za jačanje socijalne sigurnosti&rdquo;, zaključuje se u saop&scaron;tenju.

Deficit budžeta 73,3 miliona eura

PODACI MINISTARSTVA FINANSIJA

U Crnoj Gori je u avgustu u kolektivnom smje&scaron;taju ostvareno 244,9 hiljada dolazaka i 1,06 miliona noćenja turista, pokazuju preliminarni podaci Monstata.
Kada se napravi poređenje sa avgustom 2024. godine, to predstavlja pad u kolektivnom smje&scaron;taju za preko 25 hiljada noćenja.
Ovi podaci naročito su obeshrabrujući kada se uzme u obzir da je u julu u svim vidovima smje&scaron;taja ostvareno 3,37 miliona noćenja &scaron;to je za 100 hiljada ili tri odsto manje nego u istom mjesecu pro&scaron;le godine.
Broj noćenja je osnovni podatak na osnovu kojeg je mjeri turistički promet jer se on množi sa prosječnom potro&scaron;njom turiste, koja ima svoju metodologiju, i tako se dobija vrijednost turističkog prometa koja je najznačajnija stavka crnogorskog bruto domaćeg proizvoda.
Najnoviji podaci ukazuju na nastavak negativnih trendova kada je u pitanju ovogodi&scaron;nja turistička sezona.
Podsjećanja radi, broj noćenja u svim vrstama smje&scaron;taja za period januar &ndash; jun ove godine manji je za 272 hiljade ili 5,4 odsto u odnosu na isti period pro&scaron;le godine.
Brojke dodatno zabrinjavaju ako znamo da je turistički promet u 2024. godini prema zvaničnim podacima imao pad za 3,4 odsto u odnosu na 2023. godinu. Dakle, 2025. godina predstavlja pad u odnosu na prethodnu godinu koja je svakako bila lo&scaron;a.
Iz Monstata su objasnili da je, kada je avgust ove godine u pitanju, najvi&scaron;e noćenja ostvareno u primorskim mjestima 92,5 odsto, glavnom gradu 3,6 odsto, planinskim mjestima 2,5 odsto i ostalim mjestima 1,4 odsto.
Kolektivni smje&scaron;tajni objekti uključuju hotele, pansione, motele, turistička naselja, odmarali&scaron;ta, hostele i kampove, a ne uključuju individualni, takozvani privatni smje&scaron;taj &ndash; smje&scaron;taj u kućama i sobama za iznajmljivanje, kao i u turističkim apartmanima.

Nastavak loše sezone: U avgustu 25 hiljada noćenja manje u kolektivnom smještaju

NAJNOVIJI PODACI UKAZUJU NA NASTAVAK NEGATIVNIH TRENDOVA

Međunarodni monetarni fond (MMF) očekuje rast crnogorske ekonomije u ovoj godini 3,2 odsto, preporučujući nadležnima u državi da implementiraju svježe mjere kako bi obuzdali rashode i povećali prihode.
"Ako bi to uradili, to bi pomoglo da se fiskalna pozicija uskladi sa Zakonom o fiskalnoj odgovornosti Crne Gore. Dodatno, ovo bi bilo konzistentno sa aspiracijama Crne Gore da se pridruži eurozoni nakon pristupanja Evropskoj uniji, koje je ciljano za 2028", navodi se u zavr&scaron;noj izjavi Misije MMF-a, u okviru redovnih godi&scaron;njih konsultacija po članu IV Statuta Fonda.
Kako se dodaje, na osnovu projekcija iz osnovnog scenarija, ekonomski rast projektovan je na 3,2 odsto u ovoj godini i u velikoj mjeri je zasnovan na preliminarnim indikacijama umjerene ljetnje turističke sezone.
&ldquo;U ovom trenutku se predviđa da će rast u periodu od 2026-2030 ostati na sličnim nivoima, &scaron;to se poklapa sa trenutnom potencijalnom stopom rasta ekonomije. Očekuje se da će ukupna inflacija ostati povi&scaron;ena ove godine, sa mjesečnim prosjekom od četiri odsto, usporavajući prema dva odsto na srednji rok&rdquo;, navodi se u izjavi.
Ekonomski rast je do&scaron;ao na umjereni nivo na 3,2 odsto u pro&scaron;loj godini, a posljednji podaci ukazuju na to da se kreće oko istog nivoa u prvoj polovini ove godine.
&ldquo;Ovi trendovi upućuju na to da je ekonomija sada konvergirala ka svom produktivnom potencijalu&rdquo;, dodaje se u izjavi.
Zavr&scaron;na izjava Misije, predstavljena je danas na zajedničkoj konferenciji za medije Centralne banke (CBCG), Ministarstva finansija i MMF-a.
&Scaron;ef Misije MMF-a za Crnu Goru Srikant Seshadri kazao je da se ekonomski uslovi mijenjaju.
&bdquo;Nakom pandemije, ekonomija se sada konvergira na trenutni produktivni kapacitet koji je negdje oko 3,5 odsto&ldquo;, rekao je Seshadri.
On je naveo da su kratkoročni prioriteti da fiskalnu politiku treba ponovo kalibrirati, kako bi se prilagodila ekonomskim okolnostima koje se mijenjaju
Dugoročni prioritet je da se otključa potencijal crnogorske ekonomije, da se ekonomija diverzifikuje mimo turizma, da se otvori talenat radne snage, posebno žena, i da se unaprijedi kvalitet javnih investicija.
&bdquo;Moraju se izbalansirati javne investicije i odgovoriti na rastuće pritiske na javnu potro&scaron;nju. Ohrabren sam koracima koje je Vlada preuzela da ispuni ove izazove&ldquo;, dodao je Seshadri.
Guvernerka CBCG Irena Radović kazala je da je ova Misija potvrdila da je crnogorski bankarski sistem snažan, otporan i stabilan.
&bdquo;Ono &scaron;to je evidentno u nalazima Misije je da crnogorske banke posluju sa visokim nivoom kapitala, likvidnosti i kvaliteta aktive&ldquo;, rekla je Radović.
Ona je konstatovala da je bankarski sistem Crne Gore, nesporno, najzdraviji sektor crnogorske ekonomije i jedan od ključnih pokretača ekonomskog rasta.
Radović je kazala da je posebno raduje &scaron;to je Misija MMF-a u svojim nalazima značajan naglasak stavila na modernizaciju platnog sistema i na dvije važne reforme koje implementira CBCG.
Ministar finansija Novica Vuković saop&scaron;tio je da je izvje&scaron;taj MMF-a važan dokument za Crnu Goru, jer dolazi od najznačajnijeg međunarodnog finansijskog partnera i sadrži i pohvale, preporuke i upozorenja.
&bdquo;Ono &scaron;to je najvažnije jeste činjenica da su nalazi Misije jasna potvrda stabilnosti na&scaron;eg sistema i pravca kojim idemo&ldquo;, rekao je Vuković.
On je kazao da su stope rasta ekonomije znak njenog sazrijevanja, jer rast vi&scaron;e ne počiva na kratkoročnim fiskalnim stimulansima, već na stabilnim osnovama trži&scaron;ta, investicija i održive potro&scaron;nje.
Vuković je poručio da Crna Gora ima stabilnu i rastuću ekonomiju, zdrav bankarski sektor, istorijski nisku nezaposlenost, snažnu fiskalnu disciplinu i jasnu posvećenost reformama.
MMF preporučuje ograničenje rasta zarada u javnom sektoru, eliminaciju neproduktivnih poreskih olak&scaron;ica i &scaron;tednju prihoda od koncesione naknade za aerodrome.
&bdquo;Preporuke MMF-a vidimo kao potvrdu da smo na pravom putu i kao partnerstvo koje nas vodi ka na&scaron;em najvažnijem cilju &ndash; održivim javnim finansijama i punopravnom članstvu Crne Gore u EU do 2028. godine&ldquo;, rekao je Vuković.
Komentari&scaron;ući preporuku MMF-a oko ograničavanja zarada u javnom sektoru, Seshadri je objasnio da se ne misli na pojedinačne zarade, već na ograničavanje stope rasta ukupnog fonda zarada.
&bdquo;Recimo, ako država potro&scaron;i određeni procenat budžeta na zarade, da rast toga fonda zarada treba da bude ograničen&ldquo;, rekao je Seshadri.
Preporuka MMF-a Vladi je da se u naredne tri godine ne dozvoli da stopa rasta ukupnog fonda zarada u javnom sektoru pređe ukupnu stopu inflacije.
Vuković je na to pitanje dodao da je kroz sprovedene mjere pobolj&scaron;an standard građana i da se prepoznaje i pozitivan uticaj fiskalnih mjera koje su Vlada i Ministarstvo finansija sproveli u cilju očuvanja prihoda i povećanja efikasnosti poreskog sistema.
Na pitanje da li je MMF ocjenjivao posljedice reforme Evropa sad 2, odnosno značajnog smanjenja doprinosa za penzioni sistem, Seshadri je odgovorio da je ta reforma uticala na trendove u bankarskom sektoru, jer je primjetna veća voljnost banaka da pozjame novac ljudima kojima to ranije nijesu htjeli da urade.
MMF je projektovao pad prihoda od doprinosa za socijalno osiguranje od usvajanja Evrope sad 2 na 1,6 procenata BDP-a.
Vlada, kako je podsjetio, sa druge strane poku&scaron;ava da uvede mjere na prihodnoj strani, koji bi trebalo da nadoknade te gubitke koji su bili predviđeni i projektovani.
On je kazao da MMF previđa deficit između 3,5 i 3,7 odsto BDP-a, dok Ministarstvo finansija predviđa 3,5 odsto.
Na pitanje da li se može govoriti o nezavisnosti CBCG ako se uzme u obzir da je parlamentarna većina odbila da imenuje dva viceguvernera koja je predložila Radović, Vuković je odgovorio da on lično i Vlada apeluju da se taj proces zavr&scaron;i u ovoj godini.
Seshadri je kazao da mora da bude očuvana operativna nezavisnost CBCG.
&bdquo;CBCG obavlja brojne funkcije koje zahtijevaju vrlo specijalizovane vje&scaron;tine. Naći i identifikovati prave aplikante koji će moći da rezultiraju korist CBCG i finansijsku stabilnost, je od apsolutnog značaja&ldquo;, rekao je Seshadri.
Radović je kazala da se, na njen zahtjev, sastala sa dijelom poslaničkih klubova, ali da je tražila od predsjedika Skup&scaron;tine da sa svim poslaničkim klubovima obezbijedi sastanak, na kojem će ona predstaviti kandidtate za viceguvernere.

MMF: Obuzdati rashode i povećati prihode

PREDSTAVLJENA ZAVRŠNA IZJAVA MISJE

Tenderska komisija za sprovođenje postupka dodjele koncesije za crnogorske aerodrome danas je održala sjednicu i dogovoreno je postupanje po rje&scaron;enju Komisije za koncesije, koja je naložila dopunu obrazloženja već utvrđene rang liste, prenosi RTCG.
Nakon &scaron;to TK dopuni obrazloženje, materijal će biti proslijeđen Ministarstvu saobraćaja, koje potom treba Vladi da dostavi Predlog odluke.
"Komisija je jednoglasno utvrdila dalje korake i obavezala se da će u najkraćem roku postupiti u skladu sa Rje&scaron;enjem Komisije za koncesije.Podsjećamo da je ovo rje&scaron;enje donijeto nakon prigovora jednog od ponuđača na rang listu koju je Ministarstvo saobraćaja objavilo 17. jula 2025. godine", navodi se u saop&scaron;tenju.
Na sjednici je razmatrana aktuelna pravna i proceduralna pitanja u vezi sa nastavkom koncesionog procesa, uključujući prigovor koji je početkom avgusta podnio konzorcijum CAAP, kao i niz rje&scaron;enja i odluka nadležnih institucija koje su uslijedile nakon toga.
U fokusu rasprave bilo je i rje&scaron;enje Komisije za koncesije od 1. septembra, kao i zahtjev kompanije CAAP za odlaganje njegove primjene, koji je podnijet 12. septembra.&nbsp;
Nastavak sjednice planiran je za narednu sedmicu, o čemu će, kako je saop&scaron;teno, javnost biti blagovremeno obavije&scaron;tena.
Upravni sud je prije dva dana odbio prigovor luksembur&scaron;ko-američke kompanije "Corporacion Am&eacute;rica Airports S.A" (CAAP), koja je tražila da se to rje&scaron;enje poni&scaron;ti, navodeći da je nezakonito izmijenjen kriterijum bodovanja ponuda, po kome je prvorangirana južnkorejska kompanija "Incheon International Airport Corporation" (IIAC), a luksembur&scaron;ko - američki konzorcijum drugorangirani.

Tenderska komisija za aerodrome: Dogovoreno da se dopuni obrazloženje utvrđene rang liste

DANAS ODRŽANA SJEDNICA

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) nije u najnovijem izvje&scaron;taju mijenjala prognoze rasta crnogorske ekonomije za ovu i narednu godinu.
Crnogorska ekonomija bi, kako je EBRD prognozirala i u prethodnom, majskom izvje&scaron;taju, ove godine trebalo da ojača 2,6 odsto, a naredne 2,7 odsto.
U dijelu izvje&scaron;taja koji se odnosi na Crnu Goru, a u koji je agencija Mina-business imala uvid, navodi se da je privredni rast usporio na 2,5 odsto u prvom kvartalu ove godine, uglavnom zbog smanjenog neto izvoza nakon &scaron;to je rekonstrukcija u Termoelektrani (TE) Pljevlja dovela do povećanog uvoza električne energije.
&ldquo;U međuvremenu, privatna potro&scaron;nja i investicije su porasle, podstaknute vi&scaron;im platama i penzijama, kao i infrastrukturnim projektima, uključujući auto-put Bar&ndash;Boljare. Snažna domaća tražnja i veći uvoz električne energije pro&scaron;irili su trgovinski i tekući deficit, pri čemu je ovaj drugi dodatno pogođen padom prihoda od turizma i transfera tokom ove godine&rdquo;, rekli su iz EBRD.
Inflacija je porasla sa jedan odsto u septembru pro&scaron;le godine, na 4,5 odsto do jula ove godine, &scaron;to odražava ekspanzivnu fiskalnu politiku i rast realnog raspoloživog dohotka.
&nbsp;
Vi&scaron;i tro&scaron;kovi rada mogli bi negativno uticati na turizam, dok se očekuje da će rekonstrukcija TE zahtijevati dodatni uvoz električne energije.
&nbsp;
S druge strane, rast plata trebalo bi da nastavi da podstiče privatnu potro&scaron;nju, dok bi Plan rasta trebalo da podrži investicionu aktivnost.

EBRD nije mijenjala stope rasta crnogorske ekonomije

ZA OVU I NAREDNU GODINU

Upravni sud Crne Gore odbacio je zahtjev luksembur&scaron;ko- američke kompanije CAAP S.A. za odgađanje izvr&scaron;enja rje&scaron;enja Komisije za koncesije Vlade Crne Gore, kojim je vraćena rang lista ponuđača u postupku dodjele koncesije za aerodrome Podgorica i Tivat.
Sud je ocijenio da je zahtjev za odgađanje izvr&scaron;enja &bdquo;neuredan&ldquo;.
Kako se navodi u saop&scaron;tenju, rje&scaron;enje Komisije za koncesije od 1. septembra 2025. nije izvr&scaron;ni akt, već odluka kojom je rang lista ponuđača vraćena na doradu zbog utvrđenih nepravilnosti.
&ldquo;Tužilac je 19.09.2025. godine, preko punomoćnika, ovom sudu podnio tužbu protiv rje&scaron;enja Komisije za koncesije Vlade Crne Gore, broj 01/97 od 01.08.2025. godine, kojim je vraćena Rang lista ponuđača utvrđena od strane Tenderske komisije za sprovođenje postupka koncesije za pravo kori&scaron;ćenja aerodroma Podgorica i Tivat, poslovne oznake broj 01-011/24-3470/57 od 17.07.2025.godine,radi otklanjanja utvrđenih nepravilnosti&rdquo;, navode iz Upravnog suda, a prenosi Portal Analitika.
Kako dodaju, imajući u vidu navedeno, Sud nije prejudicirao odluku u pogledu odlučivanja o glavnoj stvari po tužbi za poni&scaron;taj osporenog rje&scaron;enja, već je donio odluku povodom zahtjeva za odlaganje predmetnog rje&scaron;enja, a koje rje&scaron;enje po nalaženju suda nije moglo biti predmet odlaganja.
Odluku je donijelo vijeće suda u sastavu Medina Mu&scaron;ović (predsjednica), Tatjana Krpović i Tamara Bulajić.

Upravni sud: Odbijen zahtjev CAAP za obustavu postupka koncesije crnogorskih aerodroma

"ZAHTJEV ZA ODGAĐANJE IZVRŠENJA NEUREDAN"

Poljoprivredni klaster Crne Gore 9. oktobra će u 12 sati organizovati okupljanje traktorima na skveru prema Kličevu u Nik&scaron;iću, zbog nezadovoljstva aktuelnim Agrobudžetom.
&ldquo;Okupljanje će trajati pola sata, a simbolično poručujemo da je &bdquo;minut do 12&ldquo; &ndash; posljednji trenutak da država reaguje i usmjeri ozbiljnu podr&scaron;ku crnogorskoj poljoprivredi&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju koje je u ime Poljoprivrednog klastera Crne Gore potpisao Bo&scaron;ko Miličić.
On je rekao da je razlog okupljanja nezadovoljstvo aktuelnim Agrobudžetom i zahtjev da se pet odsto ukupnog državnog budžeta obavezno izdvaja za poljoprivredu.
Prema njegovim riječima, pet odsto Agrobudžeta znači trajnu i pravednu podr&scaron;ku farmerima, proizvođačima hrane i čitavom ruralnom prostoru.&nbsp;
&ldquo;Usvajanjem ovog zahtjeva poljoprivrednici bi dobili stabilne prihode i sigurnost ulaganja, građani bi imali vi&scaron;e domaće i bezbjednije hrane na svojim trpezama, sela bi opstala, a mladi imali razlog da ostanu i razvijaju crnogorsku poljoprivredu, a jačala bi ekolo&scaron;ka i održiva proizvodnja, &scaron;to je budućnost svake moderne države&rdquo;, kaže Miličić, a prenosi Mina business.
On je rekao da je poljoprivreda u Crnoj Gori na ivici opstanka.&nbsp;
"Svakodnevno nestaju mala gazdinstva, domaći proizvodi te&scaron;ko dolaze do trži&scaron;ta, a mladi napu&scaron;taju sela. Ako se ne reaguje odmah, sjutra će biti kasno. Zato poručujemo: &bdquo;Minut do 12 je!&rdquo;&rdquo;, naveo je Miličić.
On je poručio da to nije samo borba poljoprivrednika, već za bezbjednu hranu, snažnu ekonomiju i budućnost Crne Gore.
&ldquo;Podržite kampanju &bdquo;5 po&scaron;tenih&ldquo; &ndash; jer poljoprivreda zaslužuje vi&scaron;e&rdquo;, zaključio je Miličić.

Poljoprivrednici najavili protest sa traktorima u Nikšiću, nezadovoljni Agrobudžetom

DEVETOG OKTOBRA NA SKVERU PREMA KLIČEVU U NIKŠIĆU

Dosada&scaron;nja predsjednica Privredne komore (PKCG), Nina Drakić, obavljaće tu funkciju i u narednom četvorogodi&scaron;njem mandatu, jednoglasno je danas odlučila Skup&scaron;tina te poslovne asocijacije.
Drakić je zahvalila na ukazanom povjerenju i kazala da je to potvrda njenog i rada Stručne službe PKCG.&nbsp;
Ona je najavila da će u naredne četiri godine fokus PKCG biti na zastupanju interesa privrede, promociji i jačanju njene konkurentnosti, te modernizaciji usluga te asocijacije kroz usklađivanje sa savremenim zahtjevima.
Drakić je, kako je saop&scaron;teno iz PKCG, posebno naglasila važnost aktivnog uključivanja poslovne zajednice u kreiranje ekonomskih politika kako bi bile usklađene sa realnim potrebama privrede.&nbsp;
&ldquo;Komora će, kao i do sada, upućivati inicijative donosiocima odluka i raditi na unapređenju mehanizama transparentnosti u vezi sa njihovim statusom, te razvijati ciljane servise za rje&scaron;avanje ključnih prepreka u poslovanju&rdquo;, kazala je Drakić, prenosi agencija Mina business.
Ona je , između ostalog, najavila kreiranje privrednog kompasa, dokumenta koji će se pripremati svake godine i u kojem će biti prikazana mapa inicijativa komore, jasno definisane barijere, predložena rje&scaron;enja i njihov status.&nbsp;
&ldquo;Radiće se na uvođenju dodatnih savremenih formata edukacije u PKCG, te obezbjeđivanju veće dostupnosti novih znanja za privrednike. Nastaviće se unapređivanje prezentacija privrede na sajmovima, kao i rad na projektima finansiranim od međunarodnih partnera, posebno Evropske unije, kako bi se članicama omogućila priprema za kori&scaron;ćenje evropskih fondova&rdquo;, navela je Drakić.&nbsp;
Prioritet će, prema njenim riječima, biti implementacija e-komore, platforme koja omogućava direktnu komunikaciju sa članicama, posebno mikro, malim i srednjim preduzećima, a najavila je i novi koncept Biznis Meet Up koji će služiti za neformalno umrežavanje privrede, finansijskog sektora i inovatora u različitim crnogorskim op&scaron;tinama, dok će uvođenjem EU Desk-a i EU Ready alata, kompanije moći da procijene spremnost izlaska na evropsko trži&scaron;te.&nbsp;
&ldquo;Nastaviće se programi afirmacije domaće proizvodnje, poput Snaga je u svima nama, čiji je cilj podsticanje potro&scaron;ača na kupovinu domaćih proizvoda i promocija crnogorske privrede&rdquo;, dodala je Drakić.&nbsp;
U okviru njenog mandata biće svečano obilježen i vijek postojanja PKCG.
&bdquo;Podr&scaron;kom članica PKCG, zajedničkim radom možemo osnažiti crnogorsku privredu, raditi na rje&scaron;avanju ključnih prepreka koje usporavaju rast i konkurentnost. Moja vizija je komora koja povezuje, privreda koja napreduje i budućnosti koju gradimo zajedno&ldquo;, rekla je Drakić.
Ona je pozvala sve privrednike da pokažu zajedni&scaron;tvo kako bi zahtjevi privrede bili jo&scaron; snažnije uvažavani i realizovani od strane donosilaca odluka.&nbsp;
Privrednici su kroz diskusije dali punu podr&scaron;ku Drakić i afirmativno govorili o njenom dosada&scaron;njem radu. &nbsp;
Sjednicu je vodio predsjednik Skup&scaron;tine PKCG Stevan Karadaglić, a u radu su, pored članova Skup&scaron;tine iz renomiranih crnogorskih kompanija, učestvovali potpredsjednici Pavle D. Radovanović, Dragan Kujović i Nikola Vujović, te generalni sekretar Mitar Bajčeta.

Nini Drakić još jedan mandat na čelu Privredne komore

JEDNOGLASNA ODLUKA

Brod Crnogorske plovidbe &ldquo;Kotor&rdquo; od juče je i zvanično pre&scaron;ao u vlasni&scaron;tvo danske kompanije Navision Group, za iznos od 5,7 miliona eura. Primopredaja je obavljena u britanskoj luci Tyne, u koju je Kotor posljednji put uplovio pod crnogorskom zastavom. To je u&nbsp; emisiji "Okvir" TVCG saop&scaron;tio državni sekretar u Ministarstvu pomorstva Jovan &Scaron;ćekić.
"Dobili smo informaciju od Odbora direktora da je ta priča zavr&scaron;ena, da je brod Kotor isporučen Dancima koji su kupci u ovom slučaju. Za "21. maj" očekujemo informaciju kroz nekih 20 dana, da je i ta priča zavr&scaron;ena", kazao je državnI sekretar u Ministarstvu pomorstva&nbsp;Jovan &Scaron;ćekić.
On je kazao da su sve ugovorene klauzule ispo&scaron;tovane.
"Povučen je novac, isplaćeni su svi povjerioci koji su osporavali postupak da brod Kotor bude oslobođen iz luke Tyne. Sve je to regulisano i brod je isporučen Dancima koji su kupci", kazao je on.

Brod “Kotor” od juče i zvanično u vlasništvu danske kompanije